Geoelektrično profiliranje

Transcript

1 Geoelektično pofilianje. etoda pividne otponosti Odeđivanjem elektičnih otponosti stijena možemo dobiti podatke o njihovom geološkom sastavu i gađi. Otponost odeđujemo mjeenjem stuje i potencijala na povšini teena. etoda elektične otponosti temelji se na Ohmovom zakonu: d dr (-) je je smje stuje u smjeu pada potencijala dl dr (pi čemu je R otpo, je jakost stuje, je napon, l je duljina vodiča, a A je A povšina pesjeka vodiča koz koji teče stuja) Slika. pikazuje aspoed stuje i potencijala u homogenom mateijalu. Ako u točki A homogenog mateijala postoji el. potencijal, a da je dugi pol B na beskonačnoj udaljenosti, stuja će se od te točke koz homogenu i izotopnu sedinu šiiti u obliku polukugle na sve stane. Ekvipotencijalne plohe polukugle sa sedištem u točkastom izvou stuje.

2 Slika. Pincip šienja stuje. Stuja će od polukugle do polukugle pijeći put d (Sl. ), a na povšini polukugle : d d i integacijom od do dobivamo: d d d d Oduzimanjem dvaju ekvivalentnih izaza za azliku potencijala među točkama i izazvanu tokom stuje koz elektode A i B nastaje konačni izaz za za azliku potencijala za četveoelektodni aspoed: B B A A B A O d d

3 elektoda. A A B B pi čemu su s označene udaljenosti 3 između Peueđivanjem izaza dobivamo fomulu za specifični elektični otpo stijenskog kompleksa: A A B B Za odeđeni aspoed elektoda bit će konstantan dio izaza K A A B B je ovisi samo o aspoedu elektoda. z ovoga slijedi izaz: K koji se koisti za ačunanje otponosti stijena u podzemlju.. Pincip mjeenja jeenja se obavljaju četveoelektodnim aspoedom, tako da se na jednom pau stujnih elektoda, A i B, mjei jakost stuje koja se pušta u zemlju, a na dugom pau elektoda, i, koje se nazivaju potencijalne ili bazne, mjei se nastala azlika potencijala. Ako je podzemlje homogeno dobit ćemo stvanu otponost, ali ako nije homogeno, a u piodi nije homogeno, dobit ćemo pividnu otponost a, koja je ezultat otponosti pojedinih stijena i pedstavlja neku posječnu otponost zahvaćene mase. Dubinski zahvat stuje, a time i vijednosti pividne otponosti, ovisi o azmaku elektoda, tako da povećanjem azmaka elektoda dobivamo i veći dubinski zahvat, odnosno pividna otponost je bliža otponostima stijena na većoj dubini. Ako se dži isti azmak elektoda, a cijeli elektodni aspoed se pomiče duž nekog pavca, dubinski zahvat ostaje isti, a mijenja se sedište aspoeda, tj. točka mjeenja. a ovaj način se istažuju uzdužne pomjene otponosti u stijenama, a metoda se naziva GEOELEKTRČO PROFLRAJE. Pimjenjuju se azličiti elektodni aspoedi, a koji će se aspoed koistiti ovisi o konketnom zadatku. Elektodni aspoedi dijele se u dvije gupe: ) Simetični aspoedi: Schlumbegeov, Wenneov i dipolni ) Asimetični aspoedi: dvoelektodni, toelektodni i gadijentno pofilianje (slika 3.)

4 4 Slika 3. Elektodni aspoedi. nstumenti i opema su: - izvo stuje (bateije, akumulato ili agegat) - bubnjevi s kablovima za pijenos stuje - potencijalne elektode (posebne depolaiziajuće) - stujne elektode ( čelične) - pecizni mjeni instumenti miliampemeta i milivoltmeta - pomoćna opema (čekići, walkie-talkie i d.) Za GEOELEKTRČO PROFLRAJE na teenu se unapijed iskolče točke mjeenja, u skladu sa zadanim pavcem, tj. azimutom i izabanim elektodnim aspoedom. ogu se koistiti svi aspoedi, a odabi ovisi o konketnom zadatku i teenu. z podataka mjeenja ade se kate i dijagami pividnih otponosti koji se kasnije intepetiaju. jeenja se najčešće izvode uz isti elektodni aspoed s po dva, ti ili više elektodnih azmaka kako bi se dobili podaci o više dubinskih azina. Geoel. pofilianje koisti se za istaživanje kontakata, stmih slojeva, asjeda, udnih tijela, zona jače kastifikacije u kšu, za katianje ispod pokovnog sloja.

5 PROGRA: Dani su podaci mjeenja za četii pofila. Zadan je azmak tih pofila, kao i azmak točaka na pofilima. zmjeeni su stuja (ma) i pad napona (mv) za zadane točke mjeenja. Pema izazu K a teba izačunati konstantu K za zadani geometijski aspoed elektoda. z vijednosti stuje, azlike potencijala i konstante K teba izačunati vijednost otponosti ( Ωm ) za svaku točku pofila, a pema izazu P K (ma) (mv) ( Ωm ) K. Sve podatke unijeti u tabelu.: 5 a paus papiu u zadanom mjeilu označiti točke mjeenja i poed njih upisati dobivene vijednosti pividne otponosti. a temelju tih vijednosti pomoću intepolacije načiniti katu pividnih otponosti (tj. katu izooma linija istih vijednosti otponosti). aznačiti mjeilo i ekvidistanciju (np. 50 ( Ω m) ). a temelju kate napaviti dijagam pividnih otponosti, odnosno nactati sva četii pofila pividnih otponosti tako da se na apscisu nanose udaljenosti točaka pofila (m), a na odinatu vijednosti otponosti u ( Ω m) i spojiti dobivene točke za svaki od četii pofila azličitom ctom (avnom, ctkanom,...). Za dijagam naznačiti koje je vetikalno i hoizontalno mjeilo.