JEDNA NOVA KLASA RELACIJA. Daniel A. Romano 1
|
|
- Δάμαρις Μαρκόπουλος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 MAT-KOL (Banja Luka) ISSN (p), ISSN (o) Vol. XX (1)(2014), 5-14 Osnove matematike JEDNA NOVA KLASA RELACIJA Daniel A. Romano 1 Sažak: U ovom tekstu, slijedeći koncepte izložene u radovima [5]-[7], [9]-[10], uveden je i analiziran je koncept kvazi-normalnih relacija i dualno kvazi-normalnih relacija na skupovima. Data je i jedna karakterizacija ovog pojma. Dati su potrebni i dovoljni uslovi da relacija anti-uredjenja bude (dualno) kvazinormalna relacija. Ključne riječi fraze: : relacije, kvazi-normalna relacije, kvazi-regularne relacije, normalno konjugovane relacije, konačno proširenje relacija Abstract. In this paper, following concepts introduced in articles [5]-[7] and [9]-[10], the concept of quasi-normal and dually quasi-normal relations are introduced and analyzed. A characterizations of quasi-normal relations are obtained. In addition, particulary we show when the anti-order relation is a (dually) quasi-normal relation. Math. Subject Classification (2010): 03E20, 06B11, 20M20 ZDM Subject Classification (2010): E20, B11 Key words and phrases: relation, quasi-normal relation, dually quasi-normal relation 1 Uvod Prvu karakterizaciju regularnih relacija dao je Zareckiǐ ([12], [13]). Ovu klasa relacija izučavali su i Markowskiy ([8]), Schein ([11]) i Xu Xiao-quan i Liu Yingming ([14]) (pogledati na primjer, i tekstove [1] i [2]). Karakterizaciju konjugativnih, dualno konjugativnih kao i dualno normalnih relacija dali su Jiang Guanghao i Xu Luoshan ([5], [6]), a karakterizaciju normalnih relacija dali su Jiang Guanghao, Xu Luoshan, Cai Jin i Han Guiwen ([7]), a kvazi-regularnih (i dualno kvazi-regularnih) i kvazi-konjugativnih (i dualno kvazi-konjugativnih) relacijama dao je ovaj autor u radovima [9] i [10]. U ovom radu uvodimo koncept kvazi-normalnih relacija (i dualno kvazi-normalnih relacija) na skupovima slijedeći koncepte izložene u radovima [5]-[7] i [9]-[10]. 1 Mašinski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina, Vojvoda Stepa Stepanović 71, Banja Luka, bato49@hotmail.com
2 6 D.A.Romano Neka je X neprazan skup. Svaki podskup ρ X X je relacija na skupu X. Sa B(X) označavamo skup svih binarnih relacija na skupu X. Za α, β B(X) definišemo β α = {(x, z) X X : ( y X)((x, y) α (y, z) β)}. Relacija β α je komponat relacija α i β. Sem toga, definišemo, α 1 = {(x, y) X X : (y, x) α}, α C = X X \ α. Za A X i B X i α X X determinišemo Aα = {y X : ( x A)((x, y) α)}, αb = {x X : ( y X)((x, y) α)}. Specijalno, za A = {a} i B = {b} umjesto {a}α pisaćemo aα, odnosno, umjesto α{b} pisaćemo αb. Nedefinisani pojmovi i oznake korišteni u ovom tekstu mogu se naći u bilo kojoj knjizi o teoriji skupova ili teoriji polugrupa. Neka je X neprazan skup. Poznato je da je B(X) polugrupa. U toj polugrupo, element Id X = {(x, x) : x X} je neutralni element. Neke od poznatih elemenata te polugrupe dati su u slijedećoj deskripciji: Definicija 1.1. Za relaciju α B(X) kažemo da je: regularna ako postoji relacija β B(X) takva da je α = α β α. normalna ([6]) ako postoji relacija β B(X) takva da je α = α β (α C ) 1. dualno normalna ([5]) ako postoji relacija β B(X) takva da je α = (α C ) 1 β α. konjugativna ([4]) ako postoji relacija β B(X) takva da je α = α 1 β α. dualno konjugativna ([4]) ako postoji relacija β B(X) takva da je α = α β α 1. kvazi-konjugativna ([9]) ako postoji relacija β B(X) takva da je α = α 1 β α C. dualno kvazi-konjugativna ([9]) ako postoji relacija β B(X) takva da je α = α C β α 1. kvazi-regularna ([10]) ako postoji relacija β B(X) takva da je
3 Jedna nova klasa relacija 7 α = α C β α. dualno kvazi-regularna ([10]) ako postoji relacija β B(X) takva da je α = α β α C. Uvedimo pokratu: α 1 = α. Prema izloženom u Definiciji 1.1, ideja je slijedeći: Posmatramo relaciju α na X za koju postoji relacija β na X takva da je α = (α a ) b β (α c ) d, pri čemu je a, c { 1, 1} i b, d {C, 1}. Podsjetimo se da vrijedi (α 1 ) C = (α C ) 1. Osim već iskorištenih opcija, izloženih u Definiciji 1.1, postoje i slijedeće mogućnosti: (10) α = α C β (α C ) 1, i dualno α = (α C ) 1 β α C ; (11) α = α 1 β α 1 (12) α = α C β α C (13) α = (α 1 ) C β (α C ) 1 (14) α = α 1 β (α C ) 1, i dualno α = (α C ) 1 β α 1. U tekstovima [9] i [10] analizirali smo kvazi-konjugativne (i dualno kvazikonjugativne) relacije i kvazi-regularne (i dualno kvazi-regularne) relacije. U ovom tekstu, nastavljajući analiziranje ovakvih relacija, analiziraćemo, u slijedećoj sekciji, klase relacije opisane jednakostima (10). Procijenjujući da ova analiza predstavlja novitet u matematici, ovaj tekst, u nešto izmijenjenom obliku, biće ponudjen (na engleskom jeziku) nekom od medjunarodnih matematičkih časopisa. Tekst će se pojaviti pod naslovom: Quasi-normal relations on sets ([3]). Takodje, u pripremi je tekst u kojem će biti analizirane relacije koje zadovoljavaju uslov opisan jednakoşću (11). Takva relacija je, očigledno sama sebi dual. Ovdje izloženi materijal može korisno poslužiti kao osvježenje kursa Osnove matematike na raznim studijskim grupama drugog ciklusa na kojima se osnove matematike izučavaju. Ovaj tekst, čini se, lijepo ilustruje ne samo proces uopštavanje već i matematički proces uvodjenja novih pojmova neznatnim izmjenama već postojećih matematičkih koncepata. 2 Kvazi-normalne relacije U slijedećim definicijiama uvodimo dvije nove klase relacija na skupu X: Definicija 2.1 Za relaciju α na skupu X kažemo da je kvazi-normalna relacija na X ako postoji relacija β B(X) takva da je α = α C β (α C ) 1. Definicija 2.2 Za relaciju α na skupu X kažemo da je dualno kvazi-normalna relacija na X ako postoji relacija β B(X) takva da je
4 8 D.A.Romano α = (α C ) 1 β α C. Da familija kvazi-normalnih relacija nije prazna vidi se iz slijedeće analize: Ako je relacija α X X takva da je α C (α C ) 1 = Id X, tada imamo α = Id X α Id X = (α C (α C ) 1 ) α (α C (α C ) 1 ) = α C ((α C ) 1 α α C ) (α C ) 1 = α C β (α C ) 1. Vidimo da je u ovom slućaju relacija α kvazi-normalna relacija. Analogno, ako za relaciju α X X vrijedi (α C ) 1 α C = Id X, tada imamo α = Id X α Id X = ((α C ) 1 α C ) α ((α C ) 1 α C ) = (α C ) 1 (α C α (α C ) 1 ) α C = (α C ) 1 β α C. Prema tome, takva relacija α je dualno kvazi-normalna relacija. Ovdje izloženi koncepti mogu se reprezentovati korištenjem i nekih drugih kategorijalnog koncepta. Na primjer, korištenjem koncepta box relation 2 : Neka su α i β relacije na skupu X. Za elemente x, y X determinišemo box proizvod relacije α i relacije β na slijedeći način: (α β)(x, y) = αx βy = {(u, v) X X : u αx v βy}. Ako su α, β, γ B(X) proizvoljne relacije na skupu X, tada vrijedi γ β α = (α γ 1 )(β). Zaista, imamo: (u, v) γ β α ( a, b X)((u, a) α (a, b) β (b, v) γ) ( (a, b) β)(u αa v γ 1 b) ( (a, b) β)((u, v) αa γ 1 b) ( (a, b) β)((u, v) (α γ 1 )(a, b)) (u, v) (α γ 1 )(β). Koristeći se ovim alatom, kvazi-normalne relacje opisujemo jednačinom α = ((α C ) 1 (α C ) 1 )(β), a dualno kvazi-normalne relacije jednačinom α = (α C α C )(β). U slijedećoj propoziciji dajemo vezu izmedju ove dvije klase relacija. Propozicija 2.1 Neka je α relacija na skupu X. Vrijedi: α 1 je dualno kvazi-normalna relacija ako i samo ako je α kvazi-normalna. α je dualno kvazi-normalna ako i samo ako je relacija α 1 kvazi-normalna. 2 Koncept box relacije nedavno sam dobio od kolege Arpada Szaza iz Debrecina.
5 Jedna nova klasa relacija 9 Dolaz. Za kvazi-normalnu relaciju α = α C β (α C ) 1 imamo α 1 = (α C β (α C ) 1 ) 1 = ((α 1 ) C ) 1 β 1 (α 1 ) C. Dakle, relacija α 1 je dualno kvazi-normalna relacija ako je α kvazi-normalna relacija. Druga tvrdnja se dokazuje analogno. Specijalno, za relaciju = (Id X ) C na X, budući da imamo ( C ) 1 C = Id X Id X = Id X, zaključujemo da je to (dualno) kvazi-normalna relacija na X. Naša druga tvrdnja je adaptacija Schein-ovog koncepta izloženog u radu [11], Theorem 1 (ili, [2], Lemma 1.) za naše potrebe. (Radi komparacije, pogledati adaptacije ovog koncepta u radovima [5]-[7], [9] i [10]] za potrebe tih radova.): Lema 2.1 Za zadanu relaciju α B(X), relacija α = ((α C ) 1 α C α C ) C je maksimalan element u skupu relacija β B(X) takvih da je α C β (α C ) 1 α. Dokaz: Prvo, podsjetimo se da je max{β B(X) : α C β (α C ) 1 α} = {β B(X) : α C β (α C ) 1 α}. Neka je β B(X) uzeto po volji tako da je α C β (α C ) 1 α. Dokažimo da vrijedi β α. Ako to ne bi bilo tačno, postojao bi par (x, y) β takav da je ((x, y) α ). Ovo posljednje daje: (x, y) (α C ) 1 α C α C ( u, v X)((x, u) α C (u, v) α C (v, y) (α C ) 1 ) ( u, v X)((u, x) (α C ) 1 (u, v) α C (y, v) α C ) = ( u, v X)((u, x) (α C ) 1 (x, y) β (y, v) α C (u, v) α C ) = ( u, v X)((u, v) α C β (α C ) 1 α (u, v) α C ). Dobili smo kontradikciju. Dakle, mora biti β α. S druge strane, treba dokazati da relacija α zadovoljava inkluziju α C α ( αc ) 1 α. Uzmimo (x, y) α C α (α C ) 1 po volji. To znači da postoje elementi u, v u X takvi da je (x, u) (α C ) 1, (u, v) α i (v, y) α C. Dakle, iz (x, u) (α C ) 1, ((u, v) (α C ) 1 α C α C ), (v, y) α C, imamo ((x, y) α C ). Zaista, kad bi bilo (x, y) α C imali bi (u, v) (α C ) 1 α C α C što je nemoguće. Imamo, prema tome, (x, y) α i, znači, α C α (α C ) 1. Na osnovu izloženog, zaključujemo da je α maksimalan element u familiji relacija β B(X) takvih da je α C β (α C ) 1 α. Lema 2.2 Za zadanu relaciju α B(X), relacija α = (α C α C (α C ) 1 ) C je maksimalan element u skupu relacija β B(X) takvih da je (α C ) 1 β α C α. U slijedećoj propoziciji opisujemo neke osobine relacija α i α : Propozicija 2.2 Za α B(X) imamo (a) α = {(x, y) X X : α C {(x, y)} (α C ) 1 α} = {(x, y) X X : xα C yα C α} (b) α = {(x, y) X X : (α C ) 1 {(x, y)} α C α}
6 10 D.A.Romano = {(x, y) X X : α C x α C y α}. (c) (α ) 1 = (α 1 ). (d) (α ) 1 = (α 1 ). Dokaz. (a) Lako se provijerava da je α = {(x, y) X X : α C {(x, y)} (α C ) 1 α} = {(x, y) X X : xα C yα C α}. Ako za elemente x, y iz X vrijedi α C {(x, y)} (α C ) 1 α, tada imamo {(x, y)} α. Obrnuto, uzmimo po volji (x, y) α. Tada postoji relacija β B(X) takva da je (x, y) β i takva da je α C β (α C ) 1 α. Budući da vrijedi α C {(x, y)} (α C ) 1 α C β (α C ) 1 α, zaključujemo da vrijedi α = {(x, y) X X : α C {(x, y)} (α C ) 1 α}. S druge strane, jednakost α C {(x, y)} (α C ) 1 = xα C yα C se provjerava direktno. Imamo: (u, v) α C {(x, y)} (α C ) 1 (u, x) (α C ) 1 (y, v) α C (x, u) α C (y, v) α C u xα C v yα C (u, v) xα C yα C. (b) Analogno, lako se provijerava da je α = {(x, y) X X : (α C ) 1 {(x, y)} α C α} = {(x, y) X X : α C x α C y α}. (c) (α ) 1 = {(x, y) X X : xα C yα C α} 1 = {(y, x) X X : xα C yα C α} = {(x, y) X X : yα C xα C α} = {(x, y) X X : xα C yα C α 1 } = {(x, y) X X : (α C ) 1 x (α C ) 1 y α 1 } = {(x, y) X X : (α 1 ) C x (α 1 ) C y α 1 } = (α 1 ). (d) Dokaz tvrdnje (d) je analogan dokazu tvrdnje (c). U sljedećoj tvrdnji dajemo jednu karakterizaciju dualno kvazi-normalnih relacija. To je naša adaptacija koncepta izloženog u [4], Theorem 7.2. (Takodje, na ovu tvrdnju možemo gledati i kao našu adaptaciju slijedećih teorama: Theorem 2.3 u [7], Theorem 2.4 u [6] i Theorem 2.3 u [5], zatim Theorem 2.1. u [10], odnosno Theorem 2.1 u [9]). Teorem 2.1 Za relaciju α na skupu X sljedeći uslovi su ekvivalentni: (1) α je dualno kvazi-normalna relacija. (2) Za (x, y) α postoje elementi u, v X takvi da vrijedi: (a) (x, u) α C i (y, v) α C (b) ( s, t X)((s, u) α C (t, v) α C = (s, t) α); (3) α (α C ) 1 α α C.
7 Jedna nova klasa relacija 11 Dokaz. (1) = (2). Neka je α dualno kvazi-normalna relacija, tj. neka postoji relacija β takva da vrijedi α = (α C ) 1 β α C. Neka je (x, y) α. Tada postoje elementi u, v X takvi da je (x, u) α C, (u, v) β, (v, y) (α C ) 1. Odavde slijedi da postoje elementi u, v X takvi da je (x, u) α C i (y, v) α C. Ovim je uslov (a) dokazan. Preostaje da provjerimo uslov (b). Neka su elementi s, t X uzeti po volji takvi da je (s, u) α C i (t, v) α C. Sada, iz (s, u) α C, (u, v) β, (v, t) (α C ) 1 slijedi (s, t) (α C ) 1 β α C = α. (2) = (1). Uzmimo relaciju α = {(u, v) X X : ( s, t X)((s, u) α C (v, t) α C = (s, t) α)} i pokažimo da vrijedi (α C ) 1 α α C = α. Uzmimo (x, y) α. Tada postoje elementi u, v X takvi da vrijede iskazi (a) i (b). Imamo (u, v) α, prema definiciji relacije α. Dalje, iz (x, u) α C, (u, v) α i (v, y) (α C ) 1 slijedi (x, y) (α C ) 1 α α C. Ovim je pokazano da vrijedi α (α C ) 1 α α C. Obrnuto, neka je par (x, y) (α C ) 1 α α C uzet po volji. Dakle, postoje elementi u, v X takvi da je (x, u) α C, (u, v) α i (v, y) (α C ) 1, odnosno takvi da je (x, u) α C i (y, v) α C. Odavde, prema definiciji relacije α, slijedi da je (x, y) α obzirom da je (u, v) α. Dakle, (α C ) 1 α α C α. Ovim je pokazano da je relacija α dualno kvazi-normalna relacija na skupu X jer postoji relacija α takva da je (α C ) 1 α α C = α. (1) (3). Neka je α dualno kvazi-normalna relacija na X. Tada postoji namjenje jedna relacija β takva da je α = (α C ) 1 β α C. Budući da je α = {β B(X) : (α C ) 1 β α C α}, imamo β α pa time i α = (α C ) 1 β α C (α C ) 1 α α C. Obrnuto, neka za relaciju α vrijedi α (α C ) 1 α α C. Kako je α maksimalna relacija medju relacijama β za koje vrijedi (α C ) 1 β α C α, zaključujemo da je α (α C ) 1 α α C α, odakle slijedi da je α = (α C ) 1 α α C, tj. relacija α je dualno kvazi-normalna relacija. U slijedećoj tvrdnji, kao podlijedici prethodne, pokazujmeo potrebne i dovoljne uslove da relacija anti-uredjenja bude dualno kvazi-normalna relacija. Posledica 2.1 Neka je (X, ) parcijalno uredjen skup. Relacija je dualno kvazi-normalna relacija na X ako i samo ako za svako x, y X takve da je x y postoje u, v X takvi da vrijedi: (a ) x u y v, i (b ) ( z X)(z u z v). Dokaz. Neka je relacija dualno kvazi-normalna relacija na X i neka za elemente x, y X vrijedi x y. Tada, prema prethodnom teoremu, postoje elementi u, v X takvi da vrijedi (a) x u y v, i (b) ( s, t X)((s u t v) = s t), Neka je element z uzet po volji i ako u prethodnu formulu (b) stavimo z = s = t
8 12 D.A.Romano dobićemo (z u z v) = z z što je kontradikcija. Dakle, (z u z v). Odavde slijedi z C u z v. Obrnuto, uzmimo po volji elemente x, y X za koje je x C y. Postoje elementi u, v X takvi da relacija zadovoljava formule (a ) i (b ) u iskazu teorema: (a ) x u y v, i (b ) ( z X)(z u z v). Uzmimo elemente s, t X, po volji, takve da je s u t v. S druge strane, iz tvrdnje (b ), za z = s, u ovom slučaju, s u s C v, budući da je druga opcija s u, zbog s u, nemoguća, slijedi s v. Obavde imamo s t t v. Kako je druga opcija, zbog t v, nemoguća, preostaje da je s t. Dakle, elementi u i v zadovoljavaju uslov (b) prethodnog teorema. Prema tome, relacija je dualno kvazi-normalna relacija. Tvrdnje, analogne tvrdnjama iskazanim u Teoremu 2.1 i Posledici 2.1, koje se odnose na kvazi-normalne relacije, iskazane su u slijedeće dvije propozicije. Teorem 2.2. Za relaciju α na skupu X sljedeći uslovi su ekvivalentni: (1) α je kvazi-normalna relacija. (2) Za (x, y) α postoje elementi u, v X takvi da vrijedi: (a) (u, x) α C i (v, y) α C (b) ( s, t X)((u, s) α C (v, t) α C = (s, t) α); (3) α α C α (α C ) 1. Posledica 2.2 Neka je (X, ) parcijalno uredjen skup. Relacija je kvazinormalna relacija na X ako i samo ako za svako x, y X takve da je x y postoje u, v X takvi da vrijedi: (a ) u x v y, i (b ) ( z X)(u z v z). Primjer. Neka α je dualno kvazi-normalna relacija. Tada postoji relacija β na X takva da je α = (α C ) 1 β α C. Ako je θ relacija ekvivalencije na X, definišimo relaciju α/θ na slijedeći način α/θ = {(aθ, bθ) X/θ X/θ : (a, b) α}. Za ovako konstruisanu relaciju α/θ na X/θ imamo α/θ = ((α/θ) C ) 1 β/θ (α/θ) C. Naime, vrijedi (aθ, bθ) α/θ (a, b) α = (α C ) 1 β α C ( x, y X)((a, x) α C (x, y) β (y, b) (α C ) 1 ) ( x, y X)( ((a, x) α) (x, y) β ((b, y) α)) ( x, y X/)( ((aθ, xθ) α/θ) (xθ, yθ) α/θ ((bθ, yθ) α/θ))
9 Jedna nova klasa relacija 13 ( x, y X)((aθ, xθ) (α/θ) C (x, y) β/θ (y, b) ((α/θ) C ) 1 ) (a/θ, b/θ)α/θ = ((α/θ) C ) 1 β/θ (α/θ) C. Dakle, relacija α/θ je dualno kvazi-normalna relacija na X/θ. Budući da je π : X X/θ surjektivna funkcija, tada je i relacija π 1 (α/θ), definisana sa (a, b) π 1 (α/θ) (π(a), π(b)) α/θ, takodje dualno kvazi-normalna relacija na X. Zaista, imamo: (a, b) π 1 (α/θ) (π(a), π(b)) α/θ = ((α/θ) C ) 1 β/θ (α/θ) C ( uθ, vθ X/θ)((π(a), uθ) (α/θ) C (uθ, vθ) α/β (uθ, π(b)) ((α/θ) C ) 1 ) ( uθ, vθ X/θ)( ((π(a), uθ) α/θ) (uθ, vθ) β/θ (π(b), vθ) α/θ)) ( u, v X)( ((a, u) π 1 (α/θ)) (u, v) π 1 (α/θ) ((b, v) π 1 (α/θ))) ( u, v X)((a, u) (π 1 (α/θ)) C (u, v) π 1 (α/θ) (v, b) ((π 1 (α/θ)) C ) 1 ) (a, b) ((π 1 (α/θ)) C ) 1 π 1 (β/θ) (π 1 (α/θ)) C. Ovim je kokazano da je π 1 (α/θ) takodje dualno kvazi-normalna relacija na skupu X. Sa E(X) označimo familiju relacija ekvivalencije na skupu X. Uočimo da dualno kvazi-normalna relacija α na skupu X formira podfamiliju N (α) = {π 1 (α/θ) : θ E(X)} dualno kvazi-normalnih relacija u B(X). Specijalno, podfamilija N ( ) = {π 1 ( /θ) : E(X)} je jedna takva familija. Napomene. Sasvim opravdano je postaviti pitanja: 1. Da li ima kvazi-normalnih (dualno kvazi-normalnih) relacija na skupu X osim ovdje pomenutih? 2. Da li ima relacija na X koje su jednog tipa a nisu ostalih tipova, tj. koliko se gore pomenute familije relacija medjusobno razlikuju? References [1] H.J.Bandelt: Regularity and complete distributivity. Semigroup Forum, 19(1980), [2] H.J.Bandelt: On regularity classes of binary relations. In: Universal Algebra and Applications. Banach Center Publications, vol. 9(1982), [3] S.Crvenković and D.A.Romano: Quasi-normal relation on sets; (To appear) [4] D.Hardy and M.Petrich: Binary relations as lattice isomorphisms; Ann. Mat. Pura Appl, 177(1)(1999), [5] Jiang Guanghao and Xu Luoshan: Conjugative relations and applications. Semigroup Forum, 80(1)(2010), [6] Jiang Guanghao and Xu Luoshan: Dually normal relations on sets; Semigroup Forum, 85(1)(2012), 75-80
10 14 D.A.Romano [7] Jiang Guanghao, Xu Luoshan, Cai Jin and Han Guiwen: Normal relations on sets and applications; Int. J. Contemp. Math. Sciences, 6(15)(2011), [8] G.Markowsky: Idempotents and product representations with applications to the semigroup of binary relations. Semigroup Forum, 5(1972), [9] D.A.Romano: Quasi-conjugative relations on sets; MAT-KOL, XIX (3)(2013), 5-10 [10] D.A.Romano: Quasi-regular relations - A new class of relations on sets; Publications de l Institut Mathmatique, (To appear in 2013) [11] B.M.Schein: Regular elements of the semigroup of all binary relations. Semigroup Forum, 13(1976), [12] K.A.Zaretskiǐ: Regular elements of the semigroup of binary relations, Uspehi Matem. Nauk, 3(105)(1962), (in Russian). [13] K.A. Zareckiǐ: The semigroup of binary relations. Mat. Sbornik, 61(196), (in Russian). [14] Xu Xiao-quan and Liu Yingming. Relational representations of hypercontinuous lattices, in: Domain Theory, Logic, and Computation, Kluwer Academic Publisher, 2003, Primljeno u redakciju ; revidirana verzija ; dostupno na internetu od
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz Osnova matematike
Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραViše dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu
Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραČetrnaesto predavanje iz Teorije skupova
Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova 27. 01. 2006. Kratki rezime prošlog predavanja: Dokazali smo teorem rekurzije, te primjenom njega definirali zbrajanje ordinalnih brojeva. Prvo ćemo navesti osnovna
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραBinarne relacije. Definicija. Uopštena binarna relacija je uredjena trojka (A, B, ρ) gde je ρ A B; (A, B) je tip ove binarne relacije.
Binarne relacije Definicija. Uopštena binarna relacija je uredjena trojka (A, B, ρ) gde je ρ A B; (A, B) je tip ove binarne relacije. Kaže se i da je ρ binarna relacija sa skupa A u skup B (kao u [MP]).
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραFunkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραk a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :
4 Nizovi u R n Neka je A R n. Niz u A je svaka funkcija a : N A. Označavamo ga s (a k ) k. Na primjer, jedan niz u R 2 je dan s ( 1 a k = k, 1 ) k 2, k N. Definicija 4.1. Za niz (a k ) k R n kažemo da
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότερα1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva
1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva Definicija 1 Polje realnih brojeva je skup R = {x, y, z...} u kojemu su definirane dvije binarne operacije zbrajanje (oznaka +) i množenje (oznaka ) i jedna binarna
Διαβάστε περισσότεραSOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE
1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar
Διαβάστε περισσότερα9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE
Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραELEMENTARNA MATEMATIKA 1
Na kolokviju nije dozvoljeno koristiti ni²ta osim pribora za pisanje. Zadatak 1. Ispitajte odnos skupova: C \ (A B) i (A C) (C \ B). Rje²enje: Neka je x C \ (A B). Tada imamo x C i x / A B = (A B) \ (A
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραNeka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:
2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i
Διαβάστε περισσότεραDRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum
16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni
Διαβάστε περισσότεραFunkcije. Predstavljanje funkcija
Funkcije narna relacija f je funkcionalna relacija ako važi: ( ) za svaki a postoji jedinstven element b takav da (a, b) f. Definicija. Funkcija 1 je uredjena trojka (,, f) gde f zadovoljava uslov: Činjenicu
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότερα1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραMatematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaženka Divjak. Matematika (PITUP) FOI, Varaždin
Matematika (PITUP) FOI, Varaždin Dio III Umijeće postavljanja pravih pitanja i problema u matematici treba vrednovati više nego njihovo rješavanje Georg Cantor Sadržaj Matematika (PITUP) Relacije medu
Διαβάστε περισσότεραREKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Brigita Švec REKURZIVNE FUNKCIJE Diplomski rad Voditelj rada: Doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, Rujan, 2014. Ovaj diplomski
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραDeljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.
Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραMJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 29. travnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 29. travnja 2016. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je I kolekcija svih ograničenih jednodimenzionalnih intervala
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE KONAČNIH SUMA METODIMA DIFERENTNOG RAČUNA
IZRAČUNAVANJE KONAČNIH SUMA METODIMA DIFERENTNOG RAČUNA Izlaganje - Seminar za matematičare, Fojnica 2017.g. Prof. dr. MEHMED NURKANOVIĆ Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli 13.01.2015. godine
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραMJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραRelacije poretka ure denja
Relacije poretka ure denja Relacija na skupu A je relacija poretka na A ako je ➀ refleksivna ➁ antisimetrična ➂ tranzitivna Umesto relacija poretka često kažemo i parcijalno ured enje ili samo ured enje.
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραU raznim oblastima se često javlja potreba da se izmed u izvesnih objekata uspostave izvesne veze, odnosi ili relacije.
Šta je to relacija? U raznim oblastima se često javlja potreba da se izmed u izvesnih objekata uspostave izvesne veze, odnosi ili relacije. Na primer, često se javlja potreba da se izvesni objekti uporede
Διαβάστε περισσότεραLINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ
LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F
Διαβάστε περισσότεραGlava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije
Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da
Διαβάστε περισσότεραGranične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραNeka je data korespondencija f A B. Tada korespondenciju f 1 B A definisanu sa. f 1 = {(b, a) B A (a, b) f}
Inverzna korespondencija Neka je data korespondencija f A B. Tada korespondenciju f 1 B A definisanu sa f 1 = {(b, a) B A (a, b) f} nazivamo inverznom korespondencijom korespondencije f. A f B A f 1 B
Διαβάστε περισσότεραFUNKCIJE - 2. deo. Logika i teorija skupova. 1 Logika FUNKCIJE - 2. deo
FUNKCIJE - 2. deo Logika i teorija skupova 1 Logika FUNKCIJE - 2. deo Inverzna korespondencija Neka je data korespondencija f A B. Tada korespondenciju f 1 B A definisanu sa f 1 = {(b, a) B A (a, b) f}
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραKONAČNA MATEMATIKA Egzistencija kombinatornih konfiguracija Dirichlet-ov i Ramseyev teorem
Природно-математички факултет, Универзитет у Нишу, Србија http://www.pmf.ni.ac.yu/mii Математика и информатика 1 (3) (2009), 19-24 KONAČNA MATEMATIKA Egzistencija kombinatornih konfiguracija Dirichlet-ov
Διαβάστε περισσότερα1. Topologija na euklidskom prostoru R n
1 1. Topologija na euklidskom prostoru R n Euklidski prostor R n je okruženje u kojem ćemo izučavati realnu analizu. Kao skup R n se sastoji od svih uredenih n-torki realnih brojeva: R n = {(x 1,...,x
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραSkupovi, relacije, funkcije
Chapter 1 Skupovi, relacije, funkcije 1.1 Skup, torka, multiskup 1.1.1 Skup Pojam skupa ne definišemo eksplicitno. Intuitivno skup prihvatamo kao konačnu ili beskonačnu kolekciju objekata (ili elemenata)u
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.
M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραMatematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO
Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραElementarna matematika - predavanja -
Elementarna matematika - predavanja - February 11, 2013 2 Sadržaj I Zasnivanje brojeva 5 I.1 Peanove aksiome............................. 5 I.2 Celi brojevi................................ 13 I.3 Racionalni
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva. Andrej Dujella
Uvod u teoriju brojeva (skripta) Andrej Dujella PMF - Matematički odjel Sveučilište u Zagrebu Sadržaj. Djeljivost.... Kongruencije... 3. Kvadratni ostatci... 9 4. Kvadratne forme... 38 5. Aritmetičke funkcije...
Διαβάστε περισσότεραSlučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.
Zadatak Prvi kolokvij - 20. travnja 205. (a) (3 boda) Neka je (Ω,F,P) vjerojatnosni prostor, neka je G σ-podalgebra od F te neka je X slučajna varijabla na (Ω,F,P) takva da je X 0 g.s. s konačnim očekivanjem.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότερα10 Iskazni račun - deduktivni sistem za iskaznu logiku
10 Iskazni račun - deduktivni sistem za iskaznu logiku Definicija 20 Iskazni račun je deduktivni sistem H = X, F orm, Ax, R, gde je X = S {,, (, )}, gde S = {p 1, p 2,..., p n,... }, F orm je skup iskaznih
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραTeorija skupova. Matko Males Split. lipanj 2003.
Teorija skupova Matko Males Split lipanj 2003. 2 O pojmu skupa A, B, C,... oznake za skupove a, b, c,... oznake za elemente skupa a A, a / A Skup je posve odredjen svojim elementima, tj u potpunosti je
Διαβάστε περισσότερα