Bioenergetski i globalni značaj
|
|
- Πύρρος Δαυίδ Βασιλείου
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Bioenergetski i globalni značaj aj Transformacija energije: svetlosna električna hemijska (energija makroenergetskih jedinjenja) sinteza organskih materija. FOTOSINTEZA VODA+SVETLOST HEMIJSKA ENERG HLOROFIL APSORBUJE SVETLOST VODA ULAZI U LIST SVETLOST Biološki smisao: korišćenje energije iz spoljašnje sredine i njeno nakupljanje u vidu stabilnih organskih jedinjenja koja zatim služe kao izvor energije za sve energetske procese živog sveta planete. ŠEĆER ER NAPUŠTA LIST CO 2 ULAZI U LIST PREKO STOMA HEMIJSKA ENERGIJA + CO 2 ORG. MAT. (ŠEĆER)( ER)
2 Bioenergetski i globalni značaj aj Fotosinteza je redoks proces CO 2 (osnovni supstrat) se redukuje do (CH 2 O) n. Fotosintetički organizmi: Eukarioti: više biljke, višećelijske elijske i jednoćelijske elijske alge Prokarioti: plavo - zelene alge, zelene i purpurne sumporne bakterije. Kod eukariota donor elektrona, odnosno H za redukciju CO 2 je H 2 O; kod zelenih sumpornih bakterija donor elektrona je H 2 S. hν CO 2 +2H 2 S (CH 2 O) + H 2 O + 2S (Zelene sumporne bakterije)
3 Bioenergetski i globalni značaj aj Fotosinteza je omogućila pojavu aerobnog disanja i kruženje C i O u prirodi. Kruženje kiseonika ostvaruje se kroz kruženje CO2; pri usvajanju svake tone C oslobadja se 2.7 t O 2. Kruženje ugljenika (CO 2 ) - fotosintetički organizmi vezuju i prevode u organska jedinjenja oko 44 milijardi tona ugljenika, od toga deo se vraća u atmosferu disanjem, a deo se vezuje na kopnu, u okeanima i morima. Intenzitet fotosinteze Produktivnost fotosinteze
4 Fotosintetički pigmenti Dve grupe jedinjenja sa sposobnošću apsorpcije svetlosti: Tetrapiroli - hlorofili Izoprenoidi - karotenoidi Apsorpcija svetlosti i boja fotosintetičkih pigmenata posledica je prisustva sistema konjugovanih dvostrukih veza. Tetrapiroli - hlorofili Izoprenoidi - karotenoidi
5 Fotosintetički pigmenti Hlorofili Porfirinski prsten četiri pirolova prstena povezana metinskim grupama ( CH ); u sredini je Mg vezan za atome N. Više biljke sadrže: hlorofil a (C hlorofil b (C (C 55 H 72 (C 55 H O 5 N Mg) i 4 70 O 6 N Mg) 4 Molekuli hlorofila se nalaze u membranama tilakoida vezani za proteine hromoproteini. Hlorofil b - na trećem C-atomu II pirolovog prstena ima aldehidnu grupu (COH). Hlorofili su estri dikarbonske kiseline hlorofilina: H-atom u jednoj karboksilnoj grupi zamenjen je ostatkom alkohola fitola, a u drugoj ostatkom metil alkohola.
6 Fotosintetički pigmenti
7 Fotosintetički pigmenti Spektri apsorpcije Pigmenti Hlorifil a Hlorifil b Hlorifil c Hlorifil d β-karoten α-karoten Lutein Violaksantin Fukoksantin Fikoeritrin Fikocianin Alofikocianin Talasne dužine aporpcionih max (nm) 420, , , , , 450, , 440, , 445, , 450, , 450, , 546, Nalaze se u: Više biljke i alge Više biljke i zelene alge Diatomeje i mrke alge Crvene alge Više biljke i većina algi Više biljake i neke alge Više biljke, zelene i crvene alge Više biljke Diatomeje i mrke alge Crvene alge i neke cijanobakterije Cijanobakterije i neke crvene alge Cijanobakterije i crvene alge
8 Fotosintetički pigmenti Biosinteza hlorofila - biosinteza porfirina (Sukcinil CoA+Glicin) Glutamat Glutamat-1- semialdehid δ-aminolevulinska kiselina Porfobilinogen Hidroksimetilbilin Uroporfirinogen III Mg 2+ Divinilprotohlorofilid a Mg-protoporfirin monometil estar Mg-protoporfirin Protoporfirin IX Protoporfirinogen IX Koproporfirinogen III Hlorofilid a Monovinil-protohlorofilid a Hlorofil a Hlorofil b Činioci koji utiču na sadržaj hlorofila: svetlost, temperatura, Mg, N, biljna vrsta, starost i dr.
9 Fotosintetički pigmenti Karotenoidi Postoji više od 100 različitih karotenoida - karoteni i ksantofili. Karotenidi su produkti izoprena (C5) osam izoprenskih jedinica. 2 molekula Acetil CoA acetoacetil CoA +Acetil CoA (kondenzacija) hidroksimetilglutarat CoA (redukcija) mevalonska kiselina. Nakon fosforilacije i dekarboksilacije mevalonata nastaje aktivirani izoprenizopentil pirofosfat (IPP). Izomeracija, kondenzacija +IPP, kondenzacija +IPP, kondenzacija Mogu biti: aciklični, monociklični, biciklični
10 Fotosintetički pigmenti Karotenoidi Fiziološka uloga: - apsorbuju svetlost (Amax je od 422 do 491nm) - prenose apsorbovanu svetlost na RC PS I (II) - štite fotosisteme od oksidativne destrukcije - imaju nutritivnu vrednost (β-karoten je provitamin A)
11 Značaj aj svetlosne energije za proces fotosinteze Za životne procese biljaka najveći značaj aj ima integralna kratkotalasna radijacija koja se može podeliti na ultraljubičasto asto zračenje enje: λ= = nm (9%), vidljivi deo spektra λ = nm (40%) i blisku infracrvenu radijaciju λ = nm (51%). Fotosintetički aktivna radijacija (FAR: od 390 do 710 nm). U ovom intervalu talasnih dužina apsorbuje se 70-90%; reflektuje 5-12%; propušta 5-8%. Iskorištena ukupna svetlosna energija od strane biljaka je 1-2%.
12 Fotosintetički aparat fotosintetičke jedinice Molekuli hlorofila i karotenoida u fotosintezi učestvuju u grupama: pigment - protein kompleksima. U membranama tilakoida postoje funkcionalne grupe koje se sastoje od fotohemijski aktivnih centara (RC) i fotohemijski neaktivnih molekula (antena pigmenti - LHC), njihov odnos je 1:180 do 1:400. Oni zajedno čine fotosintetičku jedinicu. PS I PS II FS I i FS II - elektronske pumpe koje rade u dve različite, a jednim delom u istoj redoks-skali. To su multimolekulski proteinsko-pigmentni kompleksi uronjeni u lipidni matriks tilakoida.
13 Fotosintetički aparat fotosintetičke jedinice Fotosintetički aparat organizovan je u dva fotosistema: fotosistem I (FS I, ili PS I) i fotosistem II (FS II, ili PS II). Hlorofil a ima dva oblika P 700 i P 680 to su reakcioni centri (RC): P 680 je reakcioni centar fotosistema II (RC PS II); P 700 je reakcioni centar fotosistema I (RC PS I). LHC I (antena pigmenti) hν PS I LHC II (antena pigmenti) hν PS II PS I PS II
14 Fotosintetički aparat fotosintetičke jedinice
15 Fotosintetički aparat fotosintetičke jedinice Fotosistem II Fotosistem I
16 Fotosintetički aparat fotosintetičke jedinice LHC II trimerna organizacija vezanih pigmenata za proteine Organizacija molekula hlorofila u kompleksima sa proteinima u PS I i PS II; LHC
17 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e Svetle reakcije: apsorpcija svetlosti u i na tilakoidima transport elektrona fotofosforilacija aktivacija enzima Tamne reakcije: karboksilacija U stromi hloroplasta redukcija regeneracija sinteza produkata
18 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e Apsorpcija i preobraćanje anje svetlosne energije Svetlosnu energiju fotone,, apsorbuju molekuli pigmenata u hloroplastima. Pigment hυ Pigment* U molekulima fotosintetičkih pigmenata - elektroni pripadaju konjugovanim dvostrukim vezama, kreću se po - π orbitalama oko više atomskih jezgara; apsorpcijom fotona, elektroni prelaze na viši energetski nivo (π π* prelaz) - pobudjeno singletno, ili tripletno stanje. Za fotosintezu je značajno pobudjeno singletno stanje - apsorbovana svetlosna energija se zatim rezonantnim prenosom od molekula do molekula pigmenata nosi do RC.
19 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e Apsorpcija i preobraćanje anje svetlosne energije Nakon apsorpcije crvene svetlosti S 0 S 1. Nakon apsorpcije fotona plave svetlosti: S 0 (S 3 ) S 2 S 1 ; (S 3 ) S 2 S 1, pri ovim prelazima energija se gubi u obliku toplote fotoni plave svetlosti nisu efikasniji od fotona crvene svetlosti iako imaju veću energiju. Pri prelazu S 1 S 0 energija se emituje u različitim oblicima: - u vidu toplote (gubitak) - emisija kvanta svetlosti - fluorescencija (gubitak) - prenos ekscitona od molekula do molekula, do RC ( antena pigmenti) - fotohemijski rad (hlorofil a koji predstavlja RC)
20 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e Apsorpcija i preobraćanje anje svetlosne energije Nakon apsorpcije fotona, do transporta elektrona ( fotohemijske reakcije) dolazi samo kod malog broja molekula hlorofila a, to su RC (P 700 i P 680 ). Većina molekula fotosintetičkih pigmenata ima ulogu u prenosu apsorbovane (pobudne) energije (ekscitona) do RC, to su antena pigmenti (LHC I i II). Prenos pobudne energije vrši se pomoću rezonancije - uzajamnog dejstva izmedju oscilirajućih dipola (nastaju delovanjem oscilirajućeg elekrtomagnetnog polja - svetlosti) pri čemu ne dolazi do oksidoredukcionih procesa. Preklapanje spektara; mala udaljenost molekula.
21 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e Transport elektrona Nakon apsorpcije svetlosti i inicijalnog pobudjivanja elektrona u fotohemijski aktivnom molekulu hlorofila a (RC) dolazi do transporta elektrona od jedinjenja do jedinjenja duž gradijenta redoks potencijala. Transport elektrona može e biti: N e c i k l i č n i - Z shema - sumarna jednačina: 2NADP + 2H 2 O + 2ADP + 2Pi 2NADPH 2 + 2ATP + O 2 + stvaranje protonskog gradijenta C i k l i č n i - sumarna jednačina: ADP + Pi ATP + stvaranje protonskog gradijenta P s e u d o c i k l i č n i - Mehler-ova reakcija
22 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e N e c i k l i č n i transport elektrona Transport elektrona kroz tilakoidnu membranu (duž električnog gradijenta) od vode do NADP +. Komponente elektronskog transporta su četiri membranska kompleksa: PS II: P680; Feofitin, Hinon A, Hinon B Citohrom b 6 f kompleks (tu su i Plastohinon i Plastocijanin) PS I: P700, A0, A1, Fx, FA/FB, Fdx ATP sintetaza (CF1-CF0)
23 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e N e c i k l i č n i transport elektrona Membranska organizacija transportt ransporta elektrona kroz tilakoidnu membranu
24 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e N e c i k l i č n i transport elektrona H + Mn Fotosistem II P680* P680 Pheo QA QB PQ PS II funkcioniše e kao voda-plastohinon oksidoreduktaza (zavisna od svetlosti) Primarni elektronski akceptor nakon apsorpcije fotona i ekscitacije elektrona u P680P je feofitin (Pheo) koji ih prenosi na dva plastohinana; prvi plastohinon (QA) je čvrsto vezan za kompleks, i može da prenosi samo jedan po jedan elektron (ima dva oblika QAQ i QAQ - ). Drugi plastohinon ima tri oblika (QB,, QBQ - i QBQ 2 - ) Dva elektrona idu jedan za drugim i kada nastane redukovani QBQ 2 -, vezuju se dva protona iz strome hloroplasta, tako da nastaje QBHQ 2. Nakon redukcije i protonizacije, QBH 2 difunduje u lipidni dvosloj tilakoida i funkcioniše e kao mobilni prenosilac elektrona na plastohinon (PQ) koji slobodno difunduje kroz membranu i puni QBQ stranu hinona.
25 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e N e c i k l i č n i transport elektrona Citohrom b 6 f kompleks transportije elektrone sa redukovanog plastohinona na oksidovani plastocijanin. Na plastohinonskom delu kompleksa gde dolazi QBHQ 2, otpuštaju taju se dva protona u lumen tilakoida, a jedan elektron ide na plastocijanin (PC) preko Cyt f. Drugi elektron ide preko Cyt b6 na hinonski deo kompleksa (Qn), gde se elektron predaje oksidovanom plastohinonu i nastaje plastosemihinon jon (PQ ). U drugom stepenu drugi elektron na hinonskom delu kompleksa redukuje plastosemihinon jon (PQ ) do PQ, koji uzima dva protona iz strome i ulazi ponovo u proces.
26 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e N e c i k l i č n i transport elektrona Fotosistem I P700* A 0 A 1 F x F A/F /FB F dx Elektroni sa Cytb 6 f kompleksa dolaze na plastocijanin (PC)-mobilni proteinski prenosilac elektrona koji sadrži i bakar kao prostetičnu grupu. Ovi elektroni re-redukuju redukuju P700P koji je nakon apsorpcije fotona prešao u oksidovanu formu P700P 700* * i predao dalje elektrone. PC P700 PS I sadrži i oko 15 proteinskih subjedinica, od kojih su najznačajnije ajnije dve: PsaA i PsaB koje vezuju hlorofil a u RC i većinu prenosioca elektrona, a to su primarni akceptor A 0, A 1 (filohinon, vitamon K1), Fe-S S centarf x. Elektroni sa PS I dolaze na 2Fe-2S 2S Fe-S S protein feredoksin,, koji se nalazi na spoljašnjoj strani membrane, u stromi hloroplasta. Redukcija NADP + odvija se iz pomoć enzima feredoksin-nadp + reduktaze.
27 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e Oksidacija vode i produkcija kiseonika se dešavaju na nivou PS II S 4 S 3 Rekcija oslobañanja kiseonika: 2H 2 O 4H + + 4e - + O 2 S 0 Ovu reakciju obavlja kompleks od najmanje tri proteina vezana na unutrašnjoj njoj strani tilakoida za D1/D2 protein u PS II. Za jedan protein vezana su 4 atoma Mn,, a neophodno je prisustvo i Cl - i Ca ++. S 2 S 1 Oslobañanje O 2 je proces koji se odvija u stupnjevima. Kompleks koji razvija O 2 prolazi kroz 5 oksidacionih stanja, S 0 S 4, što zahteva kumulativno dejstvo 4 svetlosne reakcije. U mraku se kompleks nalazi u u lumen tilakoida S 0 stanju. Nakon apsorpcije prva tri redukcija P680 fotona, dolazi do oduzimanja po jednog elektrona i promene stanja kompleksa: S 0 u S 1 ; S 1 u S 2 ; S 2 u S 3. Posle toga potreban je još jedan foton za prelaz u S 4. Protoni P se oslobañaju izmeñu S 0 -S 1 ; S 1 -S 2 i S 4 -S 0. Tek T kad kompleks doñe u stanje S 4 akumulirano je u njemu dovoljno energije za oksidaciju vode. H + u lumen tilakoida e - redukcija P
28 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e C i k l i č n i transport elektrona PS I U cikličnom transportu elektrona učestvuje u samo PSI. Ekscitirani P700P predaje elektrone akceptorima A 0, A 1, F x i FA/B, F, koji redukuju feredoksin (Fdx dx), meñutim FdxF ne redukuje NADP +, nego preko enzima feredoksin- plastohinon oksidoreduktaze predaje elektrone plastohinonu (PQ). Ponovna oksidacija PQ se dešava preko Cyt b 6 f, koji redukuje potom plastocijanin (PC). Redukovani PC se oksiduje ponovo dajući elektron na P700*. Tokom oksidacije i redukcije PQ protoni se iz strome pumpaju u lumen tilakoida, tako da nastaje transmembranski protonski (elektrohemijski) gradijent, što omogućava sintezu ATP-a.
29 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e Fotosintetička fosforilacija (fotofosforilacija) Mitchell-ova hemiosmotska teorija: Hloroplastna H + -ATP-aza kontroliše ADP fosforilaciju koja je energetski omogućena transmembranskim elektro-hemijskim protonskim gradijentom: ADP + H 3 PO 4 ATP + H 2 O Model reverzne ATPaze: region CF 0 se nalazi u membrani tilakoida i gradi kanal za prolaz protona. Na Stromalnoj strani se nalazi globularni CF 1 region, sastavljen od tri α i β subjedinice, sa subjedinicom γ u centru, koja svojom rotacijom menja konformaciju ostalih subjedinica.
30 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e Fotosintetička fosforilacija (fotofosforilacija) Energija je obezbeñena transportom protona kroz membranu ADP + P i ATP Konformacione promene CF 1 regiona ATPaze pri sintezi ATP: : izmeñu i subjedinica α i β moguća a su tri položaja u kojima se nalaze ADP i P i. To su, prvo otvoreni položaj (O) koji prima ADP i P i. Usled rotacije se konformacija kompleksa menja, a ADP i P i dospevaju u položaj u kome su labavo vezani (L). Najzad se formira položaj čvrstog vezivanja (T) u kome dolazi do sinteze ATP. Ovo mesto se opet otvara, ATP izlazi i iz kompleksa i oslobaña ga za prijem sledećeg eg para ADP i P i.
31 M e h a n i z a m f o t o s i n t e z e Fotosintetička fosforilacija (fotofosforilacija)
32
33
34
35
36
37 Tamna faza fotosinteze (Kalvinov ciklus): karboksilacija redukcija regeneracija sinteza produkata
38 Tamna faza fotosinteze (Kalvinov ciklus): C 3 tip fotosinteze nakon karboksilacije i u fazi redukcije nastaju jedinjenja sa 3 C atoma: fosfoglicerat i gliceraldehid fosfat
39
40 Tamna faza fotosinteze - Kalvinov ciklus
41 Tamna faza fotosinteze - Kalvinov ciklus C 3 biljke
42 C 4 biljke najčešće pripadaju familijama Poaceae (šećerna trska, kukuruz), Amaranthaceae, Chenopodiaceae. Redukcija CO 2 kod C 4 biljaka Anatomske razlike C 3 i C 4 biljaka
43 Redukcija CO 2 kod C 4 biljaka Kod C 4 biljaka ćelije mezofila su dobavljači CO 2 za ćelije koje opkoljavaju provodne snopiće. U njima se vrši fiksacija CO 2. Ggranularni hloroplast u mezofilnoj ćeliji Agranularni hloroplast u ćeliji omotača a provodnih sudova kod kukuruza
44 Redukcija CO 2 kod C 4 biljaka Malatni tip: karboksilacija fosfoenolpiruvata uz pomoć PEP-karboksilaze oksalacetat (malat dehidrogenaza) malat u ćelijama omotača provodnog snopića cepa se piruvat + NADPH + H + + CO 2 NADPH + H + + CO 2 odlaze u Calvinov ciklus. Piruvat odlazi u hloroplaste ćelija mezofila - fosforiliše se i nastaje PEP koji odlazi u citoplazmu. Aspartatni tip: ulogu malata preuzima aspartat, a piruvata alanin; u Calvinov ciklus predaje se samo CO 2 a ne i NADPH + H +.
45 Redukcija CO 2 kod CAM biljaka CAM biljke najčešće pripadaju familijama Crassulaceae, Liliaceae, Euphorbiaceae, Cactaceae, Bromeliaceae CAM put asimilacije CO 2 predstavlja prilagoñavanje metabolizma biljaka ekstremno suvim staništima sa visokim dnevnim i niskim noćnim temperaturama. Stome su danju zatvorene biljke ne mogu usvajati CO 2. U toku noći - otvaranje stoma i usvajanje CO 2. CO 2 + PEP oksalacetat malat (nakuplja se u toku noći u vakuoli). U toku dana CO 2 se oslobadja dekarboksilacijom malata i uključuje u Calvinov ciklus.
46 Razlike izmeñu C 4 i CAM biljaka Primarno vezivanje CO 2 i uključivanje u Calvinov ciklus su kod CAM biljaka odvojeni vremenski, a kod C 4 prostorno.
47 Razlike izmeñu C 3, C 4 i CAM biljaka
48 Fotorespiracija - Oksidativni fotosintetički C 2 ciklus: U hloroplastima C 3 biljaka u uslovima velike osvetljenosti parcijalni pritisak O 2 se povećava, a koncentracija CO 2 smanjuje. Tada RuBP-karboksilaza postaje oksigenaza u hloroplastima nastaje fosfoglikolat defosforilacijom nastaje glikolat. Glikolat iz hloroplasta odlazi u peroksizome gde se uz pomoć enzima glikolat oksidaze oksidiše sa O 2 glioksilat prima amino grupu od glutamata i serina i nastaje glicin koji odlazi u mitohondrije (ili se koristi za sintezu proteina). U mitohondrijama iz 2 molekula glicina (deaminacijom i dekarboksilacijom) nastaje serin. Serin se eksportuje u peroksizome hidroksipiruvat glicerat. Glicerat prelazi u hloroplaste - fosforiliše se sa ATP fosfoglicerat (ulazi u fazu regeneracije RuBP u Calvinovom ciklusu. Peroksizom Hloroplast Mitohondrija
49 Transport asimilata Trioza fosfati se iz hloroplasta transportuju u citoplazmu gde se sintetiše saharoza. Transport kroz unutrašnju membranu hloroplasta ostvaren je preko fosfatnih translokatora. UDPG Sinteza skroba u stromi hloroplasta H + - ATP-aza i K + kanal održavaju grdijent ph.
50 Transport asimilata
51 Regulacija sinteze saharoze Efekat glukoze-6-fosfata i fosfata Prelazak listova iz mraka na svetlost uslovljava povećanje koncentracije glukoze-6-fosfata i istovremeno snižava koncentraciju fosfata. Obe pojave dovode do povećane sinteze saharoze. Glikoza-6-fosfat isključuje fosforilaciju saharoza-6-fosfat-sintetaze inaktivacijom kinaze SnRK1 i stimulacijom aktivne forme saharoze-6-fosfat-sintetaze. Fosfati inaktiviraju enzim saharozu-6-fosfat-sintetazu-fosforilazu i na taj način inhibiraju aktivnost enzima saharoze-6-fosfat-sintetaze.
52 Transport asimilata Plazma membranska ATP-aza istiskuje protone iz simplasta u apoplast floema a zatim u floem (sitaste cevi) - simportni transport saharoze i difuzija kroz pore celuloznog zida sitastih cevi.
53 Transport asimilata Transport asimilata na veća rastojanja - kroz floem (sitaste cevi, ćelije pratilice, parenhim floema). U soku floema mogu da se nalaze saharoza, glukoza, fruktoza, rafinoza, aminokiseline, amidi, nukleotidi, ATP, organske kiseline, fitohormoni, vitamini, mineralne materije i dr. Zbog toga sok floema ima visoku ph vrednost.
54 Transport asimilata Mehanizam transporta: - gradijent osmotskog potencijala - aktivan transport iz ćelija u sitaste cevi, a zatim - protok mase. - bidirekcioni transport - transport u oba pravca (preko poprečnih veza izmedju sitastih cevi). Pravac i smer transporta zavise od genotipa i faze rastenja i razvića.
55 Transport asimilata - protok mase.
56 Transport asimilata sinteza skroba u plodu (ušće asimilata)
57 Činioci koji utiču na fotosintezu Unutrašnji nji: Spoljašnji nji: - sadržaj hlorofila - lisna površina (LAI, LAD) - orijentacija listova - starost listova - svetlost - intenzitet (svetlosna kompenzaciona tačka; zasićujuća svetlost - saturacija); spektralni sastav - koncentracija CO 2 (kompenzaciona tačka, saturaciona koncentracija) - koncentracija O 2 - smanjenje koncentracije izaziva povećanje fotosinteze - Warburgov efekat - temperatura - mineralna ishrana - voda Fotosinteza i prinos
Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast
Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama Hloroplast Procesom ćelijskog disanja deponovana energija u šećerima erima prevodi se u ATP i druge energetske metabolite. Istovremeno se
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραAminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Διαβάστε περισσότεραDisanje (Respiracija)
Disanje (Respiracija) Osim fotosinteze, deo primarnog metabolizma biljaka je i proces ćelijskog disanja (respiracija). Dok se u fotosintezi procesima redukcije iz CO2 i vode sintetišu organska jedinjenja,
Διαβάστε περισσότεραFotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi
Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραFotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi
Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke
Διαβάστε περισσότεραMETABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA
METABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 14.02.2018. Zbirni pregled glikolize i ciklusa trikarboksilnih kiselina Glikoliza omogućava oksidaciju glukoze u uslovima sa ili bez O 2. U uslovima prisustva O 2,
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραCIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK) Doc. dr. sc. Dragana Vuk Metabolička sudbina piruvata 1. Oksidacijska dekarboksilacija piruvata 2. Ciklus
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραKvantna optika Toplotno zračenje Apsorpciona sposobnost tela je sposobnost apsorbovanja energije zračenja iz intervala l, l+ l na površini tela ds za vreme dt. Apsorpciona moć tela je sposobnost apsorbovanja
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραOsnovni fiziološki procesi u biljkama
Modul: Osnove agroekologije Tematska cjelina: Ekofiziologija bilja prof. dr. sc. Irena Jug Osnovni fiziološki procesi u biljkama FOTOSINTEZA Fotosinteza je u živom svijetu jedinstveni fizikalno kemijski
Διαβάστε περισσότεραKloroplasti. Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje
Kloroplasti Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje http://en.wikipedia.org/wiki/plas tid PLASTIDI Organeli biljnih stanica i stanica algi Proizvodnja i pohranjivanje šećera i drugih molekula Pigmenti
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE METABOLIZMA MIKROORGANIZAMA. Metabolički diverzitet
OSNOVE METABOLIZMA MIKROORGANIZAMA Metabolički diverzitet Metabolizam - obuhvata sve hemijske procese koji se dešavaju u ćeliji - anabolički (zahtevaju energiju) - katabolički (otpuštaju energiju) Energija
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραCIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI
CIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI Asimilacija azota i sumpora zahtevaju niz biohemijskih reakcija koje spadaju u reakcije sa velikim energetskim zahtevima. Za asimilaciju azota iz nitrata (NO 3- ) potrebna
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραTRANSPORT JONA I ORGANSKIH JEDINJENJA KROZ MEMBRANE
TRANSPORT JONA I ORGANSKIH JEDINJENJA KROZ MEMBRANE Transportni mehanizmi na membranama Prema potrebi za energijom i specifičnim učesnicima u transportu postoji 5 načina transporta kroz biološke membrane:
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραMETABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV
METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV KAKO CELICA DOBI GLUKOZO IN OSTALE MONOSAHARIDE? HRANA ZNOTRAJCELIČNI GLIKOGEN ali ŠKROB razgradnja s prebavnimi encimi GLUKOZA in ostali monosaharidi fosforilitična cepitev
Διαβάστε περισσότεραFotosinteza. 1. Sinteza NADPH+H + in ATP 2. Fiksacija CO 2
Fotosinteza 1. Sinteza NADPH+H + in ATP 2. Fiksacija CO 2 Oris 1 Fotoreaktivnost klorofila 2 Z-shema fotosinteze 3 Svetlobno-gnana ATP-sinteza - Fotofosforilacija 4 Fiksacija ogljikovega dioksida 5 Calvin-Bensonov
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραSPEKTROSKOPIJA SPEKTROSKOPIJA
Spektroskopija je proučavanje interakcija elektromagnetnog zraka (EMZ) sa materijom. Elektromagnetno zračenje Proces koji se odigrava Talasna dužina (m) Energija (J) Frekvencija (Hz) γ-zračenje Nuklearni
Διαβάστε περισσότεραlat: nucleus = jezgra
JEZGRA lat: nucleus = jezgra glavna karakteristika koja označava razliku između eukariotskih i prokariotskih stanica je prisutnost jezgre kod eukariota. U njemu se nalazi DNK, u kojoj su uskladištene informacije
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραjona mineralnih materija.
Biljke usvajaju biogene elemente iz spoljašnje sredine u obliku CO 2, H 2 O, organskih molekula (malo)) i jona mineralnih materija. Mineralne materije učestvuju u izgradnji organskih jedinjenja, regulišu
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOksidativna fosforilacija
Oksidativna fosforilacija Oksidativna fosforilacija U eukariota u mitohondrijama. Odigrava se redukcija O2 do H2O. Donori elektrona su NADH i FADH2. Najvedi deo energije za svoj rast, održavanje i rad
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραCiklus limunske kiseline-2
Ciklus limunske kiseline-2 Boris Mildner Katabolizam proteina, masti i ugljikohidrata u tri faze staničnog disanja. Faza 1.: oksidacija masnih kiselina, masti i ugljikohidrata kako bi nastao acetil-coa.
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραPut pentoza fosfata. B. Mildner. Put pentoza fosfata
Put pentoza fosfata B. Mildner Put pentoza fosfata Svrha ovog puta je: A) da se stanici omogući dovoljno NADPH, koji služi kao reducens u biosintetskim reakcijama kao i u zaštiti stanica od kisikovih radikala.
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραTRANSLOKACIJA ORGANSKIH JEDINJENJA KROZ BILJKU
TRANSLOKACIJA ORGANSKIH JEDINJENJA KROZ BILJKU Organska jedinjenja se u biljci proizvode uglavnom u listovima i transportuju se otuda u sve druge delove biljke. Listovi su, prema tome, glavni izvor (eng.
Διαβάστε περισσότεραDIHANJE. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo. Agronomija - UNI
DIHANJE Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo Agronomija - UNI Fotosinteza + Dihanje + Svetlobno dihanje Dihanje Fotosinteza 6CO 2 + 6H 2 O C 6 H 12 O 6 + 6O 2 Fotosintetski
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραASIMILACIJA AZOTA, SUMPORA I FOSFORA
ASIMILACIJA AZOTA, SUMPORA I FOSFORA Više biljke, kao autotrofni organizmi, mogu da sintetišu organske supstance iz neorganskih, koje usvajaju uglavnom iz zemljišta. Inkorporacija mineralnih elemenata
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραVISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Dr.sc. Marija Vukobratović Križevci, 2009. 1 UVOD U METABOLIZAM Svi živi organizmi za svoje aktivnosti (održavanje života, rast i razvoj) zahtijevaju energiju,
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραsvetloba CO 2 H 2 O C 6 H 12 O 6 + O 2
FOTOSINTEZA svetloba H 2 O CO 2 C 6 H 12 O 6 + O 2 fotosinteza = sinteza organskih spojin s pomočjo svetlobe fotosinteza = PRIMARNA PRODUKCIJA v fotosintezi rastline izrabljajo energijo sončnega sevanja
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραDrugi zakon termodinamike
Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραGlukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze
Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze Boris Mildner Glukoneogeneza Sinteza ugljikohidrata iz jednostavnih preteča Put od fosfoenolpiruvata do glukoza 6-fosfata zajednički je za mnoge preteče ugljikohidrata.
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραREAKCIJE ELIMINACIJE
REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova
Διαβάστε περισσότεραMitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija
Mitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija MITOHONDRIJI -u svim eukariotskim stanicama -njihov broj ovisi o metaboličkoj aktivnosti stanice (nekoliko stotina
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραDIHANJE. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo. Agronomija - VSŠ 2005/06
DIHANJE Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo Fotosinteza + Dihanje + Svetlobno dihanje Dihanje Substrat: škrob saharoza fruktani drugi sladkorji lipidi organske kisline proteini
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραU unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA
HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραFiksacija dušika i biosinteza aminokiselina
Fiksacija dušika i biosinteza aminokiselina Boris Mildner Dušik u aminokiselinama, purinima, pirimidinima i drugim molekulama potječe od atmosferskog dušika, N 2. Biosintetski proces započinje redukcijom
Διαβάστε περισσότεραBIOFIZIKA TERMO-FIZIKA
BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. / p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA
Διαβάστε περισσότεραCiklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE
Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE Boris Mildner Citratni ciklus /Krebsov ciklus Piruvat koji nastaje glikolizom, umjesto da se reducira u laktat, odnosno u etanol, dalje se oksidira
Διαβάστε περισσότεραA B C D. v v k k. k k
Brzina kemijske reakcije proporcionalna je aktivnim masama reagirajućih tvari!!! 1 A B C D v2 1 1 2 2 o C D m A B v m n o p v v k k m A B o C D p C a D n A a B A B C D 1 2 1 2 o m p n 1 2 n v v k k K a
Διαβάστε περισσότερα3/25/2016. Hemijske komponente ćelije
Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραPRSKALICA - LELA 5 L / 10 L
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραGeometrija molekula Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula Srećom postoje razvijene eksperimentalne
Geometrija molekula Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula Srećom postoje razvijene eksperimentalne metode (rentgenska kristalografija, NMR spektroskopija...)
Διαβάστε περισσότερα