Primjene fibriranih svežnjeva u C -algebrama

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Primjene fibriranih svežnjeva u C -algebrama"

Transcript

1 Primjene fibriranih svežnjeva u C -algebrama Ilja Gogić PMF-MO, Sveučilište u Zagrebu & PMF-DMI, Univerzitet u Novom Sadu Seminar za geometriju, obrazovanje i vizualizaciju sa primenama Matematički institut SANU Beograd, 21. novembra Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

2 Neka je X LCH (lokalno kompaktan Hausdorffov) prostor i neka je C 0 (X ) skup svih neprekidnih funkcija f : X C koje trnu u, tj. za svako ε > 0 postoji kompaktan podskup K X takav da je f (x) < ε za sve x X \ K. C 0 (X ) postaje kompleksna -algebra uz standardne operacije po točkama (αf )(x) := α f (x) (f + g)(x) := f (x) + g(x) (f g)(x) := f (x) g(x) i involuciju f (x) := f (x), gdje su f, g C 0 (X ), α C te x X. C 0 (X ) možemo opskrbiti sa sup-normom f := sup{ f (x) : x X }, Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

3 s obzirom na koju C 0 (X ) postaje Banachov prostor. Sup-norma je očito submultiplikativna, tj. f g f g. Drugim riječima, C 0 (X ) je uz sup-normu Banachova algebra. Ukoliko uzmemo u obzir i involuciju, sup-norma zadovoljava i sljedeće, tzv. C -svojstvo: f f = f 2. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

4 s obzirom na koju C 0 (X ) postaje Banachov prostor. Sup-norma je očito submultiplikativna, tj. f g f g. Drugim riječima, C 0 (X ) je uz sup-normu Banachova algebra. Ukoliko uzmemo u obzir i involuciju, sup-norma zadovoljava i sljedeće, tzv. C -svojstvo: f f = f 2. Napomena Algebra C 0 (X ) je komutativna, tj. vrijedi f g = g f za sve f, g C 0 (X ). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

5 s obzirom na koju C 0 (X ) postaje Banachov prostor. Sup-norma je očito submultiplikativna, tj. f g f g. Drugim riječima, C 0 (X ) je uz sup-normu Banachova algebra. Ukoliko uzmemo u obzir i involuciju, sup-norma zadovoljava i sljedeće, tzv. C -svojstvo: f f = f 2. Napomena Algebra C 0 (X ) je komutativna, tj. vrijedi f g = g f za sve f, g C 0 (X ). Što dobivamo ako ispustimo komutativnost? Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

6 Definicija C -algebra je kompleksna Banachova -algebra A čija norma zadovoljava C -svojstvo. Drugim riječima: A je algebra nad C. A je opskrbljena s involucijom, tj. s preslikavanjem : A A, a a, koje zadovoljava sljedeća svojstva: (αa + βb) = αa + βb, (ab) = b a, te (a ) = a, za sve a, b A i α, β C. A je uz normu normirana algebra, tj. vrijedi za sve a, b A. a b a b A je s obzirom na normu Banachov prostor. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

7 Definicija (Nastavak) Norma zadovoljava C -svojstvo, tj. vrijedi a a = a 2 za sve a A. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

8 Definicija (Nastavak) Norma zadovoljava C -svojstvo, tj. vrijedi za sve a A. a a = a 2 Morfizme u kategoriji C -algebri sačinjavaju tzv. -homomorfizmi, tj. multiplikativna linearna preslikavanja φ : A B koja čuvaju involuciju. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

9 Definicija (Nastavak) Norma zadovoljava C -svojstvo, tj. vrijedi a a = a 2 za sve a A. Morfizme u kategoriji C -algebri sačinjavaju tzv. -homomorfizmi, tj. multiplikativna linearna preslikavanja φ : A B koja čuvaju involuciju. Propozicija Neka je φ : A B -homomorfizam izmedu C -algebri A i B. φ je kontrakcija (tj. φ(a) a za sve a A). φ(a) je C -podalgebra od B (naglasak na zatvorenosti). Ako je φ injekcija, tada je φ izometrija. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

10 C -algebre i kvantna mehanika U kvantnoj mehanici se fizikalni sistem obično opisuje s unitalnom C -algebrom A. Pritom: Observable čini skup svih hermitskih elemenata u A (tj. elementi a A za koje je a = a); one predstavljaju izmjerive vrijednosti sistema A. Stanja na A su definirana kao pozitivni funkcionali na A (tj. linearna preslikavanja ω : A C koja zadovoljavaju ω(a a) 0 za sve a A) za koje je ω(1 A ) = 1. Ako je sistem u stanju ω, tada je ω(a) očekivana vrijednost observable a. Ovakav C -algebarski pristup se koristi u Haag-Kastlerovoj aksiomatizaciji lokalne kvantne teorije polja, gdje je svakom otvorenom podskupu prostorno vremenskog kontinuuma Minkowskog pridružena neka C -algebra. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

11 Primjer Ako je X LCH prostor, tada je C 0 (X ) (uz sup-normu) komutativna C -algebra. Algebra C 0 (X ) je unitalna ako i samo ako je X kompaktan prostor. U tom slučaju je C 0 (X ) = C(X ). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

12 Primjer Ako je X LCH prostor, tada je C 0 (X ) (uz sup-normu) komutativna C -algebra. Algebra C 0 (X ) je unitalna ako i samo ako je X kompaktan prostor. U tom slučaju je C 0 (X ) = C(X ). Neka je sada A općenita unitalna komutativna C -algebra. Označimo s X = X (A) prostor svih karaktera na A, tj. skup svih unitalnih multiplikativnih linearnih funkcionala χ : A C. Svaki karakter χ na A je ograničen s χ = 1, pa imamo X Ball(A ). Štoviše, X je w -zatvoren podskup od Ball(A ), pa je kao takav kompaktan (Banach-Alaogluov teorem). Za a A definirajmo funkciju â : X C s â(χ) := χ(a). Tada je â C(X ) za sve a A. Geljfandova transformacija od A je funkcija G A : A C(X ) definirana s G(a) := â. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

13 Teorem (komutativni Geljfand-Naimarkov teorem) Ako je A unitalna komutativna C -algebra, tada je Geljfandova transofmacija G A izometrički -izomorfizam s A na C(X (A)). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

14 Teorem (komutativni Geljfand-Naimarkov teorem) Ako je A unitalna komutativna C -algebra, tada je Geljfandova transofmacija G A izometrički -izomorfizam s A na C(X (A)). U terminima teorije kategorija: Neka je CH kategorija čiji su objekti svi kompaktni Hausdorffovi prostori, a morfizmi neprekidne funkcije. Neka je UKC kategorija čiji su objekti sve unitalne komutativne C -algebre, a morfizmi unitalni -homomorfizmi. Definirajmo dva kontravarijantna funktora C : CH UKC i X : UKC CH na sljedeći način: Funktor C prevodi CH prostor X u unitalnu komutativnu C -algebru C(X ), a neprekidnu funkciju F : X Y u unitalni -homomorfizam C(F ) : C(Y ) C(X ), C(F )(f ) := f F. Funktor X prevodi unitalnu komutativnu C -algebru A u CH prostor X (A), a unitalni -homomorfizam φ : A B u neprekidnu funkciju X (φ) : X (B) X (A), X (φ)(χ) := χ φ. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

15 U terminima teorije kategorija (nastavak): Za x X označimo s ɛ x pripadni evaluacijski karakter na C(X ), ɛ x : f f (x) i definirajmo preslikavanje ɛ X : X X (C(X )) s ɛ X : x ɛ X. Tada se lako provjeri da sljedeći dijagrami komutiraju: X ɛ X X (C(X )) f Y ɛ Y X (C(f )) X (C(Y )) A G A C(X (A)) φ B G B C(X (φ)) C(X (B)) Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

16 U terminima teorije kategorija (nastavak): Za x X označimo s ɛ x pripadni evaluacijski karakter na C(X ), ɛ x : f f (x) i definirajmo preslikavanje ɛ X : X X (C(X )) s ɛ X : x ɛ X. Tada se lako provjeri da sljedeći dijagrami komutiraju: X ɛ X X (C(X )) f Y ɛ Y X (C(f )) X (C(Y )) A G A C(X (A)) φ B G B C(X (φ)) C(X (B)) Korolar X C = id CH i C X = id UKC (prirodni izomorfizam funktora). Dakle, kategorije CH i UKC su medusobno dualne. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

17 Pitanje Možemo li ovu dualnost proširiti do dualnosti izmedu kategorija LCH lokalno kompaktnih Hausdorffovih prostora i KC komutativnih C -algebri? Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

18 Pitanje Možemo li ovu dualnost proširiti do dualnosti izmedu kategorija LCH lokalno kompaktnih Hausdorffovih prostora i KC komutativnih C -algebri? Odgovor Možemo, no trebamo biti oprezni pri izboru odgovarajućih morfizama. Naime ako za morfizme u LCH uzmemo pravilna neprekidna preslikavanja, a za morfizme u KC nedegenerirane -homomorfizme, tada se može pokazati da su kategorije LCH i KC zaista dualne. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

19 Pitanje Možemo li ovu dualnost proširiti do dualnosti izmedu kategorija LCH lokalno kompaktnih Hausdorffovih prostora i KC komutativnih C -algebri? Odgovor Možemo, no trebamo biti oprezni pri izboru odgovarajućih morfizama. Naime ako za morfizme u LCH uzmemo pravilna neprekidna preslikavanja, a za morfizme u KC nedegenerirane -homomorfizme, tada se može pokazati da su kategorije LCH i KC zaista dualne. Zaključak Dakle, prelaskom s LCH prostora X na funkcijsku algebru C 0 (X ) nije izgubljena niti jedna topološka informacija prostora X. Radi toga, mnoge topološke pojmove, svojstva i konstrukcije možemo formulirati u terminima C -algebri, bez pozivanja na komutativnost ili na inherentni prostor. Na taj način dobivamo njihove direktne (nekomutativne) generalizacije. Neki od tih primjera su ilustrirani sljedećom tablicom. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

20 TOPOLOGIJA otvoren podskup otvoren gust podskup zatvoren podskup homeomorfizam kompaktnost povezanost Kartezijev produkt kompaktifikacija vjerojatnosna mjera Lebesgueova dimenzija topološka K-teorija C -ALGEBRE zatvoren ideal esencijalni zatovren ideal kvocijentna algebra -automorfizam unitalnost algebra bez projektora prostorni tenzorski produkt unitizacija stanje nuklearna dimenzija K-teorija za C -algebre Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

21 TOPOLOGIJA otvoren podskup otvoren gust podskup zatvoren podskup homeomorfizam kompaktnost povezanost Kartezijev produkt kompaktifikacija vjerojatnosna mjera Lebesgueova dimenzija topološka K-teorija C -ALGEBRE zatvoren ideal esencijalni zatovren ideal kvocijentna algebra -automorfizam unitalnost algebra bez projektora prostorni tenzorski produkt unitizacija stanje nuklearna dimenzija K-teorija za C -algebre Radi toga na nekomutativne C -algebre možemo gledati kao na algebre funkcija na nekomutativnim prostorima, koji ne postoje u klasičnom smislu. U tom kontekstu se teorija C -algebri smatra nekomutativnom topologijom. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

22 Osnovni primjeri C -algebri Matrične algebre M n = M n (C) nad C s euklidskom operatorskom normom su C -algebre. Štoviše, svaka konačno-dimenzionalna C -algebra je (do na -izomorfizam) konačna direktna suma matričnih algebri. Algebra B(H) svih ograničenih operatora na Hilbertovom prostoru H je C -algebra uz uobičajene operacije, adjungiranje te operatorsku normu. Ako je A C -algebra i X LCH prostor, tada je C 0 (X, A) C -algebra uz operacije po točkama i sup-normu. Svakoj lokalno kompaktnoj grupi G možemo pridružiti C -algebru C (G). Sve o teoriji reprezentacija od G je kodirano u C (G). Topološki dinamički sistem se sastoji od kompaktnog prostora X, lokalno kompaktne grupe G i neprekidnog djelovanja grupa α : G X. Takvoj trojci (X, α, G) možemo pridružiti transformacijsku grupovnu C -algebru C(X ) α G. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

23 Definicija Reprezentacija C -algebre A je -homomorfizam π : A B(H π ), gdje je H π Hilbertov prostor. Pod dimenzijom od π podrazumijevamo dimenziju od H π. Za reprezentaciju π kažemo da je: vjerna ako je π injekcija (izometrija). ireducibilna ako π nema netrivijalnih invarijantnih potprostora, tj. ako je K (zatvoren) potprostor od H π takav da je π(a)k K, tada je nužno K = {0} ili K = H π. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

24 Definicija Reprezentacija C -algebre A je -homomorfizam π : A B(H π ), gdje je H π Hilbertov prostor. Pod dimenzijom od π podrazumijevamo dimenziju od H π. Za reprezentaciju π kažemo da je: vjerna ako je π injekcija (izometrija). ireducibilna ako π nema netrivijalnih invarijantnih potprostora, tj. ako je K (zatvoren) potprostor od H π takav da je π(a)k K, tada je nužno K = {0} ili K = H π. Teorem (Nekomutativni Geljfand-Naimarkov teorem) Svaka C -algebra dopušta vjernu reprezentaciju. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

25 Definicija Reprezentacija C -algebre A je -homomorfizam π : A B(H π ), gdje je H π Hilbertov prostor. Pod dimenzijom od π podrazumijevamo dimenziju od H π. Za reprezentaciju π kažemo da je: vjerna ako je π injekcija (izometrija). ireducibilna ako π nema netrivijalnih invarijantnih potprostora, tj. ako je K (zatvoren) potprostor od H π takav da je π(a)k K, tada je nužno K = {0} ili K = H π. Teorem (Nekomutativni Geljfand-Naimarkov teorem) Svaka C -algebra dopušta vjernu reprezentaciju. Napomena Radi prethodnog teorema, C -algebru možemo (konkretno) definirati kao uniformno zatvorenu samoadjungiranu podalgebru od B(H), gdje je H Hilbertov prostor. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

26 Definicija Neka je A C -algebra. Za ideal P u A kažemo da je primitivan ako je on jezgra neke ireducibilne reprezentacije od A. Skup svih primitivnih ideala u A označavamo s Prim(A). Prim(A) opskrbljujemo s Jacobsonovom topologijom: Otvorene skupove u Prim(A) čine skupovi oblika {P Prim(A) : I P}, gdje I prolazi po skupu obostranih zatvorenih ideala u A. Za Prim(A) snabdjeven s Jacobsonovom topologijom kažemo da je primitivni spektar od A. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

27 Primjer Neka je A = C 0 (X ), gdje je X LCH prostor. Za točku x X stavimo C x (X ) := {f C 0 (X ) : f (x) = 0}. Tada je Prim(C 0 (X )) = {C x (X ) : x X }. Nadalje podskup F X je zatvoren u X ako i samo ako je pripadni podskup {C x (X ) : x F } zatvoren u Prim(C 0 (X )). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

28 Primjer Neka je A = C 0 (X ), gdje je X LCH prostor. Za točku x X stavimo C x (X ) := {f C 0 (X ) : f (x) = 0}. Tada je Prim(C 0 (X )) = {C x (X ) : x X }. Nadalje podskup F X je zatvoren u X ako i samo ako je pripadni podskup {C x (X ) : x F } zatvoren u Prim(C 0 (X )). Napomena Prim(A) je uvijek lokalno kompaktan T 0 -prostor. No općenito, Prim(A) ne mora biti T 1. Ako je C -algebra A unitalna, tada je Prim(A) kompaktan. Obrat općenito ne vrijedi. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

29 Ako je A C -algebra bez jedinice, tada A možemo na nekoliko načina uložiti u unitalnu C -algebru koja sadrži A kao esencijalni ideal. Najveća medu njima je tzv. multiplikatorska algebra M(A). Ona je nekomutativni analogon Stone-Čechovljeve kompaktifikacije. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

30 Ako je A C -algebra bez jedinice, tada A možemo na nekoliko načina uložiti u unitalnu C -algebru koja sadrži A kao esencijalni ideal. Najveća medu njima je tzv. multiplikatorska algebra M(A). Ona je nekomutativni analogon Stone-Čechovljeve kompaktifikacije. Svaka C -algebra A postaje modul nad algebrom C b (Prim(A)) ograničenih neprekidnih kompleksnih funkcija na Prim(A). O tome govori sljedeći bitan teorem: Teorem (Dauns-Hofmannov teorem) Neka je A C -algebra. Tada postoji jedinstven -izomorfizam Φ A s C b (Prim(A)) na centar ZM(A) od M(A) takav da vrijedi Φ A (f )a + P = f (P)(a + P) (jednakost u A/P) za sve f C b (Prim(A)), a A i P Prim(A). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

31 Definicija Za C -algebru A kažemo da je homogena ako su sve ireducibilne reprezentacije od A n-dimenzionalne (n je prirodan broj). Ukoliko ćemo htjeti naglasiti broj n, onda ćemo reći da je A n-homogena C -algebra. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

32 Definicija Za C -algebru A kažemo da je homogena ako su sve ireducibilne reprezentacije od A n-dimenzionalne (n je prirodan broj). Ukoliko ćemo htjeti naglasiti broj n, onda ćemo reći da je A n-homogena C -algebra. Propozicija Ako je A homogena C -algebra, tada je Prim(A) (lokalno kompaktan) Hausdorffov prostor. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

33 Definicija Za C -algebru A kažemo da je homogena ako su sve ireducibilne reprezentacije od A n-dimenzionalne (n je prirodan broj). Ukoliko ćemo htjeti naglasiti broj n, onda ćemo reći da je A n-homogena C -algebra. Propozicija Ako je A homogena C -algebra, tada je Prim(A) (lokalno kompaktan) Hausdorffov prostor. Primjer C -algebra A je 1-homogena ako i samo ako je A komutativna. Posebno, svaka 1-homogena C -algebra je oblika A = C 0 (X ) za neki LCH prostor X. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

34 Definicija Za C -algebru A kažemo da je homogena ako su sve ireducibilne reprezentacije od A n-dimenzionalne (n je prirodan broj). Ukoliko ćemo htjeti naglasiti broj n, onda ćemo reći da je A n-homogena C -algebra. Propozicija Ako je A homogena C -algebra, tada je Prim(A) (lokalno kompaktan) Hausdorffov prostor. Primjer C -algebra A je 1-homogena ako i samo ako je A komutativna. Posebno, svaka 1-homogena C -algebra je oblika A = C 0 (X ) za neki LCH prostor X. Primjer Ako je X LCH prostor, tada je C -algebra C 0 (X, M n ) n-homogena. Za algebre tog oblika kažemo da su trivijalne n-homogene C -algebre. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

35 Netrivijalne primjere n-homogenih C -algebri dobivamo kao algebre prereza fibriranih svežnjeva s vlaknom M n i strukturnom grupom G = Aut(M n ). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

36 Netrivijalne primjere n-homogenih C -algebri dobivamo kao algebre prereza fibriranih svežnjeva s vlaknom M n i strukturnom grupom G = Aut(M n ). Fibrirani svežnjevi Prisjetimo se, ako su E, X i F topološki prostori, p : E X neprekidna surjekcija te G topološka grupa koja djeluje neprekidno na prostoru F, tada za petorku (E, X, F, p, G) kažemo da je fibrirani svežanj s baznim prostorom X, totalnim prostorom E, vlaknom F i strukturnom grupom G ako postoji otvoreni pokrivač {U i } od X (tzv. atlas) te homeomorfizmi φ i : U i F p 1 (U i ) koji čuvaju vlakna, tj. za koje dijagram U i F φ i> p 1 (U i ) proj 1 < p komutira, pri čemu su tranzicijske funkcije U i Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

37 Fibrirani svežnjevi (nastavak) oblika φ ji := (φ 1 j φ i ) Ui U j : (U i U j ) F (U i U j ) F φ ji (x, ξ) = (x, φ ji (x)(ξ)), za neprekidne funkcije φ ji : U i U j G koje formiraju Čechov 1-kociklus, tj. φ ii e na U i i φ ij φ jk φ ki e na U i U j U k. Funkcije φ ji se takoder zovu tranzicijske funkcije. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

38 Fibrirani svežnjevi (nastavak) oblika φ ji := (φ 1 j φ i ) Ui U j : (U i U j ) F (U i U j ) F φ ji (x, ξ) = (x, φ ji (x)(ξ)), za neprekidne funkcije φ ji : U i U j G koje formiraju Čechov 1-kociklus, tj. φ ii e na U i i φ ij φ jk φ ki e na U i U j U k. Funkcije φ ji se takoder zovu tranzicijske funkcije. Za svaku točku x X praslika E x := p 1 (x) je homeomorfna s F. Za E x kažemo da je vlakno nad x. Ako su bazni prostor X i projekcija p fiksirani, tada često koristimo oznaku E za cijelu petorku (E, X, F, p, G). Ukoliko želimo istaknuti strukturnu grupu G, onda ćemo kraće reći da je E G-svežanj. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

39 Primjer Osnovni primjer fibriranog svežnja je produktni svežanj E = X F, gdje je p projekcija na prvu koordinatu, a G = {e}. Istaknutu klasu fibriranih svežnjeva nad X čine prostori natkrivanja od X. To su fibrirani svežnjevi nad X čije je vlakno F diskretan prostor. U tom slučaju je svaki U i F homeomorfan disjunktnoj uniji od F kopija od U i. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

40 Primjer Osnovni primjer fibriranog svežnja je produktni svežanj E = X F, gdje je p projekcija na prvu koordinatu, a G = {e}. Istaknutu klasu fibriranih svežnjeva nad X čine prostori natkrivanja od X. To su fibrirani svežnjevi nad X čije je vlakno F diskretan prostor. U tom slučaju je svaki U i F homeomorfan disjunktnoj uniji od F kopija od U i. Definicija Za dva G-svežnja E i E s istim baznim prostorom X kažemo da su izomorfna i pišemo E = E ako postoji homeomorfizam φ : E E takav da za sve x X vrijedi φ(e x ) = E x i inducirano preslikavanje φ Ex : E x E x pripada grupi G. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

41 Primjer Osnovni primjer fibriranog svežnja je produktni svežanj E = X F, gdje je p projekcija na prvu koordinatu, a G = {e}. Istaknutu klasu fibriranih svežnjeva nad X čine prostori natkrivanja od X. To su fibrirani svežnjevi nad X čije je vlakno F diskretan prostor. U tom slučaju je svaki U i F homeomorfan disjunktnoj uniji od F kopija od U i. Definicija Za dva G-svežnja E i E s istim baznim prostorom X kažemo da su izomorfna i pišemo E = E ako postoji homeomorfizam φ : E E takav da za sve x X vrijedi φ(e x ) = E x i inducirano preslikavanje φ Ex : E x E x pripada grupi G. Za fibrirani svežanj koji je izomorfan produktnom svežnju X F kažemo da je trivijalan. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

42 Primjer Osnovni primjer netrivijalnog fibriranog svežnja je Möbiusova vrpca, kao svežanj nad kružnicom S 1, vlaknom [ 1, 1] i strukturnom grupom Z/2Z = {±id}. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

43 Primjer Osnovni primjer netrivijalnog fibriranog svežnja je Möbiusova vrpca, kao svežanj nad kružnicom S 1, vlaknom [ 1, 1] i strukturnom grupom Z/2Z = {±id}. Definicija Neka je E G-svežanj nad Y s vlaknom F. Za neprekidno preslikavanje f : X Y definiramo f E := {(x, ξ) X E : f (x) = p(ξ)} te ga opskrbimo s relativnom topologijim. Definirajmo preslikavanje p : f E X s p(x, ξ) := x. Tada f E postaje G-svežanj s baznim prostorom X i vlaknom F. Naime, ako su φ ji tranzicijske funkcije od E, tada su f φ ji := φ ji f tranzicijske funkcije od f E. Za f E kažemo da je inducirani svežanj od E preko f (eng. pullback bundle). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

44 Imamo sljedeći bitan rezultat: Teorem Ako su dva neprekidna preslikavanja f, g : X Y homotopna, tada su inducirani svežnjevi f E i f F izomorfni. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

45 Imamo sljedeći bitan rezultat: Teorem Ako su dva neprekidna preslikavanja f, g : X Y homotopna, tada su inducirani svežnjevi f E i f F izomorfni. Dakle, ako s Bun(X, G) označimo klase izomorfizama G-svežnjeva nad X te s [X, Y ] homotopske klase neprekidnih preslikavanja f : X Y, tada je s [E] [f E], Bun(Y, G) Bun(X, G) dobro definirano preslikavanje. Posebno, ako su prostori X i Y homotopski ekvivalentni, tada imamo bijekciju s Bun(X, G) na Bun(Y, G). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

46 Imamo sljedeći bitan rezultat: Teorem Ako su dva neprekidna preslikavanja f, g : X Y homotopna, tada su inducirani svežnjevi f E i f F izomorfni. Dakle, ako s Bun(X, G) označimo klase izomorfizama G-svežnjeva nad X te s [X, Y ] homotopske klase neprekidnih preslikavanja f : X Y, tada je s [E] [f E], Bun(Y, G) Bun(X, G) dobro definirano preslikavanje. Posebno, ako su prostori X i Y homotopski ekvivalentni, tada imamo bijekciju s Bun(X, G) na Bun(Y, G). Posebno, budući da je svaki svežanj nad jednotočkovnim prostorom trivijalan, imamo: Korolar Svaki fibrirani svežanj nad kontraktibilnim prostorom je trivijalan. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

47 Prerez svežnja E je svaka neprekidna funkcija s : X E takva da je s(x) E x za sve x X. Skup svih prereza od E označavamo s Γ(E). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

48 Prerez svežnja E je svaka neprekidna funkcija s : X E takva da je s(x) E x za sve x X. Skup svih prereza od E označavamo s Γ(E). Istaknutu klasu fibriranih svežnjeva čine vektorski i algebarski svežnjevi: Vektorski svežnjevi Ako je F = C n sa standardnim skalarnim produktom i ako za strukturnu grupu uzmemo grupu U(n) unitarnih transformacija od C n, tada se takav fibrirani svežanj E zove vektorski svežanj. Ako je bazni prostor X lokalno kompaktan, tada skup Γ 0 (E) svih prereza od E koji trnu u postaje Banachov C b (X )-modul, uz operacije po vlaknima, normu s := sup{ s(x) : x X } (s Γ 0 (E)) i C b (X )-djelovanje (f s)(x) := f (x)s(x) (f C b (X ), s Γ 0 (E)). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

49 Algebarski svežnjevi Ako je F = M n i ako za strukturnu grupu uzmemo grupu Aut(M n ) svih -automorfizama od M n, tada za takav svežanj kažemo da je algebarski svežanj. Budući da je svaki -automorfizam od M n unutrašnji, tj. oblika a uau za neku unitarnu matricu u U(n) i budući da jedino unitarne matrice iz {λi : λ S 1 } = S 1 komutiraju sa svim matricama iz M n, imamo identifikaciju Aut(M n ) = PU(n) := U(n)/S 1. Upravo razlike izmedu grupa U(n) i PU(n) generiraju razlike izmedu teorija vektorskih i algebarskih svežnjeva. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

50 Algebarski svežnjevi Ako je F = M n i ako za strukturnu grupu uzmemo grupu Aut(M n ) svih -automorfizama od M n, tada za takav svežanj kažemo da je algebarski svežanj. Budući da je svaki -automorfizam od M n unutrašnji, tj. oblika a uau za neku unitarnu matricu u U(n) i budući da jedino unitarne matrice iz {λi : λ S 1 } = S 1 komutiraju sa svim matricama iz M n, imamo identifikaciju Aut(M n ) = PU(n) := U(n)/S 1. Upravo razlike izmedu grupa U(n) i PU(n) generiraju razlike izmedu teorija vektorskih i algebarskih svežnjeva. Primjer Ako je E algebarski M n -svežanj nad LCH prostorom X, tada je Γ 0 (E) n-homogena C -algebra (uz već definirane operacije i normu, te množenje i involuciju po vlaknima) i Prim(Γ 0 (E)) = X. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

51 Štoviše, na taj način dobivamo sve n-homogene C -algebre: Teorem (Fell, Tomiyama-Takesaki 1961) Neka je A n-homogena C -algebra. Tada algebri A možemo pridružiti algebarski M n -svežanj E nad X = Prim(A) takav da je A -izomorfna C -algebri Γ 0 (E). Štoviše, dvije takve C -algebre A i = Γ 0 (E i ) sa primitivnim spektrima X i su -izomorfne ako i samo ako su pripadni svežnjevi E i ekvivalentni, u smislu da postoji homeomorfizam f : X 1 X 2 takav da je E 1 = f E 2 (izomorfizam svežnjeva nad X 1 ). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

52 Štoviše, na taj način dobivamo sve n-homogene C -algebre: Teorem (Fell, Tomiyama-Takesaki 1961) Neka je A n-homogena C -algebra. Tada algebri A možemo pridružiti algebarski M n -svežanj E nad X = Prim(A) takav da je A -izomorfna C -algebri Γ 0 (E). Štoviše, dvije takve C -algebre A i = Γ 0 (E i ) sa primitivnim spektrima X i su -izomorfne ako i samo ako su pripadni svežnjevi E i ekvivalentni, u smislu da postoji homeomorfizam f : X 1 X 2 takav da je E 1 = f E 2 (izomorfizam svežnjeva nad X 1 ). Problem klasifikacije Za dani CH prostor X odrediti broj neizomorfnih klasa n-homogenih C -algebri čiji je primitivni spektar homeomorfan s X. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

53 Štoviše, na taj način dobivamo sve n-homogene C -algebre: Teorem (Fell, Tomiyama-Takesaki 1961) Neka je A n-homogena C -algebra. Tada algebri A možemo pridružiti algebarski M n -svežanj E nad X = Prim(A) takav da je A -izomorfna C -algebri Γ 0 (E). Štoviše, dvije takve C -algebre A i = Γ 0 (E i ) sa primitivnim spektrima X i su -izomorfne ako i samo ako su pripadni svežnjevi E i ekvivalentni, u smislu da postoji homeomorfizam f : X 1 X 2 takav da je E 1 = f E 2 (izomorfizam svežnjeva nad X 1 ). Problem klasifikacije Za dani CH prostor X odrediti broj neizomorfnih klasa n-homogenih C -algebri čiji je primitivni spektar homeomorfan s X. Prema prethodnom teoremu, problem klasifikacije n-homogenih C -algebri nad X ekvivalentan je problemu klasifikacije algebarskih svežnjeva nad X. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

54 Teorem ekvivalencije Dva svežnja s istim baznim prostorom, vlaknom i strukturnom grupom su ekvivalentna ako i samo ako su njihovi asocirani glavni svežnjevi ekvivalentni. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

55 Teorem ekvivalencije Dva svežnja s istim baznim prostorom, vlaknom i strukturnom grupom su ekvivalentna ako i samo ako su njihovi asocirani glavni svežnjevi ekvivalentni. Dakle, problem klasifikacije n-homogenih C -algebri A s Prim(A) = X ekvivalentan je problemu klasifikacije glavnih PU(n)-svežnjeva nad X. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

56 Teorem ekvivalencije Dva svežnja s istim baznim prostorom, vlaknom i strukturnom grupom su ekvivalentna ako i samo ako su njihovi asocirani glavni svežnjevi ekvivalentni. Dakle, problem klasifikacije n-homogenih C -algebri A s Prim(A) = X ekvivalentan je problemu klasifikacije glavnih PU(n)-svežnjeva nad X. Za n = 1 problem je naravno trivijalan, jer tu riječ o komutativnim C -algebrama s primitivnim spektrom X, a svaka takva algebra je -izomorfna funkcijskoj algebri C 0 (X ). Takoder ako je CH prostor X kontraktibilan ili 0-dimenzionalan, tada je svaka homogena C -algebra A s Prim(A) = X trivijalna. S druge strane, za n > 1 opći problem klasifikacije postaje vrlo kompliciran i vodi u teška pitanja iz neabelove kohomologije. Odgovori se znaju samo neke niskodimenzionalne CW-komplekse kao npr. za k-sfere S k i k-toruse T k. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

57 Za klasifikaciju algebarskih svežnjeva nad prostorima oblika Σ(X ) (Σ je operator suspenzije) možemo koristiti sljedeći teorem: Teorem klasifikacije Pretpostavimo da je grupa G putevima povezana. Tada postoji bijekcija izmedu klasa ekvivalencije G-svežnjeva nad Σ(X ) i klasa homotopije [X, G]. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

58 Za klasifikaciju algebarskih svežnjeva nad prostorima oblika Σ(X ) (Σ je operator suspenzije) možemo koristiti sljedeći teorem: Teorem klasifikacije Pretpostavimo da je grupa G putevima povezana. Tada postoji bijekcija izmedu klasa ekvivalencije G-svežnjeva nad Σ(X ) i klasa homotopije [X, G]. Posebno, budući da je Σ(S k 1 ) = S k, dobivamo: Korolar Ako je grupa G putevima povezana, tada su klase ekvivalencije G-svežnjeva nad S k sa strukturnom grupom G u bijekciji s elementima k 1-homotopske grupe π k 1 (G). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

59 Za klasifikaciju algebarskih svežnjeva nad prostorima oblika Σ(X ) (Σ je operator suspenzije) možemo koristiti sljedeći teorem: Teorem klasifikacije Pretpostavimo da je grupa G putevima povezana. Tada postoji bijekcija izmedu klasa ekvivalencije G-svežnjeva nad Σ(X ) i klasa homotopije [X, G]. Posebno, budući da je Σ(S k 1 ) = S k, dobivamo: Korolar Ako je grupa G putevima povezana, tada su klase ekvivalencije G-svežnjeva nad S k sa strukturnom grupom G u bijekciji s elementima k 1-homotopske grupe π k 1 (G). Posebno, kako je π 1 (PU(n)) = Z/nZ za sve n N, imamo ukupno n neizomorfnih klasa n-homogenih C -algebri s primitivnim spektrom S 2. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

60 Algebarski M n -svežnjevi nad S 2 Označimo redom s S 2 + i S 2 gornju i donju zatvorenu polusferu. Imamo S 2 + S 2 = S 1 i za tranzicijsku funkciju φ 2,1 uzmimo neprekidnu funkciju V : S 1 PU(n). Neka je E svežanj nad S 2 s atlasom {S 2 +, S 2 } i tranzicijskom funkcijom V. Dva svežnja E i E definirana s tranzicijskim funkcijama V i V su ekvivalentna ako i samo ako vrijedi ind(v ) ind(v ) = nl (l Z), gdje je ind(v ) = (2π) 1 [arg det V (t)] S 1 obrtni broj funkcije V s obzirom na kružnicu S 1. Za svako 0 j n 1 definirajmo tranzicijsku funkciju V j : S 1 U(n), V j : z diag(z j, 1,..., 1). Tada su svežnjevi E j definirani s V j predstavnici svih n klasa ekvivalencije. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

61 Više homotopske grupe π k (PU(n)) Za k 2 imamo π k (PU(n)) = π k (SU(n)) = π k (U(n)), pa za opis viših homotopskih grupa od PU(n) možemo koristiti Bottovu periodičnost od U(n): Za k > 1 i n k+1 2 imamo { π k (U(n)) 0 : k paran = Z : k neparan. Borel-Hirzebruchov teorem: Za sve n N imamo π 2n (U(n)) = Z/n!Z. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

62 Npr. za 1 k 7 i 1 n 10 imamo sljedeću tablicu: Broj neizomorfnih klasa n-homogenih C -algebri s Prim(A) = S k M 1 M 2 M 3 M 4 M 5 M 6 M 7 M 8 M 9 M 10 S S S S 4 1 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 S S ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 S Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

63 Npr. za 1 k 7 i 1 n 10 imamo sljedeću tablicu: Broj neizomorfnih klasa n-homogenih C -algebri s Prim(A) = S k M 1 M 2 M 3 M 4 M 5 M 6 M 7 M 8 M 9 M 10 S S S S 4 1 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 S S ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 ℵ 0 S S druge strane, imamo sljedeću interesantnu činjenicu: Teorem (Antonevič-Krupnik, 2000) Svaki algebarski svežanj nad S k je trivijalan kao vektorski svežanj. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

64 Na svaku C -algebru možemo gledati kao na Banachov modul nad centrom ZM(A) svoje multiplikatorske algebre, pri čemu ZM(A) djeluje na elemente od A (lijevim) množenjem. Taj modul ćemo kraće označiti s Z A. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

65 Na svaku C -algebru možemo gledati kao na Banachov modul nad centrom ZM(A) svoje multiplikatorske algebre, pri čemu ZM(A) djeluje na elemente od A (lijevim) množenjem. Taj modul ćemo kraće označiti s Z A. Banachovi moduli Z A imaju interesatna svojstva, npr. oni su lokalno konveksni. To znači da za svaka dva pozitivna elementa z 1, z 2 ZM(A) s z 1 + z 2 = 1 te proizvoljne a 1, a 2 A vrijedi z 1 a 1 + z 2 a 2 max{ a 1, a 2 }. Lokalno konveksni moduli nad komutativnim C -algebrama su posebno interesantni, jer oni niču kao moduli prereza tzv. Hofmannovih svežnjeva. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

66 Na svaku C -algebru možemo gledati kao na Banachov modul nad centrom ZM(A) svoje multiplikatorske algebre, pri čemu ZM(A) djeluje na elemente od A (lijevim) množenjem. Taj modul ćemo kraće označiti s Z A. Banachovi moduli Z A imaju interesatna svojstva, npr. oni su lokalno konveksni. To znači da za svaka dva pozitivna elementa z 1, z 2 ZM(A) s z 1 + z 2 = 1 te proizvoljne a 1, a 2 A vrijedi z 1 a 1 + z 2 a 2 max{ a 1, a 2 }. Lokalno konveksni moduli nad komutativnim C -algebrama su posebno interesantni, jer oni niču kao moduli prereza tzv. Hofmannovih svežnjeva. Definicija Za C -algebru A kažemo da je konačno centralno generirana (KCG) ako je modul Z A konačno generiran. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

67 Problem Karakterizirati sve KCG C -algebre. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

68 Problem Karakterizirati sve KCG C -algebre. Koristeći neprekidni funkcionalni račun najprije dobivamo Lema Svaka KCG C -algebra je unitalna. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

69 Problem Karakterizirati sve KCG C -algebre. Koristeći neprekidni funkcionalni račun najprije dobivamo Lema Svaka KCG C -algebra je unitalna. Primjer Neka je X CH prostor. Tada je svaka trivijalna homogena C -algebra A = C(X, M n ) KCG. Zaista, ako identificiramo C(X, M n ) s M n (C(X )) na uobičajen način, tada imamo Z(A) = {diag(f,..., f ) : f C(X )} = C(X ). Neka su (e ij ) n i,j=1 standardne matrične jedinice u M n, koje identificiramo s pripadnim konstantnim matričnim funkcijama na X. Tada za svaku funkciju a = (a ij ) M n (C(X )) imamo a = n i,j=1 a ij e ij. Dakle: Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

70 Primjer (nastavak) A = span Z(A) {e ij : 1 i, j n}. Općenitije, svaka unitalna n-homogena C -algebra A je KCG. To se lako vidi koristeći lokalnu trivijalnost pripadnog algebarskog M n -svežnja od A, particiju jedinice te činjenicu da su trivijalne homogene C -algebre KCG. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

71 Primjer (nastavak) A = span Z(A) {e ij : 1 i, j n}. Općenitije, svaka unitalna n-homogena C -algebra A je KCG. To se lako vidi koristeći lokalnu trivijalnost pripadnog algebarskog M n -svežnja od A, particiju jedinice te činjenicu da su trivijalne homogene C -algebre KCG. Napomena Klasa KCG C -algebri je stabilna na kvocijentiranje i na formiranje konačnih direktnih suma. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

72 Primjer (nastavak) A = span Z(A) {e ij : 1 i, j n}. Općenitije, svaka unitalna n-homogena C -algebra A je KCG. To se lako vidi koristeći lokalnu trivijalnost pripadnog algebarskog M n -svežnja od A, particiju jedinice te činjenicu da su trivijalne homogene C -algebre KCG. Napomena Klasa KCG C -algebri je stabilna na kvocijentiranje i na formiranje konačnih direktnih suma. Posebno, konačne direktne sume unitalnih homogenih C -algebri su KCG. Štoviše, na taj način smo u stvari dobili sve KCG C -algebre: Teorem (I.G. 2011) C -algebra A je KCG ako i samo ako je A konačna direkna suma unitalnih homogenih C -algebri. Posebno, svaka KCG C -algebra je automatski Z-projektivna. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

73 Skica dokaza Najprije pokažemo da je A subhomogena, tj. da postoji prirodan broj n takav da su sve ireducibilne reprezentacije od A dimenzije manje ili jednake n. Izaberimo najmanji takav n. Tada A sadrži najveći ideal J koji je n-homogen kao C -algebra. Pokažemo da je pripadni algebarski M n -svežnanj E od J nad X := Prim(J) konačnog tipa kao vektorski svežanj, tj. X dopušta konačan otvoreni pokrivač {U j } na kojem je svaki restrikcijski svežanj E Uj trivijalan kao vektorski svežanj ranga n 2. Tada je E konačnog tipa i kao algebarski svežanj (Phillips 2007), pa je M(J) n-homogena C -algebra (Magajna 2009). Njen pripadni M n -svežanj F nad βx (Stone-Čechovljeva kompaktifikacija) proširuje E (tj. F X = E). Dokaz zatim reduciramo na slučaj kada je X povezan gust (otvoren) podskup od Prim(A), tako da je J A M(J) = Γ(F ). Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

74 Skica dokaza (nastavak) U tom slučaju, pokazat ćemo da je J = M(J), odakle će slijediti J = A. To je ekvivalentno s tvrdnjom da je prostor X kompaktan. Pretpostavimo suprotno. Tada možemo naći točku x 0 βx \ X, njenu kompaktnu okolinu H i ideal I H of M(J) tako da kvocijentnu C -algebru A H := A/(I H A) možemo identificirati s C -podalgebrom od C(H, M n ), pri čemu u toj identifikaciji vrijedi gdje je U := X H. a 1n H\U = 0 za sve a = (a ij ) n i,j=1 A H, U je gust otvoren podskup od H i x 0 U. Koristeći tu činjenicu, sada dokažemo da je komutativna C -algebra C 0 (U) konačno generirana kao modul nad samom sobom. Iz Leme zaključujemo da algebra C 0 (U) mora biti unitalna. Odavde slijedi da je U kompaktan, pa je U = H. Time napokon dobivamo kontradikciju s činjenicom da je x 0 H \ U. Ilja Gogić (PMF-MO ZG & PMF-DMI NS) Fibrirani svežnjevi i C -algebre MI SANU, / 35

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

K-TEORIJA ZA C -ALGEBRE

K-TEORIJA ZA C -ALGEBRE Sveučilište u Zagrebu PMF - Matematički odjel Ilja Gogić K-TEORIJA ZA C -ALGEBRE Diplomski rad Zagreb, siječanj 2005. 1 Sveučilište u Zagrebu PMF - Matematički odjel Ilja Gogić K-TEORIJA ZA C -ALGEBRE

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n : 4 Nizovi u R n Neka je A R n. Niz u A je svaka funkcija a : N A. Označavamo ga s (a k ) k. Na primjer, jedan niz u R 2 je dan s ( 1 a k = k, 1 ) k 2, k N. Definicija 4.1. Za niz (a k ) k R n kažemo da

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima. M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/

Διαβάστε περισσότερα

R ω s uniformnom topologijom i aksiomi prebrojivosti

R ω s uniformnom topologijom i aksiomi prebrojivosti Opća topologija 116 Opća topologija 118 Drugi aksiom prebrojivosti 4 AKSIOMI SEPARACIJE I PREBROJIVOSTI Aksiomi prebrojivosti Aksiomi separacije Normalni prostori Urysonova lema Urysonov teorem o metrizaciji

Διαβάστε περισσότερα

Zadaća iz kolegija Metrički prostori 2013./2014.

Zadaća iz kolegija Metrički prostori 2013./2014. Zadaća iz kolegija Metrički prostori 2013./2014. Zadaća nosi 5 bodova. Sve tvrdnje u zadacima obrazložiti! Renato Babojelić 31 Lea Božić 13 Ana Bulić 7 Jelena Crnjac 5 Bernarda Dragin 19 Gabriela Grdić

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (

Διαβάστε περισσότερα

1. Topologija na euklidskom prostoru R n

1. Topologija na euklidskom prostoru R n 1 1. Topologija na euklidskom prostoru R n Euklidski prostor R n je okruženje u kojem ćemo izučavati realnu analizu. Kao skup R n se sastoji od svih uredenih n-torki realnih brojeva: R n = {(x 1,...,x

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva 1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva Definicija 1 Polje realnih brojeva je skup R = {x, y, z...} u kojemu su definirane dvije binarne operacije zbrajanje (oznaka +) i množenje (oznaka ) i jedna binarna

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: 2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Domai zadatak Zlatko Lazovi 30. decembar 2016. verzija 1.1 Sadraj 1 METRIQKI PROSTORI 2 1 1 METRIQKI PROSTORI a) Neka je (M, d) metriqki prostor i neka je (x

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Flag-tranzitivni linearni prostori

Flag-tranzitivni linearni prostori Flag-tranzitivni linearni prostori Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) 5. studenoga 2010. Andrea Švob (asvob@math.uniri.hr) () Flag-tranzitivni linearni prostori 5. studenoga 2010. 1 / 31 Djelovanja grupe

Διαβάστε περισσότερα

Osnove matematičke analize

Osnove matematičke analize Osnove matematičke analize prof.dr.sc. Nikola Koceić Bilan FPMOZ Sveučilište u Mostaru FPMOZ Sveučilište u Mostaru 1 / Sadržaj 1 Topološka i metrička struktura normiranog vektorskog prostora R n. Konvergencija

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova 27. 01. 2006. Kratki rezime prošlog predavanja: Dokazali smo teorem rekurzije, te primjenom njega definirali zbrajanje ordinalnih brojeva. Prvo ćemo navesti osnovna

Διαβάστε περισσότερα

Jankove grupe kao dizajni i jako regularni grafovi

Jankove grupe kao dizajni i jako regularni grafovi Jankove grupe kao dizajni i jako regularni grafovi Vedrana Mikulić (vmikulic@math.uniri.hr) Odjel za matematiku Sveučilište u Rijeci 9. listopad 2008. Djelovanje grupe na skup Definicija Grupa G djeluje

Διαβάστε περισσότερα

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum 16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni

Διαβάστε περισσότερα

REALNE POLUPROSTE LIEJEVE ALGEBRE

REALNE POLUPROSTE LIEJEVE ALGEBRE REALNE POLUPROSTE LIEJEVE ALGEBRE Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević Predavanja održana u okviru poslijediplomskog studija na PMF Matematičkom odjelu Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2008./2009. Zagreb,

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

REKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc.

REKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Brigita Švec REKURZIVNE FUNKCIJE Diplomski rad Voditelj rada: Doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, Rujan, 2014. Ovaj diplomski

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

KOMPAKTNI OPERATORI. Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević. Predavanja održana na PMF Matematičkom odjelu. u zimskom semestru akademske godine 2007./2008.

KOMPAKTNI OPERATORI. Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević. Predavanja održana na PMF Matematičkom odjelu. u zimskom semestru akademske godine 2007./2008. KOMPAKTNI OPERATORI Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević Predavanja održana na PMF Matematičkom odjelu Sveučilišta u Zagrebu u zimskom semestru akademske godine 2007./2008. Zagreb, siječanj 2008. 2 SADRŽAJ 3

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Prilozi teoriji operatora- Banahove algebre i Šatenove klase

Prilozi teoriji operatora- Banahove algebre i Šatenove klase UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU Jelena Gajić Prilozi teoriji operatora- Banahove algebre i Šatenove klase -master rad- Novi Sad, 2009 Predgovor

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

2. Konvergencija nizova

2. Konvergencija nizova 6 2. KONVERGENCIJA NIZOVA 2. Konvergencija nizova Niz u skupu X je svaka funkcija x : N X. Vrijednost x(k), k N, se zove opći ili k-ti član niza i obično se označava s x k. U skladu s tim, niz x : N X

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim. 1 Diferencijabilnost 11 Motivacija Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji es f f(x) f(c) (c) x c x c Najbolja linearna aproksimacija funkcije f je funkcija l(x) = f(c)

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Algebarske strukture

Algebarske strukture i operacije Univerzitet u Nišu Prirodno Matematički Fakultet februar 2010 Istraživačka stanica Petnica i operacije Operacije Šta je to algebra i apstraktna algebra? Šta je to algebarska struktura? Cemu

Διαβάστε περισσότερα

Baza topologije. Definicija. Familija B podskupova od X je baza neke topologije na X ako: Topološki prostori. Baza topologije. tj.

Baza topologije. Definicija. Familija B podskupova od X je baza neke topologije na X ako: Topološki prostori. Baza topologije. tj. Opća topologija 24 Opća topologija 26 13. Baza topologije Baza topologije 2 TOPOLOŠKI PROSTORI I NEPREKIDNE FUNKCIJE Topološki prostori Baza topologije Uređajna topologija Produktna topologija na X Y Topologija

Διαβάστε περισσότερα

1 Algebarske operacije i algebraske strukture

1 Algebarske operacije i algebraske strukture 1 Algebarske operacije i algebraske strukture Defnicija 1.1 Neka su I i A skupovi. I-familija elemenata skupa A, ili familija elemenata iz A indeksirana skupom I, je funkcija a : I A koju radije zapisujemo

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Spektralna teorija ograničenih linearnih operatora

Spektralna teorija ograničenih linearnih operatora Univerzitet u Nišu Prirodno matematički fakultet Departman za matematiku Spektralna teorija ograničenih linearnih operatora Mentor prof. Dragana Cvetković Ilić Niš, oktobar 2013. Student Maja Ţivković

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 29. travnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 29. travnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 29. travnja 2016. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je I kolekcija svih ograničenih jednodimenzionalnih intervala

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

METRIČKI PROSTORI 0 METRIČKI PROSTORI. Literatura: S. Mardešić. Matematička analiza, 1. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1974.

METRIČKI PROSTORI 0 METRIČKI PROSTORI. Literatura: S. Mardešić. Matematička analiza, 1. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1974. METRIČKI PROSTORI 0 METRIČKI PROSTORI Šime Ungar http://www.mathos.unios.hr/~sime/ Literatura: S. Mardešić. Matematička analiza, 1. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1974. Š. Ungar. Matematička analiza 3, PMF-Matematički

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Predavanje 7. Napredna poglavlja teorije skupova; Booleove algebre višeg reda; Digitalne i analogne veličine. Dinko Osmanković

Predavanje 7. Napredna poglavlja teorije skupova; Booleove algebre višeg reda; Digitalne i analogne veličine. Dinko Osmanković Predavanje 7 Napredna poglavlja teorije skupova; Booleove algebre višeg reda; Digitalne i analogne veličine Dinko Osmanković Kurs: Matematička logika i teorija izračunljivosti Sadržaj predavanja 1 Prirodni

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Teorija skupova. Matko Males Split. lipanj 2003.

Teorija skupova. Matko Males Split. lipanj 2003. Teorija skupova Matko Males Split lipanj 2003. 2 O pojmu skupa A, B, C,... oznake za skupove a, b, c,... oznake za elemente skupa a A, a / A Skup je posve odredjen svojim elementima, tj u potpunosti je

Διαβάστε περισσότερα

Topološka klasifikacija Knasterovih kontinuuma s konačno krajnjih točaka

Topološka klasifikacija Knasterovih kontinuuma s konačno krajnjih točaka Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odjel Sonja Štimac Topološka klasifikacija Knasterovih kontinuuma s konačno krajnjih točaka Disertacija Voditelj rada: Dr. sc. Sibe

Διαβάστε περισσότερα

Algebarske strukture

Algebarske strukture Algebarske strukture vježbe prema predlošku i zadacima Martine Balagović i Marcele Hanzer natipkali, proširili i uredili Matija Bašić Aleksandar Milivojević Sanjin Ružić Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički

Διαβάστε περισσότερα

Operatori na normiranim prostorima vježbe 2015/2016. Tomislav Berić

Operatori na normiranim prostorima vježbe 2015/2016. Tomislav Berić Operatori na normiranim prostorima vježbe 2015/2016 Tomislav Berić tberic@math.hr Sadržaj 1 Operatori na Hilbertovim prostorima 1 1.1 Normalni operatori..................................... 3 1.2 Unitarni

Διαβάστε περισσότερα

Teorem 1.8 Svaki prirodan broj n > 1 moºe se prikazati kao umnoºak prostih brojeva (s jednim ili vi²e faktora).

Teorem 1.8 Svaki prirodan broj n > 1 moºe se prikazati kao umnoºak prostih brojeva (s jednim ili vi²e faktora). UVOD U TEORIJU BROJEVA Drugo predavanje - 10.10.2013. Prosti brojevi Denicija 1.4. Prirodan broj p > 1 zove se prost ako nema niti jednog djelitelja d takvog da je 1 < d < p. Ako prirodan broj a > 1 nije

Διαβάστε περισσότερα

Ljuban Dedić VEKTORSKI PROSTORI. skripta

Ljuban Dedić VEKTORSKI PROSTORI. skripta Ljuban Dedić VEKTORSKI PROSTORI skripta 30.05.2008 Sadržaj Predgovor ii 1 Uvod 1 2 Funkcionalni račun 13 2.1 Poluprosti i nilpotentni operatori................ 13 2.2 Operatorske funkcije.......................

Διαβάστε περισσότερα

Algebarske strukture bilješke s vježbi asistenta Filipa Najmana ak. god /12. natipkali i uredili Aleksandar Milivojević i Sanjin Ružić

Algebarske strukture bilješke s vježbi asistenta Filipa Najmana ak. god /12. natipkali i uredili Aleksandar Milivojević i Sanjin Ružić Algebarske strukture bilješke s vježbi asistenta Filipa Najmana ak. god. 2011./12. natipkali i uredili Aleksandar Milivojević i Sanjin Ružić (skripta ne može zamijeniti vježbe) 1 Sadržaj 1 Grupe 3 1.1

Διαβάστε περισσότερα

1 Svojstvo kompaktnosti

1 Svojstvo kompaktnosti 1 Svojstvo kompaktnosti 1 Svojstvo kompaktnosti U ovoj lekciji će se koristiti neka svojstva realnih brojeva sa kojima se čitalac već upoznao tokom kursa iz uvoda u analizu. Na primer, važi Kantorov princip:

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα