= = V t gdje je V volumen koji je protekao površinom presjeka S u vremenu t, srednjom brzinom v. Računamo vrijeme protoka: 9 3 V V V 10 m.
|
|
- Αἴαξ Γαλάνης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Zaatak 6 (Filip, senja škola) Jakost toka ijeke Save ko Slavonskog Boa iznosi posječno 4 /s. Koliko voe poteče za jean an? Rješenje 6 q = 4 /s, t = an = [ 4 6] = 864 s, =? Jakost toka ili voluni potok fluia oeđuje se izazo q = = S v, t gje je voluen koji je potekao povšino pesjeka S u veenu t, senjo bzino v. Količina voe iznosi: 7 q = q = / t = q t = s =.456. t t s ježba 6 Jakost toka ijeke Save ko Slavonskog Boa iznosi posječno 4 5 /s. Koliko voe poteče za jean an? Zaatak 6 (Filip, senja škola) Jakost toka ijeke Save ko Slavonskog Boa iznosi posječno 4 /s. Za koliko veena poteče k voe? Rješenje 6 q = 4 /s, = k = 9, t =? Jakost toka ili voluni potok fluia oeđuje se izazo q = = S v, t gje je voluen koji je potekao povšino pesjeka S u veenu t, senjo bzino v. Računao vijee potoka: 9 q = q / t 5 s 5 :( 4 6) 9 ana. t = t t q = q = = = 4 s ježba 6 Jakost toka ijeke Save ko Slavonskog Boa iznosi posječno 4 5 /s. Za koliko veena poteče k voe? 9 ana. Zaatak 6 (Maya okeica, ginazija) Točno 5 l tekućine potječe iz cijevi unutanjeg pojea 7 za vijee o 4 s. Kolika je posječna bzina tekućine u cijevi? Rješenje 6 = 5 l =.5 l =.5 =.5-4, = 7 = 7 -, t = 4 s,
2 v =? Jakost toka ili voluni potok fluia oeđuje se izazo q = = S v, t gje je voluen koji je potekao povšino pesjeka S u veenu t, senjo bzino v. Ako je poje kuga njegova povšina glasi: π S =. 4 Računao posječnu bzinu tekućine u cijevi. ježba 6 π S = 4 π π 4 4 v = v = / v = = 4 t 4 t π π t S v = t = =.6. s 7 π 4 s ( ) Točno 5 l tekućine potječe iz cijevi unutanjeg pojea 7 za vijee o 8 s. Kolika je posječna bzina tekućine u cijevi?.6 /s. Zaatak 64 (Maya okeica, ginazija) Točno 5 cl tekućine potječe iz cijevi unutanjeg pojea 7 za vijee o 4. s. Kolika je posječna bzina tekućine u cijevi? Rješenje 64 v =? = 5 cl =.5 l =.5 =.5 -, = 7 = 7 -, t = 4. s, Jakost toka ili voluni potok fluia oeđuje se izazo q = = S v, t gje je voluen koji je potekao povšino pesjeka S u veenu t, senjo bzino v. Ako je poje kuga njegova povšina glasi: π S =. 4 Računao posječnu bzinu tekućine u cijevi. π S = 4 π π 4 4 v = v = / v = = 4 t 4 t π π t S v = t 4.5 = = s 7 π 4. s ( ) ježba 64 Točno 5 cl tekućine potječe iz cijevi unutanjeg pojea 7 za vijee o 8. s. Kolika je posječna bzina tekućine u cijevi?
3 5.84 /s. Zaatak 65 (Tin, ginazija) Koliki teet ože netko poići u zaku ako u voi ože ići kaen koji u zaku teži 5 N? (gustoća kaena = 8 /, gustoća voe v = / ) Rješenje 65 G = 5 N, = 8 /, v = /, G v =? Gustoću neke tvai ožeo naći iz ojea (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Akceleacija kojo tijela paaju na Zelju naziva se akceleacijo slobonog paa. Pea ugo Newtonovo poučku G = g, gje je G sila teža, asa tijela i g akceleacija slobonog paa koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jenaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina pivlačenja jeluje na oizontalnu pologu ili ovjes. Za slučaj ka tijelo i pologa, onosno ovjes, iuju ili se gibaju jenoliko po pavcu s obzio na Zelju, težina tijela je veličino jenaka sili teže. Buući a tlak u tekućini ovisi o ubini, na tijelo uonjeno u tekućinu jeluje tekućina oozo većo silo nego oozgo, tj. na tijelo jeluje uzgon. Uzgon je sila usjeena pea povšini tekućine, a iznos te sile jenak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vijei Aieov zakon: Fuz = t g, gje je t gustoća tekućine, g ubzanje sile teže, obuja uonjenog ijela tijela. Tijelo uonjeno u tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uonjenog u flui anja je za silu uzgona o težine tijela u vakuuu. Izačunat ćeo težinu kaena u voi koji u zaku teži 5 N. Težina G v kaena u voi jenaka je azlici težine G kaena u zaku i sile uzgona F uz. G G F G G g G G g G G v v = uz v = v v = v v = g v v G G G G G 5 N v = v = = = 96.4 N. 8 Ako čovjek ože poići taj kaen u voi, ona će u zaku poići težinu jenaku pivinoj težini kaena u voi. Dakle, u zaku će poići teet težine 96.4 N. ježba 65 Koliki teet ože netko poići u zaku ako u voi ože ići kaen koji u zaku teži N? (gustoća kaena = 8 /, gustoća voe v = / ) 8.57 N. Zaatak 66 (Ankica, ginazija) U posui se nalazi živa i pov nje ulje. Kugla koju spustio u posuu lebi tako a je svojo onjo polovico uonjena u živu, a gonjo u ulje (ctež). Oei gustoću kugle. (gustoća žive = 6 /, gustoća ulja (aslinovo) = 9 / )
4 Rješenje 66 =,, = = 6 /, = 9 /, =? Gustoću neke tvai ožeo naći iz ojea (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Akceleacija kojo tijela paaju na Zelju naziva se akceleacijo slobonog paa. Pea ugo Newtonovo poučku G = g, gje je G sila teža, asa tijela i g akceleacija slobonog paa koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jenaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina pivlačenja jeluje na oizontalnu pologu ili ovjes. Za slučaj ka tijelo i pologa, onosno ovjes, iuju ili se gibaju jenoliko po pavcu s obzio na Zelju, težina tijela je veličino jenaka sili teže. Buući a tlak u tekućini ovisi o ubini, na tijelo uonjeno u tekućinu jeluje tekućina oozo većo silo nego oozgo, tj. na tijelo jeluje uzgon. Uzgon je sila usjeena pea povšini tekućine, a iznos te sile jenak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vijei Aieov zakon: Fuz = t g, gje je t gustoća tekućine, g ubzanje sile teže, obuja uonjenog ijela tijela. Tijelo uonjeno u tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uonjenog u flui anja je za silu uzgona o težine tijela u vakuuu. Buući a kugla u posui lebi ok je svojo onjo polovico uonjena u živu, a gonjo u ulje, sila teža koja jeluje na kuglu po iznosu jenaka je zboju uzgona žive i ulja. F uz F uz G G = F uz + F uz g = g + g g = g + g 4 ( ) g = g + g / = g + = + =
5 = = ježba 66 U posui se nalazi živa i pov nje benzin. Kugla koju spustio u posuu lebi tako a je svojo onjo polovico uonjena u živu, a gonjo u benzin (ctež). Oei gustoću kugle. (gustoća žive = 6 /, gustoća benzina = 7 / ) 75 /. Zaatak 67 (Hvoje, tenička škola) Koz neku cijev poteče.7 litaa voe u sekuni, bzino. /s. Oei poje cijevi. Rješenje 67 I =.7 l/s =.7 /s = 7-4 /s, v =. /s, =? Jakost toka ili voluni potok fluia oeđuje se izazo q = = S v, t gje je voluen koji je potekao povšino pesjeka S u veenu t, senjo bzino v. Ako je poje kuga njegova povšina glasi: π S =. 4 Poje cijevi iznosi: π S = π π 4 4 I 4 I 4 I = v I = v / = = / 4 4 π v π v π v I = S v I I = = = s =.7 =.7 c. π v π v π. s ježba 67 Koz neku cijev poteče.4 lite voe u sekuni, bzino.4 /s. Oei poje cijevi..7 c. Zaatak 68 (Susjea, ginazija) Cistena za loživo ulje (gustoće.8 / ) ia oblik uspavnog valjka pojea c na čije je nu tlakoje koji pokazuje tlak ulja. Koliko je ulja u cisteni ako tlakoje pokazuje tlak. baa izna atosfeskog? (ubzanje slobonog paa g = 9.8 /s ) Rješenje 68 =.8 / = 8 /, = c => = 6 c =.6, p =. ba = =. 5 Pa = Pa, =? 5
6 Obuja valjka s polujeo osnovke (baze) i visino iznosi: = π. Hiostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. Djeluje na sve stane jenako, a ovisi o visini stupca tekućine izna jesta na kojeu jeio tlak i o gustoći tekućine, p = g. Tlak p povećava se lineano s ubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. Jenak je na svi jestia na istoj ubini i jeluje jenako u svi sjeovia. p p = g p = g / = g g p = π = = π g = π = π Pa = (.6 ) π = 4.65 = 46.5 = 46.5 l s ježba 68 Cistena za loživo ulje (gustoće.8 / ) ia oblik uspavnog valjka pojea 4 c na čije je nu tlakoje koji pokazuje tlak ulja. Koliko je ulja u cisteni ako tlakoje pokazuje tlak.8 baa izna atosfeskog? (ubzanje slobonog paa g = 9.8 /s ) 46.5 litaa. Zaatak 69 (Susjea, ginazija) U cijevi (ctež) nalazi se živa ( =.6 g/c ). U lijevi kak nalije se voa o visine 5 c. Kolika će biti visina stupca žive ačunajući o oine povšine tekućina? Za koliko se poigao stupac žive ačunajući o početne azine? (gustoća voe = / ) voa x početna azina žive avnotežna azina x x živa Rješenje 69 =.6 g/c = 6 /, = 5 c =.5, = /, =?, x =? Hiostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. Djeluje na sve stane jenako, a ovisi o visini stupca tekućine izna jesta na kojeu jeio tlak i o gustoći tekućine, p = g. Tlak p povećava se lineano s ubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. Jenak je na svi jestia na istoj ubini i jeluje jenako u svi sjeovia. Tlak u tekućini ne ovisi o obliku posue, nego sao o azlici azina. Zato je tekućina u spojeni posuaa svua jenako visoka. Razine slobone povšine u spojeni posuaa ogu biti nejenake u pojeini njiovi ijelovia sao ako u spojeni posuaa nije ista tekućina. 6
7 U zaatku na nu U cijevi je ulivena živa gustoće. U lijevi kak cijevi naolivena je voa koja se ne iješa s živo i ia gustoću. Ako tekućine iuju, znači a je na svakoj azini jenak tlak na svako njegovu jestu. Na lijevoj stani je tlak na to jestu p, a na esnoj je tlak p pa je: p = p g = g g = g / g.5 = = =.676 = voa x početna azina žive avnotežna azina x x živa Sa slike vii se a se stupac žive izigao za 6.76 x = = = 8.8. ježba 69 U cijevi (ctež) nalazi se živa ( =.6 g/c ). U lijevi kak nalije se voa o visine 5. Kolika će biti visina stupca žive ačunajući o oine povšine tekućina? Za koliko se poigao stupac žive ačunajući o početne azine? (gustoća voe = / ) voa x početna azina žive avnotežna azina x x živa 6.76, 8.8. Zaatak 7 (Susjea, ginazija) Lonac pojea 8 c, visine c, napavljen je o čeličnog lia ebljine. Koliko će potonuti, ako je pazan postavljen na vou? (gustoća čelika = 7.8 g / c, gustoća voe = / ) Rješenje 7 7
8 = 8 c => = 9 c =.9, = c =., = =., = 7.8 g / c = 78 /, = /, x =? Opseg kužnice i kuga polujea : Ploština kuga polujea iznosi: O = π. P = π. Ploština pavokutnika je jenaka pouktu njegove uljine a i šiine b. P = a b. Uspavni i kosi valjak polujea osnovke (baze) i visine v iaju jenake obujove. Taj obuja iznosi: = S v = π v. Obuja (voluen) pize s bazo (osnovko) ploštine S i visino v iznosi: = S v. Gustoću neke tvai ožeo naći iz ojea (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Akceleacija kojo tijela paaju na Zelju naziva se akceleacijo slobonog paa. Pea ugo Newtonovo poučku G = g, gje je G sila teža, asa tijela i g akceleacija slobonog paa koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jenaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina pivlačenja jeluje na oizontalnu pologu ili ovjes. Za slučaj ka tijelo i pologa, onosno ovjes, iuju ili se gibaju jenoliko po pavcu s obzio na Zelju, težina tijela je veličino jenaka sili teže. Buući a tlak u tekućini ovisi o ubini, na tijelo uonjeno u tekućinu jeluje tekućina oozo većo silo nego oozgo, tj. na tijelo jeluje uzgon. Uzgon je sila usjeena pea povšini tekućine, a iznos te sile jenak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vijei Aieov zakon: Fuz = t g, gje je t gustoća tekućine, g ubzanje sile teže, obuja uonjenog ijela tijela. Tijelo uonjeno u tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uonjenog u flui anja je za silu uzgona o težine tijela u vakuuu. π oluen saog lonca (čeličnog lia), kaa je ebljina stijenki alena pea ostali ienzijaa posue, ožeo izačunati po fouli: S = π + π povšina kuga i pavokutnika = S Taa je asa lonca: = +. π 8 ( ) ( π π ) = +
9 ( ) = = π + = = π. (.9 +. ) =.456. Kaa lonac stavio na vou on će zbog svoje težine jeni ijelo potonuti u nju. Neka je x uljina za koju lonac potone u vou. U to položaju lonac iuje je je sila uzgona izjenačena sa njegovo težino. Fuz = G g = g g π x = g g π x = g / x = = g π π.456 = =.57 = 5.7 c. (.9 ) π x ježba 7 Lonac pojea 8, visine, napavljen je o čeličnog lia ebljine. c. Koliko će potonuti, ako je pazan postavljen na vou? (gustoća čelika = 7.8 g / c, gustoća voe = / ) 5.7 c. Zaatak 7 (Susjea, ginazija) Lonac pojea 8 c, visine c, napavljen je o čeličnog lia ebljine. Kolika se asa ože staviti u lonac a bi se spustio c o gonjeg uba? (gustoća čelika = 7.8 g / c, gustoća voe = / ) Rješenje 7 = 8 c => = 9 c =.9, = c =., = =., = c =., = 7.8 g / c = 78 /, = /, =? Opseg kužnice i kuga polujea : Ploština kuga polujea iznosi: O = π. P = π. Ploština pavokutnika je jenaka pouktu njegove uljine a i šiine b. P = a b. Uspavni i kosi valjak polujea osnovke (baze) i visine v iaju jenake obujove. Taj obuja iznosi: = S v = π v. 9
10 Obuja (voluen) pize s bazo (osnovko) ploštine S i visino v iznosi: = S v. Gustoću neke tvai ožeo naći iz ojea (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Akceleacija kojo tijela paaju na Zelju naziva se akceleacijo slobonog paa. Pea ugo Newtonovo poučku G = g, gje je G sila teža, asa tijela i g akceleacija slobonog paa koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jenaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina pivlačenja jeluje na oizontalnu pologu ili ovjes. Za slučaj ka tijelo i pologa, onosno ovjes, iuju ili se gibaju jenoliko po pavcu s obzio na Zelju, težina tijela je veličino jenaka sili teže. Buući a tlak u tekućini ovisi o ubini, na tijelo uonjeno u tekućinu jeluje tekućina oozo većo silo nego oozgo, tj. na tijelo jeluje uzgon. Uzgon je sila usjeena pea povšini tekućine, a iznos te sile jenak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vijei Aieov zakon: Fuz = t g, gje je t gustoća tekućine, g ubzanje sile teže, obuja uonjenog ijela tijela. Tijelo uonjeno u tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uonjenog u flui anja je za silu uzgona o težine tijela u vakuuu. π oluen saog lonca (čeličnog lia), kaa je ebljina stijenki alena pea ostali ienzijaa posue, ožeo izačunati po fouli: S = π + π povšina kuga i pavokutnika = ( π + π ) = S Taa je asa lonca: ( ) = π +. ( ) = = π + = = π. (.9 +. ) =.456. Neka je asa koja se oa staviti u lonac a bi se spustio c o gonjeg uba. Taa je lonac uonjen u vou za. = =.. =.. U to položaju lonac iuje je je zboj težine saog lonca G i teeta težine G u njeu jenak sili uzgona F uz.. G + G = Fuz g + g = g g + g = g π g + g = g π / + = π g
11 (.9 ) = π = π..456 =.9. ježba 7 Lonac pojea 8, visine, napavljen je o čeličnog lia ebljine. c. Kolika se asa ože staviti u lonac a bi se spustio. o gonjeg uba? (gustoća čelika = 7.8 g / c, gustoća voe = / ).9. Zaatak 7 (Zlatko, tenička škola) U cijev oblika U polujea c naliveno je nešto žive. U jean kak olijeo 4 g voe, a u ugi g alkoola. Kolika je azlika azina žive u oba kaka? (gustoća žive ž = 6 /, gustoća voe v = /, gustoća alkoola (benzina) a = 7 / ) Rješenje 7 = c =., v = 4 g =.4, a = g =., ž = 6 /, v = /, a = 7 /, =? Gustoću neke tvai ožeo naći iz ojea (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Ploština kuga polujea iznosi: P = π. Uspavni i kosi valjak polujea osnovke (baze) i visine v iaju jenake obujove. Taj obuja iznosi: = S v = π v. Hiostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. Djeluje na sve stane jenako, a ovisi o visini stupca tekućine izna jesta na kojeu jeio tlak i o gustoći tekućine, p = g. Tlak p povećava se lineano s ubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. Jenak je na svi jestia na istoj ubini i jeluje jenako u svi sjeovia. Buući a su zaane ase voe i alkoola u cijevi, ožeo izačunati visine stupca voe i alkoola. isina stupca voe v = v v v = v π v v = v π v / v π.4 v v = = =.7. v π (. ) π isina stupca alkoola
12 a = a a a = a π a a = a π a / a π. a a = = =.455. a π 7 (. ) π v voa alkool živa U oba kaka U cijevi tekućine su u avnoteži. Iz toga slijei a je zboj iostatski tlakova na nu stupca u voi i na nu stupca u živi u lijevo kaku cijevi jenak zboju iostatski tlakova na nu stupca u alkoolu i na nu stupca u živi u esno kaku cijevi. ježba 7 p v + p = p a + p v g v + ž g = a g a + ž g v g v + ž g = a g a + ž g / : g v v + ž = a a + ž ž ž = a a v v ž ( ) = a a v v ž ( ) = a a v v / ž a a v v a a v v = = = ž ž = =.4 =.4 c. 6 U cijev oblika U polujea. naliveno je nešto žive. U jean kak olijeo 4 g voe, a u ugi ag alkoola. Kolika je azlika azina žive u oba kaka? (gustoća žive ž = 6 /, gustoća voe v = /, gustoća alkoola (benzina) a = 7 / ).4 c.
13 Zaatak 7 (Max, ginazija) U spojeni posuaa nalazi se živa. Poje jene posue ti puta je veći o uge posue. Koliko se poigne živa u šioj posui, ako u užu ulijeo stupac alkoola visok 5 c? (gustoća alkoola (etanola) = 79 /, gustoća žive = 6 / ) Rješenje 7 =, = 5 c =.5, = 79 /, = 6 /, =? Hiostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. Djeluje na sve stane jenako, a ovisi o visini stupca tekućine izna jesta na kojeu jeio tlak i o gustoći tekućine, p = g. Tlak p povećava se lineano s ubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. Jenak je na svi jestia na istoj ubini i jeluje jenako u svi sjeovia. Ploština kuga pojea iznosi: π S =. 4 Uspavni i kosi valjak ploštine osnovke (baze) S i visine v iaju jenake obujove. Taj obuja iznosi: = S v. Kaa ulijeo alkool u užu posuu azina žive u njoj spusti se za, a u šioj poigne za. Razlika azina žive u obje posue je = +. Iz slike se vii a je (uvjet avnoteže tlakova u posuaa) / g g g g = = = = + g + = + =. Razina žive u užoj posui spusti se za, a u šioj poigne za. Buući a je živa nestlačiva (ia stalan obuja) za obujove vijei: π π π π 4 = S = S 4 = 4 4 = 4 / π
14 Iz sustava jenažbi izačunao. =. + = etoa zajene + = + = = = = = + / = = + + = = = ( ) = = = = 79 =.5 =.9 =.9. 6 ježba 7 U spojeni posuaa nalazi se živa. Poje jene posue ti puta je veći o uge posue. Koliko se poigne živa u šioj posui, ako u užu ulijeo stupac alkoola visok 5? (gustoća žive ž = 6 /, gustoća voe v = /, gustoća alkoola (benzina) a = 7 / ).9. Zaatak 74 (Max, ginazija) U vije spojene posue azličiti pesjeka ulijeo najpije živu, a zati u šiu cijev pesjeka 5 c olijeo g voe. Za koliko će visina stupca žive u uskoj cijevi biti veća o visine u šioj cijevi? (gustoća žive = 6 /, gustoća voe = / ) Rješenje 74 =? S = 5 c = 5-4, = g =., = 6 /, = /, Gustoću neke tvai ožeo naći iz ojea (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Hiostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. Djeluje na sve stane jenako, a ovisi o visini stupca tekućine izna jesta na kojeu jeio tlak i o gustoći tekućine, p = g. 4
15 Tlak p povećava se lineano s ubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine. Jenak je na svi jestia na istoj ubini i jeluje jenako u svi sjeovia. Uspavni i kosi valjak ploštine osnovke (baze) S i visine v iaju jenake obujove. Taj obuja iznosi: = S v. Zaana je asa voe. Iz slike vii se a je visina stupca voe u šioj cijevi pesjeka S jenaka = = S S = S = / S. = = =.6 = 6 c. 4 S 5 Buući a su tekućine u oba kaka u avnoteži, iz toga poizlazi: p = p g = g g = g / = = g.6 = =.44 = 4.4 c. 6 ježba 74 U vije spojene posue azličiti pesjeka ulijeo najpije živu, a zati u šiu cijev pesjeka 5 olijeo ag voe. Za koliko će visina stupca žive u uskoj cijevi biti veća o visine u šioj cijevi? (gustoća žive ž = 6 /, gustoća voe v = /, gustoća alkoola (benzina) a = 7 / ) 4.4 c. 5
16 Zaatak 75 (Neven, senja škola) U posui vlaa tlak. MPa ok je vanjski tlak ba. Kolika sila jeluje na stijenke posue, ako je ona valjkastog oblika, visine 4 i polujea osnovke? Rješenje 75 p =. MPa =. 6 Pa, p = ba = 5 Pa, = 4, =, F =? Tlak je kvocijent sile F što jenoliko aspoeđena jeluje okoito na neku povšinu S i te povšine: F p = F = p S. S Oplošje uspavnog valjka polujea i visine v ačuna se foulo ( ) O = π + v. Posua se nalazi po tlako p koji je jenak azlici unutanjeg tlaka p i vanjskog tlaka p. p = p p Sila F koja jeluje na stijenke posue, čije je oplošje S, iznosi: F p S p = p p = F = ( p ) ( ) ( ) p π + S = π + ( ) ( ) π ( ) ( ) F = π p p + =. Pa Pa + 4 =.4 N.. p p p p p p p ježba 75 U posui vlaa tlak. MPa ok je vanjski tlak ba. Kolika sila jeluje na stijenke posue, ako je ona valjkastog oblika, visine 4 i polujea osnovke?.4 7 N. Zaatak 76 (Davo, senja škola) Poje šieg ijela valjkaste štcaljke iznosi 6, a užeg.8. Ho klipa je 6 c, a tekućina se istisne za s. Kolika je bzina kojo štca tekućina? Kolika je sila potebna a se to postigne? (gustoća tekućine = / ) Rješenje 76 = 6 => = 8 =.8, =.8 => =.4 =.4, = 6 c =.6, t = s, = /, v =?, F =? Obuja uspavnog valjka polujea i visine v ačuna se foulo = π v. Jenoliko gibanje po pavcu už puta s je takvo gibanje za koje vijei izaz s = v t, gje je s put za tijelo koje se giba stalno bzino v za vijee t. Tlak koji zbog bzine tekućine nastaje unuta tekućine zove se inaički tlak i iznosi p 6
17 p = v, gje je gustoća tekućine. Tlak je kvocijent sile F što jenoliko aspoeđena jeluje okoito na neku povšinu S i te povšine: F p = F = p S. S Ploština kuga polujea iznosi: S = π. F v s Koz šii i uži io valjkaste štcaljke istisne se jenaka količina tekućine pa bzina v tekućine u uže ijelu štcaljke ia vijenost: = π = π s s = v t π = π v t / π π v t = π π v t = π v = π t π t π.8.6 v = v = v = = = 8. t.4 s s π t t Buući a su bzine tekućine u šie i uže ijelu štcaljke azličite azlika inaički tlakova iznosi: ( ) p = p p p = v v p = v v. Bzina tekućine v u šie ijelu štcaljke nogo je anja o bzine tekućine v u uže ijelu štcaljke pa ožeo pisati p = ( v v ) p v = 8 = Pa. s Sila kojo teba jelovati na klip u šie ijelu štcaljke iznosi: F = p S F = p π = Pa.8 π = 6.4 N. ( ) ježba 76 Poje šieg ijela valjkaste štcaljke iznosi.6 c, a užeg.8. Ho klipa je 6, a tekućina se istisne za s. Kolika je bzina kojo štca tekućina? Kolika je sila potebna a se to postigne? (gustoća tekućine = / ) 8 / s, 6.4 N. 7
18 Zaatak 77 (Matija, senja škola) Uteg ase ovješen je na inaoeta i uonjen u tekućinu gustoće /. Dinaoeta pokazuje silu iznosa 8 N. Koliki je obuja toga tijela? (ubzanje slobonog paa g = 9.8 / s ) Rješenje 77 =, = / = /, F = 8 N, g = 9.8 / s, =? Akceleacija kojo tijela paaju na Zelju naziva se akceleacijo slobonog paa. Pea ugo Newtonovo poučku G = g, gje je G sila teža, asa tijela i g akceleacija slobonog paa koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jenaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina pivlačenja jeluje na oizontalnu pologu ili ovjes. Za slučaj ka tijelo i pologa, onosno ovjes, iuju ili se gibaju jenoliko po pavcu s obzio na Zelju, težina tijela je veličino jenaka sili teže. Buući a tlak u tekućini ovisi o ubini, na tijelo uonjeno u tekućinu jeluje tekućina oozo većo silo nego oozgo, tj. na tijelo jeluje uzgon. Uzgon je sila usjeena pea povšini tekućine, a iznos te sile jenak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vijei Aieov zakon: Fuz = t g, gje je t gustoća tekućine, g ubzanje sile teže, obuja uonjenog ijela tijela. Tijelo uonjeno u tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uonjenog u flui anja je za silu uzgona o težine tijela u vakuuu. Kaa uteg ase ovješen na inaoeta uonio u tekućinu gustoće ezultantna sila F koju pokazuje inaoeta jenaka je azlici težine G i sile uzgona F uz. F = G Fuz Fuz = G F g = g F g = g F / g N g F s 4 = = =.85. g 9.8 s ježba 77 Uteg ase ovješen je na inaoeta i uonjen u tekućinu gustoće /. Dinaoeta pokazuje silu iznosa 7 N. Koliki je obuja toga tijela? (ubzanje slobonog paa g = 9.8 / s ) Zaatak 78 (Saa, senja škola) Skijaš ase 75 stoji vetikalno na skijaa užine i šiine.. Pologa snijega je oizontalna. Koliki je ukupni tlak što ga skijaš vši na snijeg? (ubzanje slobonog paa g = 9.8 / s ) Rješenje 78 = 75, a =, b =., g = 9.8 / s, p =? Akceleacija kojo tijela paaju na Zelju naziva se akceleacijo slobonog paa. Pea ugo Newtonovo poučku G = g, gje je G sila teža, asa tijela i g akceleacija slobonog paa koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jenaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina pivlačenja jeluje na oizontalnu pologu ili ovjes. Za slučaj ka tijelo i pologa, onosno ovjes, iuju ili se gibaju jenoliko po pavcu s obzio na Zelju, težina tijela je veličino jenaka sili teže. 8
19 Tlak je oje sile F što jenoliko aspoeđena jeluje okoito na neku povšinu S i te povšine: F p =. S Povšina pavokutnika je jenaka pouktu njegove uljine a i šiine b. S = a b. Ukupni tlak koji skijaš jeluje na snijeg jenak je kvocijentu njegove težine i povšine njegovi skija ( skije!) G g p = p = = s = 89.8 Pa. S a b. ježba 78 Skijaš ase 5 stoji vetikalno na skijaa užine i šiine.. Pologa snijega je oizontalna. Koliki je ukupni tlak što ga skijaš vši na snijeg? (ubzanje slobonog paa g = 9.8 / s ) 89.8 Pa. Zaatak 79 (Saa, senja škola) Rovokopač gusjeniča ia asu 45 t, a gusjenica kojo oiuje oizontalnu pologu ia uljinu.4 i šiinu.. Koliki tlak ovaj ovokopač vši na pologu? (ubzanje slobonog paa g = 9.8 / s ) Rješenje 79 = 45 t = 45, a =.4, b =., g = 9.8 / s, p =? Akceleacija kojo tijela paaju na Zelju naziva se akceleacijo slobonog paa. Pea ugo Newtonovo poučku G = g, gje je G sila teža, asa tijela i g akceleacija slobonog paa koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jenaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina pivlačenja jeluje na oizontalnu pologu ili ovjes. Za slučaj ka tijelo i pologa, onosno ovjes, iuju ili se gibaju jenoliko po pavcu s obzio na Zelju, težina tijela je veličino jenaka sili teže. Tlak je oje sile F što jenoliko aspoeđena jeluje okoito na neku povšinu S i te povšine: F p =. S Povšina pavokutnika je jenaka pouktu njegove uljine a i šiine b. S = a b. 9
20 Ukupni tlak koji ovokopač jeluje na pologu jenak je kvocijentu njegove težine i povšine njegovi gusjenica ( gusjenice!) G g p = p = = s = Pa 6.56 kpa. S a b.4. ježba 79 Rovokopač gusjeniča ia asu 9 t, a gusjenica kojo oiuje oizontalnu pologu ia uljinu.4 i šiinu.6. Koliki tlak ovaj ovokopač vši na pologu? (ubzanje slobonog paa g = 9.8 / s ) 6.56 kpa. Zaatak 8 (Aelia, ginazija) Staklena kugla ase tonu pane u vou i giba se ubzanje 5.8 / s. Oeite gustoću stakla, ako je gustoća voe /. (ubzanje slobonog paa g = 9.8 / s ) Rješenje 8 = t =, a = 5.8 / s, v = /, g = 9.8 / s, =? Gustoću neke tvai ožeo naći iz ojea (kvocijenta) ase tijela i njegova obuja (voluena): = =. Akceleacija kojo tijela paaju na Zelju naziva se akceleacijo slobonog paa. Pea ugo Newtonovo poučku G = g, gje je G sila teža, asa tijela i g akceleacija slobonog paa koja je za sva tijela na istoe jestu na Zelji jenaka. Težina tijela jest sila kojo tijelo zbog Zeljina pivlačenja jeluje na oizontalnu pologu ili ovjes. Za slučaj ka tijelo i pologa, onosno ovjes, iuju ili se gibaju jenoliko po pavcu s obzio na Zelju, težina tijela je veličino jenaka sili teže. Buući a tlak u tekućini ovisi o ubini, na tijelo uonjeno u tekućinu jeluje tekućina oozo većo silo nego oozgo, tj. na tijelo jeluje uzgon. Uzgon je sila usjeena pea povšini tekućine, a iznos te sile jenak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svoji obujo. Za uzgon vijei Aieov zakon: Fuz = t g, gje je t gustoća tekućine, g ubzanje sile teže, obuja uonjenog ijela tijela. Tijelo uonjeno u tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svoji obujo. Težina tijela uonjenog u flui anja je za silu uzgona o težine tijela u vakuuu. Dugi Newtonov poučak: Ako na tijelo jeluje stalna sila u sjeu njegova gibanja, tijelo ia akceleaciju koja je popocionalna sili, a obnuto popocionalna asi tijela te ia isti sje kao i sila: F = a. Ako je tenje zaneaeno ezultantna sila F koja ubzava staklenu kuglu akceleacijo a jenaka je azlici jelovanja sile teže na kuglu i njoj supotne sile uzgona, tj. F = G F uz. Iz osnovnog zakona gibanja (ugi Newtonov poučak) je pa slijei: F = a F = a F = a a = g v g a = g v g F = G Fuz F = g v g g g g a = g v g /: a = g v v = g a v = g a /
21 v g = ( g a) ( g a) = v g ( g a) = v g / g a 9.8 v g = = s = g a s s F uz G F ježba 8 Staklena kugla ase 5 pane u vou i giba se ubzanje 5.8 / s. Oeite gustoću stakla, ako je gustoća voe /. (ubzanje slobonog paa g = 9.8 / s ) /.
( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante
Zadatak 4 (Ron, ginazija) Gustoća leda je 900 /, a gustoća orske vode 00 /. Koliki dio ledene sante voluena viri iznad orske površine? (g = 9.8 /s ) Rješenje 4 ρ l = 900 /, ρ v = 000 /,, =? Akceleracija
Διαβάστε περισσότεραUnutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg
Zadatak 6 (Josi, ginazija) Staklena čaša nalazi se u sudoeru naunjena vodo. Čaša je do olovice naunjena vodo. Unutarnji voluen čaše je 5 c, a njezina asa kada je razna iznosi 9 g. Ako oduzeo sao alo vode
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi
Zadatak 0 (Mario, ginazija) Razlika tlakova izeđu širokog i uskog dijela cijevi iznosi 9.8 0 4 Pa. Presjek šireg dijela cijevi je 0 d, a užeg 5 d. Koliko litara vode rotječe cjevovodo u sekundi? (gustoća
Διαβάστε περισσότερα( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = =
Zadatak 0 (Maija, ginazija) Koliki ad teba utošiti da e u paznini (vakuuu) penee naboj 0. 0-7 iz bekonačnoti u točku koja je c udaljena od povšine kugle polujea c? Na kugli je plošna (povšinka) gutoća
Διαβάστε περισσότερα2 k k r. Q = N e e. e k C. Rezultat: 1.25
Zadatak 0 (Mia, ginazija) Dvije kuglice nabijene jednaki pozitivni naboje na udaljenosti.5 u vakuuu eđusobno se odbijaju silo od 0. N. Za koliko se boj potona azlikuje od boja elektona u svakoj od nabijenih
Διαβάστε περισσότερα27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite
Zaatak (Barny, ginazija) U vonji e zrak u autoobilki guaa grije. Na očetku vonje teeratura zraka u guaa je 7 C, a na kraju vonje 7 C. Uz retotavku a e voluen gua nije tijeko vonje roijenio, nađite ojer
Διαβάστε περισσότερα2, r. a : b = k i c : d = k, A 1 c 1 B 1
Zaatak 4 (Amia, gimnazija) Dvije jenake kuglice, svaka mase 3 mg, vise u zaku na tankim nitima uljine m Niti slobonim kajevima objesimo na istu točku i kuglice ostanu međusobno ualjene 75 cm Oeite naboj
Διαβάστε περισσότεραZadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti
Διαβάστε περισσότερα= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina:
adatak 08 (Ljilja, ednja škola) Koliku bzinu oa iati ujetni eljin atelit koji e giba po kužnici na iini h iznad elje? Kolika je pa kozička bzina? (poluje elje R = 6.4 0 6, aa elje = 6 0 4 kg, gaitacijka
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) n. Ukupni kapacitet od n usporedno (paralelno) spojenih kondenzatora možemo naći iz izraza
Zadatak 08 (Maija ginazija) Dva uspoedno spojena kondenzatoa i seijski su spojeni s kondenzatoo kapaciteta. Koliki je ukupni kapacitet? Nactajte sheu. Rješenje 08 =? Ukupni kapacitet od n seijski spojenih
Διαβάστε περισσότεραKad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Zadatak 6 (Daneja, ginazija) Loticu za tolni teni, olujera 5 i ae 5 g, uronio u odu na dubinu 0 c. Kad loticu iutio, ona ikoči iz ode na iinu 0 c iznad ode. Kolika e energija rito retorilo u tolinu zbog
Διαβάστε περισσότεραρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.
Zadaak 0 (Ana Marija, ginazija) Koliki obuja ia koad plua ae kg? (guoća plua ρ 50 kg/ ) Rješenje 0 kg, ρ 50 kg/,? Guoću ρ neke vari definirao ojero ae i obuja ijela. kg ρ / 0.004. ρ ρ kg 50 jeba 0 Koliki
Διαβάστε περισσότερασ (otvorena cijev). (34)
DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena
Διαβάστε περισσότεραd D p 1 , v 1 L h ρ z ρ a Rješenje:
9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 1. Oreite brinu v 1 i tlak p 1 raka (ρ =1,3 kg/m 3 ) u simetrali cijevi promjera =50 mm, pomoću mjernog sustava s Prantl-Pitotovom cijevi prema slici. Pretpostavite
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραQ = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C
Zadatak 4 (Ivica, tehnička škola) U osudi se nalazi litara vode na teeraturi 8 ºC. Ako u ovu količinu vode uronio 3 kg leda teerature ºC, onda će se led istoiti. Hoće li se istoiti sva količina leda? (secifični
Διαβάστε περισσότεραU Z G O N. Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku.
U Z G O N Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku. U to se možemo lako uvjeriti izvodeći sljedeći pokus. POKUS: Mjerenje težine utega
Διαβάστε περισσότεραRješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.
Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu
Διαβάστε περισσότεραSa slike vidi se: r h r h. r r. za slobodan pad s visine h:
Zadatak (Ljiljana, ednja škola) Uteg ae kg ii na niti koju o iz etikalnog položaja otklonili za kut α 3. Nađi napetot niti kad o uteg iputili te on polazi položaje anoteže. (g 9.8 / ) Rješenje kg, α 3,
Διαβάστε περισσότερα0.01 T 1. = 4 π. Rezultat: C.
Zadatak 4 (ntonija, ginazija) Zavojnica poizvodi agnetsko polje od T. Ona ia naotaja po etu duljine. Koliko jaka stuja polazi zavojnico?....99 C. 3.979 D. 7.96 (peeabilnost paznine µ = 4 π -7 (T ) / )
Διαβάστε περισσότεραVOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA
VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V
Διαβάστε περισσότεραp d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)
BLOSTJN POSU JV - STZN SPOJ STZN SPOJ zazi za naezanja i omake ko sastavljenih cijevi mogu se abiti ko oačuna steznog soja gje elementi soja mogu biti o istog ili o azličitih mateijala.. SPOJ OSOVN GLAVČN
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραgdje je Q naboj što ga primi kondenzator, C kapacitet kondenzatora.
Zadatak 06 (Mimi, gimnazija) Elektična enegija pločastog kondenzatoa, kapaciteta 5 µf, iznosi J Kolika je količina naboja pohanjena na kondenzatou? Rješenje 06 = 5 µf = 5 0-5 F, W = J, =? Enegija nabijenog
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραKvalifikacijski test - praktični dio - α
Kvalifikacijski test - paktični io - α. Na fotogafiji Mjeseca oei ijaeta katea A (Agippa) koji se nalazi u blizini seišta Mjesečeve ploče. Fotogafija je sniljena kaa je Mjesec bio u eiijanu i načinjena
Διαβάστε περισσότερα( ) ( + ) vadimo korijen i uzimamo samo. m M. R h. = G, budući da tijela imaju jednake mase vrijedi F
adatak 00 (Ivan elektotehnička škola) Dva tijela jednakih aa nalaze e na udaljenoti Izeđu njih djeluje avitacijka ila F Kakva će biti ila ako e azak eđu tijelia ti puta poveća? ješenje 00 inačica Foula
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela. 14. dio
Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραElektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:
tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene
Διαβάστε περισσότεραA 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:
8. VJEŽBA - RIJEŠENI ZADACI IZ MEANIKE FLUIDA. Oreite minimalni protok Q u nestlačiom strujanju fluia ko koje će ejektor početi usisaati flui kroz ertikalnu cječicu. Zaano je A = cm, A =,5 cm, h=,9 m.
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραPismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
Διαβάστε περισσότερα9. GRAVITACIJA Newtonov zakon gravitacije
9. GRAVITACIJA 9.1. Newtonov zakon gavitacije Pomatanje gibanja nebeskih tijela gavitacija: pivlačna sila meñu tijelima Claudius Ptolemeus (100 170) geocentični sustav Nikola Kopenik (1473 1543) heliocentični
Διαβάστε περισσότεραPrimjeri zadataka iz Osnova fizike
Mjerne jedinice 1. Koja je od navedenih jedinica osnovna u SI-sustavu? a) džul b) om c) vat d) amper 2. Koja je od navedenih jedinica osnovna u SI-sustavu? a) kut b) brzina c) koncentracija d) količina
Διαβάστε περισσότεραPodloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u
Plge a preavanja i ehanike 1 STATIČKI OENT SILE + SPREG SILA Labratri j a m umerič k u m e h a n i k u 1 Statički mment sile Sila u insu 225 N jeluje na ključ prema slici. Oreiti mment sile birm na tčku
Διαβάστε περισσότεραDinamika Oblast mehanike koja proučava kretanje uzimajući u obzir uzroke kretanja i osobine tela koja se kreću. Dinamika
Oblast ehanike koja poučava ketanje uziajući u obzi uzoke ketanja i osobine tela koja se keću. Sila i asa (P 34) Njutnovi zakoni ehanike (P 35-37) Težina tela, gustina (P 38-40) specifična zapeina i gustina.
Διαβάστε περισσότεραRad, energija i snaga
Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.
Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi
Διαβάστε περισσότεραDva kondenzatora kapaciteta 4 µf i 6 µf spojena su u seriju. Koliki je rezultantni kapacitet? C 2 3 6
Ztk (Anij, tehničk škol) konenztou elektonske bljesklice fotogfskog pt, čiji je kpcitet µ, pohnjen je enegij J. Koliki nboj poñe koz bljesklicu ko se koz nju konenzto potpuno ispzni? Rješenje = µ = -4,
Διαβάστε περισσότερα8 O H = =
Zadatak (arko, ginazija) U zatvorenoj osudi obuja nalazi se. kg vode i.6 kg kisika. Odredi tlak u osudi ri C ako znao da ri toj teeraturi sva voda rijeñe u aru. (linska konstanta R = 8. J/(ol K)) Rješenje
Διαβάστε περισσότεραRepetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραHIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =
HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA Hidrodinamika proučava fluide (tekućine i plinove) u gibanju. Gibanje fluida naziva se strujanjem. Ovdje ćemo razmatrati strujanje tekućina.
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραQ = m c t + m r Q = m c t t
Zadatak (Edo, ginazija) Koliko toline treba da se iz litre vode od 5 C dobije destilirana voda? (secifični tolinski kaacitet vode c = 4.9 J/(kg K), secifična tolina isaravanja r =.6 5 J/kg, vrelište vode
Διαβάστε περισσότεραROTACIJA. rad. rad. 24 s. m s
OTACJA ZAD: Na hoizotaloj ploči, koja e ože oketati oko etikale oi, iuje tijelo a udaljeoti od edišta ploče. loča e počije oketati tako da joj bzia potupo ate. oeicijet teja izeďu tijela i ploče izoi 0,.
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:
Zadatak 8 (Filip, elektrotehnička škola) Štap od cinka i štap od željeza iaju pri C jednaku duljinu l Kolika je razlika duljina štapova pri C? (koeficijent linearnog rastezanja cinka β cink 9-5 K -, koeficijent
Διαβάστε περισσότερα= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m
Zadatak 6 (Ginazijalci, ginazija) Tijelo lobodno pada i u točki ia brzinu /, a u točki 4 /. Za koje će rijee prijeći udaljenot od do? Koliko u udaljene točke i? (g = 9.8 / ) Rješenje 6 h, = /, = 4 /, g
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραJednoliko pravocrtno gibanje Jednoliko promjenljivo pravocrtno gibanje Slobodni pad Kružno gibanje Mirovanje s obzirom na pomicanje Uvjeti mirovanja
Mehanika 1 Jednoliko pavoctno gibanje Jednoliko pomjenljivo pavoctno gibanje Slobodni pad Kužno gibanje Miovanje s obziom na pomicanje Uvjeti miovanja s obziom na otaciju Sile na poluzi Sile na kosini
Διαβάστε περισσότεραZADATCI S OPĆINSKIH NATJECANJA
ZADATCI S OPĆINSKIH NATJECANJA Tlak i sila, idrostatski, idraulički i atmosferski tlak 1. U-cijev jednolikog poprečnog presjeka otvorena je prema atmosferi i dijelom napunjena živom. Zatim se u oba njena
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραPotrebne su relacije za put slobodnog pada za jedno i drugo nebesko tijelo (nepoznato (X)
MEĐUISPIT_3. gupa zadaaka, -0, svaki zadaak 3 boda:. Maja je bacila kamen hoizonalno bzinom v, a Mako s ise visine pema dolje i isom bzinom v. Koja je od navedenih vdnji očna? (Zanemaimo opo zaka). A.
Διαβάστε περισσότεραKinetička energija: E
Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραSvojstva tvari. 1. poglavlje. 1. Uvod Materijalna točka
. poglavlje Svojstva tvari. Uvo. Posjetnik iz mehanike materijalne točke 3. Osnovni pojmovi i fizikalna svojstva 4. Jenažba stanja tvari 5. Termoinamički zakoni. Uvo Uovomće se poglavlju prikazat osnovni
Διαβάστε περισσότεραPITANJA IZ MEHANIKE FLUIDA
PITANJA IZ MEHANIKE FLUIDA 1. Što su fluidi i koja su njihova najvaţnija obiljeţja? 2. Kako se definira tlak? Kojim ga jedinicama iskazujemo? Je li tlak skalarna ili vektorska veličina? 3. Kakva je veza
Διαβάστε περισσότεραFIZIKA TEČNOSTI I GASOVA - I DEO
Zaaci iz fizike FIZIKA TEČNOTI I GAOVA - I EO ila otiska Gozeni sla ase 8t, ia soljašnju zaeinu V Koliko ljui osečne ase o 6k ože a ii oaj sla, o usloo a je ozoljeno otaanje o / njeoe zaeine? Gustina oe
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραZadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina
Zadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina Pun spremnik benzina sadrži 60 litara. Ako je napunjen pri temperaturi 5 C i ostavljen na suncu tako da se temperatura povisi
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.
Zadatak (Rex, ginazija) U utau koji iruje, π ezon od trenutka natanka do trenutka rapada prijeñe put 75. Brzina π ezona je.995. Koliko je rijee žiota π ezona u latito utau? Rješenje = 75, =.995, = 3 8
Διαβάστε περισσότερα3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
Διαβάστε περισσότεραFluidi. fluid je bilo koja tvar koja može teći. plinovi i tekućine razlika: plinovi su stlačivi, tekućine nisu (u većini slučajeva)
MEHANIKA FLUIDA Fluidi fluidi igraju vitalnu ulogu u raznim aspektima naših života pijemo ih, dišemo, plivamo u njima oni cirkuliraju našim tijelima i kontroliraju meteorološke uvjete zrakoplovi lete kroz
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραPREDAVANJE 3 Mehanika gravitacije
PREDAVANJE ehanika gavitacije nebeski balet eocentiza vs. heliocentiza Tek pije 500 godina poljski svećenik Nikola Kopenik (47. 54.) oživljava ideju gčkih islilaca i stavlja Sunce ujesto Zelje u centa
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραIzradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split
DINAMIKA Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split Ova knjižica prvenstveno je namijenjena učenicima Srednje tehničke prometne škole Split. U knjižici su korišteni zadaci
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραZadatak 281 (Luka, strukovna škola)
Zadaak 8 (Luka, rukovna škola) Kuglica ae. kg izbacuje e praćko. Priliko izbacivanja kuglice elaična vrpca praćke produži e za.5. Konana elaičnoi vrpce iznoi N/. Koliko brzino kuglica izlei iz praćke?
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραGravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1
Oje z fiziku eučiište Joi Juj toye itcij ADACI A AOALNI AD UDENAA ONOVE IIKE. Oeite eio obik jeec oko eje ko zno je enji ouje eje 670 k, je enj ujenot izeñu eje i jeec,8 0 8 i oć (uniezn) gitcijk kontnt
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραT O P L I N A. Termičko širenje čvrstih tijela i tekućina
Termičko širenje čvrstih tijela i tekućina 1. Tijelo A ima temperaturu 0 C. Tijelo B ima dva puta višu temperaturu. Kolika je temperatura tijela B iskazana u C? 2. Brownovo gibanje dokazuje: a) kaotično
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio
Rad, snaga i energija Dinaika 1. dio Veliine u ehanici 1. Skalari. Vektori 3. Tenzori II. reda 4. Tenzori IV. reda 1. Skalari: 3 0 1 podatak + jerna jedinica (tenzori nultog reda). Vektori: 3 1 3 podatka
Διαβάστε περισσότεραkonst. [ tlak i temperatura su proporcionalne veličin e]
Zadatak 4 (Goran, ginazija) Pri teeraturi 7 C tlak lina je. Do koje je teerature otrebno lin izovoluno (izoorno) zagrijati da u tlak bude 4? Rješenje 4 t = 7 C => T = 7 + t = 7 + 7 = K, =, = 4, T =?.inačica
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα