Tehnologija bušenja II
|
|
|
- Γώργος Παπαφιλίππου
- 6 μήνες πριν
- Προβολές:
Transcript
1 INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 1. Vežba V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 1 of 44
2 Algebra i trigonometrija V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 2 of 44
3 Jednačine Pitanje: Ako je a = 3b 2 Koliko je a kada je b=60? 180 Odgovor: a = = 90 2 Odnos Ako je 15 x = Izračunati x Rešenje: x = = 23, a 3b Ako je = Izračunati a kada je b=6 4 8 Rešenje: b 24 a = 12b a = = 3 2 V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 3 of 44
4 Pravilo: Ako dodamo, oduzmemo, množimo ili podelimo istim iznosom obe strane jednačine, istovetnost se ne menja. Primer Ako je a = 3b tada a + c = 3b + c i a c = 3b - c Pravilo: Član jednačine sa jedne strane, se može prebaciti na drugu stranu ali uz promenu znaka. a Primer Data je jednačina 3 = 4b 6 2 Ako je b = 4, izračunati vrednost a a = 4b a = 2 ( 4b 6 + 3) a = 2 13 = 26 V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 4 of 44
5 Grafik jednačine Jednačina tipa y=ax+b je poznata kao jednačina prave linije. Ako se nacrta u pravougaonom koordinatnom sistemu (X-Y), daje pravu liniju. a je nagib prave linije. Definiše se kao tangens ugla koji linija pravi sa pozitivnim smerom X-ose. b je odsečak koji linija pravi sa Y-osom. Primer Data je jednačina y = 2x - 3 Gde je: x=1 x=2 x=4 x=5 y=-1 y=1 y=5 y=7 V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 5 of 44
6 Slika 1. Nagib prave je 2, odsečak -3 V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 6 of 44
7 Geometrija Uglovi 1 stepen ( ) = 60 ugaonih minuta ( ) 1 minut ( ) = 60 ugaonih sekundi ( ) Zbir uglova sa jedne strane prave iznosi 180. Oni se nazivaju suplementni uglovi. Primer Ako je a = 75 naći b (sl. 2) Slika 2. Uglovi a i b su suplementni. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 7 of 44
8 Rešenje: Primer Ako je b = izračunati a (sl. 2) Rešenje: Zbir svih uglova oko jedne tačke daje 360. a + b + c + d = 360 (sl. 3) V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 8 of 44
9 Slika 3. Zbir svih uglova oko jedne tačke je 360. Suprotni (unakrsni) uglovi su međusobno jednaki. a = c i b = d (Slika 3) Primer Ako je a = 45, naći uglove b, c i d. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 9 of 44
10 Rešenje: Znamo a + b = 180. Stoga je b = 135 Znamo a + d = 180. Stoga je d = 135 a + b + c + d = 360, c = 360 -a - b - d = 45 Paralelne linije presečene pravom (sl. 4) p 1 p 2 Slika 4. Odnosi između uglova ako je p 1 p 2. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 10 of 44
11 Saglasni uglovi Naizmenični uglovi Primer Na slici 5, ugao b = 51 17'. Naći ostale uglove. Slika 5. Ugao b jednak je uglu b. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 11 of 44
12 Rešenje: d = b = c = (180 -a) = a = c = b = b = c = c = d = b' = a' = c' = V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 12 of 44
13 Zbir uglova u trouglu je 180. Stoga ako znamo bilo koja dva ugla u trouglu, možemo izračunati treći. Slika 6. Zbir uglova u trouglu je 180. Primer U trouglu na slici 6, izračunati ugao c. Rešenje: V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 13 of 44
14 Zbir dva ugla u trouglu jednak je spoljnom uglu kod trećeg ugla. Slika 7. Zbir uglova a + c = uglu e. Na slici 7 a + c = e V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 14 of 44
15 Primer U trouglu na slici 8, izračunati a i b Slika 8. Rešenje: V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 15 of 44
16 Pravougli trougao Pravougli trougao je onaj u kome je jedan od uglova = 90. Prema tome, zbir druga dva (komplementna) ugla je takođe = 90. Primer Slika 9. Pravouglitrougao Ako je ugao c = 29 17, koliki su uglovi a i b (slika 9)? Rešenje: a = 90 i b + c = 90 b = = 60 43' V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 16 of 44
17 Ako se povuku dve linije normalne na linije koje grade neki ugao, ugao između te dve linije biće jednak prvobitnom uglu. Na slici 10, BD i CD su pod uglom od 90 prema AB i AC. Slika 10. Normale na kracima ugla a = 90 e i d = 90 e a = d V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 17 of 44
18 Slični trouglovi Trouglovi u kojima su sva tri ugla identična definišu se kao slični trouglovi. Odnos stranica sličnih trouglova je konstantan (sl. 11). Nije važno koja je veličina trougla odnos njihovih stranica uvek je konstantan. Slika 11. Slični trouglovi V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 18 of 44
19 Trigonometrija U pravouglom trouglu (sl. 12) stranica XY naspram pravog ugla se naziva hipotenuza. Definisane su sledeće trigonometrijske funkcije: Slika 12. Pravougli trougao sin x = cos x = tan x = naspramna hipotenuza nalegla hipotenuza naspramna nalegla = = = YZ XY XZ XY YZ XZ V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 19 of 44
20 Za ugao y: sin y = cos y = tan x = naspramna hipotenuza nalegla hipotenuza naspramna nalegla = = = XZ XY YZ XY XZ YZ Važno tan = cosecant secant sin cos cot angent = = = naspramna nalegla 1 sin 1 = cos 1 tan V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 20 of 44
21 U pravouglom trouglu, zbir dva komplementna ugla je 90. Slika 13 Stoga je sin A=cos B i cos A=sin B V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 21 of 44
22 Sinus jednog od komplementnih uglova je isti kao i kosinus njegovog komplementnog. Kosinus jednog od komplementnih uglova je isti kao i sinus njegovog komplementnog, tj: sin 70 = cos 20 = 0,9379 cos 70 = sin 20 = 0,342 Rešenje pravouglog trougla Komponente pravouglog trougla su tri stranice i dva ugla (treći ugao je 90 ). Poznavajući vrednosti dve komponente, možemo rešiti i ostale komponente. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 22 of 44
23 Slika 14. Pravougli trougao Primer Na slici 14. dato je: b = 20 i A = 60 Rešenje B = = 30 V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 23 of 44
24 Stoga: Stoga: V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 24 of 44
25 Pitagorina teorema Kvadrat na hipotenuzom jednak je zbiru kvadrata nad katetama Tako, ako znamo dužine dve stranice u pravouglom trouglu, možemo pronaći dužinu treće stranice. NB Na ovaj način mi izračunavamo horizontalno rastojanje Horizontal Displacement - HD u pravouglom koordinatnom sistemu. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 25 of 44
26 Osobine trouglova Ako su A, B i C uglovi trougla, i a, b, c su 3 stranice nasuprot odgovarajućih uglova ( sl. 15). Sledeća relacija važi svaki trougao: Sinusna teorema Slika 15. Pravougli trougao V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 26 of 44
27 Kosinusna teorema U svakom trouglu jedna od stranica mora biti manja od zbira preostale dve. Ako dva slična (tj. sva 3 ugla identična) trougla imaju jednu odgovarajuću stranicu jednaku, tada su trouglovi jednaki. Najkraće rastojenje između dve tačke je prava linija. Najkraće rastojanje od tačke do linije je normala. Segmenti paralela presečeni drugim paralelama su jednaki. Na sl. 16, paralelne linije 1 i 2 su presečene drugim dvema paralelnim linijama 3 i 4. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 27 of 44
28 AB = CD i AC = BD Slika 16. Jednaki segmenti preseka paralela Površina trougla = h b 2 gde je: b = dužina osnove trougla h = visina trougla V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 28 of 44
29 Krug Obim kruga = 2 π R gde je: R = poluprečnik (radijus) kruga Površina kruga = π R² Prava linija koja prolazi kroz centar kruga iz suprotnih tačaka na krugu je prečnik dijametar (d). Prečnik kruga = 2R V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 29 of 44
30 Slika 17. Krug i tetiva Tetiva je duž koja spaja dve tačke A i B na krugu (slika 17). CD je normalna bisektrisa tetive. Ona polazi od sredine tetive do obima kruga, sledeći smer poluprečnika u toj tački. AC = CB OD = Radijus Normala kroz C ugao ACO = ugao OCB = 90 V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 30 of 44
31 Tangenta Slika 18. Krug i tangenta Prava TE je tangenta kruga u tački E ( sl. 18); tačka (E) je dodirna tačka tangente i kruga. Tangenta kruga je normalna na tzv. dodirnom poluprečniku, tj. poluprečniku dodirne tačke. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 31 of 44
32 Kružni luk Slika 19. Krug i kružni luk Treba odrediti dužinu luka AB (sl. 19). Znamo da ako je a = 360, luk je obim kruga = 2 π R. Za bilo koji drugi ugao, odnos luka prema obimu biće isti kao i odnos ugla prema 360. luk AB = 2πR a 360 = πr a 180 V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 32 of 44
33 Primer: Ako je R = 15 m i a = 60, pronaći obim kruga (C) i dužinu luka (AB). Radijan Radijan se skoro isključivo upotrebljava u trigonometriji, te se često mera ugla izražava u radijanima. Radijan se definiše kao ugao u centru kruga kada je dužina luka 1. Pun ugao jednak je 2π (radijana); pokriva celu ravan. π Prav ugao je četvrtina punog ugla; jednak je (radijana). 2 V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 33 of 44
34 Primer: Koliko je radijana u 60? V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 34 of 44
35 Trigonometrijski krug Trigonometrijski krug je krug čiji je poluprečnik jednak jedinici (slika 20). U trouglu OSC, sin a = SC/OS i cos a = OC/OS U trouglu OTB, tan a = TB/OB OS = OB = R = 1 Stoga: sin a = SC, cos a = OC i tan a = TB Slika 20. Trigonometrijski krug Takođe: V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 35 of 44
36 Znak trigonometrijskih funkcija Znak sinusa, kosinusa i tangensa u sva 4 kvadranta je najbolje ilustrovan trigonometrijskim krugom (sl. 21). Sve tri funkcije su (+) od 0 do 90. Od 90 do 180, samo sinus je (+). Od 180 do 270, samo je tangens (+). Od 270 do 360, samo je kosinus (+). Slika 21. Znak sinusa, kosinusa i tangensa u trigonometrijskom krugu. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 36 of 44
37 Projekcija linija Projekcija svakog segmenta AB na drugu liniju X je rastojanje između normale od A i B do X. A B je projekcija linije AB na liniju OX (slika 22). Slika 22. Projekcija linije. Projekcija jedne linije na bilo koju drugu liniju jednaka je dužini linije puta kosinus ugla koji formiraju dve linije. A B = AB cosα V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 37 of 44
38 Primer: Slika 23. Projekcija linije. Dato je AB = 12, izračunati dužinu njene projekcije na liniju AC, sa kojom gradi ugao od 60. Povući liniju BB pod uglom 90 na AC. AB je projekcija. AB = AB cos 60 = 12 0,5 = 6 V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 38 of 44
39 Projekcija duži na koordinatne ose AC je paralelna sa OX (slika 24). OX i OY su dve ose na koje želimo da projektujemo liniju AB. A x B x = projekcija AB na X osu A y B y = projekcija AB na Y osu U trouglu ABC: Slika 24. Projekcija duži na koordinatne ose. A x B x = AB cosα A y B y = AB sinα Stoga je projekcija duži na prave koje su pod uglom od 90 jednaka duž puta kosinus ili odnosno sinus, ugla koji gradi sa jednom od pravih. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 39 of 44
40 Projekcija linija na ravni Linija AB je projektovana na ravan P (slika 25). Ugao (a) je formiran između njih. Projekcija AB je AB. Trougao ABB je pravougli trougao (ugao B je 90 ). Slika 25. Projekcija linije na ravan. Ako je a 90º, projekcija će biti negativna. V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 40 of 44
41 Radijus krivine Radijus krivine R c tokom povećanja ugla otklona za sekciju bušotine je prikazan na slici 26. Ako znamo povećanje ugla otklona (buildup rate - q), možemo izračunati vrednost R c. Poznavanje vrednosti inklinacije (I 1 i I 2 ) na početku i kraju luka, omogućava da se pronađe veličina priraštaja za horizontalno rastojanje (Horizontal Displacement - HD), dubinu (Vertical Depth - TVD) i dužinu kanala bušotine (Measured Depth - MD). Slika 26. Radijus krivine - oznake V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 41 of 44
42 Obim kruga C= 2πR = 360 q Povećanje ugla otklona q = 360 2πRc = i L /m Rc = 180 π q m Vertikalna dubina bušotine TVD 1 = R c sini 1 i TVD 2 = R c sini 2 ΔTVD = TVD 2 TVD 1 = R c (sini 2 sini 1 ) V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 42 of 44
43 Horizontalno rastojanje od usta bušotine Dužina luka: m Takođe: MD = I 2 1 I q m V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 43 of 44
44 KRAJ V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 44 of 44
TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)
TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje između dve tačke Ako su nam date tačke Ax (, y) i Bx (, y ), onda rastojanje između njih računamo po formuli
Racionalni algebarski izrazi
. Skratimo razlomak Racionalni algebarski izrazi [MM.4-()6] 5 + 6 +. Ako je a + b + c = dokazati da je a + b + c = abc [MM.4-()] 5 6 5. Reši jednačinu: y y y + + = 7 4 y = [MM.4-(4)] 4. Reši jednačinu:
Zadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija
18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Geometrijska mesta tačaka i primena na konstrukcije
Univerzitet u Nišu Prirodno - matematički fakultet Departman za matematiku Geometrijska mesta tačaka i primena na konstrukcije Master rad Mentor: Prof. dr Mića Stanković Student: Ivana Gavrilović Niš,
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA. Sarajevo, godine
56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA Sarajevo, 3.04.016. godine 56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
KLASIƒNI NAUƒNI SPISI GEOMETRISKA ISPITIVANJA IZ TEORIJE PARALELNIH LINIJA. N. I. LOBAƒEVSKOG
S R P S K K M I J N U K KLSIƒNI NUƒNI SPISI KNJIG III MTMTIƒKI INSTITUT KNJIG 3 GOMTRISK ISPITIVNJ IZ TORIJ PRLLNIH LINIJ O N. I. LOƒVSKOG Preveo RNISLV PTRONIJVI RUGO, PRO IRNO IZNJ O G R 1951 Na²ao sam
Sadržaj sveske sa vježbi iz predmeta Euklidska geometrija 1 (akademska 2011/2012.)
Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet Matematika i informatika Sadržaj sveske sa vježbi iz predmeta Euklidska geometrija 1 (akademska 2011/2012.) Sedmica broj 1 i 2 (Osnovi pojmovi iz geometrije) Uvod
Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo.
Kompleksni brojevi Algebarski oblik kompleksnog broja je z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo Trigonometrijski oblik kompleksnog broja je z = rcos θ + i sin θ,
12 Elementarni zadaci: Računanje površine tijela u ravni i trigonometrija
12 Elementarni zadaci: Računanje površine tijela u ravni i trigonometrija Elementarna pitanja: 1. Nabrojati sve geometriske figure prikazane na slici ispod. [kocka, kvadar, četverostrana piramida, sfera
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
VEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je
VEKTORI Nenad O. Vesi 1 1 Uvod Odnos vektora AB, jednak je α CD ( AB CD ) = α, ako je AB = αcd. Teorema 1 (TEOREME BLIZANCI) Dat je trougao ABC i ta ke P i Q na pravama BC, CA redom i ta ke R i S na pravoj
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
5. GEOMETRIJA 5.1 Opcenito o kutevima Poznate su slijedece vrste kuteva: siljasti kut α < 90 pravi kut α = 90 tupi kut 90 < α < 180 ravni kut α = 180 izboceni kut 180 < α < 360 puni kut α = 360 Komplementi
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:
Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne
RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.
RAVAN Ravan je osnovni pojam u geometiji i kao takav se ne definiše. Ravan je odeđena tačkom i nomalnim vektoom. nabc (,, ) π M ( x,, ) y z Da bi izveli jednačinu avni, poučimo sledeću sliku: n( A, B,
Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.
Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu
OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET. Marjan M. Matejiæ Lidija V. Stefanoviæ Branislav M. Ranðeloviæ Igor. Milovanoviæ MATEMATIKA
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Marjan M. Matejiæ Lidija V. Stefanoviæ Branislav M. Ranðeloviæ Igor. Milovanoviæ MATEMATIKA KOMPLETI ZADATAKA ZA PRIJEMNI ISPIT 011. Edicija: Pomoæni ud benici Marjan
2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Na grafiku bi to značilo :
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcije + Oblast definisanosti (domen) Kako zadata funkcija nema razlomak, to je (, ) to jest R Nule funkcije + to jest Ovo je jednačina trećeg stepena. U ovakvim situacijama
ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:
ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I
4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I Čisto pravo savijanje Pod čistim savijanjem grede podrazumeva se naprezanje pri kome su sve komponente unutrašnjih sila jednake nuli, osim momenta
!! " &' ': " /.., c #$% & - & ' ()",..., * +,.. * ' + * - - * ()",...(.
..,.. 00 !!.6 7 " 57 +: #$% & - & ' ()",..., * +,.. * ' + * - - * ()",.....(. 8.. &' ': " /..,... :, 00. c. " *+ ' * ' * +' * - * «/'» ' - &, $%' * *& 300.65 «, + *'». 3000400- -00 3-00.6, 006 3 4.!"#"$
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
5. TRIGONOMETRIJA 5. Definicija trigonometrijskih funkcija Naj jednostavnija definicija trigonometrijskih funkcija dobije se promatranjem pravokutnog ( ) ( r) ( ) trokuta. Svaki takav trokut, za promatrani
Kotne in krožne funkcije
Kotne in krožne funkcije Kotne funkcije v pravokotnem trikotniku Avtor: Rok Kralj, 4.a Gimnazija Vič, 009/10 β a c γ b α sin = a c cos= b c tan = a b cot = b a Sinus kota je razmerje kotu nasprotne katete
Vektorski prostori. Vektorski prostor
Vektorski prostori Vektorski prostor Neka je X neprazan skup i (K, +, ) polje. Skup X je vektorski ili linearni prostor nad poljem skalara K ako ima sledeću strukturu: (1) Definisana je operacija + u skupu
4.1 Elementarne funkcije
. Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A
Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.
Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Unipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
1. Skicirati sledeće površi i ispitati njihovu regularnost:
Geometrija 3, drgi kolokvijm Prezime i ime, broj indeksa, grpa Skicirati sledeće površi i ispitati njihov reglarnost: a f, v sh cos v, sh sin v,,, v [ π, π]; b g, v, 3, v,, v R a b Rešenje a Iz oblika
4 Numeričko diferenciranje
4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)
ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1
Matematika 1 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 21. november 2013 Hiperbolične funkcije Hiperbolični sinus sinhx = ex e x 2 20 10 3 2 1 1 2 3 10 20 hiperbolični kosinus coshx
PREDMETNI ISPITNI KATALOG ZA OPĆU MATURU
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON MINISTARSTVO OBRAZOVANJA/NAOBRAZBE, NAUKE/ZNANOSTI, KULTURE I SPORTA/ŠPORTA PEDAGOŠKI ZAVOD TUZLA M PREDMETNI ISPITNI KATALOG ZA OPĆU
Projektivna geometrija Milivoje Luki
odatna nastava u Matematiqkoj gimnaziji 04.02.2007. Projektivna geometrija Milivoje Luki milivoje.lukic@gmail.com 1. vorazmera. Harmonijska spregnutost. Perspektivitet. Projektivitet efinicija: Neka su
Konvencija o znacima za opterećenja grede
Konvencija o znacima za opterećenja grede Levo od preseka Desno od preseka Savijanje Čisto savijanje (spregovima) Osnovne jednačine savijanja Savijanje silama Dimenzionisanje nosača izloženih savijanju
Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji
Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice
Zadaci iz Osnova matematike
Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F
Program za tablično računanje Microsoft Excel
Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je
ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F
ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date
Otvorene mreže. Zadatak 1
Otvorene mreže Zadatak Na slici je data otvorena mreža u kojoj je rocesor centralni server. Prosečan intenzitet ulaznog toka rocesa u sistem iznosi X rocesa/sec. Posle rocesorske obrade, roces u % slučajeva
Tehnologija bušenja II. 5. predavanje
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 5. predavanje 5. Horizontalno bušenje Tehnologija bušenja II Slide 1 of 40 Tehnologija horizontalnog bušenja 5. Horizontalno bušenje Tehnologija bušenja
Pitanja za eliminacioni test od ranijih godina Januar Dat je niz brojeva, tipa Napisati koliko iznosi medijana.
Pitanja za eliminacioni test od ranijih godina Januar 2013. *Medijana i modus: 1. Naci medijanu: 7, 5, 4, 17, 15, 22, 25, 17, 20, 23 2. Dat je niz brojeva, tipa 2 4 8 6 2 2 5 3. Napisati koliko iznosi
KOMPLEKSNA ANALIZA. 1. Funkcije kompleksne promenljive
KOMPLEKSNA ANALIZA. Funkcije kompleksne promenljive Neka je R skup realnih brojeva, a C skup kompleksnih brojeva. Definicija. Ako je E R, preslikavanje f : E C se naziva kompleksna funkcija realne promenljive.
4 Sukladnost i sličnost trokuta
4 Sukladnost i sličnost trokuta 4.1 Sukladnost trokuta Neka su ABC i A B C trokuti sa stranicama duljina a b c odnosno a b c. Kažemo da su ti trokuti sukladni ako postoji bijekcija f : {A B C} {A B C }
2.1 Kinematika jednodimenzionog kretanja
Glava 2 Kinematika Gde god da pogledamo oko nas, možemo da uočimo tela u kretanju (u fizici je uobičajeno a se kaže u stanju kretanja ). Čak i kada smo u stanju mirovanja, naše srce kuca i na taj način
Induktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
ELEMENTI VISE ˇ MATEMATIKE
Nada Miličić Miloš Miličić ELEMENTI VISE ˇ MATEMATIKE II deo II izdanje Akademska misao Beograd, 2011 Dr Nada Miličić, redovni profesor Dr Miloš Miličić, redovni profesor ELEMENTI VIŠE MATEMATIKE II DEO
OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na
OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Prva tačka u ispitivanju toka unkcije je odredjivanje oblasti deinisanosti, u oznaci Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog ajla, obavezno pogledajte ajl ELEMENTARNE
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
Racionalne krive i površi u geometrijskom dizajnu
Racionalne krive i površi u geometrijskom dizajnu Tijana Šukilović Matematički fakultet, Univerzitet Beograd May 2, 2011, Beograd Sadržaj 1 Racionalne Bézier-ove krive Polinomijalne Bézier-ove krive Algoritam
Algebarske strukture
i operacije Univerzitet u Nišu Prirodno Matematički Fakultet februar 2010 Istraživačka stanica Petnica i operacije Operacije Šta je to algebra i apstraktna algebra? Šta je to algebarska struktura? Cemu
Gradimir V. Milovanović MATEMATIČKA ANALIZA I
Gradimir V. Milovanović Radosav Ž. D ord ević MATEMATIČKA ANALIZA I Predgovor Ova knjiga predstavlja udžbenik iz predmeta Matematička analiza I koji se, počev od školske 2004/2005. godine, studentima Elektronskog
STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Vizualizacija prostora Lobačevskog
Univerzitet u Beogradu Matematički fakultet Master rad Vizualizacija prostora Lobačevskog Marijana Babić Beograd, 2010. godine MENTOR Dr. Srdan Vukmirović ČLANOVI KOMISIJE Dr. Srdan Vukmirović Dr. Predrag
OPŠTA MATEMATIKA MATEMATIKA EGIPTA, MESOPOTAMIJE I STARE MATEMATIČKI FAKULTET BEOGRAD
Miloš Radojćić OPŠTA MATEMATIKA MATEMATIKA EGIPTA, MESOPOTAMIJE I STARE GRČKE MATEMATIČKI FAKULTET BEOGRAD Sadržaj 1 Matematika pre Grka 1 1.1 Uvod........................................ 2 1.2 Egipat.......................................
Skupovi, relacije, funkcije
Chapter 1 Skupovi, relacije, funkcije 1.1 Skup, torka, multiskup 1.1.1 Skup Pojam skupa ne definišemo eksplicitno. Intuitivno skup prihvatamo kao konačnu ili beskonačnu kolekciju objekata (ili elemenata)u
5. Upi{i brojeve 14, 15, 16, 17, 18 i 19 u krugove, ali tako da zbirovi na svakoj od stranica zami{qenog trougla budu me usobno
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije DRU[TVO MATEMATI^ARA SRBIJE OP[TINSKO TAKMI^EWE IZ MATEMATIKE U^ENIKA OSNOVNIH [KOLA 15.03.2008. III RAZRED 1. Izra~unaj: a) 52 10 + 12, b) 7 8 + 124, v)
x M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku.
1. FUNKCIJE, LIMES, NEPREKINUTOST 1.1 Brojevi - slijed, interval, limes Slijed realnih brojeva je postava brojeva na primjer u obliku 1,,3..., nn, + 1... koji na realnoj osi imaju oznaceno mjesto odgovarajucom
EKSPONENCIJALNE i LOGARITAMSKE FUNKCIJE
**** MLADEN SRAGA **** 0. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE EKSPONENCIJALNE i LOGARITAMSKE FUNKCIJE α LOGARITMI Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: Mladen Sraga
!"#$ % &# &%#'()(! $ * +
,!"#$ % &# &%#'()(! $ * + ,!"#$ % &# &%#'()(! $ * + 6 7 57 : - - / :!", # $ % & :'!(), 5 ( -, * + :! ",, # $ %, ) #, '(#,!# $$,',#-, 4 "- /,#-," -$ '# &",,#- "-&)'#45)')6 5! 6 5 4 "- /,#-7 ",',8##! -#9,!"))
VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1
VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 14 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, točke infleksije i ekstremi funkcija Poglavlje 1 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, to ke ineksije
35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
![35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD](/thumbs/60/45174330.jpg "35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD")
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
KVANTNA MEHANIKA SKRIPTA UZ I DEO KURSA ŠKOLSKA GODINA 2011/2012 VITOMIR MILANOVIĆ JELENA RADOVANOVIĆ
KVANTNA MEHANIKA SKRIPTA UZ I DEO KURSA ŠKOLSKA GODINA / VITOMIR MILANOVIĆ JELENA RADOVANOVIĆ SADRŽAJ. SCHRÖDINGER-OVA JEDNAČINA.. NESTACIONARNA SCHRÖDINGER-OVA JEDNAČINA.. STACIONARNA SCHRÖDINGER-OVA
KONTURNA INTEGRACIJA
KONTURNA INTEGRACIJA Materijal sa sedme radne Ljaškijade - jun 14. Studentska asocijacija Eneter emineter.wordpress.com Ovo je materijal za rešavanje pet tipova integrala koristeći teoreme kompleksne analize
GRAFOVI. Ljubo Nedović. 21. februar Osnovni pojmovi 2. 2 Bipartitni grafovi 8. 3 Stabla 9. 4 Binarna stabla Planarni grafovi 12
GRAFOVI Ljubo Nedović 21. februar 2013 Sadržaj 1 Osnovni pojmovi 2 2 Bipartitni grafovi 8 3 Stabla 9 4 Binarna stabla 11 5 Planarni grafovi 12 6 Zadaci 13 1 2 1 Osnovni pojmovi Iz Vikipedije, slobodne
PRIKAZ STANDARDA SCS ISO 13370:2006 Toplotne karakteristike zgradaprenošenje toplote preko tla- Metode proračuna -u pogledu određivanja U-vrednosti-
PRIKAZ STANDARDA SCS ISO 13370:2006 Toplotne karakteristike zgradaprenošenje toplote preko tla- Metode proračuna -u pogledu određivanja U-vrednosti- Prenos toplote preko poda (temelja) koji je u kontaktu
Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1
Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 76 Definicija funkcije Funkcija iz skupa X u skup Y je svako pravilo f po kojemu se elementu x X
Predstavljanje orijentacije i rotacije u 3D
Predstavljanje orijentacije i rotacije u 3D Orijentacija Još jednom: Orijentacija i pravac - isto ili ne? Pravac je određen vektorom, ali rotacija vektora oko samog sebe nema daljeg uticaja. Orijentacija
OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu
OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu I Definisanje frekventnih karakteristika Dinamički modeli sistema se definišu u vremenskom, Laplace-ovom
ΤΡΟΠΟΣ ΑΡΙΘΜΗΤΙΚΗ ΠΑΡΕΜΒΟΛΗ (INTERPOL ATION)
. 1 (INTERPOLATION) A a 1x1 [ ] Sin[ A] [ Sin[ a]], Cos[ A] [ Cos[ a]], Tan[ A] [ Tan[ a]], Cot[ A] [ Cot[ a]]. a x + yi x, y R Sin[ a] Cosh[ y] Sin[ x] + Cos[ x] Sinh[ y] i Cos[ a] Cos[ x] Cosh[ y] Sin[
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Troškovi Predstavljaju novčano izražena trošenja sredstava i rada. Postoji više različitih klasifikacija troškova, u zavisnosti od aspekta posmatranja. Vrste troškova U zavisnosti
POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti
POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, 004. Vladimir Balti Pojam polinoma. Prsten polinoma.. Dati su polinomi P (x) = x + x +, Q(x) = x 4 x +, R(x) = x x +. Proveriti da li za
Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I
. Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
ΛΟΞΗ ΚΟΠΗ 1. ΓΕΝΙΚΑ ΧΑΡΑΚΤΗΡΙΣΤΙΚΑ ΣΗΜΕΙΩΣΗ
ΛΟΞΗ ΚΟΠΗ 1. ΓΕΝΙΚΑ ΧΑΡΑΚΤΗΡΙΣΤΙΚΑ ΣΗΜΕΙΩΣΗ Άξονας x: Κατά τη διεύθνση της ταχύτητας κοπής Άξονας y: Κάθετος στη διεύθνση της ταχύτητας κοπής Άξονας z: Κάθετος στο επίπεδο των x και y Άξονας x': Κάθετος
Primjer prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela dan je na slici. Odredimo prodor tih tijela.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 90 Primjer 4.56. Osnovka ABCD uspravne četverostrane prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,
TEORIJSKA MEHANIKA Lagranževa i Hamiltonova mehanika
TEORIJSKA MEHANIKA Lagranževa i Hamiltonova mehanika Voja Radovanović Fizički fakultet Univerzitet u Beogradu Beograd, 2016. 2 Sadržaj 1 Njutnova mehanika 9 1.1 Elementi kinematike tačke..............................
OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA. () 6. studenog 2011. 1 / 18
OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA () 6. studenog 2011. 1 / 18 TRI OSNOVNA PRINCIPA PREBROJAVANJA -vrlo često susrećemo se sa problemima prebrojavanja elemenata nekog konačnog skupa S () 6. studenog 2011.
Univerzitet u Nišu Građevinsko-arhitektonski fakultet. Konstante, promenljive, identifikatori, operatori Biblioteka funkcija Milica Ćirić
Univerzitet u Nišu Građevinsko-arhitektonski fakultet Informatika 2 Mathematica Konstante, promenljive, identifikatori, operatori Biblioteka funkcija Milica Ćirić Mathematica Programski paket Mathematica
Zadatak 1. U temenima kvadrata stranice a (Sl.1) nalaze se mala tela istoimene količine 11. naelektrisanja Q 4 10
adatak temenima kvadrata stranice a (Sl) nalaze se mala tela istoimene količine naelektrisanja Q 0 C u vakumu Koliku količinu elektriciteta negativnog znaka treba postaviti u tačku preseka dijagonala da
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.
Matematički modeli sistema
Matematički modeli sistema U analizi i sintezi SAU se koriste kvantitativni matematički modeli koji opisuju fiziku sistema. Generalno, dinamika sistema je opisana običnim diferencijalnim jednačinama. lasa
TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.
1.OSNOVNI POJMOVI TOPLOTA Primjeri * KALORIKA Nauka o toploti * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem. * TD SISTEM To je bilo koje makroskopsko tijelo ili grupa tijela,
PREDMET: Upravljanje sistemima. Frekvencijske karakteristike
Osnovne akademske studije PREDMET: Upravljanje sistemima TEMA: Frekvencijske karakteristike Predmetni nastavnik: Prof. dr Milorad Stanojević Asistent: mr Marko Đogatović Kompleksna funkcija prenosa Ukoliko
Το άτομο του Υδρογόνου
Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες
OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače razred-rješenja
OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače 00. 4. razred-rješenja. 00 + 00 + 00 3 + 00 4 + 00 = 00 ( + + 3 + 4 + ) = 00 = 300... UKUPNO 4 BODA. 96 8 : 4 + 0 ( 68 66 ) = 96 7 + 0 = 89 + 0 = 09...