Spisak carinskih tarifnih oznaka hemikalija koje se upisuju u Registar hemikalija

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Spisak carinskih tarifnih oznaka hemikalija koje se upisuju u Registar hemikalija"

Transcript

1 Pravilnik o registru hemikalija ( Sl. glasnik RS, br. 100/2011, 16/2012, 47/2012 i 15/2013) Sadržaj Uvodne odredbe Hemikalije koje se ne upisuju u registar Dosije o hemikaliji Podaci o hemikaliji koji se upisuju u registar Prelazne i završne odredbe Spisak carinskih tarifnih oznaka hemikalija koje se upisuju u Registar hemikalija Uvodne odredbe Član 1 Ovim pravilnikom propisuju se hemikalije koje se ne upisuju u Registar hemikalija (u daljem tekstu: Registar), donja granica količine hemikalije određenih svojstava i načina korišćenja ispod koje se ta hemikalija ne upisuje u Registar, sadržina dosijea o hemikaliji, kao i koji se podaci o svakoj hemikaliji vode u Registru. Član 2 Izraz upotrebljen u ovom pravilniku ima sledeće značenje: višekomponentne hemikalije jesu hemikalije koje se sastoje od pojedinačno (odvojeno) upakovanih hemikalija u zajedničkom pakovanju koje se pre korišćenja mešaju u određenom odnosu, a svaka od tih hemikalija ne može pojedinačno da se koristi, REACH registarski broj jesu poslednje četiri cifre broja koji supstanca dobija prilikom registracije od strane Evropske agencije za hemikalije (ECHA). Hemikalije koje se ne upisuju u registar Član 3 U Registar se ne upisuje hemikalija koja se ne može svrstati ni pod jednu od carinskih tarifnih oznaka datih u Spisku carinskih tarifnih oznaka hemikalija koje se upisuju u Registar. Spisak carinskih tarifnih oznaka hemikalija iz stava 1. ovog člana dat je u Prilogu 1. koji čini sastavni deo ovog pravilnika. Pored hemikalije iz stava 1. ovog člana u Registar se ne upisuje hemikalija proizvedena ili uvezena u količini manjoj od 100 kg godišnje.

2 Izuzetno od stava 3. ovog člana u Registar se ne upisuje supstanca koja izaziva zabrinutost, proizvedena ili uvezena u količini od najviše 1 kg godišnje, odnosno smeša koja sadrži supstancu koja izaziva zabrinutost, proizvedena ili uvezena u količini od najviše 10 kg godišnje. Dosije o hemikaliji Član 4 Jedan dosije o hemikaliji (u daljem tekstu: dosije) dostavlja se za hemikalije koje imaju: 1. isto trgovačko ime; 2. isti hemijski sastav, i to: iste sastojke koje ulaze u sastav hemikalije i isti maseni udeo svakog sastojka u hemikaliji, osim za supstance koje po svojoj prirodi nemaju definisan hemijski sastav. Poseban dosije dostavlja se za hemikalije koje se razlikuju u nekom od elemenata iz stava 1. ovog člana, osim ako se razlike odnose na šarže. Član 5 Dosije sadrži sledeće podatke: 1) opšte podatke o hemikaliji; 2) poreklo hemikalije; 3) način korišćenja hemikalije; 4) obeležavanje hemikalije; 5) sastav hemikalije; 6) sadržaj isparljivih organskih materija. Član 6 Opšti podaci o hemikaliji sadrže: registarski broj hemikalije, trgovačko ime hemikalije, broj hemikalija u grupi hemikalija, carinsku tarifnu oznaku i količinu u kojoj je hemikalija stavljena u promet na godišnjem nivou. Član 7 Podaci o poreklu hemikalije sadrže informaciju o tome da li je hemikalija proizvedena u Republici Srbiji ili je uvezena. Ako je hemikalija proizvedena u Republici Srbiji, dosije sadrži podatke o količini hemikalije koja je stavljena u promet, odnosno podatke o količini hemikalije koja je izvezena. Ako je hemikalija uvezena, dosije sadrži podatke: naziv i zemlju proizvođača hemikalije, trgovačko ime hemikalije u zemlji porekla i podatke o razlozima uvoza (za sopstvene potrebe ili za stavljanje u promet).

3 Član 8 Podaci o načinu korišćenja hemikalije sadrže: kategoriju korišćenja i sektor industrije u kojima se hemikalija koristi. Za podatke o kategoriji korišćenja koriste se šifre koje se sastoje od latiničnog slova i petocifrenog broja. Spisak šifara za kategoriju korišćenja dat je u Prilogu 2. koji čini sastavni deo ovog pravilnika. Spisak šifara za kategoriju korišćenja iz stava 3. ovog člana sadrži i uputstvo za određivanje ove šifre za: boje i lakove zavisno od vrste boje i laka, funkcije i upotrebe; štamparske boje zavisno od vrste štampe u kojoj se ta boja koristi, kao i materijala na kojem se štampa; lepkove zavisno od vrste lepka i primene. Za podatke o sektoru industrije u kojima se hemikalija koristi koriste se šifre delatnosti u skladu sa propisom kojim se uređuje klasifikacija delatnosti. Pored podataka iz stava 1. ovog člana za hemikalije koje se mogu svrstati pod carinske tarifne oznake koji počinju sa 28 i 29, dosije sadrži i podatke o raspodeli količine hemikalije za svaku od kategorija korišćenja izražen u procentima na godišnjem nivou. Član 9 Podaci o obeležavanju hemikalije sadrže: znak opasnosti odnosno oznaku za piktogram opasnosti i reč upozorenja i oznaku rizika odnosno obaveštenje o opasnosti, a u zavisnosti od toga na osnovu kog propisa je izvršeno obeležavanje. Član 10 Podaci o sastavu hemikalije sadrže: CAS broj, EC broj i REACH registarski broj, ako su dodeljeni; hemijski naziv za supstancu ili trgovačko ime za smešu; za sastojak klasifikovan kao opasan: klasifikaciju prema propisu kojim se uređuje klasifikacija, pakovanje i obeležavanje hemikalije i određenog proizvoda (u daljem tekstu: DSD/DPD pravilnik) (znak opasnosti, pisano upozorenje, kategoriju efekta za supstance koje su klasifikovane kao karcinogene, mutagene ili toksične po reprodukciju (CMR supstance) i oznaku rizika) odnosno klasifikaciju prema propisu kojim se uređuje klasifikacija, pakovanje i obeležavanje hemikalije i određenog proizvoda u skladu sa Globalno harmonizovanim sistemom za klasifikaciju i obeležavanje UN (u daljem tekstu: CLP/GHS pravilnik) (klasu opasnosti i kategoriju opasnosti, obaveštenje o opasnosti); maseni udeo izražen u procentima.

4 Kada se dosije odnosi na supstancu, podaci o sastavu sadrže podatke o supstanci i nečistoćama, a kada se dosije odnosi na smešu podaci o sastavu sadrže podatke o hemikalijama koje ulaze u sastav smeše. Član 11 Podaci iz člana 10. stav 1. ovog pravilnika daju se za svaku nečistoću sadržanu u supstanci i za svaku supstancu sadržanu u smeši, ako je klasifikovana kao opasna, a ako nije klasifikovana kao opasna, kada je njen maseni udeo veći od 5 %. Podatak o masenom udelu supstance upisuje se u dosije kao tačna vrednost za sve supstance čiji je maseni udeo u hemikaliji od 0 % do 1 %, a kao ceo broj za supstance čiji je maseni udeo veći od 1 %. Kada maseni udeo supstance u hemikaliji varira u zavisnosti od sirovina (polaznih supstanci) za proizvodnju te hemikalije, u dosije se upisuje opseg masenog udela, odnosno maksimalna vrednost masenog udela, izraženog u procentima. Član 12 Kada se u Registar upisuju detergenti, dosije pored podataka iz člana 10. ovog pravilnika sadrži i podatke o surfaktantu, i to: naziv i zemlja proizvođača, hemijski naziv za supstancu ili trgovačko ime za smešu (surfaktanta), kao i podatke o biorazgradljivosti. Član 13 Ako je za određenu supstancu dobijeno odobrenje za upotrebu alternativnog hemijskog naziva supstance, umesto hemijskog naziva navodi se taj naziv, kao i broj i datum akta kojim je odobrena njegova upotreba. Član 14 Kada se u Registar upisuju boje i lakovi, dosije sadrži podatke o podkategoriji kojoj pripada smeša i sadržaj isparljivih organskih materija. Potkategorija smeše iz stava 1. ovog člana određuje se u skladu sa propisom kojim se uređuju ograničenja i zabrane proizvodnje, stavljanja u promet i korišćenja hemikalija. Član 15 Pored podataka iz člana 5. ovog pravilnika, dosije sadrži, za supstancu koja izaziva zabrinutost, odnosno smešu koja sadrži tu supstancu: bliži opis načina korišćenja, opis mera za smanjenje rizika i predlog načina sistematskog praćenja korišćenja. Dosije iz stava 1. ovog člana sadrži informacije o alternativnoj supstanci i to: naziv supstance, podatke o opasnostima, odnosno riziku koje te supstance mogu da predstavljaju po zdravlje ljudi i životnu sredinu, kao i tehničke i socio-ekonomske podatke o izvodljivosti zamene. Član 16

5 Kada se u Registar upisuje grupa hemikalija koje imaju različita trgovačka imena a isti hemijski sastav i istu kategoriju korišćenja, grupa polimernih hemikalija i hemikalije koje čine višekomponentne hemikalije, dostavlja se dosije za svaku hemikaliju iz grupe uz spisak trgovačkih imena svih hemikalija iz te grupe odnosno višekomponentne hemikalije sa količinom svake hemikalije stavljene u promet. Član 17 Kada se u Registar upisuje koherentna grupa hemikalija dostavlja se jedan dosije za sve hemikalije iz grupe uz dodatak koji sadrži: za detergente: trgovačko ime i količinu svake hemikalije iz grupe stavljene u promet, kao i hemijski naziv ili trgovačko ime, CAS broj i EC broj sastojka po kome se detergenti međusobno razlikuju; za boje i lakove: trgovačko ime svake hemikalije iz grupe, hemijski naziv ili trgovačko ime, CAS broj i EC broj svakog sastojka po kome se boje i lakovi međusobno razlikuju, kao i maseni udeo u procentima tog sastojka ako je klasifikovan kao opasan; za ulja i maziva: trgovačko ime svake hemikalije iz grupe i količinu svake hemikalije iz grupe stavljene u promet; za ostale koherentne grupe hemikalija: trgovačko ime i količinu svake hemikalije iz grupe stavljene u promet, a za svaki sastojak po kome se hemikalije iz grupe razlikuju, ako je primenljivo: hemijski naziv ili trgovačko ime, CAS broj i EC broj. Član 18 Izgled i sadržaj spiska iz člana 16, kao i dodataka iz člana 17. ovog pravilnika dati su u Prilogu 3. koji čini sastavni deo ovog pravilnika. Član 19 Izgled i sadržaj dosijea dati su u Prilogu 4. koji čini sastavni deo ovog pravilnika. Dosije se dostavlja u štampanom, odnosno elektronskom obliku i mora biti potpisan od strane odgovornog lica i imati pečat, odnosno kvalifikovani elektronski potpis. Podaci o hemikaliji koji se upisuju u registar Član 20 U Registar se pored podataka sadržanih u dosijeu upisuju i podaci o podnosiocu prijave, i to: ime i adresa, poreski identifikacioni broj, vrsta delatnosti, ime odgovornog lica u subjektu privrednog poslovanja, a gde je propisana obaveza da ima savetnika za hemikalije i njegovo ime. Član 21 Kada se u Registar upisuje hemikalija pod novim trgovačkim imenom, a koja je već upisana u Registar, proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik, dostavlja registarski broj pod kojim je hemikalija sa starim trgovačkim imenom upisana u Registar. Član 22

6 Grupa hemikalija koje imaju različita trgovačka imena a isti hemijski sastav i istu kategoriju korišćenja upisuje se u Registar kao jedna hemikalija. Kao grupa hemikalija može se upisati i grupa od nekoliko supstanci koje imaju različita trgovačka imena, istu kategoriju korišćenja, isti CAS broj odnosno EC broj, a koje po svojoj prirodi nemaju definisan hemijski sastav. Član 23 Grupa polimernih hemikalija upisuje se u Registar kao jedna hemikalija ako su te polimerne hemikalije sintetizovane od istih osnovnih komponentni a razlikuju se u stepenu polimerizacije odnosno u molekulskoj strukturi. Ako su hemikalije iz grupe polimernih hemikalija opasne, pored uslova iz stava 3. ovog člana moraju da imaju i istu klasifikaciju, iste sastojke koji određuju klasifikaciju opasnosti polimerne hemikalije i isti opseg masenog udela tih sastojaka. Opasne i neopasne polimerne hemikalije ne mogu da čine grupu polimernih hemikalija koja se u Registar upisuje kao jedna hemikalija. Član 24 Hemikalije koje čine višekomponentne hemikalije mogu se upisati u Registar kao jedna hemikalija. Član 25 Koherentna grupa hemikalija (detergenti, boje i lakovi, ulja i maziva, ostale koherentne grupe hemikalija) upisuje se u Registar kao jedna hemikalija ako: se sve hemikalije iz te grupe svrstavaju u istu tarifnu oznaku; je svim hemikalijama iz te grupe isti deo trgovačkog imena koji označava robnu ili trgovačku marku; sve hemikalije iz te grupe imaju istu kategoriju korišćenja; sve hemikalije iz te grupe imaju istu klasifikaciju, iste sastojke koji određuju klasifikaciju opasnosti hemikalija i isti opseg masenog udela tih sastojaka; sve hemikalije iz te grupe imaju sličan sastav, odnosno ako se hemikalije u grupi hemikalija razlikuju u najviše dva sastojka (kao što su pigmenti ili aditivi) i/ili u masenom udelu sastojaka i/ili u fizičkim svojstvima. Opasne i neopasne hemikalije ne mogu da čine koherentnu grupu hemikalija koja se u Registar upisuje kao jedna hemikalija. Izuzetno od stava 1. ovog člana ne mogu se upisati u Registar kao grupa hemikalija detergenti koji sadrže alergene čiji je maseni udeo veći od 0,01 %. Član 26 Ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine vodi Registar i u obliku elektronske baze podataka.

7 Prelazne i završne odredbe Član 27 Podaci o sastavu hemikalije za hemikaliju koja je proizvedena ili uvezena na tržište Republike Srbije u godini najmanje sadrže: 1. za opasne hemikalije, i to za svaki sastojak koji čini smešu opasnom: CAS broj, EC broj i REACH registarski broj, ako su dodeljeni; hemijski naziv ili trgovačko ime; klasifikaciju prema DSD/DPD pravilniku odnosno klasifikaciju prema CLP/GHS pravilniku; maseni udeo odnosno opseg masenog udela tog sastojka; 2. za detergente: podatke o svim sastojcima detergenata sa njihovim masenim udelima iz Liste o sastavu detergenta čija je sadržina data u pravilniku kojim se uređuju detergenti; 3. za polimere: vrstu polimera. Podaci o sastavu hemikalije za hemikaliju koja je proizvedena ili uvezena na tržište Republike Srbije u godini najmanje sadrže: 1. za opasne hemikalije: a) za svaki sastojak: CAS broj, EC broj i REACH registarski broj, ako su dodeljeni; hemijski naziv ili trgovačko ime; b) za sastojak klasifikovan kao opasan: klasifikaciju prema DSD/DPD pravilniku odnosno klasifikaciju prema CLP/GHS pravilniku; v) za svaki sastojak koji čini smešu opasnom: maseni udeo odnosno opseg masenog udela tog sastojka; 2. za hemikalije koje nisu klasifikovane kao opasne: a) za svaki sastojak: CAS broj, EC broj i REACH registarski broj, ako su dodeljeni; hemijski naziv ili trgovačko ime; b) za sastojak klasifikovan kao opasan: klasifikaciju prema DSD/DPD pravilniku odnosno klasifikaciju prema CLP/GHS pravilniku; 3. za detergente:

8 a) podatke o svim sastojcima detergenata sa njihovim masenim udelima iz Liste o sastavu detergenta čija je sadržina data u pravilniku kojim se uređuju detergenti; b) za sastojak klasifikovan kao opasan: klasifikaciju prema DSD/DPD pravilniku odnosno klasifikaciju prema CLP/GHS pravilniku. Podaci o sastavu hemikalije za hemikaliju koja je proizvedena ili uvezena na tržište Republike Srbije u godini najmanje sadrže: 1. za opasne hemikalije: a) za svaki sastojak: CAS broj, EC broj i REACH registarski broj, ako su dodeljeni; hemijski naziv ili trgovačko ime; b) za sastojak klasifikovan kao opasan: klasifikaciju prema DSD/DPD pravilniku odnosno klasifikaciju prema CLP/GHS pravilniku; opseg masenog udela svakog sastojka osim za sastojak koji čini smešu opasnom za koji podaci o sastavu sadrže tačnu vrednost masenog udela tog sastojka ako je maseni udeo u hemikaliji od 0 % do 1 %, a ceo broj za sastojak čiji je maseni udeo veći od 1 %; 2. za hemikalije koje nisu klasifikovane kao opasne: a) za svaki sastojak: CAS broj, EC broj i REACH registarski broj, ako su dodeljeni; hemijski naziv ili trgovačko ime; b) za sastojak klasifikovan kao opasan: klasifikaciju prema DSD/DPD pravilniku odnosno klasifikaciju prema CLP/GHS pravilniku; opseg masenog udela tog sastojka. Član 28 Proizvođač ili uvoznik koji proizvodi, odnosno uvozi supstance sa Liste supstanci koje izazivaju zabrinutost ( Službeni glasnik RS, br. 31/11 i 28/12), odnosno smeše koje sadrže tu supstancu u količini većoj od 100 kg godišnje dužan je da za hemikalije koje su proizvedene ili uvezene na tržište Republike Srbije počev od 1. Januara Godine unosi u dosije podatke iz člana 15. Ovog pravilnika. Proizvođač ili uvoznik koji hemikalije iz stava 1. Ovog člana proizvodi, odnosno uvozi, u količini manjoj od 100 kg godišnje dužan je da, počev od 1. Januara Godine, podnese prijavu radi upisa tih hemikalija u Registar.

9 Dalji korisnik koji supstance iz stava 1. Ovog člana koristi u količini većoj od 1 kg godišnje, odnosno smeše koje sadrže te supstance u količini većoj od 10 kg godišnje dužan je da za hemikalije koje je koristio počev od 1. Januara Godine podnese prijavu radi upisa tih hemikalija u Registar. Član 29 Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o Registru hemikalija ( Službeni glasnik RS, br. 23/10, 40/10 ispravka, 55/11 i 61/11 ispravka). Član 30 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije. Prilog: 1) PRILOG 2 2) PRILOG 1 Spisak carinskih tarifnih oznaka hemikalija koje se upisuju u Registar hemikalija 1301 Šelak; prirodne gume, smole, gumi smole i uljane smole (npr: balzami) : Gumiarabika Ostalo 1302 Biljni sokovi i ekstrakti; pektinske materije, pektinati i pektati; agar agar i ostale sluzi i zgušnjivači, dobijeni od biljnih proizvoda, modifikovani ili nemodifikovani: Biljni sokovi i ekstrakti: opijum od slatkog korena od hmelja ostalo oleosmola vanile ostalo 1507 Sojino ulje i njegove frakcije, rafinisani ili nerafinisani, ali hemijski nemodifikovani: Sirovo ulje, uključujući degumirano (bez smole) : za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za upotrebu u proizvodnji prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu

10 Ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Ulje od kikirikija i njegove frakcije, prečišćeni ili neprečišćeni, ali hemijski nemodifikovani: Sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Maslinovo ulje i njegove frakcije, rafinisani ili nerafinisani, ali hemijski nemodifikovani: Iz prvog presovanja: lampant maslinovo ulje iz prvog presovanja Ostalo Ostala ulja i njihove frakcije, dobijeni isključivo od maslina, rafinisani ili nerafinisani, ali hemijski nemodifikovani, uključujući mešavine tih ulja ili frakcija sa uljima ili frakcijama iz tarifnog broja 1509: Sirova ulja Ostalo 1511 Palmino ulje i njegove frakcije, rafinisani ili nerafinisani, ali hemijski nemodifikovani: Sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Ostalo: čvrste frakcije: u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg

11 ostalo ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo 1512 Ulje od semena suncokreta, šafranike i pamukovog semena i njihove frakcije, rafinisani ili nerafinisani, ali hemijski nemodifikovani: Ulje od semena suncokreta i šafranike i njihove frakcije: sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: ulje od suncokreta ulje od šafranike ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Ulje od pamuka i njegove frakcije: sirovo ulje, iz kojeg je uklonjen gosipol ili ne: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Ulje od kokosovog oraha (kopre), palminog jezgra (koštice) ili palminog oraha (babasu ulje) i njihove frakcije, rafinisani ili nerafinisani, ali hemijski nemodifikovani: Ulje od kokosovog oraha (kopre) i njegove frakcije: sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za

12 ljudsku ishranu ostalo: u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg ostalo ostalo: čvrste frakcije: u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg ostalo ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg ostalo Ulje od palminog jezgra (koštice) ili palminog oraha (babasu ulje) i njihove frakcije: sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg ostalo ostalo: čvrste frakcije: u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg ostalo ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg

13 90 00 ostalo 1514 Ulje od repice ili ulje od slačice i njihove frakcije, rafinisani ili nerafinisani, ali hemijski nemodifikovani: Ulje od uljane repice sa malim sadržajem eruka kiseline i njegove frakcije: sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Ostalo: sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Ostale stabilne biljne masti i ulja (uključujući ulje jojobe) i njihove frakcije, rafinisani ili nerafinisani, ali hemijski nemodifikovani: Laneno ulje i njegove frakcije: sirovo ulje ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Kukuruzno ulje i njegove frakcije: sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu

14 ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu Ricinusovo ulje i njegove frakcije: za proizvodnju aminoundekanoinske kiseline koja se koristi u proizvodnji sintetičkih tekstilnih vlakana i veštačkih plastičnih materijala Susamovo ulje i njegove frakcije: sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo Ostalo: tung ulje; ulja od jojobe i oitikike; vosak od mirte i japanski vosak; njihove frakcije ulje od semena duvana i njegove frakcije: sirovo ulje: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo ostala ulja i njihove frakcije sirova ulja:

15 za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: čvrsto, u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg čvrsto, ostalo; tečno ostalo: za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: čvrsto, u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg čvrsto, ostalo; tečno 1516 Masti i ulja životinjskog ili biljnog porekla i njihove frakcije, delimično ili potpuno hidrogenizovani, interesterifikovani, reesterifikovani ili elaidinizovani, rafinisani ili nerafinisani, ali dalje nepripremljeni: Životinjske masti i ulja i njihove frakcije: u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg Biljne masti i ulja i njihove frakcije: hidrogenizovano ricinusovo ulje, tzv. opal vosak ostalo: u neposrednom pakovanju neto mase ne preko 1 kg ostalo: ulje od repice, lanenog semena, suncokreta, ilipe, karite, makore, tulukune ili palminih oraha (babasu ulje) za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu ostalo: ulje od kikirikija, semena pamuka, soje ili suncokreta; ostala ulja koja sadrže manje od 50% slobodnih masnih kiselina po masi, osim ulja od palminog jezgra (koštice), ilipe, kokosovih oraha, uljane repice i kopaiba ostalo Životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije, kuvani, oksidisani, dehidrisani, sumporisani, duvani, polimerizovani zagrevanjem u vakuumu ili u inertnom gasu ili drukčije hemijski modifikovani,

16 isključujući one iz tarifnog broja 1516; mešavine ili preparati od životinjskih ili biljnih masti i ulja ili od frakcija različitih masti ili ulja navedeni u Glavi 15 Uredbe o usklađivanju nomenklature carinske tarife za Godinu ( Službeni glasnik RS, broj 95/11) (u daljem tekstu: Uredba), nepodobni za jelo, na drugom mestu nepomenuti ili obuhvaćeni: Linoksin Stabilna neetarska biljna ulja, tečna, mešana, za tehničku ili industrijsku upotrebu, osim za upotrebu u proizvodnji prehrambenih proizvoda za ljudsku ishranu: sirova ostala Ostalo: životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije, kuvani, oksidisani, dehidrisani, sumporisani, duvani, polimerizovani zagrevanjem u vakuumu ili u inertnom gasu ili drukčije hemijski modifikovani, osim onih iz tarifnog broja 1516 ostalo: nejestive mešavine ili preparati od životinjskih ili od životinjskih i biljnih masti i ulja i njihove frakcije ostalo Glicerol sirov; glicerolske vode i lužine 1521 Biljni voskovi (osim triglicerida), vosak od pčela, voskovi od ostalih insekata i spermacet, rafinisani ili nerafinisani, obojeni ili neobojeni: Biljni voskovi Ostalo: spermacet, rafinisan ili nerafinisan obojen ili nebojen vosak od pčela i voskovi od ostalih insekata, rafinisani ili nerafinisani, obojeni ili nebojeni: sirovi ostali Degra; ostaci dobijeni pri preradi masnih materija i voskova životinjskog ili biljnog porekla: Degra Ostaci dobijeni pri preradi masnih materija i voskova životinjskog ili biljnog porekla: koji sadrže ulje koje ima karakteristike maslinovog ulja: sapunski koagulati

17 39 00 ostalo ostalo: uljni ostaci i talozi; sapunski koagulati ostalo 2207 Nedenaturisan etil alkohol alkoholne jačine 80% vol ili jači; Etil alkohol i ostali alkoholi, denaturisani, bilo koje jačine: Etil alkohol alkoholne jačine 80% vol ili jači, nedenaturisani Etil alkohol i ostali alkoholi, bilo koje jačine, denaturisani So (uključujući so za jelo i denaturisanu so) i čist natrijum hlorid, u vodenom rastvoru ili ne, bilo da sadrže ili ne sadrže dodata antiaglomeraciona sredstva ili sredstva za bolju fluidnost; morska voda: morska voda i slani rastvori obična so (uključujući so za jelo i denaturisanu so) i hemijski čist natrijum hlorid, u vodenom rastvoru ili ne, bilo da sadrže ili ne sadrže dodata antiaglomeraciona sredstva ili sredstva za bolju fluidnost: za hemijsku transformaciju (razdvajanje Na od Cl) potrebnu zbog proizvodnje drugih proizvoda ostalo: denaturisana ili za ostale industrijske potrebe (uključujući i prečišćavanje), osim soli namenjene za konzervisanje ili pripremu hrane za ljude ili životinje ostalo: ostalo Sumpor svih vrsta, osim sublimisanog, taložnog i koloidnog sumpora: Sirovi ili neprečišćeni sumpor Ostali 2511 Prirodni barijum sulfat (bariti) ; prirodni barijum karbonat (viterit) kalcinisani ili nekalcinisani, osim barijum oksida iz tarifnog broja 2816: Prirodni barijum sulfat (bariti) Prirodni barijum karbonat (viterit) 2522 Kreč negašen, gašeni kreč i hidraulični kreč, osim kalcijum oksida i hidroksida iz tarifnog broja 2825: Kreč negašen

18 Kreč gašen Hidraulični kreč 2523 Portland cement, aluminatni cement, cement od zgure, supersulfatni cement i slični hidraulični cementi, obojeni ili neobojeni, u obliku klinkera ili ne: Cement u obliku klinkera Portland cement: beli cement, veštački obojen ili neobojen ostali Aluminatni cement Ostali hidraulični cementi 2524 Azbest: Plavi azbest (krocidolit) Ostalo 2525 Liskun, uključujući cepke; otpaci od liskuna: Liskun u prahu 2526 Steatit prirodni, netesan ili grubo tesan, nesečen ili samo isečen testerom ili na drugi način, u blokove ili ploče pravougaonog (uključujući kvadratni) oblika; talk: Drobljen ili mleven Borati prirodni i njihovi koncentrati (kalcinisani ili nekalcinisani), osim borata izdvojenih iz prirodne slane vode; prirodna borna kiselina koja sadrži ne preko 85% H3BO3 računato na suv proizvod 2529 Feldspat; leucit; nefelin i nefelin sijenit i fluorit: Feldspat Fluorit: Sa sadržajem po masi ne preko 97% kalcijum fluorida Sa sadržajem po masi preko 97% kalcijum fluorida Leucit; nefelin i nefelin sijenit Katran dobijen destilacijom kamenog, mrkog uglja (lignit), treseta i ostali mineralni katrani,

19 dehidratisani ili nedehidratisani ili delimično destilisani ili ne, uključujući rekonstituisane katrane 2707 Ulja i ostali proizvodi destilacije katrana kamenog uglja na visokoj temperaturi; slični proizvodi kod kojih masa aromatičnih sastojaka prelazi masu nearomatičnih sastojaka: Benzol (benzen) : za upotrebu kao pogonsko gorivo ili za grejanje za ostale svrhe Toluol (toluen) : za upotrebu kao pogonsko gorivo ili za grejanje za ostale svrhe Ksilol (ksileni) : za upotrebu kao pogonsko gorivo ili za grejanje za ostale svrhe Naftalin Ostale mešavine aromatičnih ugljovodonika, kod kojih 65% ili više, po zapremini (uključujući gubitke), destiliše na 250 C (ASTM D 86 metoda) : za upotrebu kao pogonsko gorivo ili za grejanje za ostale svrhe Ostalo: kreozotna ulja ostalo: sirova ulja: sirova laka ulja, kod kojih 90% ili više, po zapremini, destiliše na temperaturama ne preko 200 C ostalo sumporisane frakcije; antracen bazni proizvodi fenoli ostalo: za dobijanje proizvoda iz tarifnog broja 2803

20 ostalo 2708 Smola i koks od smole, dobijeni od katrana kamenog uglja ili od drugih mineralnih katrana: Smola 2710 Ulja dobijena od nafte i ulja dobijena od bitumenoznih minerala, osim sirovih; proizvodi, na drugom mestu nepomenuti niti obuhvaćeni, koji sadrže po masi 70% ili više ulja od nafte ili ulja dobijena od bitumenoznih minerala, tako da su ova ulja osnovni sastojci tih proizvoda; otpadna ulja: Ulja dobijena od nafte i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (osim sirovih) i proizvodi na drugom mestu nepomenuti niti obuhvaćeni, koji sadrže po masi 70% ili više ulja od nafte ili ulja dobijena od bitumenoznih minerala, tako da su ova ulja osnovni sastojci tih proizvoda, osim onih koji sadrže biodizel i osim otpadnih ulja: laka ulja i proizvodi: za preradu u specifičnim procesima za podvrgavanje hemijskoj preradi u procesima, osim onih navedenih u tarifnom podbroju za ostale svrhe: specijalni benzini: vajt špirit ostalo ostalo: motorni benzin: avio benzin ostali, sa sadržajem olova: ne preko 0, 013 g po litru: oktanskog broja (RON), manje od oktanskog broja (RON) 95 ili više, ali manje od oktanskog broja (RON) 98 ili više preko 0, 013 g po litru: oktanskog broja (RON), manje od oktanskog broja (RON) 98 ili više gorivo za mlazne motore, benzinskog tipa ostala laka ulja

21 ostala: srednja ulja: za preradu u specifičnim procesima za podvrgavanje hemijskoj preradi u procesima, osim onih navedenih u tarifnom podbroju za ostale svrhe: kerozin (petrolej) : gorivo za mlazne motore ostalo ostalo teška ulja: gasna ulja: za preradu u specifičnim procesima za podvrgavanje hemijskoj preradi u procesima, osim onih navedenih u tarifnom podbroju za ostale svrhe: sa sadržajem sumpora ne preko 0, 001 % po masi sa sadržajem sumpora preko 0, 001% po masi, ali ne preko 0, 002% po masi sa sadržajem sumpora preko 0, 002% po masi, ali ne preko 0, 1% po masi sa sadržajem sumpora preko 0, 1% po masi ulja za loženje: za preradu u specifičnim procesima za podvrgavanje hemijskoj preradi u procesima, osim onih navedenih u tarifnom podbroju za ostale svrhe: sa sadržajem sumpora ne preko 0, 1% po masi sa sadržajem sumpora preko 0, 1% po masi, ali ne preko 1% po masi sa sadržajem sumpora preko 1% po masi ulja za podmazivanja; ostala ulja:

22 za preradu u specifičnim procesima za podrvgavanje hemijskoj preradi u procesima, osim onih navedenih u tarifnom podbroju za ostale svrhe: motorna ulja, kompresorska ulja za podmazivanje, turbinska ulja za podmazivanje tečnosti za hidraulične namene bela ulja, tečni parafin ulja za menjače i reduktore sredstva za obradu metala, ulja za skidanje kalupa i antikorozivna ulja elektroizolaciona ulja ostala ulja za podmazivanje i ostala ulja Ulja dobijena od nafte i ulja dobijena od bitumenoznih minerala, (osim sirovih) i proizvodina drugom mestu nepomenuti niti obuhvaćeni, koji sadrže po masi 70% ili više ulja od nafte ili ulja dobijenih od bitumenoznih minerala, tako da su ova ulja osnovni sastojci tih proizvoda, koji sadrže biodizel i osim otpadnih ulja: gasna ulja: sa sadržajem sumpora ne preko 0, 001 % po masi sa sadržajem sumpora preko 0, 001% po masi, ali ne preko 0, 002% po masi sa sadržajem sumpora preko 0, 002% po masi, ali ne preko 0, 1% po masi sa sadržajem sumpora preko 0, 1% po masi ulja za loženje: sa sadržajem sumpora ne preko 0, 1% po masi sa sadržajem sumpora preko 0, 1% po masi, ali ne preko 1% po masi sa sadržajem sumpora preko 1% po masi ostala ulja: laka ulja: motorni benzin, osim avio benzina, sa sadržajem olova ne preko 0, 013 g po litru

23 90 19 ostala laka ulja ulja za podmazivanje; ostala ulja: bela ulja, tečni parafin; ulja za menjače i reduktore; elektroizolaciona ulja ostala 2711 Naftni gasovi i ostali gasoviti ugljovodonici: Tečni: prirodni gas propan propan čistoće ne manje od 99%: za pogonsko gorivo ili za grejanje za ostale svrhe ostalo: za preradu u specifičnim procesima za podvrgavanje hemijskoj preradi u procesima, osim onih navedenih u tarifnom podbroju za ostale svrhe: čistoće preko 90%, ali manje od 99% ostalo butan: za preradu u specifičnim procesima za podvrgavanje hemijskoj preradi u procesima, osim onih navedenih u tarifnom podbroju za ostale svrhe: čistoće preko 90%, ali manje od 95% ostalo etilen, propilen, butilen i butadien ostalo U gasovitom stanju: prirodni gas

24 ostalo 2712 Vazelin; parafin, mikrokristalni vosak od nafte, presovani parafini, ozokerit, vosak od mrkog uglja (lignit), vosak od treseta, ostali mineralni voskovi i slični proizvodi dobijeni sintezom ili drugim postupcima, obojeni ili neobojeni: Vazelin: sirov ostali Parafin, koji sadrži, po masi, manje od 0, 75% ulja: sintetički parafin, molekulske mase od 460, ali ne preko Ostalo: ozokerit, vosak od mrkog uglja (lignit) ili vosak od treseta (prirodni proizvodi) : sirovi ostalo ostalo: sirovi: za preradu u specifičnim procesima za podvrgavanje hemijskoj preradi u procesima, osim onih navedenih u tarifnom podbroju za ostale svrhe ostalo: mešavina od 1 alkena, koja sadrži po masi 80% ili više 1 alkena u lancu dužine od 24, ali ne preko do 28 ugljenikovih atoma ostalo 2713 Naftni koks, bitumen od nafte i ostali ostaci od ulja od nafte ili iz ulja dobijenih od bitumenoznih minerala: Naftni koks: nekalcinisan kalcinisan Bitumen od nafte

25 Ostali ostaci iz ulja od nafte ili ulja dobijenih iz bitumenoznih minerala: za dobijanje proizvoda iz tarifnog broja Bitumenske mešavine na bazi prirodnog asfalta, prirodnog bitumena, bitumena od nafte, mineralnog katrana ili mineralne katranske smole (npr: bitumen kit (mastiks), cut backs ) 2801 Fluor, hlor, brom i jod: Hlor Jod Fluor; brom: fluor brom Sumpor, sublimisan ili taložen; koloidni sumpor Ugljenik (čađ i ostali oblici ugljenika na drugom mestu nepomenuti niti obuhvaćeni) 2804 Vodonik, retki gasovi i ostali nemetali: Vodonik Retki gasovi: argon ostali: helijum ostali Azot Kiseonik Bor; telur: bor telur Silicijum: sa sadržajem najmanje 99, 99% silicijuma po masi

26 ostali Fosfor Arsen Selen 2805 Alkalni ili zemno alkalni metali; metali retkih zemlji, skandijum i itrijum međusobno pomešani ili nepomešani, međusobno legirani ili nelegirani; živa: Alkalni ili zemno alkalni metali: natrijum kalcijum ostali: stroncijum i barijum ostali Metali retkih zemlji, skandijum i itrijum, međusobno pomešani ili nepomešani, međusobno legirani ili nelegirani: međusobne mešavine i legure Živa: u bocama, neto mase 34, 5 kg (standardna masa), čija FOB vrednost, po boci, ne prelazi Hlorovodonik (hlorovodonična kiselina) ; hlorosulfonska kiselina: Hlorovodonik (hlorovodonična kiselina) Hlorosulfonska kiselina Sumporna kiselina; oleum Azotna kiselina; sulfoazotne kiseline 2809 Difosfor pentoksid; fosforna kiselina; polifosforne kiseline, hemijski određene ili neodređene: Difosfor pentoksid

27 00 00 Fosforna kiselina i polifosforne kiseline Oksidi bora; borne kiseline: Dibor trioksid Ostalo 2811 Ostale neorganske kiseline i ostala neorganska kiseonična jedinjenja nemetala: Ostale neorganske kiseline: Fluorovodonik (fluorovodonična kiselina) Ostale: bromovodonik (bromovodonična kiselina) cijanovodonik (cijanovodonična kiselina) ostalo Ostala neorganska kiseonična jedinjenja nemetala: Ugljen dioksid Silicijum dioksid Ostala: sumpor dioksid sumpor trioksid (anhidrid sumporne kiseline) ; arsentrioksid oksidi azota Halogenidi i oksihalogenidi nemetala: Hloridi i oksihloridi: fosfora: fosfor oksitrihlorid (fosforil trihlorid) fosfor trihlorid fosfor pentahlorid ostalo ostalo: disumpor dihlorid

28 sumpor dihlorid fozgen (karbonil hlorid) tionil dihlorid (tionil hlorid) ostalo Ostalo 2813 Sulfidi nemetala; komercijalni fosfor trisulfid: Ugljen disulfid Ostali: sulfidi fosfora, komercijalni fosfor trisulfid ostali 2814 Amonijak, bezvodni ili u vodenom rastvoru: Bezvodni amonijak Amonijak u vodenom rastvoru 2815 Natrijum hidroksid (kaustična soda) ; kalijum hidroksid (kaustična potaša) ; peroksidi natrijuma ili kalijuma: Natrijum hidroksid (kaustična soda) : čvrst u vodenom rastvoru (lužina sode ili tečna soda) Kalijum hidroksid (kaustična potaša) Peroksidi natrijuma ili kalijuma 2816 Magnezijum hidroksid i peroksid; oksidi, hidroksidi i peroksidi stroncijuma ili barijuma: Hidroksid i peroksid magnezijuma Oksidi, hidroksidi i peroksidi stroncijuma ili barijuma Cink oksid; cink peroksid 2818 Veštački korund, hemijski određen ili neodređen; aluminijum oksid; aluminijum hidroksid: Veštački korund, hemijski određen ili neodređen: koji sadrži po masi 98, 5% ili više aluminijum oksida:

29 11 00 sa manje od 50% ukupne težine čestica veličine preko 10 mm sa 50% ili više ukupne težine čestica veličine preko 10 mm koji sadrži po masi do 98, 5% aluminijum oksida: sa manje od 50% ukupne težine čestica veličine preko 10 mm sa 50% ili više ukupne težine čestica veličine preko 10 mm Aluminijum oksid, osim veštačkog korunda Aluminijum hidroksid 2819 Oksidi i hidroksidi hroma: Hrom trioksid Ostalo: hrom dioksid Oksidi mangana: Mangan dioksid Ostali: mangan oksid, koji sadrži po masi 77% ili više mangana Oksidi i hidroksidi gvožđa; zemljane boje koje sadrže, po masi 70% ili više vezanog gvožđa preračunatog kao Fe2O3: Oksidi i hidroksidi gvožđa Zemljane boje Oksidi i hidroksidi kobalta; komercijalni oksidi kobalta Oksidi titana 2824 Oksidi olova; minijum, narandžasto olovo: Olovo monoksid (olovna gleđ, olovno žutilo) : Ostalo 2825 Hidrazin i hidroksilamin i njihove neorganske soli; ostale neorganske baze; ostali oksidi, hidroksidi i peroksidi metala:

30 Hidrazin i hidroksilamin i njihove neorganske soli Oksid i hidroksid litijuma Oksidi i hidroksidi vanadijuma Oksidi i hidroksidi nikla Oksidi i hidroksidi bakra Oksidi germanijuma i cirkonijum dioksid Oksidi i hidroksidi molibdena Oksidi antimona Ostalo: kalcijum oksid, hidroksid i peroksid: kalcijum hidroksid, čistoće 98% ili više, preračunato na suvu masu, u obliku čestica, od kojih ne više od 1% po masi, ima veličinu čestica koja prelazi 75 mikrometara i ne više od 4%, po masi, ima veličinu čestica manjih od 1, 3 mikrometra ostalo oksidi i hidroksidi berilijuma oksidi i hidroksidi volframa oksidi kadmijuma ostalo 2826 Fluoridi, fluorosilikati, fluoroaluminati i ostale kompleksne soli fluora: Fluoridi: aluminijuma Ostali: natrijuma ili amonijum ostali Natrijum heksafluoroaluminat (sintetički kriolit) Ostali:

31 10 00 dikalijum heksafluorocirkonat ostalo 2827 Hloridi, oksihloridi i hidroksihloridi; bromidi i oksibromidi; jodidi i oksijodidi: Amonijum hlorid Kalcijum hlorid Ostali hloridi: magnezijuma aluminijuma nikla ostali: kalaja gvožđa kobalta ostali: cinka ostalo Oksihloridi i hidroksihloridi: bakra ostali: olova ostali Bromidi i oksibromidi: bromidi natrijuma ili kalijuma ostali Jodidi i oksijodidi 2828 Hipohloriti; komercijalni kalcijum hipohlorit; hloriti; hipobromiti: Komercijalni kalcijum hipohlorit i ostali kalcijum hipohloriti

32 Ostalo 2829 Hlorati i perhlorati; bromati i perbromati; jodati i perjodati: Hlorati: natrijuma ostali Ostalo: perhlorati bromati kalijuma ili natrijuma ostalo 2830 Sulfidi; polisulfidi, hemijski određeni ili neodređeni: Natrijum sulfidi Ostalo: sulfidi kalcijuma, antimona ili gvožđa ostalo 2831 Ditioniti i sulfoksilati: Natrijuma Ostalo 2832 Sulfiti; tiosulfati: Natrijum sulfiti Ostali sulfiti Tiosulfati 2833 Sulfati; stipse; peroksosulfati (persulfati) : Natrijum sulfati: dinatrijum sulfat ostali Ostali sulfati: magnezijuma

33 00 00 aluminijuma nikla bakra barijuma ostali: kadmijuma; hroma; cinka kobalta; titana olova ostalo: gvožđa ostalo Stipse Peroksosulfati (persulfati) 2834 Nitriti; nitrati: Nitriti Nitrati: kalijuma ostali: barijuma; berilijuma; kadmijuma; kobalta; nikla; olova bakra ostali 2835 Fosfinati (hipofosfiti), fosfonati (fosfiti) i fosfati; polifosfati, hemijski određeni ili neodređeni: Fosfinati (hipofosfiti) i fosfonati (fosfiti) Fosfati: mono ili dinatrijuma kalijuma

34 00 00 kalcijum hidrogenortofosfat (dikalcijum fosfat) ostali fosfati kalcijuma ostali: triamonijum trinatrijuma ostali Polifosfati: natrijum trifosfat (natrijum tripolifosfat) ostali 2836 Karbonati; peroksokarbonati (perkarbonati) ; komercijalni amonijum karbonat koji sadrži amonijum karbamat: Dinatrijum karbonat Natrijum hidrogenkarbonat (natrijum bikarbonat) Kalijum karbonati Kalcijum karbonat Barijum karbonat Ostalo: litijum karbonati stroncijum karbonat ostalo: karbonati: magnezijuma; bakra ostalo: komercijalni amonijum karbonat i ostali amonijum karbonati olovo karbonati ostalo peroksokarbonati (perkarbonati)

35 2837 Cijanidi, oksicijanidi i kompleksni cijanidi: Cijanidi i oksicijanidi: natrijuma ostali Kompleksni cijanidi 2839 Silikati; komercijalni silikati alkalnih metala: Natrijuma: natrijum metasilikati ostali Ostalo 2840 Borati; peroksoborati (perborati) : Dinatrijum tetraborat (prečišćen boraks) : bezvodni ostali: dinatrijum tetraborat pentahidrat ostali Ostali borati: borati natrijuma, bezvodni ostali Peroksoborati (perborati) 2841 Soli oksometalnih ili peroksometalnih kiselina: Natrijum dihromat Ostali hromati i dihromati; peroksohromati Manganiti, manganati i permanganati: kalijum permanganat ostalo Molibdati

36 00 00 Volframati (tungstati) Ostalo: cinkati i vanadati ostalo 2842 Ostale soli neorganskih kiselina ili perokso kiselina (uključujući aluminosilikate, hemijski određene ili neodređene), osim azida: Dvostruki ili kompleksni silikati, uključujući aluminosilikate, hemijski određene ili neodređene Ostali: soli, dvojne ili komleksne soli selenovih i telurovih kiselina ostalo 2843 Plemeniti metali u koloidnom stanju; neorganska ili organska jedinjenja plemenitih metala, hemijski određena ili neodređena; amalgami plemenitih metala: Plemeniti metali u koloidnom stanju: srebro Jedinjenja srebra: srebro nitrat ostala Jedinjenja zlata Ostala jedinjenja; amalgami: amalgami Neorganska ili organska jedinjenja metala retkih zemlji, itrijuma ili skandijuma ili od mešavina tih metala: Jedinjenja cerijuma Ostala Vodonik peroksid, očvrsnut ili neočvrsnut ureom Fosfidi, hemijski određeni ili neodređeni, osim fosfida gvožđa 2849 Karbidi, hemijski određeni ili neodređeni:

37 Kalcijuma Silicijuma Ostali: bora volframa aluminijuma; hroma; molibdena; vanadijuma; tantala; titana Hidridi, nitridi, azidi, silicidi i boridi, hemijski određeni ili neodređeni, osim jedinjenja koja su takođe karbidi iz tarifnog broja 2849: Hidridi; nitridi Azidi, Silicidi Boridi 2852 Jedinjenja žive, neorganska ili organska, hemijski određena ili neodređena, isključujući amalgame: Hemijski određena: neorganska jedinjenja žive: oksidi; hloridi; cijanidi i oksicijanidi, hromati i dihromati; peroksohromati; hidridi; nitridi; azidi; silicidi; boridi ostalo ostali: živin tanat; živin kazeinat ostalo Ostalo: neorganska jedinjenja žive: oksidi; hloridi; cijanidi i oksicijanidi; hromati ili dihromati; peroksohromati; hidridi; nitridi; azidi; silicidi; boridi ostalo ostali: živin tanat; živin kazeinat

године SPISAK ROBA KOJE PODLEŢU ZDRAVSTVENO SANITARNOJ KONTROLI PRI UVOZU GLAVA 5

године SPISAK ROBA KOJE PODLEŢU ZDRAVSTVENO SANITARNOJ KONTROLI PRI UVOZU GLAVA 5 02.06.2014.године SPISAK ROBA KOJE PODLEŢU ZDRAVSTVENO SANITARNOJ KONTROLI PRI UVOZU GLAVA 5 PROIZVODI ŢIVOTINJSKOG POREKLA, NA DRUGOM MESTU NEPOMENUTI NITI OBUHVAĆENI Tarifni Tarifna oznaka Naimenovanje

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O TIPOVIMA ĐUBRIVA, USLOVIMA ZA AMONIJUM-NITRATNA ĐUBRIVA VISOKE KONCENTRACIJE AZOTA, NAČINU OZNAČAVANJA I PAKOVANJA ĐUBRIVA*

PRAVILNIK O TIPOVIMA ĐUBRIVA, USLOVIMA ZA AMONIJUM-NITRATNA ĐUBRIVA VISOKE KONCENTRACIJE AZOTA, NAČINU OZNAČAVANJA I PAKOVANJA ĐUBRIVA* 718. Na osnovu člana 4 stav 6, člana 7 stav 2, člana 11 stav 4, člana 12 stav 12 i člana 13 stav 3 Zakona o sredstvima za ishranu bilja ("Službeni list RCG", broj 48/07 i "Službeni list CG", broj 76/08),

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

FILTER DIZNE - ZA PRIPREMU I ČIŠĆENJE VODE

FILTER DIZNE - ZA PRIPREMU I ČIŠĆENJE VODE FILTER DIZNE - ZA PRIPREMU I ČIŠĆENJE VODE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE Filterske dizne firme Fyltris namenjene su za ugradnju u brze peščane filtere. Brzi filteri mogu biti otvorenog tipa (za pripremu pitke

Διαβάστε περισσότερα

Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane. ( Sl. glasnik RS, br. 85/2013 i 101/2013) Sadržaj. I. Uvodne odredbe

Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane. ( Sl. glasnik RS, br. 85/2013 i 101/2013) Sadržaj. I. Uvodne odredbe Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane ( Sl. glasnik RS, br. 85/2013 i 101/2013) Sadržaj I. Uvodne odredbe II. Uslovi za deklarisanje III. Reklamiranje hrane IV. Prelazna i završne

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA ŠIFRA DRŽAVNO TAKMIČENJE II razred UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA Test regledala/regledao...... Podgorica,... 008. godine 1. Izračunati steen disocijacije slabe kiseline, HA, ako je oznata analitička koncentracija

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Koltex. Pigmenti. Credicom International d.o.o.

Koltex. Pigmenti. Credicom International d.o.o. Any continent. Koltex Any surface. Pigmenti Credicom International d.o.o. www.credicom.rs 1 MEŠANI PIGMENT K 500 K 500 BRAON PIGMENT K 500 Hemijski naziv - Fe 2 O 3 +MnO 2 Forma - fini prah braon boje

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA. Elektronska konfiguracija ns 2 np 1 B 4

13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA. Elektronska konfiguracija ns 2 np 1 B 4 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA Bor redak element, najčešće u obliku minerala boraksa, Na 2 B 4 O 7 10H 2 O. Aluminijum najrasprostranjeniji metal u Zemljinoj kori (8,3 mas.%) i

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju Vodik Najzastupljeniji element u svemiru (maseni udio iznosi 90 %) i sastavni dio Zvijezda. Na Zemlji je po masenom udjelu deseti element po zastupljenosti. Zemljina gravitacija premalena je da zadrži

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Fizika Biologija i druge prirodne nauke. Dva glavna vida materije su masa i energija. E = m c 2

Fizika Biologija i druge prirodne nauke. Dva glavna vida materije su masa i energija. E = m c 2 HEMIJA je nauka o materiji i njenim promenama Fizika Biologija i druge prirodne nauke Dva glavna vida materije su masa i energija. Ajnštajnova veza između energije i materije E = m c 2 Materija ima dualna

Διαβάστε περισσότερα

GVE ZA VODE IZ OBJEKATA I POSTROJENJA HEMIJSKE INDUSTRIJE

GVE ZA VODE IZ OBJEKATA I POSTROJENJA HEMIJSKE INDUSTRIJE GVE ZA VODE IZ OBJEKATA I POSTROJENJA HEMIJSKE INDUSTRIJE Dr Srđan Rončević HEMIJSKA INDUSTRIJA (1) petrohemikalije, (2) neorganske hemikalije, (3) specifične hemikalije, (4) fine hemikalije, (5) farmaceutske

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

RASTVORI. više e komponenata. Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda

RASTVORI. više e komponenata. Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda RASTVORI Rastvori su homogene smeše e 2 ili više e komponenata Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda Fizička stanja rastvora Rastvori mogu da postoje u bilo kom od 3 agregatna stanja:

Διαβάστε περισσότερα

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO O NAČINU OBRADE I INFORMISANJA JAVNOSTI O PODACIMA IZ SISTEMA ZA PRAĆENJE

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVNA ŠKOLA HEMIJA

OSNOVNA ŠKOLA HEMIJA OSNOVNA ŠKOLA HEMIJA Zadatak broj Bodovi 1. 8 2. 8 3. 6 4. 10 5. 10 6. 6 7. 10 8. 8 9. 8 10. 10 11. 8 12. 8 Ukupno 100 Za izradu testa planirano je 120 minuta. U toku izrade testa učenici mogu koristiti

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju hemijskim materijama

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju hemijskim materijama Na osnovu člana. stav. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu ("Službeni glasnik RS", broj /), Ministar rada i socijalne politike donosi Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. 1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

ODLUKU O MEDALJAMA I ŽETONIMA SLIČNIM KOVANICAMA EURA. Osnovna odredba. Član 1

ODLUKU O MEDALJAMA I ŽETONIMA SLIČNIM KOVANICAMA EURA. Osnovna odredba. Član 1 Na osnovu člana 44 stav 2 tačka 3, a u vezi sa članom 27 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore ("Službeni list Crne Gore", broj 40/10, 46/10 i 06/13), Savjet Centralne banke Crne Gore, na sjednici održanoj

Διαβάστε περισσότερα

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara i fizičara Crne Gore

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara i fizičara Crne Gore Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara i fizičara Crne Gore OLIMPIJADA ZNANJA 018. Rješenja zadataka iz HEMIJE za VIII razred osnovne škole 1. Posmatrati sliku i izračunati: a) masu kalijum-permanganata

Διαβάστε περισσότερα

SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA

SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA ~ KOORDINACIONA JEDINJENJA

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα