PROIZVODNJA ČOKOLADE
|
|
- Οφέλια Κούνδουρος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 OSNOVE PREHRAMBENIH TEHNOLOGIJA TEHNOLOGIJA KONDITORSKIH PROIZVODA prosinac, doc.dr.sc. Draženka Komes PROIZVODNJA ČOKOLADE SADRŽAJ PREDAVANJA: Izrada kakao-mase Izrada čokoladne mase Oblikovanje proizvoda 1
2 1. IZRADA KAKAO-MASE 1. ČIŠĆENJE KAKAO-ZRNA 2. PRŽENJE ZRNA 3. HLAĐENJE PRŽENIH ZRNA 4. USITNJAVANJE (LOMLJENJE) 5. SEPARACIJA LOMA 6. ALKALIZACIJA (PREMA POTREBI PROCESA) 7. GRUBO I FINO MLJEVENJE 8. TERMIČKA OBRADA (prepariranje) KAKAO-MASE KAKAO-ZRNO PRIMJESE ČIŠĆENJE I SORTIRANJE LOM, MALA I SRASLA ZRNA OČIŠĆENA, SORTIRANA ZRNA PRŽENJE I HLAĐENJE PRŽENA ZRNA KLASIČAN POSTUPAK IZRADE KAKAO-MASE DROBLJENJE KAKAO-LJUSKA ALKALIZACIJA I SUŠENJE SEPARACIJA KAKAO-LOM KAKAO-SITNEŽ TERMIČKA OBRADA ALKALIZIRANI KAKAO-LOM GRUBO I FINO MLJEVENJE GRUBO I FINO MLJEVENJE KAKAO-MASA ALKALIZACIJA ALKALIZIRANA KAKAO-MASA PREPARIRANA KAKAO-MASA 2
3 SEPARACIJA NA SITIMA OPERACIJE U PROCESU ČIŠĆENJA KAKAO-ZRNA MAGNETSKA SEPARACIJA ODVAJANJE KAMENJA PRŽENJE 5-70 min/ C SMANJENJE UDJELA VODE DO 2% SMANJENJE KISELOSTI SMANJENJE ČVRSTOĆE ZRNA OBLIKOVANJE KAKAO-AROME I OKUSA 3
4 ULAZ ZRNA FAZA PREDGRIJAVANJA FAZA PRŽENJA FAZA HLAĐENJA (kontinuirani) MEHANIZAM ZA PODEŠAVANJE BRZINE IZLAZA ZRNA NA TRAKU ODMAH nakon termičke obrade PRŽENA KAKAO-ZRNA TREBA OHLADITI NA TEMPERATURU RADI ZAUSTAVLJANJA PROCESA TERMIČKE RAZGRADNJE KAKAO-ZRNA u suprotnom: DOLAZI DO PREPRŽAVANJA ZRNA ZRNO POPRIMA TAMNIJU BOJU GORČI OKUS KAKAO-ZRNA RAZVOJ NESPECIFIČNE AROME Zbog toga uređaji imaju ugrađen DIO ZA HLAĐENJE 4
5 UREĐAJI ZA DROBLJENJE DROBILICE PODJELA OBIČNO U SKLOPU S UREĐAJEM ZA ODJELJIVANJE LJUSKE IZ ZDROBLJENIH ZRNA SEGMENTNE VALJČANE DISK DROBILICE VERTIKALNE S UDARNIM LISTOM REFLEKSNE UDARNE RUČNO KOLO ULAZ MATERIJALA LJEVKASTI DOVOD REBRASTI VALJCI IZLAZ USITNJENOG MATERIJALA 5
6 ZDROBLJENA ZRNA UREĐAJ ZA ODVAJANJE LJUSKE OD KOTILEDONA S ROTIRAJUĆIM CILINDRIČNIM SITIMA S VIBRIRAJUĆIM PLANSKIM SITIMA POLOMLJENA PRŽENA KAKAO-ZRNA I LOM POLOMLJENA ZRNA vibrirajuća sita KAKAO-LOM UREĐAJ ZA ODVAJANJE KAKAO-LOMA IZ PRŽENIH POLOMLJENIH ZRNA (BAUERMEISTER MASCHINENFABRIK, NJEMAČKA) 6
7 JEZGRA KAKAO-ZRNA OČIŠĆENA OD LJUSKE I KLICE - NE SMIJE SADRŽAVATI VIŠE OD 10% UKUPNOG PEPELA (KOD ALKALIZIRANOG PROIZVODA DO 14%) - NE SMIJE SADRŽAVATI ( računato na masu): KAKAO-LJUSKE VIŠE OD 5% KAKAO-KLICE GRUBO USITNJAVANJE (PREDMLJEVENJE) Uređaji za grubo mljevenje KAKAO-VALJCI DISK MLINOVI 7
8 FINO USITNJAVANJE (ZAVRŠNO MLJEVENJE) različite vrste mlinova MLINOVI S DISKOVIMA MLINOVI S VALJCIMA MLINOVI ČEKIČARI KUGLIČNI MLINOVI KAMENI MLINOVI ZA IZRADU KAKAO-PRAHA K VAŽNO JE: U KAKAO-MASI IZDVOJITI UKUPAN KAKAO- MASLAC IZ STANIČNE STRUKTURE DA KAKAO-DJELIĆI (BEZMASNI) NE BUDU VEĆI OD µm (u daljnjem postupku više se ne mogu usitniti) I PREDMLJEVENJE II PREDMLJEVENJE KAKAO-LOM Uređaj za predmljevenje i fino mljevenje kaka-loma FINO MLJEVENJE LIKVEFAKCIJA KAKAO-MASA 8
9 konzistencija TEKUĆA ILI POLUTEKUĆA boja- TAMNOSMEĐA HLAĐENJEM PRELAZI U KRUTU MASU (do prerade se čuva na temperaturi o C) KAKAO-MASA Prešanje Priprema zamjesa za ČOKOLADU KAKAO-MASLAC KAKAO-POGAČA KAKAO-PRAH 9
10 2. IZRADA ČOKOLADNE MASE ČOKOLADNA MASA homogeni proizvod dobiven posebnim tehnološkim postupkom obrade svih sastojaka iz recepture PROIZVODNJA ČOKOLADNE MASE KRISTAL ŠEĆER mljevenje ŠEĆER U PRAHU KAKAO MASA DODACI MLIJEKO U PRAHU PRIPR REMA ZAM MJESA KAKAO MASLAC (3/4) DOZIRANJE I MIJEŠANJE (GNJETENJE) 10
11 PRIPREMA ZAMJESA DOZIRANJE I MIJEŠANJE (GNJETENJE) ZAMJES ZA ČOKOLADNU MASU PREDVALCANJE (grubo usitnjavanje) VALCANJE (fino usitnjavanje) j SIROVA ČOKOLADNA MASA SIROVA ČOKOLADNA MASA SUHO KONČIRANJE MOKRO KONČIRANJE ČOKOLADNA MASA KAKAO-MASLAC (1/4) DODACI EMULGATORI AROME SREDSTVA PROTIV SIVLJENJA 11
12 PRIPREMA ZAMJESA Redoslijed dodatka sirovina 1. KAKAO-MASA 2. KAKAO-MASLAC 3. ŠEĆER U PRAHU 4. MLIJEKO U PRAHU KONTINUIRANE MJEŠALICE UPORABA: PRIMJERI: za velike kapacitete Bussova kontinuirana korotirajuća gnjetilica Werner Pfleidererova dvopužna disk gnjetilica Baker Perkinsov univerzalni mješač KARAKTERISTIKE: a) precizno odmjeravanje sastojaka b) istodobno kontinuirano doziranje svih sastojaka 12
13 KONTINUIRANA GNJETILICA Nagema kakao maslac kakao masa mlijeko u prahu razbijač grudica vaga za doziranje kristal šećer turbo mlin regulator usipa međuspremnik vaga za doziranje izlaz mase gnjetilica pužnica podest VALCANJE Postupak usitnjavanja čestica bezmasne suhe tvari VELIČINA ČESTICA čokoladne prije mase i nakon VALCANJA PRIJE VALCANJA 200 μm NAKON VALCANJA 20 µm 13
14 TLAČENJE VALJAKA U OKOMITOM NIZU TANKI SLOJ ČOKOLADNE MASE TLAČENJE VALJAKA ZA OSLUŽIVANJE ČOK. MASE IZLAZ VALCANE ČOKOLADNE MASE UGLAVLJENI VALJAK Shematski prikaz rada petovaljka KONČIRANJE SIROVA ČOKOLADNA MASA SUHO KONČIRANJE KAKAO MASLAC MOKRO KONČIRANJE ČOKOLADNA MASA AROME DODACI EMULGATORI SREDSTVA ZA SPRJEČAVANJE SIVILA 14
15 POSTUPAK KONČIRANJA PUNJENJE KONČE s valcanom čokoladnom masom PRAŠKASTO-GRUDIČASTE KONZISTENCIJE VEĆI UNOS ENERGIJE VEĆE SILE SMICANJA POSTEPENO POVIŠENJE TEMPERATURE POJAVA PASTOZNE MASE KAKAO MASLAC TERMOSTATSKA KONTROLA TEMPERATURE TEKUĆE KONČIRANJE UZDUŽNA (VALJČANA) KONČA teški granitni valjak posuda školjkastog oblika čelična koljenasta osovina za pokretanje valjka dodatno zagrijavanje mase puta/min ravna granitna podnica 15
16 ZAVRŠNI POSTUPCI U IZRADI ČOKOLADNIH PROIZVODA TEMPERIRANJE ČOKOLADNE MASE OBLIKOVANJE MASE U KALUPIMA ILI OBLAGANJE KORPUSA MASOM ZAMATANJE POJEDINAČNIH PROIZVODA PAKIRANJE TEMPERIRANJE preoblikovanje centara kristala krute masti (kakaomalsaca i dr. masti) u taljevini u željeni stabilni kristalni oblik i to prije nego dođe do potpunog skrućivanja čokoladne mase u konačni oblik proizvoda 16
17 KAKAO-MASLAC - jedna od glavnih, ali i najskupljih sastojaka čokolade - proces temperiranja ovisi i o trigliceridnom sastavu kakao- masti - ako proces nije pravilno proveden javit će se sivilo čokolade - gubitak sjaja i drugih organoleptičkih karakteristika TEMPERIRANJEM NASTAJE 2 4% KRUTIH MASTI KAKAO-MASLAC SE SKRUĆUJE- kristalizira NASTAJE NEKOLIKO POLIMORFNIH g - OBLIK OBLIKA UTJECAJ na: IZGLED POVRŠINE BOJA VRIJEME SKRUĆIVANJA ODRŽIVOST PROIZVODA KAKAO-MASLAC sadrži KOMPLEKSNE trigliceride s više od 1 tipa masnih kiselina na glicerolu 17
18 Zbog relativno homogenog sastava triglicerida, kakao-maslac može kristalizirati preko α i β 1 oblika u β-stabilan polimorfni oblik Kod većine prirodnih masti prelazak iz β 1 u β oblik je previše spor, pa zato: β 1 oblik ostaje njihovo stabilno kristalno stanje TEMPERATURA I VRIJEME TEMPERIRANJA Za zrenje kristala čokoladne mase za oblikovanje proizvoda potrebno (iskustveno!) vrijeme zadržavanja u tempeririki je minuta Za zrenje mase za prevlačenje korpusa potrebno vrijeme zadržavanja u tempeririki je minuta 18
19 ČOKOLADNA MASA o C nastaje dovoljno β-oblika kristala kakao-maslaca VODA oblikovanje proizvoda u kalupima TEMPERIRKA hlađenje na O C/1-2 h masa se mora upotrijebiti u što kraćem vremenu da ne postane PREGUSTA I NEPRIKLADNA ZA PREDVIĐENU NAMJENU 3. OBLIKOVANJE PROIZVODA hlađenjem temperirane tekuće čokoladne mase u kalupima formiraju se slijedeći proizvodi: ČOKOLADNE TABLICE ČOKOLADNI PRUTIĆI PUNJENA ČOKOLADA PUNJENI ČOKOLADNI DESERTI PUNE ČOKOLADNE FIGURICE ŠUPLJE ČOKOLADNE FIGURICE SA I BEZ DODATAKA 19
20 KALUPI OSNOVA ZAVRŠNE IZRADE ČOKOLADNIH PROIZVODA Može biti VIŠE OD KALUPA u jednom ciklusu oblikovanja SVAKA VRSTA PROIZVODA zahtjeva vlastite kalupe MATERIJAL ZA KALUPE vučeni čelični lim visoko kvalitetni nehrđajući čelik PLASTIČNI KALUPI (jeftiniji, lakši) CIKLUS OBLIKOVANJA KALUPI TUNEL zagrijavanje/temperiranje o C PUNJENJE KALUPA (ručno, strojno) -dozatori s točno odmjerenim volumenom dozatori s točno odmjerenim volumenom -višak čokoladne mase pada preko ruba kalupa -ima napravu za razmazivanje (skidanje viška mase) 20
21 VIBRIRANJE KALUPA - na posebnom stolu na liniji - radi pravilnog ispunjenja kalupa - radi istisnuća zraka IZOKRETANJE KALUPA UREĐAJ ZA IZOKRETANJE KALUPA ZA 180 o - izbacivanje proizvoda OBLAGANJE PROIZVODA 21
22 PROIZVODNJA ČOKOLADNIH TABLICA ČOKOLADNA MASA skidanje viška čokol. mase temperiranje TEMPERIRANA ČOKOLADNA MASA doziranje u podgrijane kalupe potresanje kalupa hlađenje čokoladne mase u kalupima postavljanje podloška na gornju površinu kalupa zaokretanje kalupa za 180 o izbacivanje proizvoda iz kalupa zamatanje proizvoda ČOKOLADNE TABLICE temperiranje pranje, sušenje odvajanje kalupa HLAĐENJE - posljednji značajan proces u oblikovanju čokoladnih proizvoda u kalupima i prevlačenja konditorskih korpusa čokoladnim preljevom - hlađenjem se čokoladna masa (preljev) mora skrutnuti u stabilan oblik da proizvod dobije POŽELJAN PRAVILAN IZGLED, TEKSTURU I OTPORNOST NA SIVLJENJE TIJEKOM SKLADIŠTENJA HLADNJACI- različite konstrukcije 22
23 TUNELSKI HLADNJACI - jednostavna konstrukcija - lako čišćenje - dobar higijenski standard PRIMJENA: hlađenje- čokoladnih proizvoda u kalupima - čokoladom prevučenih proizvoda na beskonačnoj traci - mogućnost hlađenje u više faza (svaki stupanj može imati različite brzine i temp. hlađenja) - proces hlađenja traje kraće nego u višerednim hladnjacima PRINCIP HLAĐENJA HLAĐENJA zračenjem i kondukcijom VIŠEREDNI HLADNJACI -hlađenje na ograničenom prostoru TROREDNI HLADNJAK zauzima 6 puta manju površinu od tunelskog hladnjaka - složenija konstrukcija - hlađenje u više faza, - temp. zraka C/45-75 min - slabija primjena u odnosu na tunelske 23
24 KAKAO-PROIZVODI Pravilnik o temeljnim zahtjevima za kakao-proizvode, proizvode slične čokoladi, krem proizvode i bombonske proizvode (NN 55/96) 1. KAKAO-LOM 2. KAKAO-MASA 3. KAKAO-SITNEŽ 4. KAKAO-POGAČA 5. KAKAO-MASLAC 6. KAKAO-PRAH 7. ČOKOLADA 8. OSTALI ČOKOLADNI PROIZVODI U OVU GRUPU SPADAJU: ČOKOLADA ČOKOLADA S POVEĆANIM UDJELOM ŠEĆERA MLIJEČNA ČOKOLADA MLIJEČNA ČOKOLADA S POVEĆANIM UDJELOM MLIJEKA MLIJEČNA ČOKOLADA S VRHNJEM ČOKOLADA S OBRANIM MLIJEKOM BIJELA MLIJEČNA ČOKOLADA ČOKOLADA U PRAHU DESERTNA ČOKOLADA ČOKOLADNI PRELJEV 24
25 OSTALI ČOKOLADNI PROIZVODI PUNJENA ČOKOLADA ČOKOLADNI DESERTI ČOKOLADNI DRAŽE ČOKOLADNI DRAŽE 25
26 - proizvod jajolikog oblika, sastoji se od: JEZGRE (KORPUSA) PLAŠTA OD ČOKOLADNE MASE JEZGRA (KORPUS) - trajna konditorska masa - jezgričavo ili suho voće - kandirano voće i povrće - proizvodi od žitarica - sojini proizvodi i sl. 2 faze proizvodnje: 1.dražiranje čokoladnom masom 2.poliranje (sjajenje) dražeja PROIZVODNJA ČOKOLADNIH DRAŽEJA Prevlačenje korpusa rastopljenom čokoladnom masom Izravno hlađenje zrakom u draže-bubnju (20 okr/min) Skrućivanje čokoladne k l d mase i stvaranje tankog sloja čokolade na korpusu 26
27 Upuhivanje zraka 4 18 o C KONDICIONIRANE PROSTORIJE Temp. 15,5-18,5 C Rel.vlažnost 45 55% Čokoladni draže se prebacuje u bubnjeve za poliranjenanošenje posebnih tankih nanosa sredstva za postizanje površinskog sjaja pakiranje skladištenje PROIZVODI SLIČNI ČOKOLADI - jeftiniji proizvodi -zamjena za čokoladu i čokoladne proizvode Razlikujemo slijedeće 1. Šećerna tabla 2. Šećerna tabla s dodacima 3. Punjena šećerna tabla 4. Šećerni preljev 5. Šećerni desert 6. Šećerni draže 27
28 IZRADA MASA ZA PROIZVODE SLIČNE ČOKOLADI SIROVINE SAHAROZA KAKAO-PRAH BILJNE MASTI MLIJEČNE PRERAĐEVINE Uz dodatak EMULGATORA (poboljšanje teksture) AROME ZAMJENE: Kakao-masa se zamjenjuje NEMASNIM NEALKALIZIRANIM KAKAO -PRAHOM S MANJE OD 17,5% MASTI (do 10% kakao- maslaca na ST praha) KAKAO-MASLAC JE ZAMIJENJEN BILJNIM MASTIMA MLIJEČNE PRERAĐEVINE se koriste sve KAO I KOD ČOKOLADE UZ DODATAK EMULGATORA (MONO I DIGLICERIDI I LECITIN) AROME- VANILIN, ETIL VANILIN ILI PRIRODNO IDENTIČNE PRIRODNIM 28
29 KREM-PROIZVODI proizvodi dobiveni posebnim tehnološkim postupkom - obradom smjese šećera, mlijeka ili mliječnih proizvoda, biljnih masnoća i po potrebi drugih dodatnih sirovina predviđenih za takve proizvode - prema KONZISTENCIJI: MAZIVI KRUTI - prema načinu proizvodnje, posebno prema vrsti upotrebljenih sirovina i dodataka KAKAO KREM-PROIZVODI MLIJEČNI KREM-PROIZVODI LJEŠNJAK, ili BADEM, ili KIKIRIKI K K ili ROGAČ ili slični krem-proizvodi KREM-PROIZVODI S DODACIMA 29
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραZavod za tehnologiju, Katedra za alatne strojeve: GLODANJE
Glodanje je postupak obrade odvajanjem čestica (rezanjem) obradnih površina proizvoljnih oblika. Izvodi se na alatnim strojevima, glodalicama, pri čemu je glavno (rezno) gibanje kružno kontinuirano i pridruženo
Διαβάστε περισσότεραTEHNOLOGIJA I KVALITET BOMBONSKIH PROIZVODA MILOŠ PETROVIĆ UROS PAVLOVIĆ
TEHNOLOGIJA I KVALITET BOMBONSKIH PROIZVODA MILOŠ PETROVIĆ UROS PAVLOVIĆ UVOD bonbonski proizvodi proizvodi KONDITORSKE INDUSTRIJE, koje potrošaĉi VRLO CENE, mogu biti razliĉitog IZGLEDA OBLIKA VELIĈINE
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραRESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)
RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραLANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότεραPRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija
Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Referati za vježbe iz kolegija PRERADA GROŽðA Stručni studij kemijske tehnologije Smjer: Prehrambena
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραVrijedi: OD 20. LIPNJA Lindab CJENiK Cijene su izražene u KN exw Lučko Zagreb, bez PDV-a; Cjenik vrijedi od
Vrijedi: OD 20 LIPNJA 2012 Lindab CJENiK 2012 Sustav za odvodnju oborinskih voda i dodaci Lindab Elite sustav zaštite proizvoda >>> 3 Lindab Rainline Lindab Elite R Žlijeb Duljina: 4 m i 6 m 190 Elite
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραUtjecaj izgaranja biomase na okoliš
7. ZAGREBAČKI ENERGETSKI TJEDAN 2016 Utjecaj izgaranja biomase na okoliš Ivan Horvat, mag. ing. mech. prof. dr. sc. Damir Dović, dipl. ing. stroj. Sadržaj Uvod Karakteristike biomase Uporaba Prednosti
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ
Deformaije . Duljinska (normalna) deformaija. Kutna (posmina) deformaija γ 3. Obujamska deformaija Θ 3 Tenor deformaija tenor drugog reda ij γ γ γ γ γ γ 3 9 podataka+mjerna jedinia 4 Simetrinost tenora
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραVOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA
VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραKolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,
Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα11/25/2008. Listovi Kakao plod Kakao zrno. Kakao stablo
11/25/2008 Listovi Kakao plod Kakao zrno Kora Kakao stablo 1 kakao zrno kakao plod spljošteno duguljasto zrno, lagano zaobljeno kad se kožica koja obavija zrno skine može se vidjeti mesnati dio sjemenke
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότερασ (otvorena cijev). (34)
DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραAGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
AGREGAT Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aeif. jcrnojevac@gmail.com SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY OF OSIJEK 1 Pojela agregata PODJELA AGREGATA - PREMA
Διαβάστε περισσότεραLOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραKonstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:
Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραVIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA
VIJČANI SPOJ PRIRUBNICA HRN M.E2.258 VIJCI HRN M.E2.257 BRTVA http://de.wikipedia.org http://de.wikipedia.org Prirubnički spoj cjevovoda na parnom stroju Prirubnički spoj cjevovoda http://de.wikipedia.org
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότεραDeformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε
Deformae. Duljinska (normalna) deformaa. Kutna (posmina) deformaa. Obujamska deformaa Θ Tenor deformaa tenor drugog reda 9 podatakamjerna jedinia Simetrinost tenora deformaa 6 podataka 4. Duljinska deformaa
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραPROIZVODNI KAPACITET
PROIZVODNI KAPACITET PROGRAMSKA ORIJENTACIJA PREDUZEĆA Proizvodno preduzeće mora donei odluku o: 1. programu proizvodnje, 2. godišnjem obimu proizvodnje, 3. godišnjem koninuieu proizvodnje, 4. razvoju
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.
ZSTORI ZSTORI SUNSET URTIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. ŠIRIN (mm) VISIN (mm) Z PROZOR IM. (mm) TV25 40360 360 400 330x330 TV25 50450 450
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότερα