TEHNIKE ZA SMANJENJE EMISIJE ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU
|
|
- Άδωνις Βουγιουκλάκης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 List:1 TEHNIKE ZA SMANJENJE EMISIJE ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU Emisije s dimnim plinovima: Ugljični oksidi (CO 2, CO) Sumporni oksidi (SO x ) Dušični oksidi (NO x ) Isparljivi organski spojevi (VOCs) Lebdeće čestice UGLJIČNI OKSIDI Ugljik (II)-oksid (CO) - Posljedica procesa nepotpuna izgaranja goriva. - Ovisi o : vrsti goriva, pripremi goriva za izgaranje, načinu izgaranja (vrsti ložišta), podešenosti ureñaja za izgaranje. - Dozvoljena emisija CO u izlaznim dimnim plinovima ograničena je zakonskom regulativom (ovisno o vrsti goriva, načinu izgaranja i kapacitetu ložišta).
2 List:2 Ugljik (IV)-oksid (CO 2 ) - Neizbježni produkt izgaranja fosilnih goriva. - Uzročnik efekta staklenika (klimatskih promjena). - Protokolom svjetske konferencije u Kyotu (1997.) uvedeno je ograničenje emisije CO 2 iz umjetnih izvora na razini pojedinih država u odnosu na referentnu emisiju iz godine. Hrvatska, kao potpisnica Kyoto protokola (ožujak 1999.), obvezala se je na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5 % do godine u odnosu na emisiju u g. Hrvatski sabor je ratificirao Kyoto protokol 27. travnja Načini smanjenja emisije CO 2 iz procesa izgaranja U osnovi postoje tri glavne tehnologije za smanjenje emisije CO 2 u procesima izgaranja: - odvajanje i skladištenje CO 2 nakon izgaranja (CCS carbon capture and storage) - odvajanje ugljika (C) prije izgaranja, - izgaranje u struji kisika (O 2 ).
3 List:3 SHEMA PROCESA UKLANJANJA CO2 ZRAK N2 O2 OBRADA NAKON IZGARANJA FOSILNO GORIVO TERMOELEKTRANA SEPARACIJA CO2 CO2 PARA GORIVO FOSILNO OBRADA PRIJE IZGARANJA UPLINJAVANJE REFORMIRANJE I SEPARACIJA CO2 CO2 H2 TERMOELEKTRANA N2, O2 UTISKIVANJE CO2 ZRAK IZGARANJE U STRUJI KISIKA FOSILNO GORIVO ZRAK TERMOELEKTRANA O2 SEPARACIJA ZRAKA CO2 N2,
4 List:4 OSNOVNA SHEMA ODVAJANJA CO 2 IZ DIMNIH PLINOVA Tretirani dimni plinovi CO 2 za utiskivanje Solvent bogat s CO 2 Dimni plinovi za obradu Apsorber Regenerator Energija Solvent siromašan s CO 2 Mogući postupci trajnoga skladištenja CO 2 nakon izgaranja: Skladištenje utiskivanjem u duboke geološke formacije (iscrpljene plinske i naftne bušotine, podzemne slane formacije), Prednosti: - tehnologija relativno dobro poznata iz eksploatacije naftnih polja, - utiskivanjem CO 2 može se dodatno povećati iscrpak naftnih bušotina Nedostaci: - trošak transporta i komprimiranja CO 2 znatno povisuje cijenu proizvedene el. enegije, - nepovoljna i neujednačena geografska distribucija mogućih lokacija, - ograničen kapacitet raspoloživih lokacija.
5 List:5 Utiskivanje u dubinu oceana (transport brodovima i tlačenje CO 2 u morsku vodu na dubinama većim od 1000 m) Prednost: - praktično neiscrpan kapacitet skladištenja, Nedostaci: - troškovi transporta i tlačenja, - mogući utjecaj CO 2 na smanjenje ph vrijednosti morske vode te na posljedice koje bi iz toga proizašle za žive organizme u moru. Podzemno skladištenje u slojevima stabilnih metalnih karbonata CO 2 može egzotermno reagirati s metalnim oksidima, koji čine veliki dio sastava zemljine kore, stvarajući tako stabilne karbonate, npr.: CaO+CO 2 = CaCO 3 MgO+CO 2 = MgCO 3 FeO+CO 2 =FeCO 3 Na 2 O+CO 2 =Na 2 CO 3 Nedostatak: - prirodni proces je vrlo spor; ubrzati ga se može povišenjem temperature i tlaka (utroškom energije), što čini postupak vrlo skupim.
6 List:6 SUMPORNI OKSIDI >90 % S iz goriva emitira se u obliku SO 2. Dio SO 2 se u atmosferi, pod utjecajem raznih kemijskih i fotokemijskih reakcija, transformira u sulfate (SO 4 ). < 10% S iz goriva emitira se u obliku SO 3, koji u kontaktu s H 2 0 prelaze u sulfate (SO 4 ). Dozvoljena koncentracija štetnih sastojaka u atmosferi (imisija) propisana ja zakonskom regulativom temeljem saznanja o njihovoj štetnosti. Za SO 2 važi: Stroga granična vrijednost - dugotrajna (SGVZd) 60 µg/m 3 Stroga granična vrijednost - kratkotrajna (SGVZk) 150 µg/m 3 Tolerantna gornja vrijednost - dugotrajna (GVZd) 110 µg/m 3 Tolerantna gornja vrijednost - kratkotrajna (GVZk) 300 µg/m 3 Dozvoljena emisija SO 2 s dimnim plinovima ograničena je zakonskom regulativom (ovisno o vrsti goriva, načinu izgaranja i kapacitetu ložišta)
7 List:7 ODSUMPORIVANJE DIMNIH PLINOVA Procesi odsumporivanja dimnih plinova: Mokri proces Suhi proces Proces s alkalnim skrubiranjem Mokri proces odsumporivanja Temelji se apsorpciji SO 2 s vodenom suspenzijom vapna Sustav se sastoji od kolona (tornjeva) za protustrujno ovlaživanje dimnih plinova, te od ureñaja za regeneraciju i recirkulaciju vodene suspenzije apsorbirajućih kemikalija. Prednosti: -dobra učinkovitost odvajanja SO 2, -dodatno odvajanje lebdećih čestica. Nedostaci: - taloženje kamenca i sklonost začepljivanju, - značajan pad tlaka dimnih plinova ( utrošak energije), - značajni investicijski i pogonski troškovi.
8 List:8 Osnovna shema mokrog procesa odsumporivanja Legenda: 1-otprašivanje, 2-pranje plinova u apsorberu, 3-oksidacija Ca-sulfita, 4-zgušnjavanje, 5-filtriranje, 6-sušenje, 7-oplemenjivanje gipsa, 8-pročišćavanje vode, 9-spremanje vepnenoga mlijeka (vapnenačke suspenzije).
9 List:9 Suhi proces odsumporivanja U principu je sličan mokrome procesu. Vodena suspenzija Ca0 ili MgO raspršuje se (atomizira) pomoću centrifugalnih raspršivača. Prednosti: - jednostavniji, - manji pogonski i investicijski troškovi. Nedostaci: - manja učinkovitost odvajanja SO 2 (cca 70%) Osnovna shema suhog procesa odsumporivanja Legenda: 1-izmjenjivač topline, 2-apsorber, 3-zgušnjivač, 4-centrifuga, 5-agitator, 6-sušnica, 7-otprašivač, 8-peć, 9-mlin, 10-pročišćivač, 11-zgušnjivač
10 List:10 Proces s alkalnim skrubiranjem Kao sredstvo za apsorbiranje SO 2 koristi se vodena otopina natrijeve lužine (NaOH), natrij-sulfita (NaSO 3 ) i amonijaka (NH 3 ). Najčešće se koristi tzv. rekuperativni proces Wallman- Lord-ov postupak. Kemijske reakcije -u apsorberu: SO 2 + Na 2 SO 3 + H 2 0 2NaHSO 3 -u isparivaču/kristalizatoru: 2NaHSO 3 Na 2 SO 3 + SO 2 +H 2 O -u kondenzatoru: odvajanje H 2 O od SO 2 -prema Claus-ovom procesu se dodavanjem H 2 S proizvodi elementarni sumpor (S): SO 2 + 2H 2 S 3S + 2H 2 O Prednosti: - nema problema od stvaranja taloga i začepljenja strujnih prolaza.
11 List:11 Osnovna shema Wellman-Lordova procesa odsumporivanja dimnih plinova s Na-sulfitom Legenda: 1-izmjenjivač topline, 2-ventilator, 3-apsorber, 4-spremnik lužine, 4a-spremnik otopine Na-sulfita, 5-isparivač /kristalizator, 6-kompresor, 7-kondenzator, 8-centrifuga, 9-agitator, 10-kompresor za SO 2, 11-isparivač Na-sulfita
12 List:12 Dušični oksidi (NO x ): dušik (II)-oksid (NO) dušik (IV)-oksid) (NO 2 ) DUŠIČNI OKSIDI NO nastaje izgaranjem svih vrsta fosilnih goriva, a nastala količina ovisi o: - pretičku zraka za izgaranje, - sadržaju N u gorivu, - temperaturi plamena tijekom izgaranja. NO u atmosferi vrlo brzo oksidira u NO 2 pod djelovanjem fotokemijskih efekata i sunčevih zraka uz prisutnost raznih organskih spojeva u zraku. Granične koncentracije NO 2 u okolnome zraku: dozvoljena gornja vrijednost - dugotrajna (GVZd) - 80µg/m 3 dozvoljena gornja vrijednost - kratkotrajna (GVZk) - 300µ/m3 Dozvoljena emisija NO x iz energetskih objekata (ložišta) propisana je zakonskom regulativom o dozvoljenim emisijama u okolinu (ovisno o vrsti goriva, načinu izgaranja i kapacitetu ložišta).
13 List:13 Načini smanjenja emisije NO x iz ložišta: promjena vrste goriva promjena procesa izgaranja obrada dimnih plinova. Promjena vrste goriva Utjecaj vrste goriva na emisiju NO x proizlazi iz: - sadržaja N, - temperature izgaranja, - načina izgaranja, - toplinskoga opterećenja ložišta. Općenito je promjena vrste goriva vrlo ograničena u primjeni kao način za smanjenje emisije NO x. Promjena procesa izgaranja Smanjenje pretička zraka za izgaranje Promjena načina dovoñenja zraka za izgaranje Ostali utjecajni faktori
14 List:14 Smanjenje pretička zraka za izgaranje Smanjenje pretička zraka za izgaranje općenito djeluje na smanjene emisije NO x iz ložišta jer se u proces izgaranja dovodi manja količina dušika. SMANJENJE PRETIČKA ZRAKA ZA IZGARANJE Prednosti Nedostaci -Učinkovito smanjuje emisiju NOx. -Smanjuje gubitke topline izlaznih dimnih plinova. -Nema investicijskih troškova. -Smanjuje potrošnju goriva. -Smanjuje nisko-temperaturnu koroziju. -Zahtijeva preciznu regulaciju izgaranja. -Moguća povećana emisija čestica. -Intenzivnije taloženje na ogrjevnim površinama. Promjena načina dovoñenja zraka za izgaranje Ovaj se pristup temelji na postizanju stupnjevanoga izgaranja u cilju smanjenja vršnih temperatura izgaranja i to: stupnjevanim dovoñenjem zraka, stupnjevanim dovoñenjem goriva, recirkulacijom dimnih plinova.
15 List:15 STUPNJEVANO DOVOðENJE ZRAKA ZA IZGARANJE Prednosti Nedostaci -Učinkovito smanjuje emisiju NOx -Potrebne su izmjene u ložištu i (za 40 do 60 %). dovodnim kanalima zraka. -Zahtijeva preciznu regulaciju. -Mogući problemi: talozi na ogrjevnim površinama, povećanje dužine plamena, udaranje plamena u stjenke, nestabilnost plamena, pulzacije cijevnih površina, emisija produkata nepotpuna izgaranja. Princip rada plamenika sa stupnjevanim dovoñenjem zraka za izgaranje
16 List:16 Plamenici sa stupnjevanim dovoñenjem zraka
17 List:17 RECIRKULACIJA DIMNIH PLINOVA Prednosti Nedostaci -Učinkovito smanjuje emisiju NOx (do 60 %) kod goriva s malim sadržajem dušika. -Manja je emisija produkata nepotpuna izgaranja u odnosu na stupnjevano izgaranje. -Neučinkovito za goriva s većim sadržajem dušika. -Investicijski troškovi za izmjene u dimnim kanalima. -Dodatni ventilator za dimne plinove. -Dodatni utrošak energije. -Opasnost od nestabilnosti plamena. -Mogućnost pojave korozije. Princip rada plamenika s recirkulacijom dimnih plinova Legenda:1-ulaz dimnoga plina, 2-recirkulacija, 3-ulaz zraka, 4-ulaz sekundarnoga goriva, 5-ulaz primarnoga goriva, 6- dovod pare.
18 List:18 SMANJENJE TEMPERATURE ZRAKA ZA IZGARANJE Prednosti Nedostaci - Relativno jednostavno za izvedbu. - Smanjuje se iskoristivost. - Učinkovito smanjenje emisije NOx. - Povećava se utrošak goriva. - Nema investicijskih troškova. SMANJENJE OPTEREĆENJA LOŽIŠTA Prednosti Nedostaci - Relativno jednostavno. - Učinkovito smanjenje emisije NOx. - Nema investicijskih troškova. - Nema dodatnoga utroška energije. - Smanjuje se raspoloživi kapacitet. - Povećava se specifični trošak. - Ne može biti trajno rješenje. Obrada dimnih plinova radi smanjenja emisije NO x Obrada dimnih plinova radi smanjenja emisije NO x najčešće se kombinira s odsumporivanjem. Najčešće se koristi selektivna katalitička redukcija NO X (SCR) s dodavanjem amonijaka (NH 3 ), pri čemu se zbivaju sljedeće osnove reakcije: 4NH 3 + 4NO + O 2 4NH 3 + 2NO 2 + O 2 katalizator katalizator 4N 2 + 6H 2 O 3N 2 + 6H 2 O Efikasnost selektivne katalitičke redukcije (SCR): 70 do 90 %
19 List:19 Općenito djelovanje parametara izgaranja na emisiju: UTJECAJNI FAKTORI Smanjenje pretička zraka Povišenje temperature u ložištu Sniženje opterećenja ložišta Kombinirano izgaranje Stupnjevano dovoñenje zraka Stupnjevano dovoñenje goriva Recirkulacija dimnih plinova Ubrizgavanje pare Dodavanje katalizatora DJELOVANJE NO x CO, čestice smanjuje povećava povećava smanjuje smanjuje povećva smanjuje povećava smanjuje povećava smanjuje povećava smanjuje povećava smanjuje smanjuje smanjuje smanjuje
20 List:20 ISPARIVI ORGANSKI SPOJEVI (VOCs - Volatile Organic Compaunds) Pod skraćenim nazivom VOCs općenito se podrazumijevaju: organski spojevi (kemikalije) iz kojih se kod okolne temperature i tlaka izdvajaju pare koje predstavljaju poseban oblik emisije u atmosferu. Izvori emisija VOCs jesu: emisije kroz dimnjake i odzračne ureñaje iz raznih dijelova procesnih i energetskih postrojenja (reaktori, destilacijske kolone, kondenzatori, striperi, peći, generatori pare, baklje) fugativne emisije iz procesnih postrojenja (propuštanja na raznim prirubničkim spojevima pumpi, kompresora, ventila, procesne opreme i slično) fugativne emisije iz velikih skladišnih tankova te iz ureñaja za obradu procesnih otpadnih voda Načini smanjenja emisije VOCs: promjena načina voñenja procesa ugradnja posebne opreme: adsorberi, apsorberi, termički i katalitički incineratori (spaljivači), razni filteri i drugo.
21 List:21 ČESTICE Na količinu, veličinu i sastav neizgorenih čestica utječu: vrsta goriva, konstrukcija ložišta, pogonski uvjeti, učinkovitost ureñaja za odstranjivanje (filtera). Sastojci neizgorenih čestica ugljena: ugljik, spojevi silicija, aluminija, željeza, mogući tragovi klora i žive. Sastojci neizgorenih čestica loživih ulja: ugljik, spojevi silicija, aluminija, natrija, metali (vanadij, željezo, bakar, nikalj,) Ureñaji za odvajanje neizgorenih ( lebdećih) čestica: - mehanički odvajači (cikloni) - skruberi, - vlaknasti (vrećasti) filtri, - elektrostatski filtri.
22 List:22 Mehanički odvajači (skruberi) Centrifugalni skruber s ovlaživanjem plinova Legenda: 1-ulaz plina, 2-mlaznice za ovlaživanje, 3,4,5-dijelovi difuzora, 6-kućište Vlaknasti odvajač s protustrujnim čišćenjem
23 List:23 Vrećasti filtri s ureñajem za mehaničko otresanje Elektrostatski odvajači čestica Način rada: - visokonaponsko istosmjerno električno polje, - (+) sabirne elektrode, (-) elektrode za pražnjenje, - ionizacija čestica u visokonaponskom istosmjernom električnom polju (čestice dobivaju negativni naboj), - učinkovitost odvajanja čestica do 99% (99,5%). Učinkovitost odvajanja proporcionalna je s površinom sakupljanja i brzinom odvajanja (v). Brzina odvajanja: v = 2, µ p E s 2 d (m/s)
24 List:24 gdje je: p - funkcija dielektrične konstante (1,5-2,4) E (V) - napon električnoga polja s(m) - razmak izmeñu elektroda µ(kg/ms) - dinamička viskoznost dimnoga plina d(m) - promjer čestica) Brzina odvajanja čestica, odnosno učinkovitost elektrostatskih filtra pada sa s porastom električne otpornosti iznad odreñene vrijednosti (10 8 Ωm), a električna otpornost pepela ugljena naglo raste sa smanjenjem sadržaja volatila i sumpora u ugljenu. Iz toga proizlaze osnovni načini povećanja učinkovitosti elektrostatskih filtra, a to su: - ugradnja u području temperatura dimnih plinova izmeñu 350 do C; - ovlaživanje plinova prije ulaza u filtar. Elektrostatski filter Legenda:1-kućište, 2-sabirne elektrode, 3-elektrode za pražnjenje, 4-ureñaj za otresanje sabirnih elektroda, 5-ulazna mreža, 6-izolator
25 List:25 Izgaranje u ložištu s fluidiziranim slojem Za fluidizirani sloj se može dati općenita definicija da je to nestacionarno stanje kojemu se čvrste čestice nalaze pod djelovanjem hidrodinamskih sila u strujnom toku plinova. Kada se sloj čvrstih čestica podvrgne djelovanju strujanja plina, pri odreñenoj brzini plina sloj počne ekspandirati, a čestice se meñusobno pomicati. Time je odreñena najniža brzina fluidizacije iznad koje povećanje brzine ne izaziva daljnji porast otpora strujanja odnosno pad tlaka. U takvim hidrodinamskim uvjetima postojan je tzv. mjehurasti fluidizirani sloj koji je svojstven po relativno velikoj gustoći čestica u sloju. Porastom brzine strujanja plina kroz sloj, ovaj dalje ekspandira, razrjeñuje se, te započinje odnošenje čestica u struji plinova. Time je definirana druga karakteristična brzina s kojom završava mjehurasti fluidizirani sloj i započinje tzv. cirkulirajući fluidizirani sloj. Daljnjim povećanjem brzine strujanja ulazi se u hidrodinamsko stanje kakvo vlada u ložištu s izgarnjem u letu (ložište za izgaranje ugljene prašine). Hidrodinamski uvjeti, pri kojima je brzina strujanja plina manja od najniže brzine fluidizacije, odgovaraju stanju u konvencionalnome ložištu s izgaranjem čvrstoga goriva u stabilnome sloju.
26 List:26 Osnovni tipovi ložišta obzirom na hidrodinamske uvjete Legenda: 1-ložište s izgaranje u stabilnome sloju, 2- ložište s izgaranjem u mjehurastom fluidiziranome sloju, 3- ložište s izgaranjem u fluidiziranome sloju pod tlakom, 4- ložište s izgaranjem u cirkulirajućem fluidiziranome sloju, 5- ložište s izgaranjem u letu. Ložište s mjehurastim fluidiziranim slojem Legenda: 1-Izlaz pare, 2-parni bubanj, 3-vodeni bubanj, 4-ekranske cijevi u ložištu, 5-fluidizirani sloj goriva, 6-sapnice za zrak, 7-ulaz zraka
27 List:27 Shema sustava za izgarnje u cirkulirajućem fluidiziranome sloju Legenda: 1-ulaz goriva, 2-ulaz sorbentnoga materijala, 3-gorivo, 4-mlin za gorivo, 5-ložište, 6-ciklon, 7-ogrjevne površine, 8-turbina, 9-odvajač čestica, 10-fluidizirani sloj za recirkulirajuće čestice, 11-ventilator dimnih plinova. Izgaranje u fluidiziranome sloju zbiva se u temperaturnome području 800 do C u kojemu se mala emisija NOx i veliki stupanj odsumporivanja dimnih plinova pomoću dodavanoga sorbentnog materijala (CaO i MgO) u ložište.
28 List:28 Utjecaj temperature u ložištu na emisiju NOx i SOx Reakcije vezivanja sumpora u fluidiziranome sloju dodavanjem sorbentnoga materijala (CaO, MgO) Doziranje krečnjaka: CaO+ SO 2 + 1/2O 2 Ca SO 4 Doziranje dolomita: MgO+CaO+SO 2-1/2O 2 CaSO 4 +MgO Efikasnost vezivanja SO 2 : >90 % za recirkulirajući fluidizirani sloj i Ca/S=1,5 do 2,0 ~90 % za mjehurasti fluidizirani sloj i Ca/S=3,0 do 4,0
29 List:29 Osnovne prednosti izgaranja u fluidiziranome sloju: Efikasno vezivanje i odvajanje SO 2, Mala emisija NOx, Mogućnost korištenja goriva niske kvalitete, Dobra efikasnost izgaranja, Visoki koeficijent prijelaza topline, Manja opasnost od nisko-temperaturne korozije, Izotermno ponašanje sloja u ložištu zbog intenzivnoga miješanja, Relativno jednostavno dodavanje goriva. Osnovni nedostaci izgaranja u fluidiziranome sloju: Povećani investicijski troškovi izgradnje, Povećani troškovi održavanja, Trošenje materijala tlačnih dijelova zbog, djelovanja erozije uzrokovane fluidiziranim slojem.
30 List:30
ZAŠTITA OKOLIŠA U ENERGETSKIM POSTROJENJIMA
List:1 ZAŠTITA OKOLIŠA U ENERGETSKIM POSTROJENJIMA Utjecaj energetskih postrojenja na okoliš proizlazi uslijed: emisije štetnih sastojaka putem dimnih plinova ispuštanja štetnih sastojaka putem otpadnih
Διαβάστε περισσότεραEMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE
Prof. dr. sc. Z. Prelec INŽENJERSTO ZAŠTITE OKOLIŠA Poglavlje: (Emisija u atmosferu) List: 1 EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZOR EMISIJE Izgaranje - najveći uzrok
Διαβάστε περισσότεραEKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE
List:1 EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE NEKI PRIMJERI ZA RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE UTJECAJNI FATORI EKONOMIČNOSTI POGONA: Konstrukcijska izvedba energetskih ureñaja, što utječe
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραUtjecaj izgaranja biomase na okoliš
7. ZAGREBAČKI ENERGETSKI TJEDAN 2016 Utjecaj izgaranja biomase na okoliš Ivan Horvat, mag. ing. mech. prof. dr. sc. Damir Dović, dipl. ing. stroj. Sadržaj Uvod Karakteristike biomase Uporaba Prednosti
Διαβάστε περισσότεραTOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE
(Generatori are) List: TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE Generator are je energetski uređaj u kojemu se u sklou Clausius-Rankineova kružnog rocesa redaje tolina
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE
Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec List: ENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE ENERGETSKI SUSTAVI S PARNIM PROCESOM - Gorivo: - fosilno (ugljen, loživo ulje, prirodni plin) - nuklearno(u
Διαβάστε περισσότεραProf. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1
(Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 REGENERATIVNI ZAGRIJAČI NAPOJNE VODE Regenerativni zagrijači napojne vode imaju zadatak da pomoću pare iz oduzimanja turbine vrše predgrijavanje napojne vode
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBA 5: ODREĐIVANJE OGRJEVNE MOĆI KRUTIH GORIVA
VJEŽBA 5: ODREĐIVANJE OGRJEVNE MOĆI KRUTIH GORIVA 14. VRSTE GORIVA I IZGARANJE 14.1 Definicija i podjela goriva Gorivo je materija koja ima mogućnost oslobađanja energije kao posljedice promjene kemijske
Διαβάστε περισσότεραENERGETIKA. Studij: Kemijsko inženjerstvo (V semestar) prof. dr. sc. Igor Sutlović
Fakultet keijskog inženjerstva i tehnologije Zavod za terodinaiku, strojarstvo i energetiku ENERGETIKA Studij: Keijsko inženjerstvo (V seestar) prof. dr. sc. Igor Sutlović Goriva se dijele na: kruta, tekuća
Διαβάστε περισσότερα10. BENZINSKI MOTOR (2)
11.2012. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel Zdenko Novak 10. BENZINSKI MOTOR (2) 1 Sustav ubrizgavanja goriva Danas Otto motori za cestovna vozila uglavnom stvaraju gorivu smjesu pomoću sustava za ubrizgavanje
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραVodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Vodik Najzastupljeniji element u svemiru (maseni udio iznosi 90 %) i sastavni dio Zvijezda. Na Zemlji je po masenom udjelu deseti element po zastupljenosti. Zemljina gravitacija premalena je da zadrži
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA POSTROJENJA
(Rashladni tornjevi) List: 1 RASHLADNI TORNJEVI Rashladni tornjevi su uređaji (izmjenjivači topline voda/zrak) pomoću kojih se neiskorištena energija (toplina) iz energetskih postrojenja, preko rashladne
Διαβάστε περισσότεραTOLERANCIJE I DOSJEDI
11.2012. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel OSNOVE STROJARSTVA TOLERANCIJE I DOSJEDI 1 Tolerancije dimenzija Nijednu dimenziju nije moguće izraditi savršeno točno, bez ikakvih odstupanja. Stoga, kada
Διαβάστε περισσότερα1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE
1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE 2. PARNOTURBINSKI POGON Slika 2. Parnoturbinski pogon 3. PRINCIP RADA PARNE TURBINE Slika 3. Princip rada parne turbine 4. PLINSKOTURBINSKI POGON Slika 4. Plinskoturbinski
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραProcesi obrade otpadnih plinova Vesna Tomašić. Broj ugovora: HR Naziv projekta: Inovativna škola za zelenu budućnost
Procesi obrade otpadnih plinova Vesna Tomašić Broj ugovora: HR.3.1.14-0014 Naziv projekta: Inovativna škola za zelenu budućnost Sadržaj izlaganja Uvod u problematiku Podjela onečišćujućih tvari prema agregacijskom
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH GASOVA SISTEMI ZA UKLANJANJE ČESTICA SISTEMI ZA UKLANJANJE GASOVITIH POLUTANATA
SISTEMI ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH GASOVA SISTEMI ZA UKLANJANJE ČESTICA SISTEMI ZA UKLANJANJE GASOVITIH POLUTANATA 10 Procedura projektovanja opreme za kontrolu emisije (1) Specificirati funkciju koju oprema
Διαβάστε περισσότεραPOMOĆNI SUSTAVI U ENERGETSKIM PROCESIMA SUSTAV ZA REKUPERACIJU KONDENZATA
Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing. List: 1 POMOĆNI SUSTAVI U ENERGETSKIM PROCESIMA Sustav za rekuperaciju kondenzata Rashladni sustav SUSTAV ZA REKUPERACIJU KONDENZATA U raznim energetskim, procesnim
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA POSTROJENJA
(Parne turbine) List: 1 PARNE TURBINE Parne turbine su toplinski strojevi u kojima se toplinska energija, sadržana u pari, pretvara najprije u kinetičku energiju, a nakon toga u mehanički rad. Podjela
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραRESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)
RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBA 9: ODREĐIVANJE SASTAVA DIMNIH PLINOVA
VJEŽBA 9: ODREĐIVANJE SASTAVA DIMNIH PLINOVA 1. OSNOVNI POJMOVI Osnovni pojmovi koji se vežu uz zaštitu zraka, odnosno atmosfere navedeni su u nastavku i najbolje ih je prikazati kao na sljedećoj slici.
Διαβάστε περισσότεραUklanjanje čvrstih onečišćujućih tvari/suspendiranih čestica suhim postupcima:
Uklanjanje čvrstih onečišćujućih tvari/suspendiranih čestica suhim postupcima: Elektrofiltri (elektrostatski precipitatori, elektrostatski taložnici, ESP) Elektrofiltri, ESP koriste električnu energiju
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραZg-St. USPOREDBA RAZLIČITIH ENERGENATA ZA POTREBE GRIJANJA OBITELJSKE KUĆE BRUTO POVRŠINE 150 m 2 NA LOKACIJAMA ZAGREB I SPLIT.
USPOREDBA RAZLIČITIH ENERGENATA ZA POTREBE GRIJANJA OBITELJSKE KUĆE BRUTO POVRŠINE 15 m 2 NA LOKACIJAMA ZAGREB I SPLIT TIPSKA MJERA U Hrvatskoj se grijanje obiteljskih kuća najčešće provodi korištenjem
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότεραEuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje
EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti
Διαβάστε περισσότεραodvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa
.vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA POSTROJENJA
(Plinske elektrane) List: 1 PLINSKE ELEKTRANE Plinske elektrane su termoenergetska postrojenja u kojemu se proces pretvorbe toplinske energije u mehaničku (električnu) odvija prema Joule-Braytonovu kružnom
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Igor Blažinić. Zagreb, 2015.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Igor Blažinić Zagreb, 2015. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentori: Izv.prof. dr. sc. Dražen
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραHeterogeno-katalitički reaktori
(A): Reaktori s nepokretnim slojem a- adijabatski reaktor; b- NINA reaktor s nepokretnim slojem; c- prokapni reaktor; d- reaktor s uronjenim nepokretnim slojem Heterogeno-katalitički reaktori (B) Reaktori
Διαβάστε περισσότεραObnovljivi izvori energije
Obnovljivi izvori energije i odrziv razvoj Energija vodenih tokova (hidroenergija) Energija plime i oseke Energija morskih struja Energija valova Obnovljivi izvori energije 1 EJ/god TWh/god Solarno zracenje
Διαβάστε περισσότεραLogatherm WPL 14 AR T A ++ A + A B C D E F G A B C D E F G. kw kw /2013
WP 14 R T d 9 10 11 53 d 2015 811/2013 WP 14 R T 2015 811/2013 WP 14 R T Naslednji podatki o izdelku izpolnjujejo zahteve uredb U 811/2013, 812/2013, 813/2013 in 814/2013 o dopolnitvi smernice 2010/30/U.
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότεραPRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija
Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Referati za vježbe iz kolegija PRERADA GROŽðA Stručni studij kemijske tehnologije Smjer: Prehrambena
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραUpotreba tablica s termodinamičkim podacima
Upotreba tablica s termodinamičkim podacima Nije moguće znati apsolutnu vrijednost specifične unutarnje energije u procesnog materijala, ali je moguće odrediti promjenu ove veličine, koja odgovara promjenama
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραAlarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
Διαβάστε περισσότεραA B C D. v v k k. k k
Brzina kemijske reakcije proporcionalna je aktivnim masama reagirajućih tvari!!! 1 A B C D v2 1 1 2 2 o C D m A B v m n o p v v k k m A B o C D p C a D n A a B A B C D 1 2 1 2 o m p n 1 2 n v v k k K a
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave
THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραPostupak rješavanja bilanci energije
Postupak rješavanja bilanci energije 1. Postaviti procesnu shemu 2. Riješiti bilancu tvari 3. Napisati potreban oblik jednadžbe za bilancu energije (zatvoreni otvoreni sustav) 4. Odabrati referentno stanje
Διαβάστε περισσότεραNEKONVENCIONALNI POSTUPCI OBRADE (OBRADA ODNOŠENJEM) (DIREKTNO ENERGETSKI POSTUPCI OBRADE)
dr.sc. S. Škorić NEKONVENCIONALNE pojam NEKONVENCIONALNI POSTUPCI OBRADE (OBRADA ODNOŠENJEM) (DIREKTNO ENERGETSKI POSTUPCI OBRADE) alat za obradu ne mora biti tvrđi od obratka nema klina praktički nema
Διαβάστε περισσότεραImpuls i količina gibanja
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba 4 Impuls i količina gibanja Ime i prezime prosinac 2008. MEHANIKA
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραCjenik građevinskih izolacija i folija Izolacija za bolje sutra
Cjenik građevinskih izolacija i folija 2018 Izolacija za bolje sutra Toplinska i zvučna izloacija za dugoročno održivu gradnju Odlična toplinska izolacija Odlična zvučna izolacija Negoriva - klasa A1 Paropropusna
Διαβάστε περισσότερα11. DINAMIKA KOMPRESIBILNIH FLUIDA
Dinamika kompresibilnih fluida 11-1 11. DINAMIKA KOMPRESIBILNIH FLUIDA 11.1 Mlaznice i difuzori Mlaznica je dio cijevi u kojemu kompresibilni fluid može izvršiti ekspanziju uz povećanje brzine strujanja.
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραVježba 4. STRUJNO-NAPONSKA KARAKTERISTIKA PEM GORIVNOG ČLANKA
Vježba 4. STRUJNO-NAPONSKA KARAKTERISTIKA PEM GORIVNOG ČLANKA Gorivni članci su uređaji za direktnu pretvorbu kemijske u električnu energiju. Za razliku od galvanskih članaka kod kojih je aktivni materijal
Διαβάστε περισσότεραTip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
Διαβάστε περισσότερα