UPUTE ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA 1. STRUKTURA ZAVRŠNOG RADA

Transcript

1 Zvršni rd treb sdržvti: UPUTE ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA 1. STRUKTURA ZAVRŠNOG RADA 1.1. Obrzc z prijvu teme i imenovnje mentor zvršnog rd (kopij obrsc se stvlj ispred Sdržj rd) Sdržj zvršnog rd s nslovim poglvlj i potpoglvlj, pri čemu su početne strnice poglvlj i potpoglvlj upisne uz desni rub strnice. Po potrebi, u sdržju se mogu nznčiti i pojedini odjeljci u potpoglvljim Uvod (1. POGLAVLJE) Ovo poglvlje predstvlj uvod u zvršni rd. Ovdje je potrebno opisti problem koji se u zvršnom rdu rješv (detljnije obrzložiti zdtk zvršnog rd), istknuti vžne teme obuhvćene zdtkom zvršnog rd, te dti pregled rezultt u rješvnju ovog problem opisnih u citirnoj literturi. N krju uvodnog poglvlj potrebno je nznčiti strukturu zvršnog rd i dti krtki opis pojedinih poglvlj Glvni dio rd Glvni dio rd preporuč se podijeliti u više poglvlj (njviše četiri) i potpoglvlj, tko d se zsebno mogu opisti: vžne teorijske podloge, nliz sustv (uz npr. mtemtički i simulcijski model sustv), izvod rješenj problem (npr. lgoritm uprvljnj), sklopovlje z relizciju rješenj problem (npr. uprvljnj, ndzor i zštite), postignuti rezultti, i slično. Pri nvođenju formul, shem, slik i podtk preuzetih iz literture neophodno je citirti korištenu literturu. Pri opisu rješenj problem potrebno je u potpunosti opisti izvod formul s među rezulttim, ne smo nvesti končne rezultte. Slike koje prikzuju rezultte simulcije i eksperiment neophodno je komentirti. Opis rd sklopovlj treb biti cjelovit i detljn. Pri izrdi odgovrjućih rčunlnih progrm (npr. progrm z simulciju, progrm z uprvljnje i sl.), dijgrme tok treb opisti detljno i povezti ih s listingom progrm (koji se njčešće stvlj u privitk zvršnom rdu). Glvni dio rd njčešće se podijeli u 3 poglvlj: poglvlje uvod u mteriju koj se obrđuje u rdu s pripdnom teorijskom podlogom (2. poglvlje), središnje poglvlje gdje se iznosi rješenje zdtk zvršnog rd (3. poglvlje), te rezimirjuće poglvlje gdje se prikzuju postignuti rezultti, dje opis rezultt te odgovrjuć rsprv (4. poglvlje) Zključk (POSLJEDNJE POGLAVLJE) Ovo je rezimirjuće poglvlje u kojem se dje osvrt n ciljeve postvljene u zdtku zvršnog rd i postignute rezultte. Preporuč se, držeći se sdržj zvršnog rd, opisti njznčjnije ostvrene rezultte (po poglvljim, bez nvođenj broj i nslov poglvlj). Pri tome je dobro nvesti pogodnosti, ogrničenj i područj moguće primjene dobivenih rezultt. Dobro je predložiti mogućnosti i postupke rješvnj uočenih problem, z ono što je u rdu ostlo neriješeno ili z predloženo rješenje ko nije dlo zdovoljvjuće rezultte, čime se dju smjernice z dljnji rd n ovom području Litertur - popis korištene literture Popis i opis upotrjebljenih oznk (u slučju korištenj većeg broj oznk) Popis i opis upotrjebljenih krtic (u slučju korištenj većeg broj krtic) Sžetk n hrvtskom i engleskom jeziku, s ključnim riječim. 1

2 Opisti glvni problem, nznčiti smjernice kko je rješvn te nznčiti postignute rezultte zvršnog rd. Sžetke dti n redk (do pol strnice) Životopis Uz biogrfske podtke nvesti i sudjelovnje n ntjecnjim te osvojene ngrde. Rd treb vlstoručno potpisti n krju životopis Prilozi U prilog zvršnom rdu poželjno je stviti mterijle koji nisu neophodni z temeljito prćenje mterije u zvršnom rdu i rješenj zdtk zvršnog rd. Njčešće su to listinzi progrm, tehničke specifikcije pojedinih podsustv, detljne sheme sklopov i uređj, fotogrfije relizirnog sustv i slično. Npomen: Preporuč se tekst zvršnog rd sređivti po poglvljim te tijekom izrde jedn po jedn dio dvti voditelju n uvid. Zvršni rd u cjelini poželjno je dti n uvid voditelju njmnje tjedn dn prije plnirnog termin uvez i predje rd. 2. OBRADA TEKSTA 2.1. Formt rd je A4 (210 x 297 mm) Strnice treb numerirti uz desnu mrginu (prvo poglvlje zpočinje s str. 1.) Sdržj rd nvesti iz obrsc z prijvu teme i imenovnje mentor zvršnog rd Rd mor sdržvti: - uvod, - glvni dio (do njviše 4 poglvlj), - zključk, - popis upotrjebljene literture (iz literture dolze ostli popisi, ko ih im), - sžetk (n hrvtskom i engleskom jeziku), - životopis, te - prilozi (ko ih im). Tekst npisti nekim od progrm z obrdu tekst n rčunlu (preporuč se MS Word) uz prored od 1,5. Pri obrdi tekst potrebno je koristiti font Times Romn 12 pt (ili 10opi). Ukoliko font Times Romn nije rspoloživ, moguće je upotrijebiti font njsličniji trženom fontu, iste veličine. Mrgine tekst trebju biti: lijev 25 mm, desn 20 mm, gornj i donj 25 mm U čitvom rdu potrebno je upotrebljvti iste oznke z iste veličine, njihovo objšnjenje dti nkon prve pojve u formuli, po potrebi i u popisu n krju rd iz literture (kd se koristi velik broj oznk) Poglvlj, potpoglvlj, odjeljke (točke), slike, tblice i formule treb numerirti. Nčin numerirnj je sljedeći: Nslovi poglvlj se pišu velikim slovim (14 pt, bold, centrirno, rzmk 12 do 16 pt) i numerirju rpskim rednim brojevim (s točkom), počevši brojem 1 z uvod, posljednjim brojem zključk. Potpoglvlj se pišu mlim slovim (14 pt, bold, rzmk 8 do 12 pt) i numerirju tko d prvi broj sdrži broj poglvlj, drugi broj potpoglvlj. Npr. prvo potpoglvlje u drugom poglvlju imt će oznku Broj nivo (odjeljk, 2

3 točk) potpoglvlj nije ogrničen, li je uobičjeno d ih ne bude više od tri. Nslovi odjeljk se pišu mlim slovim (12 pt, bold, rzmci 6 do 9 pt). Slike i tblice se numerirju, tkođer, s dv broj, od kojih prvi broj sdrži broj poglvlj, drugi broj slike (odnosno tblice) unutr poglvlj. Npr. treć slik u četvrtom poglvlju imti će oznku Sl. 4.3., odnosno Tb. 4.3., kd je riječ o tblici. Iz numeričke oznke slike (tblice) slijedi njen opis (ko i vrijednosti prmetr uz koje je slik snimljen). U opisu slike, do njviše 2 retk, mogu se koristiti kos slov (itlic), uz prored 1. Iz nslov slike stviti jedn przn red. Oznk slike (Sl.) i broj slike mogu biti msno pisni (bold). Numeričk oznk i opis slike pišu se neposredno ispod slike, numeričk oznk i opis tblice iznd tblice (n krju je uobičjeno stviti točku). Formule se numerirju tkođer s dv broj, od kojih je prvi broj poglvlj drugi broj formule unutr poglvlj. Oznk se stvlj u visini formule uz desni rub strnice, ztvoren je u okrugle zgrde, brojevi su odvojeni crticom. Npr. prv formul u drugom poglvlju iml bi oznku (2-1) Obvezn je uporb jedinic međunrodnog sustv SI i onih koje su u Hrvtskoj zkonite (Zkon o mjernim jedinicm, NN br. 58 iz 1993., str. 1469) Slike i tblice treb ukomponirti u tekst njbliže mjestu gdje se n njih poziv (ukoliko nisu veće od A4 formt). Slike uže od širine strnice mogu se pozicionirti n sredini strnice ili desno n strnici, dok se one veličine A4 ili veće mogu dti u prilogu. Slike i tblice veće od A4 potrebno je složiti n formt A4. Prilog se uvezuje n krju rd ili se slže u posebni džep n koricm rd. U prilogu se osim slik i tblic dju dijgrmi tokov progrm i listinzi progrm. Priloge treb oznčiti slovom P i brojem poglvlj te brojem prilog u poglvlju, ko npr. P Literturu treb svrstti redom kojim se pojvljuje u rdu i npisti n slijedeći nčin: Primjer z člnk iz čsopis: [1] Inicijli imen, prezime utor, nslov rd, nziv čsopis, broj čsopis (br./no.), broj svesk (sv./vol.), str. (pp.) od do, mjesec i godin izdnj. Primjer z refert objvljen u zborniku konferencije: [2] Inicijli imen, prezime utor, nslov refert, nziv konferencije, sv. (broj svesk), str. (strnice) od do, mjesto, godin izdnj. Primjer z knjigu: [3] Inicijli imen, prezime utor, nslov knjige, izdvč, mjesto, godin izdnj N slike se u tekstu poziv n slijedeći nčin: prem slici 2.3. (ukoliko se poziv n sliku 2.3.), kd se želi u zgrdi nznčiti slik n koju se tekst odnosi td:...(sl.2.3.)... N jedndžbu (3-4) pozivlo bi se: prem jedndžbi (3-4). N literturu broj 2 poziv se: prem [2]. Ukoliko se poziv n više referenci literture, moguće je više oznk odvojenih zrezom stviti u zjedničke uglte zgrde. Pri pozivnju n knjigu korisno je uz broj literture u zgrdi oznčiti i broj strnice knjige n kojoj se nlzi podtk, formul ili slik, ko npr. [4, str.132], što znči d je informcij uzet iz knjige pod rednim brojem četiri u popisu literture, s strnice Tekst zvršnog rd treb uvezti i predti u tri primjerk, n korice upisti tekst ko što je to prikzno n donjoj slici (pri tome koristiti isti font ko u zvršnom rdu, veličine 14 do 18 pt). Mrgine tekst n koricm su tkođer ko i one n strnicm zvršnog rd. Prem tome, prv strnic koj se stvlj ispred obrsc z dodjelu mentor i teme zvršnog rd je otisnut i n korice. 3

4 25 mm SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET (Times New Romn, 14 pt, bold, centrirno) Sveučilišni studij / Stručni studij (Times New Romn, 14 pt, bold, centrirno) NASLOV ZAVRŠNOG RADA (Times New Romn, 18 pt, bold, centrirno) Zvršni rd 25 mm 20mm (Times New Romn, 14 pt, bold, centrirno) Ime i prezime (Times New Romn, 16 pt, bold, centrirno) Osijek, godin. (Times New Romn, 14 pt, bold, centrirno) 25 mm 4

5 Čitljivost i slovni simboli DOPUNSKE UPUTE (NEKE PREPORUKE ZA PISANJE ZAVRŠNOG RADA) 1. Slovni simboli n slikm, u tblicm i u tekstu morju biti istovjetni (i veličinom). Slike i tblice morju biti istolike, tj. sve crtne i pisne jednkim nčinom, istovjetnim normirnim grfičkim simbolim i oznčene rednim brojem. 2. U hrvtskom tekstu ne smiju se pojvljivti engleske ili neke druge strne riječi. Izuzeci su slučjevi kd z nvedeni pojm nem hrvtske riječi, p se td može npisti (stručnjcim prepozntljiv) strni nziv, li td obvezno kosim pismom (kurziv, itlic). Strn riječ se piše kosim pismom i u slučju kd se uz pojm u zgrdi nvodi i nziv n strnom jeziku, ko npr. (engl. device). 3. U formulm (jednko kd su one u tekstu ili kd se pišu u posebne retke) treb pziti n uporbu velikih i mlih slov, te usprvnih i kosih slov. Opće je prvilo d se z obilježvnje fiziklnih veličin rbe međusobno prihvćene oznke (npr. l z duljinu, m z msu, t z vrijeme, T z termodinmičku temperturu, U z npon, I z jkost električne struje, R z otpor, P z sngu itd.). Uz veličinske jedndžbe z iskzivnje fiziklnih pojv i zkonitosti koje vldju među pojedinim veličinm, dopušten je uporb i tzv. brojčnih i jediničnih relcij. Slijedi primjer isprvno npisne dvoredne veličinske jedndžbe, s obveznim opisom uporbljenih oznk odmh potom: y + + ) (4-13) n x + xi + ( x1 + x2 + x xn N i= 1 N gdje je: y vertiklni pomk podizč, linerno ovisn o srednjoj vrijednosti horizontlnog položj x, određen postvljenim prmetrom regulcijskog krug = 5 μm/cm, dobiven iz n = 10 ponovljenih nmještnj x i (i = 1, 2, 3,..., n). Moguće je i svku od veličin u izrzu opisti jednu ispod druge, ko n primjer: y + + ) (4-13) n x + xi + ( x1 + x2 + x xn N i= 1 N gdje je: - y vertiklni pomk podizč, - x horizontlni položj, - prmetr Fiziklne i druge veličine pišu se kosim slovim. Brojke, konstnte i mjerne jedinice pišu se usprvno, tkođer, u nčelu, i svi eksponenti i indeksi. Iznimk su indeksi (gornji i donji) koji predstvljju neku veličinu (npr. brojil pri sumirnju po veličinm ili indeksim oznčenim s i, j,...); td se pišu kosim slovim. 5. Vektori i mtrice oznčvju se usprvnim, msnim slovom, pri čemu se z vektor koristi mlo slovo, z mtricu veliko slovo. 6. Mtemtički simboli, funkcije i opertori (+, =,,, sum,, lim, diferencijl d ili, element, log, bz prirodnog logritm e, ln, div, grd,, sin, tn, i drugi) pišu se usprvno. 5

6 Prvopis i jednoznčnost ispis Kko bi se otklonile dvojbenosti u čitnju tekst, vlj se držti sljedećih prvil pisnj: ) U veličinskim jedndžbm propisno je pisnje produkt brojčne vrijednosti i pripdjuće jedinice (oboje usprvno) s 0,7 do 1 stndrdnog rzmk (npr. U = 9 V, m = 2,4 kg, ΔR/R = 0,02 %, υ = 22,3 C). Ne preporuč se rzdvjnje tog produkt n krju retk (tj. možemo reći d je n krju retk ispis 9 V nerstvljiv!). Dekdski se množitelji (prefiksi) uz jedinicu pišu sstvljeno (kg = kilogrm, μm = mikrometr, MW = megvt, dg = dekgrm, i slično), dok se z pisnje produkt dviju jedinic propisuje znk množenj s poluizdignutom točkom ili tzv. čvrsti jedinični rzmk (umjesto znk množenj; oboje je n krju retk nerstvljivo!). Dopušten je i znk množenj "x". Isprvno je pisti: W/(K m 2 ) = vt po kelvinu i četvornom metru, ili kg m/s 2 = kilogrmmetr po sekundi n kvdrt, li tkođer i Vxs = voltsekund, no td bi treblo rbiti mle rzmke (oko 0.2 stndrdnog), što je u prvilu neprktično. b) Uočite d je u tekstu bolje npisti: tlk se mjeri u milibrim, ne u mbr, kmtn stop iskzn je u postotcim, ne u %, i slično. Ndnevk se prem međunrodnim propisim piše: (u nstvku mogu slijediti st, minut, sekund), prem hrvtskome prvopisu: 25. siječnj ili (bez suvišnih nul). c) Formule, osobito one u tekstu, dobro je pisti jednoredno, gdje se umjesto rzlomčke crte rbi kos crt "/". Pritom vlj oprezno postupti d izrz ne postne dvo-ili-višeznčn, tj. d u jedndžbi prestne vžiti znk jednkosti (npr. nije dopušten upotreb "krtkog" rčunlnog znk z korjenovnje, ne smiju se izostviti neke vžne zgrde, decimln točk nije europski propisni znk, i sl.). Slijedi primjer isprvnog i neisprvnog pisnj mtemtičkih relcij: ISPRAVNO NEISPRAVNO 1 = = 3b -1 3b = 1/ 3b = (3b) -1 * ( 3b) 1 = = 1/3 1/2 b 1/2 ( b) 1/2 ( 3b) 1/2 = 1/ 3 = 3b -1/2 = = 3-1 b -1 * uvjetno bi se moglo reći d je ovo dobro, jer će se rčunom vjerojtno dobiti isprvn rezultt. 6