= 2. N E R T, k. kg mol K mol Vježba 161 molekula amonijaka (NH 3 ) mase 100 g
|
|
- Μνημοσύνη Γιαννόπουλος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Zaaak 6 (Marijan, eekroehnička škoa) Koika je kineička energija ransaornoga gibanja E k oekua aonijaka (NH ) ase g pri C? (pinska konsana R 8.4 J/(o K), ona asa aonijaka M 7 - kg/o) Rješenje 6 g. kg, C > K + K 9 K, R 8.4 J/(o K), M 7 - kg/o, Srenja kineička energija oekua pina ana je izrazo: N E R, k M gje je N broj oekua, E k srenja kineička energija jene oekue pina, asa pina, M ona asa pina, R pinska konsana, eroinaička eperaura. Kineička energija ransaornog gibanja oekua aonijaka iznosi:. kg J N E k R K 49.4 J. M kg o K 7 o ježba 6 Koika je kineička energija ransaornoga gibanja E k oekua aonijaka (NH ) ase g pri C? (pinska konsana R 8.4 J/(o K), ona asa aonijaka M 7 - kg/o) Rezua: J. Zaaak 6 (Marijan, eekroehnička škoa) Izračunaj srenju kineičku energiju gibanja oekua koje se naaze u kisika uz norirane uvjee. (norirani uvjei: C, p 5 Pa) Rješenje 6, p p 5 Pa, N E? k Ako je zaana nožina n ieanog pina, jenažba sanja pina gasi p n R. Srenja kineička energija oekua pina ana je izrazo: N E n R, k gje je N broj oekua, E srenja kineička energija jene oekue pina, n nožina pina, R k pinska konsana, eroinaička eperaura. Srenja kineička energija gibanja oekua pina iznosi: p p n R p n R / n R R N E n R k N E k n R N E n R k p p N E k R N E N E p k R R R k 5 Pa J.
2 ježba 6 Izračunaj srenju kineičku energiju gibanja oekua koje se naaze u norirane uvjee. (norirani uvjei: C, p 5 Pa) Rezua: 975 J. kisika uz Zaaak 6 (Hrvoje, eekroehnička škoa) Ieani Carnoov sroj pria u svako cikusu kj o sprenika opine pri višoj eperauri 7 C i aje 8 kj hanije spreniku. Koika j e eperaura hanijeg sprenika? Rješenje 6 kj 5 J, 7 C > K + 7 K 4 K, 8 kj 8 4 J,? Pri opinski srojevia io unurašnje energije pinova i para (ranog ijea) prevarao u ra. o je oguće sao ka se rano ijeo naazi izeđu sprenika više i sprenika niže eperaure. Za vrijee jenoga kružnog procesa rano ijeo prii o opijeg sprenika opinu i prea hanije spreniku opinu. Projena opine pri ieano sroju preazi u ehanički ra W: W. Korisnos η nekoga opinskog sroja govori o oe koiki je io opine obivene o opijeg sprenika prešao u ehanički ra W, j., η η, gje su i eperaure opijeg onosno hanijeg sprenika. eperaura hanijeg sprenika iznosi: η / η J K K 4 K K 7 47 C C C. 5 J ježba 6 Ieani Carnoov sroj pria u svako cikusu kj o sprenika opine pri višoj eperauri 7 C i aje 6 kj hanije spreniku. Koika j e eperaura hanijeg sprenika? Rezua: 47 C. Zaaak 64 (Pero, srenja škoa) Koiko se kiograa kisika naazi u spreniku vouena u koje vaa ak o MPa i eperaura 7 C? (ona asa kisika M g/o, pinska konsana R 8.4 J/(o K)) Rješenje 64, p MPa 7 Pa, 7 C > K + 7 K K, M g/o. kg/o, R 8.4 J/(o K),?
3 Jenažba pinskog sanja ieanog pina gasi: p R, M gje je p ak pina, obuja pina, asa pina, M ona asa pina, R pinska konsana, eroinaička eperaura pina. Masa kisika u spreniku iznosi: 7 kg Pa. M p M p R p R / o kg. M M R R J 8.4 K o K ježba 64 Koiko se kiograa kisika naazi u spreniku vouena 6 u koje vaa ak o MPa i eperaura 7 C? (ona asa kisika M g/o, pinska konsana R 8.4 J/(o K)) Rezua: kg. Zaaak 65 (Pero, srenja škoa) Koiki bi bio vouen kisika, saržan u spreniku vouena u koje vaa ak o MPa i eperaura 7 C, ako biso pusii a se raseže pri aosfersko aku i eperauri 5 C? (aosferski ak p 5 Pa) Rješenje 65, p MPa 7 Pa, 7 C > K + 7 K K, p 5 Pa,, 5 C > K + 5 K K,? Općeniu ovisnos izeđu ri paraera ieanog pina obuja, aka i eperaure ožeo izrazii zakono koji sarži sva ri pinska zakona: p p, šo vrijei za oređenu asu pina. o je jean o obika jenažbe sanja pina. ouen iznosi: p p p p / p p p 7 Pa K K 5 Pa ježba 65 Koiki bi bio vouen kisika, saržan u spreniku vouena 6 u koje vaa ak o MPa i eperaura 7 C, ako biso pusii a se raseže pri aosfersko aku i eperauri 5 C? (aosferski ak p 5 Pa) Rezua: 75.. Zaaak 66 (ao, ehnička škoa) Liru voe grijeo o eperaure C o eperaure C eekrični ronio snage 8 W prikjučeni na napon. Grijanje raje 7.4 in. Koika je erička korisnos? (specifični opinski kapacie voe c 49 J / (kg K)) Rješenje 66 > kg, C, C, P 8 W, U, 7.4 in [7.4 6] 444 s, c 49 J/(kg K), η? opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je
4 c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea. Snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije je P U I. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W U I W P. Ojer izeđu energije koju iskorišćujeo o nekog sroja i ukupne energije koju uažeo u sroj zoveo korisnos sroja η. W η i. W u Energija koju aje eekrični grijač ronia je W P. Energija porebna za zagrijavanje voe je c ( ). erička je korisnos ojer obivene energije za zagrijavanje i energije W oveene prooko sruje J c 49 ( ) ( ) kg K kg K η η.94 94%. W P 8 W 444 s ježba 66 Dvije ire voe grijeo o eperaure C o eperaure C eekrični ronio snage 6 W prikjučeni na napon. Grijanje raje 7.4 in. Koika je erička korisnos? Rezua: 94%. Zaaak 67 (Gaby, auranica srenje škoe) Eekrični bojer ia grijač snage kw. Koiko iara voe ože eekrični bojer zagrijai za sa o eperaure 9. C o 95 C? (specifični opinski kapacie voe c 4 J / (kg K), gusoća voe ρ kg/ ) Rješenje 67 P kw W, h 6 s, 9. C, 95 C, c 4 J / (kg K), ρ kg/,? Gusoću ρ neke vari ožeo naći iz ojera ase ijea i njegova obuja: ρ ρ. opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije je P U I. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je 4
5 W U I, gje je U napon izeđu krajeva proaranog rošia, a I jakos sruje. akođer vrijei: P U I W U I W P. opina koju aje grijač eekričnog bojera je W P. opina porebna za zagrijavanje voe u bojeru iznosi: ρ c ρ c ( ). Buući a nea gubiaka opine, opina koju je priia voa u bojeru jenaka je opini W koju je preao grijač eekričnog bojera. ρ ( ) W ρ c P c P / ρ c 5 ( ) P W 6 s.. ρ c ( ) kg J 4 ( ) K kg K ježba 67 Eekrični bojer ia grijač snage kw. Koiko iara voe ože eekrični bojer zagrijai za saa o eperaure 9. C o 95 C? (specifični opinski kapacie voe c 4 J / (kg K), gusoća voe ρ kg/ ) Rezua: iara. Zaaak 68 (Gaby, auranica srenje škoe) Da biso grijače snage 5 kw zagrijai 45 kg voe o 9 K o 7 K porebno je grijai vou sa. Koika se prio snaga izgubi na okoinu? (specifični opinski kapacie voe c 486 J / (kg K)) Rješenje 68 P u 5 kw 5 W ukupna snaga, 45 kg, 9 K, 7 K, h 6 s, c 486 J / (kg K), P? opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W P, gje je P snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije. Snaga grijača (uožena snaga) je opina porebna za zagrijavanje voe pooću grijača iznosi: c W i c ( ). W i Iskorišena snaga P i za zagrijavanje voe iznosi: P u.
6 W i P i c P i c ( ) /: P i. W i c Snaga koja se izgubi na okoinu jenaka je razici urošene i iskorišene snage: J c ( kg ) ( 7 9) K kg K P Pu P i P Pu 5 W 84 W. 6 s ježba 68 Da biso grijače snage 5 kw zagrijai 9 kg voe o 9 K o 7 K porebno je grijai vou saa. Koika se prio snaga izgubi na okoinu? (specifični opinski kapacie voe c 486 J / (kg K)) Rezua: 84 W. Zaaak 69 (Gaby, auranica srenje škoe) Eekrični bojero reba zagrijai ire voe o eperaure 5 C o 9 C. Koiku snagu ora iai grijač a bi se o posigo za saa zagrijavanja? (specifični opinski kapacie voe c 4 J / (kg K), gusoća voe ρ kg/ ) Rješenje 69 -, 5 C, 9 C, h 7 s, c 4 J / (kg K), ρ kg/, P? Gusoću ρ neke vari ožeo naći iz ojera ase ijea i njegova obuja: ρ ρ. opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W P, gje je P snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije. opina koju aje grijač eekričnog bojera je W P. opina porebna za zagrijavanje voe u bojeru iznosi: ρ c ρ c ( ). Buući a nea gubiaka opine, opina koju je priia voa u bojeru jenaka je opini W koju je preao grijač eekričnog bojera. ρ W ρ c P c P / kg J 4 ( 9 5 ) K ρ c kg K P W. 7 s 6
7 ježba 69 Eekrični bojero reba zagrijai iara voe o eperaure 5 C o 9 C. Koiku snagu ora iai grijač a bi se o posigo za sa zagrijavanja? (specifični opinski kapacie voe c 4 J / (kg K), gusoća voe ρ kg/ ) Rezua: W. Zaaak 7 (Gaby, auranica srenje škoe) Koiko ugo reba zagrijavai ire voe uronjeno eekrično grijaico o 8 W a biso ih zagrijai o 5 C o 9 C? (specifični opinski kapacie voe c 47 J / (kg K), iskorišenje %) Rješenje 7 > kg, P 8 W, 5 C, 9 C, c 47 J / (kg K),? opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W P, gje je P snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije. opina koju aje uronjena eekrična grijaica je W P. opina porebna za zagrijavanje voe iznosi: c ( ). Buući a nea gubiaka opine, opina koju je priia voa jenaka je opini W koju je preaa eekrična grijaica W c ( ) P c ( ) P / P J c 47 ( ) ( 9 5) kg K kg K s [ : 6 ]. in. P 8 W ježba 7 Koiko ugo reba zagrijavai 4 ire voe uronjeno eekrično grijaico o 6 W a biso ih zagrijai o 5 C o 9 C? (specifični opinski kapacie voe c 47 J / (kg K), iskorišenje %) Rezua:. in. Zaaak 7 (Gaby, auranica srenje škoe) Eekrični grijač W naazi se u cijevi kojo proiče voa prooko o.5 c /s. Koika će bii eperaura voe na izazu iz cijevi, ako je uazna eperaura voe 8 C i specifični opinski kapacie voe c 486 J / (kg K)? Zanearie gubike opine u okoinu. (gusoća voe ρ kg/ ) Rješenje 7 P W, c 6.5.5, s s 8 C, c 486 J / (kg K), ρ kg/,? Gusoću ρ neke vari ožeo naći iz ojera ase ijea i njegova obuja: 7
8 ρ ρ. opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W P, gje je P snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije. opina koju grijač eekričnog bojera osoboi iznosi: opina koju voa u bojeru prii je W P. ρ ρ c ( ). c Buući a nea gubiaka opine, opina koju je priia voa jenaka je opini W koju je preaa eekrična grijaica: W ρ c ( ) P ρ c ( ) P / ρ c P P brojnik i nazivnik razoka P + poijeio sa ρ c ρ c + ρ c W 8 C C. kg 6 J s kg K ježba 7 Eekrični grijač W naazi se u cijevi kojo proiče voa prooko o 7 c /s. Koika će bii eperaura voe na izazu iz cijevi, ako je uazna eperaura voe 8 C i specifični opinski kapacie voe c 486 J / (kg K)? Zanearie gubike opine u okoinu. (gusoća voe ρ kg/ ) Rezua: 4.8 C. Zaaak 7 (Gaby, auranica srenje škoe) oa u bojeru se grije gorenje zenog pina. Koiko je pina porebno a se 8 iara voe zagrije o 5 C o 75 C? Gubike zanearujeo. (specifični opinski kapacie voe c 4.9 J / (kg K), opina izgaranja pina q 9 kwh/ ) Rješenje 7 8 > 8 kg, 5 C, 75 C, c 4.9 J / (kg K), kwh 7 J q 9 [ 9 6 ].4,? opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. opina koja se osobađa pri popuno izgaranju goriva obuja izražava se unoško 8
9 q, gje je q opina izgaranja pina po jeinično vouenu, opina koja se obije izgaranje zenog pina je q. q opina koju voa u bojeru prii iznosi: c ( ). Buući a nea gubiaka opine, opina koju izgaranje osoboi zeni pin uroši se na zagrijavanje voe: q c ( ) q c ( ) / q J c ( ) ( 75 5) kg K kg K.6. q 7 J.4 ježba 7 oa u bojeru se grije gorenje zenog pina. Koiko je pina porebno a se 8 iara voe zagrije o C o 7 C? Gubike zanearujeo. (specifični opinski kapacie voe c 4.9 J / (kg K), opina izgaranja pina q 9 kwh/ ) Rezua:.6. Zaaak 7 (Mario, ehnička škoa) Koiki je supanj korisnog jeovanja η auoobia koji roši 6 iara benzina na sa, razvijajući pri oe snagu o kw? (opina izgaranja benzina q J/kg, gusoća benzina ρ 75 kg/ ) Rješenje , h 6 s, P kw. 4 W, q J/kg, ρ 75 kg/, η? Gusoću ρ neke vari ožeo naći iz ojera ase ijea i njegova obuja: ρ ρ. Ojer izeđu energije koju iskorišćujeo W i o nekog sroja i ukupne energije W u koju uažeo u sroj zoveo korisnos sroja η. Česo je izražavao u posoku. W η i. W u opina koja se osoboi pri popuno izgaranju goriva ase izražava se unoško gje je q specifična opina izgaranja q, q. Energija koju auoobi iskorisi razvijajući pri oe snagu P iznosi: W P. i Ukupna energija koja se osoboi pri izgaranju benzina obuja je:. 9
10 ρ Wu q Supanj korisnog jeovanja η auoobia ia vrijenos: Wu ρ q. W 4 i P. W 6 s 4 4 η η.4 4%. Wu ρ q kg 7 J kg ježba 7 Koiki je supanj korisnog jeovanja η auoobia koji roši iara benzina za saa, razvijajući pri oe snagu o kw? (opina izgaranja benzina q J/kg, gusoća benzina ρ 75 kg/ ) Rezua: 4%. Zaaak 74 (Denis, ehnička škoa) Pri 7 C pin ia obuja 5 iara i naazi se po ako 5 Pa. Pin se izobarni zagrijavanje raseže i prio obavi ra J. Za koiko se supnjeva povisia eperaura pina? Rješenje 74 7 C > K + 7 K 9 K, 5 5.5, p 5 Pa kons., W J,? Ka pinu ovoio opinu uz saan ak (izobarna projena), pin se raseže i obavja ra koji je jenak W p W p. Ka je ak pina saan, a ijenja se eperaura (izobarna projena), obuja ane ase pina ijenja će se prea Gay-Lussacovu zakonu:, šo znači a za razičia sanja ise ase nekog pina, uz saan ak, ojer Buući a je zagrijavanje pina izobarno (ak je konsanan), pin uroši ra W p. Pooću og raa W obije se obuja pina nakon zagrijavanja. osaje uvijek isi. W W p W p /: p W p +. + p + ak pina je konsanan (izobarna projena) pa se konačna eperaura pina nakon zagrijavanja obije iz Gay-Lussacova zakona: / W + p W 9 K J K. 5 p.5 Pa eperaura pina povisia se za: K K K C.
11 ježba 74 Pri 7 C pin ia obuja 5 iara i naazi se po ako kpa. Pin se izobarni zagrijavanje raseže i prio obavi ra. kj. Za koiko se supnjeva povisia eperaura pina? Rezua: 58 K. Zaaak 75 (Denis, ehnička škoa) Koiki ra uroši pin počenog obuja ire ka u se uz sani ak.6 5 Pa povisi eperaura o 7 C na 7 C? Rješenje 75., p.6 5 Pa kons., 7 C > K + 7 K K, 7 C > K + 7 K 5 K, W? Ka pinu ovoio opinu uz saan ak (izobarna projena), pin se raseže i obavja ra koji je jenak W p W p. Ka je ak pina saan, a ijenja se eperaura (izobarna projena), obuja ane ase pina ijenja će se prea Gay-Lussacovu zakonu:, šo znači a za razičia sanja ise ase nekog pina, uz saan ak, ojer Buući a je zagrijavanje pina izobarno (ak je konsanan), pin uroši ra: W p. osaje uvijek isi. obuja ane ase pina ijenja će se prea Gay-Lussacovu zakonu:. Ra koji uroši pin ka u se uz saan ak povisi eperaura iznosi: / W p W p W p ( ) W p ( ) 5. 5 K.6 Pa. 45. J. K ježba 75 Koiki ra uroši pin počenog obuja ire ka u se uz sani ak Pa povisi eperaura o 7 C na 7 C? Rezua: 8.4 J. Zaaak 76 (Denis, ehnička škoa) Pri C kisik ase g naazi se po ako 5 Pa. Nakon zagrijavanja pri sano aku pin je povećao obuja na iara. Nađi ra šo ga je urošio pin pri povećanju obuja. (ona asa kisika M g/o, pinska konsana R 8.4 J/(o K)) Rješenje 76 C > K + K 8 K, g. kg, p 5 Pa kons.,., M g/o. kg/o, R 8.4 J/(o K), W?
12 Ka pinu ovoio opinu uz saan ak (izobarna projena), pin se raseže i obavja ra koji je jenak W p W p. Jenažba sanja pina gasi p R, M gje je p ak pina, obuja pina, asa pina, M ona asa pina, R pinska konsana, eroinaička eperaura pina. Počeni obuja pina naći ćeo iz opće jenažbe sanja pina: / R p R p R. M M p M p Buući a je zagrijavanje pina izobarno (ak je konsanan), pin uroši ra: R R W p W p W p M p M p J kg K Pa. o K 64.7 J. kg 5. Pa o ježba 76 Pri C kisik ase ag naazi se po ako kpa. Nakon zagrijavanja pri sano aku pin je povećao obuja na iara. Nađi ra šo ga je urošio pin pri povećanju obuja. Rezua: 64.7 J. Zaaak 77 (Marina, ginazija) Sakena boca napunjena je 5. c žive pri 8 C. Koiki će se obuja žive preii preko grića boce ka eperaura žive porase na 8 C? (koeficijen inearnog rasezanja saka β 9-6 K -, koeficijen kubičnog rasezanja žive α 8-5 K - ) Rješenje 77 8, živa 5. c, 8 C C 8 C 8 K projena eperaure, 8, sako 5. c, 8 C C 8 C 8 K projena eperaure, β 9-6 K -, α 8-5 K -,? Ka čvrso ijeu povisio eperauru njegove se ienzije povećaju. Ako su sve ienzije čvrsog ijea (ujina, širina, visina) pojenako izražene, riječ je o kubično rasezanju. Neka ijeo pri C ia obuja. Povisio i ijeu eperauru za (o C o ), njegov će se obuja povećai za α, gje je α koeficijen vounog, kubičnog rasezanja. aj izraz vrijei i za vouno, kubično rasezanje ekućina, kao i za šupja čvrsa ijea. Pri eperauri ijeo će iai obuja + β, α β, gje je β koeficijen inearnog rasezanja. Sakena boca napunjena je 5. c žive pri 8 C pa su njezin obuja i obuja žive isi. Kaa eperaura porase poveća će se obujovi sakene boce i žive. Obuja žive bi će veći o obuja sakene boce jer je koeficijen kubičnog rasezanja žive veći o koeficijena kubičnog rasezanja saka. Računao obuja žive na eperauri :
13 ( α ) ( + α ) ( + α ) ( α ) ( α ) 8, živa + poijeio 8, živa + jenažbe 8, živa 8, živa + 8, živa + α 8, živa + α + α / 8, živa 8, živa. 8, živa 8, živa 8, živa + α + α Računao obuja sakene boce na eperauri : ( β ) 8, sako + poijeio 8, sako + jenažbe 8, sako + 8, sako + ( β ) ( β ) 8,sako + 8,sako + β / 8, sako 8,sak 8, živa + o + β + β 8,sako 8,sako. + β Obuja žive koja se preia preko grića sakene boce jenak je razici obuja žive i obuja sakene boce pri eperauri : + α + β 8, živa 8,sako 8, živa α 8,sako + + β K 8 K + 9 K 8 K 5. c 5. c.5 c K 8 K + 9 K 8 K ježba 77 Sakena boca napunjena je 4. c žive pri 8 C. Koiki će se obuja žive preii preko grića boce ka eperaura žive porase na 8 C? (koeficijen inearnog rasezanja saka β 9-6 K -, koeficijen kubičnog rasezanja žive α 8-5 K - ) Rezua:. c. Zaaak 78 (Marina, ginazija) Šap o paine ugačak je pri C 998. Pri kojoj će eperauri šap bii ugačak? (koeficijen inearnog rasezanja paine β.9-5 K - ) Rješenje 78 C C C K, ,, β.9-5 K -,? Ka šapu nekog čvrsog ijea, koji prea ogovoru pri C ia ujinu, povisio eperauru za (o C o ), on će se proužii za: gje je β koeficijen inearnog rasezanja koji se efinira izrazo: β. Jeinica za koeficijen inearnog rasezanja je K -. Iz izraza za β sijei a će nakon zagrijavanja ujina šapa bii jenaka: ( + β ).
14 Pri inearno rasezanju šapa projena eperaure, kaa se šap ujine rasegne na ujinu, iznosi:. β.inačica Dujina šapa na eperauri je: Dujina šapa na eperauri je: eperaura šapa, pri kojoj će bii ugačak, obije se rješavanje susava jenažbi: jenažbe ( + β ) ( β ) + β + β ( + β ) 4 + β poijeio + β + β + + / + β ( + β ) + β + β β ( ) / + β ( + β ) β β K K 4.7 C 4 C. 5.9 K.998.inačica Buući a se šap raseže inearno, projena eperaure, kaa se šap ujine rasegne na ujinu, iznosi:. β eperaura, pri kojoj će šap bii ugačak, ia vrijenos: C + C C. β 5.9 K.998 ježba 78 Šap o paine ugačak je pri C Pri kojoj će eperauri šap bii ugačak c? (koeficijen inearnog rasezanja paine β.9-5 K - ) Rezua: 4 C. Zaaak 79 (Marina, ginazija) Na rveni koač projera c reba savii žejezni obruč čiji je projer 5 anji o projera koača. Za koiko supnjeva reba povisii eperauru žejezno obruču? (koeficijen inearnog rasezanja žejeza β. -5 K - ) Rješenje 79 c, 5.5, β. -5 K -,? Ka šapu nekog čvrsog ijea, koji prea ogovoru pri C ia ujinu, povisio eperauru za (o C o ), on će se proužii za: gje je β koeficijen inearnog rasezanja koji se efinira izrazo:
15 β. Jeinica za koeficijen inearnog rasezanja je K -. Iz izraza za β sijei a će nakon zagrijavanja ujina šapa bii jenaka: ( + β ). Pri inearno rasezanju šapa projena eperaure kaa se šap ujine rasegne na ujinu, iznosi:. β Projer žejeznog obruča prije zagrijavanja je:. Buući a se opseg žejeznog obruča, a s nji i projer rasežu inearno, projena eperaure priiko koje će se žejezni obruč oći savii na rveni koač, iznosi:.5 β ( ) K K. K (.5 ) β ježba 79 Na rveni koač projera c reba savii auinijski obruč čiji je projer 5 anji o projera koača. Za koiko supnjeva reba povisii eperauru auinijsko obruču? (koeficijen inearnog rasezanja auinija β.6-5 K - ) Rezua: 9.7 K. Zaaak 8 (Marina, ginazija) Čeični vajak ia projer. c pri C. Pri kojoj će eperauri aj vajak očno prisajai u rupu projera c? (koeficijen inearnog rasezanja čeika β. -5 K - ) Rješenje 8. c., C C C K, c.9997, β. -5 K -,? Ka šapu nekog čvrsog ijea, koji prea ogovoru pri C ia ujinu, povisio eperauru za (o C o ), on će se proužii za: β, gje je β koeficijen inearnog rasezanja koji se efinira izrazo: β. Jeinica za koeficijen inearnog rasezanja je K -. Iz izraza za β sijei a će nakon zagrijavanja ujina šapa bii jenaka: ( + β ). Pri inearno rasezanju šapa projena eperaure kaa se šap ujine rasegne na ujinu, iznosi:. β.inačica Dujina projera vajka na eperauri je: 5
16 Dujina projera vajka na eperauri je: eperaura vajka, pri kojoj će očno prisajai u rupu, obije se rješavanje susava jenažbi: jenažbe ( + β ) ( β ) + β + β ( + β ) + β poijeio + β + β + + / + β ( + β ) + β + β β ( ) / + β ( + β ) β β K K.7 C. 5. K..inačica Buući a proarao sao projenu opsega vajka onosno projera koja je inearna, projena eperaure priiko koje će se opseg vajka (ii njegov projer) sanjii iznosi:. β ajak će očno prisajai u rupu pri sniženoj eperauri : ( broj je negaivan jer se projer sanjuje) C + C. β 5. K. ježba 8 Čeični vajak ia projer. pri C. Pri kojoj će eperauri aj vajak očno prisajai u rupu projera.9997? (koeficijen inearnog rasezanja čeika β. -5 K - ) Rezua:.7 C. 6
podijelimo p V p V jednadžbe p V = k 1 N N T T N N N N T 300 K 1 T Vježba 101
Zadatak (Dijana, ginazija) U rostoriji koja nije heretički zatvorena teeratura zraka oveća se od C do 7 C. Za koiko se ostotaka sanji broj oekua zraka u rostoriji? Rješenje t C > 7 + t 7, t 7 C > 7 + t
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:
Zadatak 8 (Filip, elektrotehnička škola) Štap od cinka i štap od željeza iaju pri C jednaku duljinu l Kolika je razlika duljina štapova pri C? (koeficijent linearnog rastezanja cinka β cink 9-5 K -, koeficijent
Διαβάστε περισσότεραρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.
Zadaak 0 (Ana Marija, ginazija) Koliki obuja ia koad plua ae kg? (guoća plua ρ 50 kg/ ) Rješenje 0 kg, ρ 50 kg/,? Guoću ρ neke vari definirao ojero ae i obuja ijela. kg ρ / 0.004. ρ ρ kg 50 jeba 0 Koliki
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραQ = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C
Zadatak 4 (Ivica, tehnička škola) U osudi se nalazi litara vode na teeraturi 8 ºC. Ako u ovu količinu vode uronio 3 kg leda teerature ºC, onda će se led istoiti. Hoće li se istoiti sva količina leda? (secifični
Διαβάστε περισσότεραVILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
Διαβάστε περισσότεραQ = m c t + m r Q = m c t t
Zadatak (Edo, ginazija) Koliko toline treba da se iz litre vode od 5 C dobije destilirana voda? (secifični tolinski kaacitet vode c = 4.9 J/(kg K), secifična tolina isaravanja r =.6 5 J/kg, vrelište vode
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V =
Zadatak 8 (Ajax, ginazija) U osudi obuja 59 litara nalazi se kisik ri norirano tlaku Izračunaj asu tog kisika (gustoća kisika ρ 4 / ) Rješenje 8 V 59 l 59 d 59, ρ 4 /,? Gustoću ρ neke tvari definirao ojero
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je:
Zadatak (Goga, ginazija) Sekundna njihalica (izrađena od jedi) okazuje točno vrijee ri C. oliko zaostaje njihalica u jedno danu ako je teeratura C? (oeficijent linearnog rastezanja jedi je β =.7-5 -.)
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότερα2 / U t U t R m c t m c ( t t 2 1) 2. J 1 kg 4186 ( ) kg K
Zadatak 04 (edrana, gimnazija) Koiki mora biti otpor žice eektričnog kuhaa kojim itra vode temperature 0 C može za 8 minuta zavreti? Kuhao je prikjučeno na 0, a topinski kapacitet vode iznosi 486 kj/kgk
Διαβάστε περισσότεραv v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina
Zadatak 4 (Mirjana, rednja škoa) Kroz neko redto šire e aoi koji iaju frekenciju 66 Hz i apitudu.3. Dujina aa je 5 c. Odredi: a) brzinu širenja aa i b) akianu brzinu jedne četice. Rješenje 4 66 Hz, y.3
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραSveučilište u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Džepina Goran
Sveučiliše u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I RODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Džepina Goran Zagreb, 0 Sveučiliše u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I RODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Menor: prof. r. c. Daniel Rolph Schneier
Διαβάστε περισσότεραZadatak 281 (Luka, strukovna škola)
Zadaak 8 (Luka, rukovna škola) Kuglica ae. kg izbacuje e praćko. Priliko izbacivanja kuglice elaična vrpca praćke produži e za.5. Konana elaičnoi vrpce iznoi N/. Koliko brzino kuglica izlei iz praćke?
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραKinetička energija: E
Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M
Διαβάστε περισσότεραnamotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.
Zadatak (Mira, ginazija) Dvaa ravni, paralelni vodičia eđusobno udaljeni 5 c teku struje.5 A i.5 A u isto sjeru. Na kojoj udaljenosti od prvog vodiča je agnetska indukcija jednaka nuli? ješenje r 5 c.5,.5
Διαβάστε περισσότερα27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite
Zaatak (Barny, ginazija) U vonji e zrak u autoobilki guaa grije. Na očetku vonje teeratura zraka u guaa je 7 C, a na kraju vonje 7 C. Uz retotavku a e voluen gua nije tijeko vonje roijenio, nađite ojer
Διαβάστε περισσότεραodvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa
.vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότερα( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante
Zadatak 4 (Ron, ginazija) Gustoća leda je 900 /, a gustoća orske vode 00 /. Koliki dio ledene sante voluena viri iznad orske površine? (g = 9.8 /s ) Rješenje 4 ρ l = 900 /, ρ v = 000 /,, =? Akceleracija
Διαβάστε περισσότεραZadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Zadaa (Lidija, ginazija) Tijelo ae g pui e da lobodno pada a počeno brzino /. Nađi ineiču energiju ijela polije 0.. (g = 9.8 / ) Rješenje = g = 0.00 g, v 0 = /, = 0., g = 9.8 /, =? Tijelo ae i brzine v
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα8 O H = =
Zadatak (arko, ginazija) U zatvorenoj osudi obuja nalazi se. kg vode i.6 kg kisika. Odredi tlak u osudi ri C ako znao da ri toj teeraturi sva voda rijeñe u aru. (linska konstanta R = 8. J/(ol K)) Rješenje
Διαβάστε περισσότεραd D p 1 , v 1 L h ρ z ρ a Rješenje:
9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 1. Oreite brinu v 1 i tlak p 1 raka (ρ =1,3 kg/m 3 ) u simetrali cijevi promjera =50 mm, pomoću mjernog sustava s Prantl-Pitotovom cijevi prema slici. Pretpostavite
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότερα1. Odrediti silu koja deluje na naelektrisanje od C i naelekteisanje C, ako se nalaze u vazduhu i međusobno su udaljeni 4 cm.
. Odedii siu koja deuje na naeekisanje od 5 6 i naeekeisanje 6, ako se naaze u vazduhu i eđusobno su udajeni 4 c. Sia je jednaka: F E Poje koje poiče od naeekisanja : E 4 o Sia koja deuje na naeekisanje
Διαβάστε περισσότεραm p V = n R T p V = R T, M
Zadata 4 (Ante, tehniča šola) Pri C asa g vodia nalazi se od tlao 5.7 5 Pa. Naon širenja ri stalno tlau obuja lina je 5 litara. a) Kolii je rad utrošio lin ri širenju? b) Kolia je rojena unutrašnje energije
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότερα= = V t gdje je V volumen koji je protekao površinom presjeka S u vremenu t, srednjom brzinom v. Računamo vrijeme protoka: 9 3 V V V 10 m.
Zaatak 6 (Filip, senja škola) Jakost toka ijeke Save ko Slavonskog Boa iznosi posječno 4 /s. Koliko voe poteče za jean an? Rješenje 6 q = 4 /s, t = an = [ 4 6] = 864 s, =? Jakost toka ili voluni potok
Διαβάστε περισσότεραGravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1
Oje z fiziku eučiište Joi Juj toye itcij ADACI A AOALNI AD UDENAA ONOVE IIKE. Oeite eio obik jeec oko eje ko zno je enji ouje eje 670 k, je enj ujenot izeñu eje i jeec,8 0 8 i oć (uniezn) gitcijk kontnt
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela. 14. dio
Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi
Zadatak 0 (Mario, ginazija) Razlika tlakova izeđu širokog i uskog dijela cijevi iznosi 9.8 0 4 Pa. Presjek šireg dijela cijevi je 0 d, a užeg 5 d. Koliko litara vode rotječe cjevovodo u sekundi? (gustoća
Διαβάστε περισσότεραPismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραSNAGA POTROŠAČA NAIZMENIČNE STRUJE
NAGA OTROŠAČA NAZMENČNE TRUJE U slučaju vreenski proenljivih sruja, snaga generaora i snaga prijenika ogu bii poziivne i negaivne. so važi i za rad. Ako je snaga prijenika negaivna, on se ponaša kao generaor.
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave
THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραA 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:
8. VJEŽBA - RIJEŠENI ZADACI IZ MEANIKE FLUIDA. Oreite minimalni protok Q u nestlačiom strujanju fluia ko koje će ejektor početi usisaati flui kroz ertikalnu cječicu. Zaano je A = cm, A =,5 cm, h=,9 m.
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραλ =. m = kg,
Zadata 6 (Ante, srednja šola) Kolia je valna duljina teralni neutrona energije 0.04 ev? (asa neutrona =.675 0-7 g, Plancova onstanta = 6.66 0-34 J s) Rješenje 6 E = 0.04 ev = [ 0.04.6 0-9 ] = 6.4 0 - J,
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραp d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)
BLOSTJN POSU JV - STZN SPOJ STZN SPOJ zazi za naezanja i omake ko sastavljenih cijevi mogu se abiti ko oačuna steznog soja gje elementi soja mogu biti o istog ili o azličitih mateijala.. SPOJ OSOVN GLAVČN
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραGIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1
GIBANJE ( h) gibnje gibnje ijel je projen položj ijel ili dijelo ijel u odnou pre neko drugo ijelu z koje o ujeno (dogoorno) uzeli d iruje U odnou n liječnik: gib iruje gib iruje gib gib iruje iruje gib
Διαβάστε περισσότεραDRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότερα10 m Perioda titranja je 1.26 s. Vježba 001 Oprugu mase 900 g, konstante opiranja 10 N/m, povučemo 6 cm prema dolje i pustimo da titra.
Zadatak 00 (ea, inazija) Opruu ae 00, kontante opiranja 0 N/, povučeo c prea doje i putio da titra. Izračunajte periodu titranja. Rješenje 00 Perioda titranja ovii ao o ai oprue i kontanti opiranja. =
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.
Fakule elekoehnike, sojasva i bodogadnje Računasvo Fiika Audione vježbe - 7 lekomagneski valovi 15. avnja 9. Ivica Soić (Ivica.Soic@fesb.h) Mawellove jednadžbe inegalni i difeencijalni oblik 1.. 3. 4.
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
Διαβάστε περισσότεραUnutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg
Zadatak 6 (Josi, ginazija) Staklena čaša nalazi se u sudoeru naunjena vodo. Čaša je do olovice naunjena vodo. Unutarnji voluen čaše je 5 c, a njezina asa kada je razna iznosi 9 g. Ako oduzeo sao alo vode
Διαβάστε περισσότεραPriveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s
Priveznice Wire Rope Slings PRIVEZNICE OD ČEIČNO UŽEA (RAE) jenosruke SINE WIRE ROPE SINS Sanar EN P P P P P P P P P P P P ozvoljeno operećenje kg elemeni priveznice prekina jenokrako vešanje ) ouvaanje
Διαβάστε περισσότεραTermodinamika ne postavlja nikakve hipoteze o strukturi materije. To je eksperimentalna ili empirijska znanost.
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U SARAJEU INŽENJERSKA FIZIKA II Predavanja.5. Terodinaika.5.. Uvod Terodinaika istražuje fizikalne procese koji se dešavaju u akroskopski sisteia, tj. tijelia koja su sastavljena
Διαβάστε περισσότεραHarmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne elongaciji. Tada je perioda titranja:
Zadata 4 (Pety, inazija) Objesio i tijeo na opruu ona se produži za 4 c. Ao taj sustav oprua + tijeo zatitrao, oia je perioda i frevencija? (aceeracija sie teže = 9.8 /s ) Rješenje 4 s = 4 c =.4, = 9.8
Διαβάστε περισσότερα