6. poglavlje (korigirano) PRIMJENA DERIVACIJA
|
|
- Δάμαρις Κορνάρος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 6 poglavlje (korigirao) PRIMJENA DERIVACIJA U ovom poglavlju: Tageta i ormala Stacioare točke ukcije Tablica mootoosti, ekstremi, koveksost i kokavost, ileksije L'Hospitalovo pravilo Taylorovi redovi Uglavom će as iteresirati primjea derivacija a kvalitativa svojstva ukcija y (), kao što su mootoost, ekstremi, koveksost i kokavost te točke ileksije Naravo, kod deiiraja derivacije već smo rekli da je derivacija ukcije y () u točki a koeicijet tagete a tu ukciju u točki ( a, ( a)), pa ćemo vježbati i raču proalažeja tagete i ormale za dau ukciju Nadalje, derivacija u okviru L Hospitalovog pravila može olakšati raču sa limesima, pogotovo kada imamo u ekoj složeoj ukciji ekoliko elemetarih ukcija različite vrste, poput trascedete i algebarske Na kraju, ajvažija primjea derivacija ogleda se u aproksimaciji složeih i trascedetih ukcija Taylorovim redovima 6 TANGENTA I NORMALA Poovimo li deiiciju derivacije sa početka prethodog poglavlja, lako dobivamo ormule za jedadžbu tatgete i ormale a dau ukciju y () u daoj točki a : tageta t y ( a) '( a)( a) ormala y ( a) ( a) '( a) Kako vidimo, koeicijet ormale je suprota i reciproča koeicijetu tagete, jer je ormala pravac kroz točku ( a, ( a)) koji je okomit a tagetu: t
2 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima proaći jedadžbe tageti i ormala daih ukcija u daim točkama 7 ( ), u ; () ; '( ) '() ; y () '()( ) y ( ) ( )( ); y () ( ) y ( ) ( ); '() Rješeje: tageta y, ormala 7 y 7 ( ) e +, u ; + () e ; e e '( ) '() ; y () '()( ) y ( ); y () ( ) y ( ); '() Rješeje: tageta y +, ormala y + 7 ( ) l( ), u ; () l( ) l 7 7; '( ) '() ; y () '()( ) y ( 7) ( ); y () ( ) y ( 7) ( ); '() Rješeje: tageta y, ormala y
3 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 7 Kolike odsječke a koordiatim osima odsijeca tageta krivulje jeoj točki za koju je? y povučea u Rješeje: () '( ) ( y () t O t O y ; / )' ( ) '()( ) / y +, y y +, / y ( ) + y + '() ; t y + ; ; y ; Duljie tražeih odsječaka su jedake i izose 75 Naći jedadžbu tageti povučeih a ukciju ukcija siječe koordiate osi ( ) u točkama gdje daa O y, y, y (); Oy y, y, y (); ( ) ( ) '( ) '(), '() ; ( ) ( ) y () y () '()( ) '()( ) y ( ); y ( ) Rješeje: prva tageta t y, druga tageta t y + ZADACI ZA VJEŽBU 76 Naći jedadžbu tagete a ukciju ( ) 5 + u točki 77 Naći jedadžbu tagete i ormale a ukciju ( ) + u točki gdje ukcija () siječe os O y
4 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI 78 Kolike odsječke a koordiatim osima odsijeca ormala ukcije ( ) + povučea u jeoj točki za koju je 79 Naći površiu trokuta kojeg čie koordiate osi O i ( ) e povučea u jeoj točki za koju je O y, te tageta ukcije 8 U kojoj točki ukcije ( ) treba postaviti jeu tagetu koja je paralela sa pravcem y +? RJEŠENJA 76 t y t y +, y + 78 duljie su / i / 79 P / e 8 6 STACIONARNE TOČKE FUNKCIJA Važu ulogu u tražeju ekstrema ukcija jede varijable igraju takozvae stacioare točke ukcije Jedostavo rečeo, stacioare točke su točke gdje se ukcija «odmara» Za preciziju deiiciju potreba am je pretpostavka da ukcija ima derivaciju u svakoj točki svoje domee Tada pod stacioarim točkama ukcije y () podrazumijevamo ultočke jee derivacije '( ), odoso vrijedi: a je stacioara točka od y ( ) '( a) Kao što ćemo vidjeti u sljedećoj točki, kao prvi korak u tražeju ekstrema dae ukcije bit će proalažeje stacioarih točaka RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima treba proaći sve stacioare točke daih ukcija
5 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) ( ) ; D( ) R; + '( ) 6( ), ; Rješeje: stacioare točke su, ( ) 5 6 7; D( ) R; + + '( ) 6( 5 6), ; Rješeje: stacioare točke su, 8 ( ) l ; D( ) (, ); + e / '( ) (l ) ; Rješeje: stacioare točke su / e 8 ( ) e ; D( ) R; e + '( ) ( ), ; Rješeje: stacioare točke su, 85 ( ) ; l D( ) (,) (, ); l + '( ) l e; Rješeje: stacioare točke su e
6 6 ZADACI ZA VJEŽBU Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI U sljedećim zadacima aći stacioare točke 5 86 ( ) + 87 ( ) ( ) l 89 ( ) + e 9 ( ) arc ctg + l RJEŠENJA 86 stacioare:, 87 stacioare:,, 88 stacioare: e 9 stacioare: 89 stacioare: / 6 TABLICA MONOTONOSTI EKSTREMI Ekstremi dae ukcije y () su jee točke miimuma i maksimuma Točka a je točka (lokalog) miimuma ukcije y () ako u okolii te točke ukcija poprima lokalo ajmaju vrijedost, odoso vrijedi: postoji δ > takav da je ( ) ( a) za sve ( a δ, a + δ ) Točka a je točka (lokalog) maksimuma ukcije y () ako u okolii te točke ukcija poprima lokalo ajveću vrijedost, odoso vrijedi: postoji δ > takav da je ( ) ( a) za sve ( a δ, a + δ ) Osovi razultat koji koristimo u tražeju ekstrema ukcije y () je slijedeći:
7 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 7 ako je točka a ekstrem od y ( ) '( a) To zači da točke ekstrema treba tražiti među stacioarim točkama Naravo, ije svaka stacioara točka ujedo i ekstrem Među stacioarim točkama eke ukcije, osim ekstrema, odoso točaka miimuma i maksimuma, alaze se i točke ileksije, o kojima će biti riječi u slijedećoj točki 6 Osim stacioarih točaka, koristit ćemo se i itervalima mootoosti, koje smo deiirali a početku poglavlja Umjesto da po deiiciji ispitujemo itervale a kojima ukcija pada i raste, što je doista teško, mi ćemo se koristiti predzakom derivacije dae ukcije, odoso: y () je rastuća a [ a, b] '( ) za svaki ( a, b), y () je padajuća a [ a, b] '( ) za svaki ( a, b) Tablicu, u kojoj ćemo promatrati predzak derivacije '( ) između stacioarih točaka ukcije y (), zovemo tablica mootoosti ukcije y () U tom smislu, prvo treba odrediti domeu ukcije, pa stacioare točke, a tek potom i tablicu mootoosti RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima aći tablicu mootoosti te odrediti ekstreme daih ukcija 9 ( ) e ; D( ) R, domea ema rubova; '( ) e ( ) je stacioara; Tablica mootoosti: ' + - Rješeje: je točka maksimuma Radi vizualizacije, je gra je:
8 8 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI l 9 ( ) ; D( ) (, ) domea ima jeda rub ; l '( ) e je stacioara; Tablica mootoosti: e ' + - Rješeje: e je točka maksimuma 9 ( ) l ; D( ) (, ) domea ima jeda rub ; + l e '( ) je stacioara; Tablica mootoosti: e ' - + Rješeje: e je točka miimuma
9 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 9 9 ( ) ( ) e ; D( ) (,) (, ) domea ima rub ; e '( ) je stacioara; Tablica mootoosti: ' Rješeje: je točka maksimuma Radi vizualizacije, je gra je: l + 95 ( ) arctg ; l D( ) (, e) ( e, ) domea ima dva ruba, e; '( ) ema stacioarih t; (l + ) Tablica mootoosti: Rješeje: ema ekstrema e ' - -
10 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI + 96 ( ) l ; + D ( ) (, ) (,) (, ) domea ima rubove,,, ; + '( ) je stacioara; ( + )( + ) Tablica mootoosti: / ' Rješeje: je točka miimuma Radi vizualizacije, je gra je: ZADACI ZA VJEŽBU U sljedećim zadacima aći ekstreme i tablicu mootoosti 97 ( ) + arcsi 98 ( ) + e + 99 ( ) arc tg + +
11 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) + ( ) l + ( ) e 5 ( ) arc tg + l RJEŠENJA 97 ekstremi: ma /, / ' ekstremi: ma, ' ekstremi: mi /, / ' - + ekstremi: ma, ' + -
12 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI ekstremi: ma, ' ekstremi:,, ma mi ' KONVEKSNOST I KONKAVNOST INFLEKSIJE Koveksost i kokavost ukcije y () a ekom itervalu [ a, b] smo deiirali a početku 5 poglavlja Međutim, ije lako po deiiciji ispitivati koveksost i kokavost složeih ukcija Zbog toga, a uz pretpostavku da ukcija y () ima prve i druge derivacije, koje su deiirae u svakoj točki jee domee, koristit ćemo slijedeći praktiča kriterij: y () je koveksa a [ a, b] ''( ) > za svaki ( a, b), y () je kokava a [ a, b] ''( ) < za svaki ( a, b) Točka a, gdje ukcija mijeja koveksost u kokavost i obrato, zove se točka ileksije ukcije y () Primijeimo li prethodi kriterij a koveksost i kokavost, slijedi da su točke ileksije ul-točke druge derivacije od y () Obrat e vrijedi Vidi zadatak dolje Kod ispitivaja itervala koveksosti i kokavosti, sličo kao i kod mootoosti, koristimo se odgovarajućom tablicom Međutim, kod ove tablice koveksosti i kokavosti promatramo mijejaje predzaka druge derivacije ''( ) između ul-točaka ''( ) U tom smislu, prvo treba odrediti domeu ukcije, pa ul-točke druge derivacije, pa tek potom tablicu (itervale) koveksosti i kokavosti RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima aći tablicu (itervale) koveksosti i kokavosti te odrediti točke ileksije daih ukcija
13 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) + + ( ) 8 ; D( ) R, domea ema rubova; + ''( ) ( ), ; Tablica koveksosti i kokavosti: - '' Rješeje: točke ileksije su i Radi vizualizacije, je gra je: ( ) ; + D( ) R, domea ema rubova; + 6 ''( ), ; ( + ) Tablica koveksosti i kokavosti: '' Rješeje: točke ileksije su i Radi vizualizacije, je gra je:
14 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI ( ) e ; D( ) R, domea ema rubova; ''( ) ( ) /, / ; e Tablica koveksosti i kokavosti: '' Rješeje: točke ileksije su i Radi vizualizacije, je gra je:
15 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 5 6 ( ) ; l D( ) (,) (, ), domea ima dva ruba, ; l e l ''( ) ; Tablica koveksosti i kokavosti: e '' Rješeje: točka ileksije je Radi vizualizacije, je gra je: e ( ) l ; D( ) (, ), domea ima rub ; l ''( ) ; Tablica koveksosti i kokavosti: Rješeje: točka ileksije je '' + -
16 6 ZADACI ZA VJEŽBU Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI U sljedećim zadacima aći točke ileksije i tablicu koveksosti i kokavosti 8 ( ) ( ) + 5 ( ) l ( ) e ( ) arctg l e ( ) RJEŠENJA 8 ileksije:,, '' ileksije:,,, '' ileksija:, '' + -
17 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 7 ileksije,, +, + '' ema ileksija, e '' - - ileksija: /, / '' L HOSPITALOVO PRAVILO U poglavlju smo detaljo izložili problematiku tražeja limesa u Međutim, ukoliko je točka a koača ili ako je složea ukcija od koje tražimo limes kompozicija razorodih ukcija (poput kvocijeta polioma i ekspoecijale ili sličo) tada je dobro u račuaju limesa koristiti L Hospitalovo pravilo: ( ) '( ) lim ( ili ) lim a g( ) a g'( ) Veoma je važo prije i poslije korišteja ovog jedostavog pravila srediti dau ukciju a ajmaji mogući izraz te izlučiti izva limesa sve ukcije koje estvaraju eodređee oblike ili Ukoliko se e budemo pridržavali ovog savjeta, u određeim zadacima, pri uzastopoj primjei ovog pravila, možemo ući u «slijepu ulicu» Vidi riješei primjer, dolje RIJEŠENI PRIMJERI U sljedećim zadacima izračuati limese daih ukcija koristeći L'Hospitalovo pravilo
18 8 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI l (l ) ' / lim lim lim lim ( )' e ( e )' e ( e )' e 5 lim lim lim lim lim ( )' ( )' e e e ( )' 6 lim ( ) lim lim ( )' e ( ) lim lim e e π π arctg ( arctg )' π 7 lim arctg ( ) lim lim ( )' lim lim + + th ( th )' 8 lim th ( ) lim lim ( )' ch ch sh lim lim lim l (l )' 9 lim l lim lim lim lim ( )' si (si )' cos lim lim lim lim cos ( )' tg tg (tg )' cos lim lim lim lim ( )' si cos cos lim lim lim si cos cos cos + si si si cos lim lim si + cos cos si tg cos cos lim lim lim lim lim( cos ) si cos cos cos
19 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 9 si cos si cos cos si lim lim lim cos lim tg tg tg si lim ( ) tg ZADACI ZA VJEŽBU l 5 lim e 6 lim 7 lim l 8 lim arctg l 9 lim( si ) si lim si cos lim ( + ) si cos lim sh si lim ch cos π cos lim si 5 lim
20 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI cos 6 lim ch tg si 7 lim th sh th 8 lim tg RJEŠENJA π π TAYLOR-OVI REDOVI I POLINOMI Jedo od ajmoćijih aalitičkih oruđa u ižejerstvu predstavljaju Taylorovi redovi Osova ideja je da se pozate e-algebarske ukcije prikažu u obliku beskoače sume Time se složee e-algebarske operacije mijejaju s jedostavim operacijama zbrajaja i poteciraja, koje se lako realiziraju a strojom ivou u račualu Naravo, beskoače se sume u Taylorovim redovima eće račuati, ego se zamjejuju pripadim koačim, takozvaim Taylorovim poliomima Pri tome, greška pri aproksimaciji beskoačih suma sa koačim sumama je daa i potpuo izračuljiva, te stoga i predvidiva Navedimo eke klasiče primjere Taylorovih redova: e si , za sve R ;!!! cos sh ch ( ) ( ) ( + )!! 5! 7! + + ()!!! 6! ( + )!! 5! 7! ()!!! 6! , za sve R ;, za sve R ;, za sve R ;, za sve R
21 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) U ormalom smislu (bez pitaja kovergecije), svaku ukciju y () koja ima derivacije svakog reda, možemo razviti u pripadi Taylorov red (red potecija) u okolii eke točke a, i to po sljedećoj ormuli: ( ) ( ) ( a) ( a)! ( a) + '( a )( a ) + ''( a ) ( a)! + Pri tome točku y () a biramo tako da je u joj lako izračuati sve derivacije ukcije U radu sa Taylorovim redovima i poliomima postoje četiri vrste problema: i) ormalo razviti ukciju u je Taylorov red; ii) aproksimirati ukciju jeim Taylorovim poliomom; iii) ocjea greške pri aproksimaciji ukcije jeim Taylorovim poliomom; iv) dokaz kovergecije Taylorovog reda Pokažimo da se iz gorje ormule, specijalo za a, lako mogu dobiti Taylorovi redovi za, a primjer, ukcije ( ) e i ( ) si Samo je potrebo derivirati ove ukcije beskoačo mogo puta, te u dobivee derivacije uvrstiti a 9 Neka je ( ) e i eka je a Slijedi raču: ( ) e () ; '( ) ( e )' e '() ; ( ) ( ) ''( ) ( '( ))' ( e )' e ''() ; ( ) e () Uvrštavajući sada ove podatke u gorju ormulu za Taylorov red, dobivamo Taylorov red ukcije ( ) e oko točke a, odoso: e !!! Neka je ( ) si i eka je a Slijedi raču: ( ) si () ; '( ) (si )' cos '() ; ''( ) ( '( ))' (cos )' si ''() ; '''( ) ( ''( ))' ( si )' cos '''() ; Kao što vidimo, svaka derivacija parog reda u a je jedaka uli, dok epare mijejaju () (+ ) predzak broju jeda Ovo se ormalo može zapisati ovako: (), () ( ) Uvrštavajući sada ove podatke u gorju ormulu za Taylorov red, dobivamo Taylorov red 5 7 ukcije ( ) si oko točke a, odoso: si + +! 5! 7! U kompjuteru se beskoača suma u Taylorovom redu e račua, ego samo ekoliko prvih člaova, odoso kao u sljedećim primjerima: 9 e ;!!
22 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI 5 si + +! 5! 5 5 Zašto su moguće ovakve aproskimacije, govori am sljedeći rezultat: Teorem (Taylorov teorem sredje vrijedosti) Zadae su točka a i ukcija y () koja ima eprekide derivacije prvog, drugog, i sve do m+ reda a ekom itervalu I oko točke a Tada za svaki iz tog itervala I postoji točka ξ ( a, ) takva da vrijedi: ( m+ ) ( ξ ) m+ ( ) Tm ( ) + ( a), ( m + )! gdje je T m () m-ti Taylorov poliom ukcije y () oko točke a : m '( a) ''( a) ( a) m T m ( ) ( a) + ( a) + ( a) + + ( a)!! m! To zači da gorje aproksimacije možemo apisati u obliku pripadih Taylorovih polioma izračuatih za dotiče ukcije oko točke a : 9 e T () ;!! 5 si T 5() +! 5! 5 Općeito, za ove trascedete ukcije možemo apisati jihove Taylorove poliome m-tog stupja oko točke a : e T ( ) m m !!!! m m m, za sve ; m+ m si Tm ( ) ( ) ( ), za sve ( + )!! 5! 7! (m + )! Kolika je točost ovakvih aproksimacija, govori am sljedeći rezultat, koji je direkta posljedica Teorema Teorem (ocjea greške) Zadae su točka a i ukcija y () koja ima eprekide derivacije prvog, drugog, i sve do m+ reda a ekom itervalu I oko točke a Tada za svaki iz tog itervala I vrijedi: ( m+ ) ma ( t) t I m+ ( ) Tm ( ) a ( m + )! Kao što vidimo, precizost aproksimacije eke ukcije y () sa pripadim Taylorovim poliomom T m () ovisi o poašaju maksimale vrijedosti derivacije m+-og reda dae ukcije Isto tako, zbog člaa /(m+)! aproksimacija bi trebala biti bolja ukoliko uzmemo za broj m veću vrijedost, što aravo ovisi o glatkoći ukcije y ()
23 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) Proađimo ocjeu greške pri aproksimaciji broja e sa ( T ) u okolii točke a, i to a itervalu I [,] Uvrštavajem daih podataka u ormulu za ocjeu greške pri aproksimaciji ukcije jeim Taylorovim poliomom (Teorem ) dobivamo da je: e () / ma ( e ) ( t) t [,] T ( )! ma ( e ) t [,] T ( )! t () mae t [,]! e / e 7 t 7 Na kraju još trebamo riješiti pitaje kada Taylorov red eke ukcije kovergira Zamo da, kada uvrstimo kokretu vrijedost za varijablu u Taylorov red, dobivamo jeda kokreta red realih brojeva, pa je smisleo pitaje za koje je sve dai red kovergeta Odgovor je direkta posljedica Teorema Teorem (kovergecija Taylorov reda) Zadae su točka a i ukcija y () koja ima eprekide derivacije svakog reda a ekom itervalu I oko točke a, te eka je točka ξ ( a, ) proizvolja Ako : ( m+ ) ( ξ ) m+ lim ( a), za sve I i ξ ( a, ), m ( m + )! tada Taylorov red ukcije y () oko točke a kovergira za sve I Pri tome, u svakom I pripada suma poprima vrijedost () odoso vrijedi: ( ) ( a) ( a)! ( ) Pokažimo da je Taylorov red ukcije y oko točke a kovergeta za bilo koju vrijedost realog broja (,) Račuamo: e ( m+ ) ( m+ ) ( m+ m+ m+ ( ξ ) ( a) ( m + )! ( e ) ( ξ ) ( ) ( m + )! ( m+ ) ( ξ ) lim ( a) m ( m + )! m+ e ( m + )!, za sve (,) m To zači da su ispujei uvjeti Teorema pa je Taylorov red kovergeta Naravo kovergeciju smo mogli pokazati i bez upotrebe Teorema, odoso direktom ( ) () primjeom D Alembertovog kriterija uzimajući da je opći čla a :!! a a + + ( + )!! ( + ) a lim a + lim L < + Budući da je L< za sve reale, dokazali smo da Taylorov red ukcije sve, što je bolji rezultat od prethodog y e kovergira za
24 Merva Pašić: Mata dodatak predavajima za grupe GHI Pokažimo da je Taylorov red ukcije y si oko točke a kovergeta za bilo koju vrijedost realog broja (,) Račuamo: ( m+ ) ( m+ ) ( m+ m+ m+ ( ξ ) ( a) ( m + )! (cos ) ( ξ ) ( ) ( m + )! ( m+ ) ( ξ ) lim ( a) m ( m + )! m+ ( m + )!, za sve (,) m Naravo, pomoću D Alembertovog kriterija smo mogli dobiti potpuiji zaključak, odoso kovergeciju Taylorovog reda za sius ukciju za sve reale brojeve: a a + + (+ )! ( )! ( + ) a lim a + lim L < ( + ) ZADACI ZA VJEŽBU Pokaži da za Taylorov red ukcije y l( +) oko točke a vrijedi ormula: l( + ) ( ) , za sve < 5 Pokaži da za Taylorov red ukcije y arc tg oko točke a vrijedi ormula: arc tg ( ) , za sve 6 Dokazati kovergeciju Taylorovog reda ukcije y l( +) oko točke a : i) koristeći D Alembertov kriterij; ii) koristeći Teorem 7 Odrediti treći Taylorov poliom T ( ) oko a za ukciju 6 y si 8 Odrediti Taylorov poliom T ( ) oko a za ukciju y cos 9 Izračuati ocjeu greške za aproksimaciju cos T () 5 Dokazati kovergeciju Taylorovog reda ukcije i) koristeći D Alembertov kriterij; ii) koristeći Teorem y arc tg oko točke a : 5 Razviti u Taylorov red oko a ukciju y e
25 6 Primjea derivacija (sa svim korekcijama) 5 5 Izračuati ocjeu greške za aproksimaciju arc tg T ( ) 5 Pokaži da za Taylorov red ukcije y l( ) oko točke a vrijedi ormula: l( ) + +, za sve <
( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )
Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότερα12. PRIMJENE DERIVACIJA
Geodetski akultet dr. s. J. Beba-Brkić Predavaja iz Matematike. PRIMJENE DERIVACIJA INTERVALI MONOTONOSTI Podsjetimo se što zači da je ukija mootoa a ekom itervalu I ( ab : Neka je : I R I ( ab R. Ako
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραGeodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA
Geodetski akultet dr s J Beba-Brkić Predavaja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Teoremi koje ćemo avesti u ovom poglavlju su osovi teoremi koji osiguravaju ispravost primjea diereijalog
Διαβάστε περισσότερα3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA
. Limesi funkcija (sa svim korekcijama) 69. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA U ovom poglavlju: Neodređeni oblik Neodređeni oblik Neodređeni oblik Kose asimptote Neka je a konačan realan broj ili
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραNizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:
Nizovi Defiicija Niz je fukcija Ozake: (a ) ili a } a: R Zadatak Napišite prvih ekoliko člaova izova zadaih općim člaom: a = a = ( ) (c) a = Zadatak Odredite opće člaove izova: 3 5 7 9 ; 3 7 5 3 ; (c)
Διαβάστε περισσότεραDefinicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,
Defiicija: Beskoači iz realih brojeva je fukcija a : N R i Umjesto zapisa a(), a(),,a(), može se koristiti zapis a, a,,a, Broj a zove se opći čla iza, a cijeli iz se kratko ozačuje (a ). Niz je : -rastući
Διαβάστε περισσότεραMETODA SEČICE I REGULA FALSI
METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραNiz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.
2. NIZOVI 1 / 78 Niz i podiz 2 / 78 Niz i podiz Defiicija Svaku fukciju a : N S zovemo iz u S. Za N pišemo a() = a i azivamo -tim člaom iza. Ozaka za iz je (a ) N ili (a ) ili samo (a ). Kodomea iza može
Διαβάστε περισσότερα3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E
. Funkcije (sa svim korekcijama) 5. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E U ovom poglavlju: Elementarne unkcije Inverzne unkcije elementarnih unkcija Domena složenih unkcija Inverz složenih unkcija Ispitivanje
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραCentralni granični teorem i zakoni velikih brojeva
Poglavlje 8 Cetrali graiči teorem i zakoi velikih brojeva 8.1 Cetrali graiči teorem Lema 8.1 Za 1/ x 1 vrijedi Dokaz: Stavimo log1 + x x x. fx := log1 + x x, x [ 1/, 1]. Očito f0 = 0. Nadalje, po teoremu
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIČKA ANALIZA II
MATEMATIČKA ANALIZA II primjeri i zadaci Ilja Gogić, Ate Mimica 6. siječja. Sadržaj Derivacija 5. Tehika deriviraja............................... 5. Derivacija iverzih i implicito zadaih fukcija..............
Διαβάστε περισσότεραIzrada Domaće zadaće 4
Uiverzitet u Sarajevu Elektrotehički fakultet Predmet: Ižejerska matematika I Daa: 76006 Izrada Domaće zadaće Zadatak : Izračuajte : si( ) (cos( )) L 0 a) primjeom L'Hospitalovog pravila; b) izravom upotrebom
Διαβάστε περισσότεραDIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješenja 1. kolokvija (16. studenog 2015.)
DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješeja 1. kolokvija (16. studeog 2015.) Zadatak 1 (20 bodova) Neka je fukcija d: R 2 R 2 R daa formulom { x 1 + y d(x, y) = 1, ako je x y, 0, ako je
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα5. poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA
5 Derivacija funkcija (sa svim korekcijama) 8 5 poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA U ovom poglavlju: Derivacija po definiciji, tablica deriviranja Derivacija zbroja, razlike, produkta i kvocijenta
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραII. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim
Διαβάστε περισσότερα9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE
Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραGranične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα1 FUNKCIJE. Pretpostavljamo poznavanje prirodnih brojeva N = {1, 2, 3,... },
FUNKCIJE Pretpostavljamo pozavaje prirodih brojeva N = {,, 3,... }, cijelih brojeva Z = {...,,, 0,,,... }, racioalih brojeva Q = { m : m Z, N}. Nećemo defiirati reale brojeve R jer bi as to odvelo previše
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραRedovi funkcija. Redovi potencija. Franka Miriam Brückler
Franka Miriam Brückler Redovi funkcija 1 + (x 2) + 1 + x + x 2 + x 3 + x 4 +... = (x 2)2 2! + (x 2)3 3! + +... = sin(x) + sin(2x) + sin(3x) +... = x n, + + n=1 (x 2) n, n! sin(nx). Redovi funkcija 1 +
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum
16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότερα4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115
4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115 2 / 115 Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Povijesno su dva po prirodi različita
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραDerivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1
Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 45 Definicija derivacije funkcije Neka je funkcija f definirana u okolini točke x 0 i
Διαβάστε περισσότεραSadržaj: Diferencijalni račun Tangenta na krivulju Definicija derivacije Derivacija i neprekinutost Osnovna pravila deriviranja
Sadržaj: Dierecijali raču Taea a krivulju Deiicija derivacije Derivacija i eprekiuos Osova pravila deriviraja Derivacija složee ukcije i iverze ukcije Derivacija elemeari ukcija Tablica derivacija elemeari
Διαβάστε περισσότεραSadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije
Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije Osnovni teoremi diferencijalnog računa L Hospitalovo pravilo Derivacije višeg reda Derivacija
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα1 Neprekidne funkcije na kompaktima
Neprekide fukcije a kompaktima.. Teorem. Neka je K kompakta podskup metričkog prostora X, a f : X Y eprekido preslikavaje u metrički prostor Y. Tada je slika f(k) kompakta skup u Y..2. Zadatak. Neka su
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραAritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότεραTeorem o prostim brojevima
Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski sveučiliši studij Matematika Zlatko Durmiš Teorem o prostim brojevima Završi rad Rijeka, 22. Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku Preddiplomski
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske funkcije
9 1. Trigoometrijske fukcije 1.1. Ako je α + β π,izračuaj 1 + tg α)1 + tg β). 4 1.. Izračuaj zbroj log a tg 1 + log a tg +...+ log a tg 89. 1.3. Izračuaj 40 0 si 0 bez uporabe tablica ili račuala. 1.4.
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότερα2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
Διαβάστε περισσότεραGeodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA
Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA Pojam derivacije Glavne ideje koje su vodile do današnjeg shvaćanja derivacije razvile su se u 7 stoljeću kada i započinje razvoj
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραViše dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu
Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραProcjena parametara. Zadatak 4.1 Neka je X 1, X 2,..., X n slučajni uzorak iz populacije s konačnim očekivanjem µ i varijancom σ 2.
4 Procjea parametara Neka je X slučaja varijabla čiju distribuciju proučavamo. Defiicija: Slučaji uzorak duljie za X je iz od ezavisih i jedako distribuiraih slučajih varijabli X 1, X,..., X koje imaju
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότεραDIFERENCIJALNE JEDNADŽBE
9 Diferencijalne jednadžbe 6 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE U ovom poglavlju: Direktna integracija Separacija varijabli Linearna diferencijalna jednadžba Bernoullijeva diferencijalna jednadžba Diferencijalna
Διαβάστε περισσότερα1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI
/ 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI 6.. Definicija reda Promatrajmo niz Definicija reda ( ) n 2 :, 2 2 3 2 4 2,... Postupno zbrajajmo elemente niza: = + 2 2 = 5 4 + 2 2 + 3 2 = 49 36 + 2 2 + 3 2 + 4 2 =
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραMJERA I INTEGRAL završni ispit 4. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
1. (ukupo 8 bodova) MJERA I INTEGRAL završi ispit 4. srpja 216. (Kjige, bilježice, dodati papiri i kalkulatori isu dozvoljei!) (a) (2 boda) Defiirajte p za ekspoete p [1, +. (b) (6 bodova) Dokažite da
Διαβάστε περισσότεραDiferencijalni račun
ni račun October 28, 2008 ni račun Uvod i motivacija Točka infleksije ni račun Realna funkcija jedne realne varijable Neka je X neprazan podskup realnih brojeva. Ako svakom elementu x X po postupku f pridružimo
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραMetoda najmanjih kvadrata
Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj
Διαβάστε περισσότερα