6. poglavlje (korigirano) PRIMJENA DERIVACIJA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "6. poglavlje (korigirano) PRIMJENA DERIVACIJA"

Transcript

1 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 6 poglavlje (korigirao) PRIMJENA DERIVACIJA U ovom poglavlju: Tageta i ormala Stacioare točke ukcije Tablica mootoosti, ekstremi, koveksost i kokavost, ileksije L'Hospitalovo pravilo Taylorovi redovi Uglavom će as iteresirati primjea derivacija a kvalitativa svojstva ukcija y (), kao što su mootoost, ekstremi, koveksost i kokavost te točke ileksije Naravo, kod deiiraja derivacije već smo rekli da je derivacija ukcije y () u točki a koeicijet tagete a tu ukciju u točki ( a, ( a)), pa ćemo vježbati i raču proalažeja tagete i ormale za dau ukciju Nadalje, derivacija u okviru L Hospitalovog pravila može olakšati raču sa limesima, pogotovo kada imamo u ekoj složeoj ukciji ekoliko elemetarih ukcija različite vrste, poput trascedete i algebarske Na kraju, ajvažija primjea derivacija ogleda se u aproksimaciji složeih i trascedetih ukcija Taylorovim redovima 6 TANGENTA I NORMALA Poovimo li deiiciju derivacije sa početka prethodog poglavlja, lako dobivamo ormule za jedadžbu tatgete i ormale a dau ukciju y () u daoj točki a : tageta t y ( a) '( a)( a) ormala y ( a) ( a) '( a) Kako vidimo, koeicijet ormale je suprota i reciproča koeicijetu tagete, jer je ormala pravac kroz točku ( a, ( a)) koji je okomit a tagetu: t

2 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima proaći jedadžbe tageti i ormala daih ukcija u daim točkama 7 ( ), u ; () ; '( ) '() ; y () '()( ) y ( ) ( )( ); y () ( ) y ( ) ( ); '() Rješeje: tageta y, ormala 7 y 7 ( ) e +, u ; + () e ; e e '( ) '() ; y () '()( ) y ( ); y () ( ) y ( ); '() Rješeje: tageta y +, ormala y + 7 ( ) l( ), u ; () l( ) l 7 7; '( ) '() ; y () '()( ) y ( 7) ( ); y () ( ) y ( 7) ( ); '() Rješeje: tageta y, ormala y

3 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 7 Kolike odsječke a koordiatim osima odsijeca tageta krivulje jeoj točki za koju je? y povučea u Rješeje: () '( ) ( y () t O t O y ; / )' ( ) '()( ) / y +, y y +, / y ( ) + y + '() ; t y + ; ; y ; Duljie tražeih odsječaka su jedake i izose 75 Naći jedadžbu tageti povučeih a ukciju ukcija siječe koordiate osi ( ) u točkama gdje daa O y, y, y (); Oy y, y, y (); ( ) ( ) '( ) '(), '() ; ( ) ( ) y () y () '()( ) '()( ) y ( ); y ( ) Rješeje: prva tageta t y, druga tageta t y + ZADACI ZA VJEŽBU 76 Naći jedadžbu tagete a ukciju ( ) 5 + u točki 77 Naći jedadžbu tagete i ormale a ukciju ( ) + u točki gdje ukcija () siječe os O y

4 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI 78 Kolike odsječke a koordiatim osima odsijeca ormala ukcije ( ) + povučea u jeoj točki za koju je 79 Naći površiu trokuta kojeg čie koordiate osi O i ( ) e povučea u jeoj točki za koju je O y, te tageta ukcije 8 U kojoj točki ukcije ( ) treba postaviti jeu tagetu koja je paralela sa pravcem y +? RJEŠENJA 76 t y t y +, y + 78 duljie su / i / 79 P / e 8 6 STACIONARNE TOČKE FUNKCIJA Važu ulogu u tražeju ekstrema ukcija jede varijable igraju takozvae stacioare točke ukcije Jedostavo rečeo, stacioare točke su točke gdje se ukcija «odmara» Za preciziju deiiciju potreba am je pretpostavka da ukcija ima derivaciju u svakoj točki svoje domee Tada pod stacioarim točkama ukcije y () podrazumijevamo ultočke jee derivacije '( ), odoso vrijedi: a je stacioara točka od y ( ) '( a) Kao što ćemo vidjeti u sljedećoj točki, kao prvi korak u tražeju ekstrema dae ukcije bit će proalažeje stacioarih točaka RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima treba proaći sve stacioare točke daih ukcija

5 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) ( ) ; D( ) R; + '( ) 6( ), ; Rješeje: stacioare točke su, ( ) 5 6 7; D( ) R; + + '( ) 6( 5 6), ; Rješeje: stacioare točke su, 8 ( ) l ; D( ) (, ); + e / '( ) (l ) ; Rješeje: stacioare točke su / e 8 ( ) e ; D( ) R; e + '( ) ( ), ; Rješeje: stacioare točke su, 85 ( ) ; l D( ) (,) (, ); l + '( ) l e; Rješeje: stacioare točke su e

6 6 ZADACI ZA VJEŽBU Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI U sljedećim zadacima aći stacioare točke 5 86 ( ) + 87 ( ) ( ) l 89 ( ) + e 9 ( ) arc ctg + l RJEŠENJA 86 stacioare:, 87 stacioare:,, 88 stacioare: e 9 stacioare: 89 stacioare: / 6 TABLICA MONOTONOSTI EKSTREMI Ekstremi dae ukcije y () su jee točke miimuma i maksimuma Točka a je točka (lokalog) miimuma ukcije y () ako u okolii te točke ukcija poprima lokalo ajmaju vrijedost, odoso vrijedi: postoji δ > takav da je ( ) ( a) za sve ( a δ, a + δ ) Točka a je točka (lokalog) maksimuma ukcije y () ako u okolii te točke ukcija poprima lokalo ajveću vrijedost, odoso vrijedi: postoji δ > takav da je ( ) ( a) za sve ( a δ, a + δ ) Osovi razultat koji koristimo u tražeju ekstrema ukcije y () je slijedeći:

7 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 7 ako je točka a ekstrem od y ( ) '( a) To zači da točke ekstrema treba tražiti među stacioarim točkama Naravo, ije svaka stacioara točka ujedo i ekstrem Među stacioarim točkama eke ukcije, osim ekstrema, odoso točaka miimuma i maksimuma, alaze se i točke ileksije, o kojima će biti riječi u slijedećoj točki 6 Osim stacioarih točaka, koristit ćemo se i itervalima mootoosti, koje smo deiirali a početku poglavlja Umjesto da po deiiciji ispitujemo itervale a kojima ukcija pada i raste, što je doista teško, mi ćemo se koristiti predzakom derivacije dae ukcije, odoso: y () je rastuća a [ a, b] '( ) za svaki ( a, b), y () je padajuća a [ a, b] '( ) za svaki ( a, b) Tablicu, u kojoj ćemo promatrati predzak derivacije '( ) između stacioarih točaka ukcije y (), zovemo tablica mootoosti ukcije y () U tom smislu, prvo treba odrediti domeu ukcije, pa stacioare točke, a tek potom i tablicu mootoosti RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima aći tablicu mootoosti te odrediti ekstreme daih ukcija 9 ( ) e ; D( ) R, domea ema rubova; '( ) e ( ) je stacioara; Tablica mootoosti: ' + - Rješeje: je točka maksimuma Radi vizualizacije, je gra je:

8 8 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI l 9 ( ) ; D( ) (, ) domea ima jeda rub ; l '( ) e je stacioara; Tablica mootoosti: e ' + - Rješeje: e je točka maksimuma 9 ( ) l ; D( ) (, ) domea ima jeda rub ; + l e '( ) je stacioara; Tablica mootoosti: e ' - + Rješeje: e je točka miimuma

9 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 9 9 ( ) ( ) e ; D( ) (,) (, ) domea ima rub ; e '( ) je stacioara; Tablica mootoosti: ' Rješeje: je točka maksimuma Radi vizualizacije, je gra je: l + 95 ( ) arctg ; l D( ) (, e) ( e, ) domea ima dva ruba, e; '( ) ema stacioarih t; (l + ) Tablica mootoosti: Rješeje: ema ekstrema e ' - -

10 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI + 96 ( ) l ; + D ( ) (, ) (,) (, ) domea ima rubove,,, ; + '( ) je stacioara; ( + )( + ) Tablica mootoosti: / ' Rješeje: je točka miimuma Radi vizualizacije, je gra je: ZADACI ZA VJEŽBU U sljedećim zadacima aći ekstreme i tablicu mootoosti 97 ( ) + arcsi 98 ( ) + e + 99 ( ) arc tg + +

11 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) + ( ) l + ( ) e 5 ( ) arc tg + l RJEŠENJA 97 ekstremi: ma /, / ' ekstremi: ma, ' ekstremi: mi /, / ' - + ekstremi: ma, ' + -

12 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI ekstremi: ma, ' ekstremi:,, ma mi ' KONVEKSNOST I KONKAVNOST INFLEKSIJE Koveksost i kokavost ukcije y () a ekom itervalu [ a, b] smo deiirali a početku 5 poglavlja Međutim, ije lako po deiiciji ispitivati koveksost i kokavost složeih ukcija Zbog toga, a uz pretpostavku da ukcija y () ima prve i druge derivacije, koje su deiirae u svakoj točki jee domee, koristit ćemo slijedeći praktiča kriterij: y () je koveksa a [ a, b] ''( ) > za svaki ( a, b), y () je kokava a [ a, b] ''( ) < za svaki ( a, b) Točka a, gdje ukcija mijeja koveksost u kokavost i obrato, zove se točka ileksije ukcije y () Primijeimo li prethodi kriterij a koveksost i kokavost, slijedi da su točke ileksije ul-točke druge derivacije od y () Obrat e vrijedi Vidi zadatak dolje Kod ispitivaja itervala koveksosti i kokavosti, sličo kao i kod mootoosti, koristimo se odgovarajućom tablicom Međutim, kod ove tablice koveksosti i kokavosti promatramo mijejaje predzaka druge derivacije ''( ) između ul-točaka ''( ) U tom smislu, prvo treba odrediti domeu ukcije, pa ul-točke druge derivacije, pa tek potom tablicu (itervale) koveksosti i kokavosti RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima aći tablicu (itervale) koveksosti i kokavosti te odrediti točke ileksije daih ukcija

13 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) + + ( ) 8 ; D( ) R, domea ema rubova; + ''( ) ( ), ; Tablica koveksosti i kokavosti: - '' Rješeje: točke ileksije su i Radi vizualizacije, je gra je: ( ) ; + D( ) R, domea ema rubova; + 6 ''( ), ; ( + ) Tablica koveksosti i kokavosti: '' Rješeje: točke ileksije su i Radi vizualizacije, je gra je:

14 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI ( ) e ; D( ) R, domea ema rubova; ''( ) ( ) /, / ; e Tablica koveksosti i kokavosti: '' Rješeje: točke ileksije su i Radi vizualizacije, je gra je:

15 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 5 6 ( ) ; l D( ) (,) (, ), domea ima dva ruba, ; l e l ''( ) ; Tablica koveksosti i kokavosti: e '' Rješeje: točka ileksije je Radi vizualizacije, je gra je: e ( ) l ; D( ) (, ), domea ima rub ; l ''( ) ; Tablica koveksosti i kokavosti: Rješeje: točka ileksije je '' + -

16 6 ZADACI ZA VJEŽBU Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI U sljedećim zadacima aći točke ileksije i tablicu koveksosti i kokavosti 8 ( ) ( ) + 5 ( ) l ( ) e ( ) arctg l e ( ) RJEŠENJA 8 ileksije:,, '' ileksije:,,, '' ileksija:, '' + -

17 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 7 ileksije,, +, + '' ema ileksija, e '' - - ileksija: /, / '' L HOSPITALOVO PRAVILO U poglavlju smo detaljo izložili problematiku tražeja limesa u Međutim, ukoliko je točka a koača ili ako je složea ukcija od koje tražimo limes kompozicija razorodih ukcija (poput kvocijeta polioma i ekspoecijale ili sličo) tada je dobro u račuaju limesa koristiti L Hospitalovo pravilo: ( ) '( ) lim ( ili ) lim a g( ) a g'( ) Veoma je važo prije i poslije korišteja ovog jedostavog pravila srediti dau ukciju a ajmaji mogući izraz te izlučiti izva limesa sve ukcije koje estvaraju eodređee oblike ili Ukoliko se e budemo pridržavali ovog savjeta, u određeim zadacima, pri uzastopoj primjei ovog pravila, možemo ući u «slijepu ulicu» Vidi riješei primjer, dolje RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima izračuati limese daih ukcija koristeći L'Hospitalovo pravilo

18 8 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI l (l ) ' / lim lim lim lim ( )' e ( e )' e ( e )' e 5 lim lim lim lim lim ( )' ( )' e e e ( )' 6 lim ( ) lim lim ( )' e ( ) lim lim e e π π arctg ( arctg )' π 7 lim arctg ( ) lim lim ( )' lim lim + + th ( th )' 8 lim th ( ) lim lim ( )' ch ch sh lim lim lim l (l )' 9 lim l lim lim lim lim ( )' si (si )' cos lim lim lim lim cos ( )' tg tg (tg )' cos lim lim lim lim ( )' si cos cos lim lim lim si cos cos cos + si si si cos lim lim si + cos cos si tg cos cos lim lim lim lim lim( cos ) si cos cos cos

19 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 9 si cos si cos cos si lim lim lim cos lim tg tg tg si lim ( ) tg ZADACI ZA VJEŽBU l 5 lim e 6 lim 7 lim l 8 lim arctg l 9 lim( si ) si lim si cos lim ( + ) si cos lim sh si lim ch cos π cos lim si 5 lim

20 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI cos 6 lim ch tg si 7 lim th sh th 8 lim tg RJEŠENJA π π TAYLOR-OVI REDOVI I POLINOMI Jedo od ajmoćijih aalitičkih oruđa u ižejerstvu predstavljaju Taylorovi redovi Osova ideja je da se pozate e-algebarske ukcije prikažu u obliku beskoače sume Time se složee e-algebarske operacije mijejaju s jedostavim operacijama zbrajaja i poteciraja, koje se lako realiziraju a strojom ivou u račualu Naravo, beskoače se sume u Taylorovim redovima eće račuati, ego se zamjejuju pripadim koačim, takozvaim Taylorovim poliomima Pri tome, greška pri aproksimaciji beskoačih suma sa koačim sumama je daa i potpuo izračuljiva, te stoga i predvidiva Navedimo eke klasiče primjere Taylorovih redova: e si , za sve R ;!!! cos sh ch ( ) ( ) ( + )!! 5! 7! + + ()!!! 6! ( + )!! 5! 7! ()!!! 6! , za sve R ;, za sve R ;, za sve R ;, za sve R

21 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) U ormalom smislu (bez pitaja kovergecije), svaku ukciju y () koja ima derivacije svakog reda, možemo razviti u pripadi Taylorov red (red potecija) u okolii eke točke a, i to po sljedećoj ormuli: ( ) ( ) ( a) ( a)! ( a) + '( a )( a ) + ''( a ) ( a)! + Pri tome točku y () a biramo tako da je u joj lako izračuati sve derivacije ukcije U radu sa Taylorovim redovima i poliomima postoje četiri vrste problema: i) ormalo razviti ukciju u je Taylorov red; ii) aproksimirati ukciju jeim Taylorovim poliomom; iii) ocjea greške pri aproksimaciji ukcije jeim Taylorovim poliomom; iv) dokaz kovergecije Taylorovog reda Pokažimo da se iz gorje ormule, specijalo za a, lako mogu dobiti Taylorovi redovi za, a primjer, ukcije ( ) e i ( ) si Samo je potrebo derivirati ove ukcije beskoačo mogo puta, te u dobivee derivacije uvrstiti a 9 Neka je ( ) e i eka je a Slijedi raču: ( ) e () ; '( ) ( e )' e '() ; ( ) ( ) ''( ) ( '( ))' ( e )' e ''() ; ( ) e () Uvrštavajući sada ove podatke u gorju ormulu za Taylorov red, dobivamo Taylorov red ukcije ( ) e oko točke a, odoso: e !!! Neka je ( ) si i eka je a Slijedi raču: ( ) si () ; '( ) (si )' cos '() ; ''( ) ( '( ))' (cos )' si ''() ; '''( ) ( ''( ))' ( si )' cos '''() ; Kao što vidimo, svaka derivacija parog reda u a je jedaka uli, dok epare mijejaju () (+ ) predzak broju jeda Ovo se ormalo može zapisati ovako: (), () ( ) Uvrštavajući sada ove podatke u gorju ormulu za Taylorov red, dobivamo Taylorov red 5 7 ukcije ( ) si oko točke a, odoso: si + +! 5! 7! U kompjuteru se beskoača suma u Taylorovom redu e račua, ego samo ekoliko prvih člaova, odoso kao u sljedećim primjerima: 9 e ;!!

22 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI 5 si + +! 5! 5 5 Zašto su moguće ovakve aproskimacije, govori am sljedeći rezultat: Teorem (Taylorov teorem sredje vrijedosti) Zadae su točka a i ukcija y () koja ima eprekide derivacije prvog, drugog, i sve do m+ reda a ekom itervalu I oko točke a Tada za svaki iz tog itervala I postoji točka ξ ( a, ) takva da vrijedi: ( m+ ) ( ξ ) m+ ( ) Tm ( ) + ( a), ( m + )! gdje je T m () m-ti Taylorov poliom ukcije y () oko točke a : m '( a) ''( a) ( a) m T m ( ) ( a) + ( a) + ( a) + + ( a)!! m! To zači da gorje aproksimacije možemo apisati u obliku pripadih Taylorovih polioma izračuatih za dotiče ukcije oko točke a : 9 e T () ;!! 5 si T 5() +! 5! 5 Općeito, za ove trascedete ukcije možemo apisati jihove Taylorove poliome m-tog stupja oko točke a : e T ( ) m m !!!! m m m, za sve ; m+ m si Tm ( ) ( ) ( ), za sve ( + )!! 5! 7! (m + )! Kolika je točost ovakvih aproksimacija, govori am sljedeći rezultat, koji je direkta posljedica Teorema Teorem (ocjea greške) Zadae su točka a i ukcija y () koja ima eprekide derivacije prvog, drugog, i sve do m+ reda a ekom itervalu I oko točke a Tada za svaki iz tog itervala I vrijedi: ( m+ ) ma ( t) t I m+ ( ) Tm ( ) a ( m + )! Kao što vidimo, precizost aproksimacije eke ukcije y () sa pripadim Taylorovim poliomom T m () ovisi o poašaju maksimale vrijedosti derivacije m+-og reda dae ukcije Isto tako, zbog člaa /(m+)! aproksimacija bi trebala biti bolja ukoliko uzmemo za broj m veću vrijedost, što aravo ovisi o glatkoći ukcije y ()

23 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) Proađimo ocjeu greške pri aproksimaciji broja e sa ( T ) u okolii točke a, i to a itervalu I [,] Uvrštavajem daih podataka u ormulu za ocjeu greške pri aproksimaciji ukcije jeim Taylorovim poliomom (Teorem ) dobivamo da je: e () / ma ( e ) ( t) t [,] T ( )! ma ( e ) t [,] T ( )! t () mae t [,]! e / e 7 t 7 Na kraju još trebamo riješiti pitaje kada Taylorov red eke ukcije kovergira Zamo da, kada uvrstimo kokretu vrijedost za varijablu u Taylorov red, dobivamo jeda kokreta red realih brojeva, pa je smisleo pitaje za koje je sve dai red kovergeta Odgovor je direkta posljedica Teorema Teorem (kovergecija Taylorov reda) Zadae su točka a i ukcija y () koja ima eprekide derivacije svakog reda a ekom itervalu I oko točke a, te eka je točka ξ ( a, ) proizvolja Ako : ( m+ ) ( ξ ) m+ lim ( a), za sve I i ξ ( a, ), m ( m + )! tada Taylorov red ukcije y () oko točke a kovergira za sve I Pri tome, u svakom I pripada suma poprima vrijedost () odoso vrijedi: ( ) ( a) ( a)! ( ) Pokažimo da je Taylorov red ukcije y oko točke a kovergeta za bilo koju vrijedost realog broja (,) Račuamo: e ( m+ ) ( m+ ) ( m+ m+ m+ ( ξ ) ( a) ( m + )! ( e ) ( ξ ) ( ) ( m + )! ( m+ ) ( ξ ) lim ( a) m ( m + )! m+ e ( m + )!, za sve (,) m To zači da su ispujei uvjeti Teorema pa je Taylorov red kovergeta Naravo kovergeciju smo mogli pokazati i bez upotrebe Teorema, odoso direktom ( ) () primjeom D Alembertovog kriterija uzimajući da je opći čla a :!! a a + + ( + )!! ( + ) a lim a + lim L < + Budući da je L< za sve reale, dokazali smo da Taylorov red ukcije sve, što je bolji rezultat od prethodog y e kovergira za

24 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI Pokažimo da je Taylorov red ukcije y si oko točke a kovergeta za bilo koju vrijedost realog broja (,) Račuamo: ( m+ ) ( m+ ) ( m+ m+ m+ ( ξ ) ( a) ( m + )! (cos ) ( ξ ) ( ) ( m + )! ( m+ ) ( ξ ) lim ( a) m ( m + )! m+ ( m + )!, za sve (,) m Naravo, pomoću D Alembertovog kriterija smo mogli dobiti potpuiji zaključak, odoso kovergeciju Taylorovog reda za sius ukciju za sve reale brojeve: a a + + (+ )! ( )! ( + ) a lim a + lim L < ( + ) ZADACI ZA VJEŽBU Pokaži da za Taylorov red ukcije y l( +) oko točke a vrijedi ormula: l( + ) ( ) , za sve < 5 Pokaži da za Taylorov red ukcije y arc tg oko točke a vrijedi ormula: arc tg ( ) , za sve 6 Dokazati kovergeciju Taylorovog reda ukcije y l( +) oko točke a : i) koristeći D Alembertov kriterij; ii) koristeći Teorem 7 Odrediti treći Taylorov poliom T ( ) oko a za ukciju 6 y si 8 Odrediti Taylorov poliom T ( ) oko a za ukciju y cos 9 Izračuati ocjeu greške za aproksimaciju cos T () 5 Dokazati kovergeciju Taylorovog reda ukcije i) koristeći D Alembertov kriterij; ii) koristeći Teorem y arc tg oko točke a : 5 Razviti u Taylorov red oko a ukciju y e

25 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 5 5 Izračuati ocjeu greške za aproksimaciju arc tg T ( ) 5 Pokaži da za Taylorov red ukcije y l( ) oko točke a vrijedi ormula: l( ) + +, za sve <

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

12. PRIMJENE DERIVACIJA

12. PRIMJENE DERIVACIJA Geodetski akultet dr. s. J. Beba-Brkić Predavaja iz Matematike. PRIMJENE DERIVACIJA INTERVALI MONOTONOSTI Podsjetimo se što zači da je ukija mootoa a ekom itervalu I ( ab : Neka je : I R I ( ab R. Ako

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Geodetski akultet dr s J Beba-Brkić Predavaja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Teoremi koje ćemo avesti u ovom poglavlju su osovi teoremi koji osiguravaju ispravost primjea diereijalog

Διαβάστε περισσότερα

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1 Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA . Limesi funkcija (sa svim korekcijama) 69. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA U ovom poglavlju: Neodređeni oblik Neodređeni oblik Neodređeni oblik Kose asimptote Neka je a konačan realan broj ili

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom: Nizovi Defiicija Niz je fukcija Ozake: (a ) ili a } a: R Zadatak Napišite prvih ekoliko člaova izova zadaih općim člaom: a = a = ( ) (c) a = Zadatak Odredite opće člaove izova: 3 5 7 9 ; 3 7 5 3 ; (c)

Διαβάστε περισσότερα

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1, Defiicija: Beskoači iz realih brojeva je fukcija a : N R i Umjesto zapisa a(), a(),,a(), može se koristiti zapis a, a,,a, Broj a zove se opći čla iza, a cijeli iz se kratko ozačuje (a ). Niz je : -rastući

Διαβάστε περισσότερα

METODA SEČICE I REGULA FALSI

METODA SEČICE I REGULA FALSI METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza. 2. NIZOVI 1 / 78 Niz i podiz 2 / 78 Niz i podiz Defiicija Svaku fukciju a : N S zovemo iz u S. Za N pišemo a() = a i azivamo -tim člaom iza. Ozaka za iz je (a ) N ili (a ) ili samo (a ). Kodomea iza može

Διαβάστε περισσότερα

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E . Funkcije (sa svim korekcijama) 5. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E U ovom poglavlju: Elementarne unkcije Inverzne unkcije elementarnih unkcija Domena složenih unkcija Inverz složenih unkcija Ispitivanje

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Centralni granični teorem i zakoni velikih brojeva

Centralni granični teorem i zakoni velikih brojeva Poglavlje 8 Cetrali graiči teorem i zakoi velikih brojeva 8.1 Cetrali graiči teorem Lema 8.1 Za 1/ x 1 vrijedi Dokaz: Stavimo log1 + x x x. fx := log1 + x x, x [ 1/, 1]. Očito f0 = 0. Nadalje, po teoremu

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIČKA ANALIZA II

MATEMATIČKA ANALIZA II MATEMATIČKA ANALIZA II primjeri i zadaci Ilja Gogić, Ate Mimica 6. siječja. Sadržaj Derivacija 5. Tehika deriviraja............................... 5. Derivacija iverzih i implicito zadaih fukcija..............

Διαβάστε περισσότερα

Izrada Domaće zadaće 4

Izrada Domaće zadaće 4 Uiverzitet u Sarajevu Elektrotehički fakultet Predmet: Ižejerska matematika I Daa: 76006 Izrada Domaće zadaće Zadatak : Izračuajte : si( ) (cos( )) L 0 a) primjeom L'Hospitalovog pravila; b) izravom upotrebom

Διαβάστε περισσότερα

DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješenja 1. kolokvija (16. studenog 2015.)

DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješenja 1. kolokvija (16. studenog 2015.) DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješeja 1. kolokvija (16. studeog 2015.) Zadatak 1 (20 bodova) Neka je fukcija d: R 2 R 2 R daa formulom { x 1 + y d(x, y) = 1, ako je x y, 0, ako je

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

5. poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA

5. poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA 5 Derivacija funkcija (sa svim korekcijama) 8 5 poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA U ovom poglavlju: Derivacija po definiciji, tablica deriviranja Derivacija zbroja, razlike, produkta i kvocijenta

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Granične vrednosti realnih nizova

Granične vrednosti realnih nizova Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

1 FUNKCIJE. Pretpostavljamo poznavanje prirodnih brojeva N = {1, 2, 3,... },

1 FUNKCIJE. Pretpostavljamo poznavanje prirodnih brojeva N = {1, 2, 3,... }, FUNKCIJE Pretpostavljamo pozavaje prirodih brojeva N = {,, 3,... }, cijelih brojeva Z = {...,,, 0,,,... }, racioalih brojeva Q = { m : m Z, N}. Nećemo defiirati reale brojeve R jer bi as to odvelo previše

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Redovi funkcija. Redovi potencija. Franka Miriam Brückler

Redovi funkcija. Redovi potencija. Franka Miriam Brückler Franka Miriam Brückler Redovi funkcija 1 + (x 2) + 1 + x + x 2 + x 3 + x 4 +... = (x 2)2 2! + (x 2)3 3! + +... = sin(x) + sin(2x) + sin(3x) +... = x n, + + n=1 (x 2) n, n! sin(nx). Redovi funkcija 1 +

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum 16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115

4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115 4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115 2 / 115 Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Povijesno su dva po prirodi različita

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 45 Definicija derivacije funkcije Neka je funkcija f definirana u okolini točke x 0 i

Διαβάστε περισσότερα

Sadržaj: Diferencijalni račun Tangenta na krivulju Definicija derivacije Derivacija i neprekinutost Osnovna pravila deriviranja

Sadržaj: Diferencijalni račun Tangenta na krivulju Definicija derivacije Derivacija i neprekinutost Osnovna pravila deriviranja Sadržaj: Dierecijali raču Taea a krivulju Deiicija derivacije Derivacija i eprekiuos Osova pravila deriviraja Derivacija složee ukcije i iverze ukcije Derivacija elemeari ukcija Tablica derivacija elemeari

Διαβάστε περισσότερα

Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije

Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije Osnovni teoremi diferencijalnog računa L Hospitalovo pravilo Derivacije višeg reda Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

1 Neprekidne funkcije na kompaktima

1 Neprekidne funkcije na kompaktima Neprekide fukcije a kompaktima.. Teorem. Neka je K kompakta podskup metričkog prostora X, a f : X Y eprekido preslikavaje u metrički prostor Y. Tada je slika f(k) kompakta skup u Y..2. Zadatak. Neka su

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

Teorem o prostim brojevima

Teorem o prostim brojevima Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski sveučiliši studij Matematika Zlatko Durmiš Teorem o prostim brojevima Završi rad Rijeka, 22. Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske funkcije

Trigonometrijske funkcije 9 1. Trigoometrijske fukcije 1.1. Ako je α + β π,izračuaj 1 + tg α)1 + tg β). 4 1.. Izračuaj zbroj log a tg 1 + log a tg +...+ log a tg 89. 1.3. Izračuaj 40 0 si 0 bez uporabe tablica ili račuala. 1.4.

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

2.6 Nepravi integrali

2.6 Nepravi integrali 66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA Pojam derivacije Glavne ideje koje su vodile do današnjeg shvaćanja derivacije razvile su se u 7 stoljeću kada i započinje razvoj

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Procjena parametara. Zadatak 4.1 Neka je X 1, X 2,..., X n slučajni uzorak iz populacije s konačnim očekivanjem µ i varijancom σ 2.

Procjena parametara. Zadatak 4.1 Neka je X 1, X 2,..., X n slučajni uzorak iz populacije s konačnim očekivanjem µ i varijancom σ 2. 4 Procjea parametara Neka je X slučaja varijabla čiju distribuciju proučavamo. Defiicija: Slučaji uzorak duljie za X je iz od ezavisih i jedako distribuiraih slučajih varijabli X 1, X,..., X koje imaju

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE 9 Diferencijalne jednadžbe 6 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE U ovom poglavlju: Direktna integracija Separacija varijabli Linearna diferencijalna jednadžba Bernoullijeva diferencijalna jednadžba Diferencijalna

Διαβάστε περισσότερα

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI 6.. Definicija reda Promatrajmo niz Definicija reda ( ) n 2 :, 2 2 3 2 4 2,... Postupno zbrajajmo elemente niza: = + 2 2 = 5 4 + 2 2 + 3 2 = 49 36 + 2 2 + 3 2 + 4 2 =

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL završni ispit 4. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MJERA I INTEGRAL završni ispit 4. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupo 8 bodova) MJERA I INTEGRAL završi ispit 4. srpja 216. (Kjige, bilježice, dodati papiri i kalkulatori isu dozvoljei!) (a) (2 boda) Defiirajte p za ekspoete p [1, +. (b) (6 bodova) Dokažite da

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijalni račun

Diferencijalni račun ni račun October 28, 2008 ni račun Uvod i motivacija Točka infleksije ni račun Realna funkcija jedne realne varijable Neka je X neprazan podskup realnih brojeva. Ako svakom elementu x X po postupku f pridružimo

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα