D. Čičin-Šain, viši pred. 1

Transcript

1 Tržišna moć: monopol i monopson Predavanje iz Mikroekonomije Monopol kao jedini proizvođač nekog proizvoda, monopolist ima jedinstvenu poziciju ako monopolist odluči povisiti cijenu proizvoda, ne treba brinuti o konkurentima koji bi, naplaćivanjem nižih cijena, mogli osvojiti veći udio na tržištu na štetu monopolista međutim, to ne znači da monopolist može naplaćivati bilo koju cijenu koju želi - barem ne u slučaju kada je njegov cilj maksimalizacija profita kako bi maksimalizirao profit, monopolist mora najprije odrediti svoje troškove i karakteristike tržišne potražnje na osnovu tih saznanja, monopolist mora odlučiti koliko da proizvede i proda cijena po jedinici dobra koju monopolist dobiva tada izravno proizlazi iz krivulje tržišne potražnje monopolistov prosječni prihod - cijena koju dobiva po prodajnoj jedinici proizvoda - upravo je krivulja tržišne potražnje ako bi odabrao razinu proizvodnje uz koju maksimalizira svoj profit, monopolist također treba znati koliki je njegov granični prihod, odnosno promjena prihoda koja proizlazi iz promjene proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda odnos između ukupnog, prosječnog i graničnog prihoda može biti prikazan sljedećom krivuljom potražnje: P = 6-Q sljedeća tablica prikazuje kretanje ukupnog, prosječnog i graničnog prihoda za ovu krivulju potražnje vidljivo je da dok je granični prihod pozitivan, prihod se povećava s povećanjem količina, ali kada je granični prihod negativan, prihod se smanjuje kada krivulja potražnje ima padajući nagib, cijena (prosječni prihod) je veća od graničnog prihoda jer se sve jedinice prodaju po istoj cijeni kada se prodaja poveća za 1 jedinicu, cijena mora pasti u tom slučaju, sve će prodane jedinice, a ne samo dodatna jedinica, donijeti manje prihoda sljedeći graf prikazuje prosječni i granični prihod za podatke iz tablice ova krivulja potražnje je linearna, a u ovom slučaju krivulja graničnog prihoda ima dvostruko veći nagib od krivulje potražnje (i isti presjek sa osi y) koju količinu bi monopolist trebao proizvesti? objašnjeno je u ranijim predavanjima da za maksimalizaciju profita poduzeće mora odrediti količinu proizvodnje tako da je granični prihod jednak graničnom trošku D. Čičin-Šain, viši pred. 1

2 kod sljedećeg grafa krivulja tržišne potražnje D je krivulja prosječnog prihoda monopolista i ona specificira cijenu po jedinici koju monopolist dobiva kao funkciju razine proizvodnje također je prikazana pripadajuća krivulja graničnog prihoda MR i krivulje prosječnog i graničnog troška, AC i MC granični prihod i granični trošak jednaki su pri količini Q*, a pomoću krivulje potražnje možemo odrediti cijenu P* koja odgovara toj količini Q* moguće je i algebarski prikazati da Q* maksimalizira profit profit π predstavlja razliku između prihoda i troška koji ovise o količini: π(q) = R(Q)-C(Q) kako se Q povećava od nule, profit će se povećavati dok ne dosegne maksimum i tada počinje opadati pa prema tome, Q uz koji se postiže maksimalan profit je onaj kada je dodatni profit zbog malog porasta Q jednak nuli (tj. Π/ Q = 0) tada Π/ Q= R/ Q - C/ Q = 0, ali R/ Q je granični prihod, a C/ Q je granični trošak stoga je uvjet maksimalizacije profita da je MR - MC = 0, ili MR = MC uvjet da granični prihod bude jednak graničnom trošku treba pretvoriti u grubo pravilo koje se može jednostavnije primjenjivati u praksi kako bi to učinili, možemo najprije j drugačije napisati jednadžbu za granični prihod: ekstra prihod od dodatne jedinice proizvoda, (PQ)/ Q, ima dvije komponente: 1. proizvodnja jedne dodatne jedinice i prodaja te jedinice po cijeni P donosi prihod od (1)(P) = P 2. međutim, budući da poduzeće ima opadajuću krivulju potražnje, proizvodnja i prodaja ovog dodatnog proizvoda može također imati za posljedicu mali pad cijene P/ Q, što smanjuje prihod od prodaje svih prodanih proizvoda (tj. nastaje promjena prihoda Q[ P/ Q]) prema tome, izraz s desne je dobijen tako da smo uzeli Q(10 P/ Q) te ga pomnožili i podijelili s P elastičnost potražnje je definirana kao E d = (P/Q) ( Q/ P) stoga je (Q/P) ( P/ Q) recipročno elastičnosti potražnje, 1/E d izmjereno pri razini proizvodnje koja donosi maksimalni profit i budući da je cilj poduzeća maksimalizacija profita, možemo odrediti da je granični prihod jednak graničnom trošku: što se može prepraviti da dobijemo ovaj odnos daje grubo pravilo za određivanje cijene lijeva strana jednadžbe (P - MC) / P je marža dodana na granični trošak kao postotak od cijene jednadžba govori da marža treba biti jednaka negativnoj inverznoj elastičnosti potražnje (dobiveni iznos će biti pozitivan jer je elastičnost potražnje negativna) sukladno navedenom, možemo preraditi ovu jednadžbu kako bi cijenu izrazili direktno kao maržu nad graničnim troškom: na primjer, ako je elastičnost potražnje - 4 i granični trošak 9 dolara po jedinici, cijena treba biti 9 $ / (1 1/4) = 9 / 0,75 $ =12 $ po jedinici u analizi savršeno konkurentnih tržišta prikazano je da je na savršeno konkurentnom tržištu cijena jednaka graničnom trošku monopolist naplaćuje cijenu koja premašuje granični trošak, ali za iznos koji obrnuto ovisi o elastičnosti potražnje kako se vidi iz jednadžbe marže, ako je potražnja ekstremno elastična, E d je veliki negativni broj, a cijena će biti vrlo blizu graničnog troška u tom slučaju monopolističko tržište izgledat će slično kao konkurentsko i zapravo, kada je potražnja vrlo elastična, nema velike koristi biti monopolist D. Čičin-Šain, viši pred. 2

3 na konkurentnom tržištu postoji jasan odnos između cijene i ponuđene količine, a taj odnos prikazuje krivulja ponude, koja predstavlja granični trošak proizvodnje za industriju u cijelosti krivulja ponude govori koliko će biti proizvedeno pri svakoj cijeni monopolističko tržište nema krivulju ponude drugim riječima, ne postoji izravni odnos između cijene i proizvedene količine monopolistova odluka o razini proizvodnje ne ovisi samo o graničnom trošku nego i o obliku krivulje potražnje rezultat toga je da promjene potražnje ne pronalaze seriju cijena i količina koje odgovaraju konkurentskoj krivulji ponude promjene potražnje, umjesto toga, mogu dovesti do promjene cijena bez promjene razine proizvodnje, promjene razine proizvodnje bez promjena cijene, odnosno promjene jednog i drugog ovo načelo ilustrirano je sljedećim grafom na oba dijela slike krivulja potražnje je početno D 1, pripadajuća krivulja graničnog prihoda je MR 1, a monopolistova početna cijena i količina su P 1 i Q 1 na grafu (a) krivulja potražnje je pomaknuta prema dolje i zaokrenuta, a nove krivulje potražnje i graničnog prihoda prikazane su kao D 2 i MR 2 MR 2 presijeca krivulju graničnog gtroška u istoj točki kao i M 1 1, a kao posljedica toga, proizvedena količina ostaje ista, međutim cijena pada na P 2 na grafu (b) krivulja potražnje pomaknuta je prema gore i zaokrenuta, a nova krivulja graničnog prihoda MR 2 presijeca krivulju graničnog troška pri većoj količini Q 2 umjesto Q 1 međutim, promjena krivulje potražnje je takva da je cijena upravo ista promjene potražnje obično uzrokuju promjene i cijene i količine, ali posebni slučajevi prikazani grafom prikazuju bitnu razliku između monopola i konkurentske ponude konkurentska industrija proizvodi određenu količinu pri svakoj cijeni kod monopolista ne postoji ovaj odnos, koji ovisno o tome kako se mijenja potražnja, može ponuditi više različitih količina uz istu cijenu ili istu količinu po različitim cijenama porez na proizvode također može imati različit učinak na monopolista u odnosu na konkurentnu industriju u prethodnom poglavlju objašnjeno je da, kada se posebni porez (tj. porez po jedinici) nametne konkurentskoj industriji, tržišna cijena raste za iznos koji je manji od poreza, a porezno opterećenje dijeli se između proizvođača i potrošača kod monopola, međutim, cijena ponekad može narasti više od iznosa poreza pretpostavimo da je nametnut poseban porez od t dolara po jedinici, tako da monopolist mora platiti državi t dolara za svaku jedinicu prodanih proizvoda time je granični (i prosječni) trošak poduzeća povećan za iznos poreza t ako je MC početni granični trošak poduzeća, odluka o optimalnoj proizvodnji dobiva se kao MR = MC + t na grafičkom prikazu možemo pomaknuti krivulju graničnog troška prema gore za iznos t i dobiti novi presjek s graničnim prihodom navedeno je prikazano grafom gdje su Q 0 i P 0 količina i cijena prije oporezivanja, a Q 1 i P 1 su količina i cijena nakon oporezivanja rezultat pomicanja granične krivulje troška prema gore je manja količina i viša cijena D. Čičin-Šain, viši pred. 3

4 na grafu cijena se povećala za viši iznos od poreza ovo ne bi bilo moguće na konkurentnom tržištu, ali moguće je kod monopolista jer veza između cijene i graničnog troška ovisi o elastičnosti potražnje mnoga poduzeća proizvodnju obavljaju u dva ili više pogona čiji operativni troškovi mogu biti različiti, međutim, logika odabira razine proizvodnje vrlo je slična kao i kod poduzeća s jednim pogonom ako pretpostavimo da poduzeće ima dva pogona, odgovor na pitanje kolika bi trebala biti ukupna proizvodnja i koliko proizvoda bi trebao proizvesti svaki pogon možemo intuitivno pronaći u dva koraka: 1. bez obzira kolika je razina proizvodnje, ona treba biti podijeljena između dvaju pogona na način da je granični trošak isti za svaki pogon, inače, poduzeće može smanjiti svoje troškove i povećati prihod ako realocira proizvodnju 2. budući da granični trošak za sve pogone mora biti isti, a granični prihod mora biti jednak graničnom trošku, profit se maksimalizira kada je granični prihod jednak graničnom trošku u svakom pogonu do ovog rezultata možemo doći i računskim putem uzmimo da su Q 1 i C 1 proizvodnja i trošak proizvodnje za Pogon 1, Q 2 i C 2 su proizvodnja i trošak proizvodnje za Pogon 2, a Q T = Q 1 + Q 2 je ukupna proizvodnja tada je profit poduzeće treba povećati proizvodnju oba pogona dok dodatni profit od posljednje proizvedene jedinice proizvoda ne postane nula trebamo početi tako da zadamo da je dodatni profit proizvodnje u Pogonu 1 jednak nuli: (PQ T )/ Q 1 je prihod od proizvodnje i prodaje dodatne jedinice, tj. granični prihod, MR, za svu proizvodnju poduzeća C 1 / Q 1 je granični trošak Pogona 1, MC 1 prema tome, dobivamo MR MC 1 = 0 ili MR = MC 1 na sličan način možemo dodatni profit od proizvodnje u Pogonu 2 izjednačiti s nulom, MR = MC 2 spojivši ove dvije jednadžbe dobivamo da poduzeće treba proizvesti toliko da je sljedeći graf prikazuje ovo načelo za poduzeće s dva pogona MC 1 i MC 2 su krivulje graničnog troška za pogone (Pogon 1 ima viši granični trošak od Pogona 2) prikazana je i krivulja s oznakom MC T koja predstavlja ukupni granični trošak poduzeća, a dobiva se horizontalnim zbrajanjem MC 1 i MC 2 sada je moguće pronaći razine proizvodnje Q 1, Q 2 i Q T uz koje se postiže maksimalan profit najprije treba pronaći sjecište MC T i MR, a ta točka određuje ukupnu proizvodnju Q T zatim treba povući vodoravnu liniju od te točke na krivulji graničnog prihoda do okomite osi gdje točka MR* određuje granični prihod poduzeća presjek linije graničnog prihoda s MC 1 i MC 2 daje razine proizvodnje Q 1 i Q 2 za dva pogona ukupna proizvodnja Q T određuje granični prihod poduzeća (te stoga i cijenu P*) međutim, Q 1 i Q 2 određuju granični troškovi u svakom od pogona budući da smo MC T dobili horizontalnim zbrajanjem MC 1 i MC 2, znamo da je Q 1 + Q 2 = Q T prema tome, ove razine proizvodnje zadovoljavaju uvjet da je MR = MC 1 = MC 2 Monopolska moć čisti monopol javlja se rijetko, a mnogo su češća tržišta na kojima nekoliko poduzeća međusobno konkurira potrebno je objasniti zbog čega će svako poduzeće na tržištu na kojem sudjeluje nekoliko poduzeća najvjerojatnije imati opadajuću krivulju potražnje te, kao rezultat toga, proizvoditi tako da cijena bude veća od graničnog troška pretpostavimo, na primjer, da četiri poduzeća proizvode četkice za zube, a krivulja tržišne potražnje prikazana je sljedećim grafom pretpostavka je da ova poduzeća zajedno proizvedu četkica za zube dnevno (svako od njih dnevno) i prodaju ih po 1,5 dolar može se vidjeti da je tržišna potražnja relativno elastična, a pri cijeni od 1,5 dolar elastičnost potražnje iznosi -1,5 D. Čičin-Šain, viši pred. 4

5 poduzeće A odlučuje da li da snizi svoju cijenu kako bi povećalo prodaju za donošenje ove odluke potrebno je znati na koji način će prodaja reagirati na promjenu cijene, odnosno poduzeće treba poznavati svoju krivulju potražnje, odvojeno od tržišne krivulje potražnje realno moguća situacija prikazana je na grafu (b) gdje se vidi da je krivulja potražnje poduzeća D A puno elastičnija od tržišne krivulje potražnje (pri cijeni od 1,5 dolar elastičnost je -6,0) poduzeće može predvidjeti da će, u slučaju povišenja cijene s 1,5 dolara na 1,6 dolara prodaja pasti - recimo sa na jedinica - jer će potrošači kupovati više četkica od drugih poduzeća (kada bi sva poduzeća podigla cijene na 1,6 dolara, prodaja poduzeća A pala bi samo na 4.500) međutim, zbog nekoliko razloga, prodaja neće pasti na nulu kao što bi se to dogodilo na savršeno konkurentnom tržištu kao prvo, ako su četkice poduzeća A malo drugačije od konkurentskih, neki potrošači će za njih platiti malo više drugo, ostala poduzeća mogu također povisiti svoje cijene sukladno tome, poduzeće A može očekivati da će snižavanjem cijene s 1,5 dolara na 1,4 dolara moći prodati više, možda četkica umjesto međutim, neće osvojiti cijelo tržište jer neki potrošači i dalje mogu preferirati četkice za zube koje proizvodi konkurencija, a konkurenti mogu također sniziti svoje cijene prema tome krivulja potražnje poduzeća A ovisi o tome koliko se njihov proizvod razlikuje od konkurentskih proizvoda i o tome kako ova četiri poduzeća međusobno konkuriraju međutim, poduzeće A će vjerojatno imati elastičniju krivulju potražnje od krivulje tržišne potražnje, ali ona neće biti bezgranično elastična kao krivulja potražnje savršeno konkurentnog poduzeća dakle, koliko bi poduzeće A trebalo proizvesti uz poznavanje svoje krivulje potražnje? količina uz koju se postiže maksimalni profit je ona uz koju se izjednačavaju granični prihod i granični trošak,a na grafu (b) ta količina je jedinica pripadajuća cijena je 1,5 dolar i ona je veća od graničnog troška,prema tome, iako poduzeće A nije čisti monopolist, ono ima monopolsku moć - ono može profitabilno naplaćivati cijenu veću od graničnog troška navedeno nameće dva pitanja: 1. Kako možemo mjeriti monopolsku moć kako bi usporedili jedno poduzeće s drugim? 2. Koji su izvori monopolske moći i zbog čega neka poduzeća imaju više monopolske moći od drugih prirodni način mjerenja monopolske moći je istraživanje u kojoj mjeri cijena uz koju se postiže maksimalan profit premašuje granični trošak, a moguće je koristiti i grubo pravilo za određivanje cijene prvi način mjerenja je uveo ekonomist Abba Lerner i naziva se Lernerov index monopolske moći on predstavlja razliku između cijene i graničnog troška, podijeljenu s cijenom ili matematički L = (P-MC)/P Lernerov indeks uvijek ima vrijednost između nula i jedan za savršeno konkurentno poduzeće P = MC, tako da je L = 0 što je veći L, veći je stupanj monopolske moći dosta velika monopolska moć ne mora nužno podrazumijevati visoki profit jer on ovisi o odnosu prosječnog troška i cijene poduzeće A može imati više monopolske moći od poduzeća B, a zarađivati manji profit zbog većih prosječnih troškova grubo pravilo za određivanje cijena pruža okvirno pravilo za svako poduzeće s monopolskom moći ali važno je imati u vidu da je Ed elastičnost potražnje poduzeća, a ne tržišne potražnje teže je odrediti elastičnost potražnje za poduzeće nego za tržište jer poduzeće mora uzeti u obzir kako će njegovi konkurenti reagirati na promjene cijene menadžer mora procijeniti kolika će u postotku biti promjena u prodaji jedinice proizvoda poduzeća kao posljedica 1%-tne promjene cijene ova procjena može se temeljiti na formalnom modelu ili menadžerovoj intuiciji i iskustvu na temelju procjene elastičnosti potražnje poduzeća, menadžer može izračunati odgovarajuću maržu ako je elastičnost potražnje poduzeća velika marža će biti niska (može se reći da to poduzeće ima vrlo malu monopolsku moć), a ako je elastičnost potražnje poduzeća mala, marža će biti visoka (poduzeće će imati značajnu monopolsku moć) D. Čičin-Šain, viši pred. 5

6 Izvori monopolske moći monopolska moć predstavlja sposobnost poduzeća da odredi cijenu veću od graničnog troška iznos za koji cijena premašuje granični trošak inverzno ovisi o elastičnosti potražnje poduzeća, što je krivulja potražnje manje elastična, to će poduzeće imati veću monopolsku moć stoga je krajnja odrednica monopolske moći elastičnost potražnje poduzeća tri faktora određuju elastičnost potražnje poduzeća: 1. Elastičnost tržišne potražnje - budući da će elastičnost potražnje poduzeća biti barem jednako elastična kao tržišna potražnja, elastičnost tržišne potražnje ograničava potencijal monopolske moći 2. Broj poduzeća na tržištu - u slučaju postojanja mnogo poduzeća, malo je vjerojatno da će bilo koje od njih vršiti značajan utjecaj na cijenu 3. Interakcija među poduzećima - čak i u slučaju kad su na tržištu prisutna samo dva ili tri poduzeća, nijedno od njih neće moći profitabilno znatno povisiti cijenu ako je suparništvo među njima agresivno, gdje svako poduzeće nastoji osvojiti što veći dio tržišta u slučaju postojanja samo jednog poduzeća - čisti monopolist - njegova krivulja potražnje bit će tržišna krivulja potražnje u ovom slučaju stupanj monopolske moći poduzeća u potpunosti ovisi o elastičnosti tržišne potražnje češći je slučaj da nekoliko poduzeća međusobno konkurira; tada elastičnost tržišne potražnje čini donju granicu veličine elastičnosti potražnje svakog poduzeća budući da je potražnja za naftom prilično neelastična (barem kratkoročno), OPEC je tijekom 1970-ih i ranih 80-ih mogao podići cijene nafte visoko iznad graničnog troška proizvodnje potražnja za robom kao što je kava, kakao, aluminij i bakar puno su elastičnije pa su pokušaji proizvođača da karteliziraju ova tržišta i podignu cijene uglavnom propali u svakom slučaju, elastičnost tržišne potražnje ograničava potencijalnu monopolsku moć pojedinačnih proizvođača uz ostale uvjete nepromijenjene i jednake, monopolska moć svakog poduzeća pada s porastom broja poduzeća kako sve više poduzeća konkurira na tržištu, svakom poduzeću je sve teže podići cijene, a da mu druga poduzeća ne preuzmu udio u prodaji u slučaju kada samo nekoliko poduzeća ima udio u većini prodaje na tržištu, kažemo da je tržište jako koncentrirano važan aspekt konkurentske strategije je pronalaženje načina za postavljanje prepreka za ulazak -uvjeta koji sprečavaju ulazak novih konkurenata ponekad postoje prirodne prepreke za ulazak (patenti, izdavačka prava, koncesije, ekonomije obujma) način na koji konkurentska poduzeća međusobno djeluju također je važna, a ponekad i najvažnija odrednica monopolske moći pretpostavimo da su na tržištu prisutna četiri poduzeća ona mogu konkurirati agresivno, snižavajući cijene kako bi zadobile veći udio na tržištu i na taj način cijene bi mogle pasti do gotovo konkurentske razine svako poduzeće bojat će se podići svoju cijenu, kako drugi ne bi ponudili nižu cijenu te da na taj način izgubi svoj tržišni udio kao posljedica toga, imat će malu monopolsku moć s druge strane, poduzeća ne moraju jako konkurirati, a mogu se čak udružiti (i prekršiti antitrustovske zakone) i dogovoriti da zajednički ograniče proizvodnju i povise cijene zajedničko podizanje cijena ima veću mogućnost da bude profitabilno od pojedinačnog, tako da udruživanje može generirati značajnu monopolsku moć Društveni trošak monopolske moći zbog toga što monopolska moć ima za posljedicu više cijene i manje proizvedene količine, može se očekivati da su potrošači na gubitku, a poduzeće na dobitku moguće je usporediti potrošačev i proizvođačev višak koji nastaju kao posljedica toga što monopolist snabdijeva čitavo tržište graf prikazuje krivulje prosječnog i graničnog prihoda i krivulju graničnog troška monopolista da bi maksimaliziralo profit, poduzeće proizvodi pri točki gdje je granični prihod jednak graničnom trošku, tako da su cijena i količina P m i Q m na konkurentskom tržištu cijena mora biti jednaka graničnom trošku, tako da se konkurentske cijena i količina, P c i Q c, nalaze na sjecištu krivulje prosječnog prihoda (potražnje) i krivulje graničnog troška D. Čičin-Šain, viši pred. 6

7 kod monopola cijena je veća i potrošači kupuju manje zbog veće cijene, potrošači koje kupe neko dobro gube probitak prikazan pravokutnikom A oni potrošači koji ne kupuju robu po cijeni P m nego po cijeni P c također gube višak - iznos prikazan trokutom B ukupni gubitak potrošačevog viška je stoga A + B ako oduzmemo gubitak potrošačevog viška od dobitka proizvođača, dobivamo neto gubitak probitka kao B + C, što predstavlja gubitak blagostanja zbog monopolske moći gubitak blagostanja je društveni trošak ove neefikasnosti poduzeća se mogu upustiti u "rent-seeking", trošenja velikih iznosa novca u društveno neproduktivne svrhe za dobivanje, održavanje ili iskazivanje svoje monopolske moći, a to može uključivati aktivnosti lobiranja (možda i donacije političkim kampanjama) kako bi se ostvarila državna regulativa koja bi potencijalnim konkurentima otežala ulazak na tržište aktivnosti»rent-seeking»-a mogu također uključivati oglašavanje i poduzimanje pravnih koraka u cilju izbjegavanja antitrustovskog nadzora može također predstavljati ugradnju dodatnih proizvodnih kapaciteta, ali bez njihovog korištenja, kako bi potencijalne konkurente uvjerili da ne mogu prodati dovoljno da bi im se isplatio ulazak na tržište za očekivati je da će ekonomski poticaj za "rent-seeking" biti direktno povezan s dobicima i od monopolske moći, stoga, što je veći transfer od potrošača prema poduzeću (pravokutnik A), veći je društveni trošak monopola jedan od načina na koji vlada može ograničiti monopolsku moć je regulacija cijena u slučaju monopola regulacija cijena može eliminirati gubitak blagostanja do kojeg dolazi zbog monopolske moći sljedeći graf prikazuje regulaciju cijena Q m i P m su cijena i količina bez regulacije pretpostavimo da je cijena regulirana tako da ne može biti viša od P 2 zbog toga što poduzeće ne može naplaćivati više od P 1 za razine proizvodnje do Q 1, njegova nova krivulja prosječnog prihoda je vodoravna linija kod P 1 za razine proizvodnje veće od Q 1 krivulja prosječnog gprihoda identična je staroj krivulji prosječnog prihoda, a pri ovim višim razinama proizvodnje poduzeće će naplaćivati manje od P 1 te na taj način regulacija na njega neće utjecati nova krivulja graničnog prihoda poduzeća odgovara njegovoj novoj krivulji prosječnog prihoda za razine proizvodnje manje od Q 1, granični prihod jednak je prosječnom prihodu za razine proizvodnje veće od Q 1 krivulja graničnog prihoda jednaka je originalnoj krivulji poduzeće će proizvesti količinu Q 1 zbog toga što u toj točki krivulja graničnog prihoda presijeca krivulju graničnog troška može se provjeriti da je pri cijeni P 1 i količini Q 1, gubitak blagostanja smanjen kako se cijena još više smanjuje, proizvedena količina nastavlja rasti, a gubitak blagostanja se smanjuje pri cijeni P c, gdje se sijeku prosječni prihod i granični trošak, proizvedena količina povećala se do konkurentske razine; gubitak blagostanja zbog monopolske moći je eliminiran daljnjim snižavanjem cijene do P 3 ima za posljedicu smanjenje količine ovo smanjenje ekvivalentno je nametanju cjenovnog plafona konkurentnoj industriji, a kako se cijena dalje smanjuje, proizvedena količina nastavlja opadati i raste nestašica D. Čičin-Šain, viši pred. 7

8 konačno, cijena je snižena ispod P 4, minimalnog prosječnog troška, poduzeće je na gubitku i propada regulacija cijena najčešće se koristi za prirodne monopole, kao što je pružanje lokalnih komunalnih usluga, a prirodni monopol obično nastaje kad postoje jake ekonomije obujma kao što prikazuje graf kada poduzeće ne bi bilo regulirano, proizvodilo bi Q m i prodavalo za cijenu P m u idealnim uvjetima, regulatorna agencija nastojala bi spustiti cijenu do konkurentske razine P c pri toj razini, ipak, cijena ne bi pokrivala prosječni trošak i poduzeće bi propalo stoga je najbolja alternativa odrediti cijenu od P r gdje se sijeku prosječni trošak i prosječni prihod jer u tom slučaju poduzeće ne zarađuje monopolski profit, a proizvodi se u tolikom opsegu koje omogućuje ostanak poduzeća na tržištu Monopson i u slučaju kada ne postoji mnogo kupaca oni mogu imati tržišnu moć i profitabilno je koristiti je za utjecaj na cijenu proizvoda kojeg kupuju kada postoji samo jedan, ili samo nekoliko kupaca, neki od njih mogu imati monopsonsku moć: mogućnost kupca da utječe na cijenu dobra monopsonska moć omogućuje kupcu da kupuje dobra za nižu cijenu od one koja bi bila na konkurentnom tržištu kupac će nastaviti kupovati jedinice dobra sve dok zadnja kupljena jedinica donosi dodanu vrijednost ili korist jednaku trošku posljednje jdii jedinice granična korisnost ili vrijednost je dodatna korist od kupovine jedne ili više jedinica dobara dodatni trošak kupnje još jedne jedinice dobra naziva se granični izdatak granični izdatak ovisi o tome jeste li konkurentski kupac ili kupac s monopsonskom moći ako ste konkurentski kupac, nemate utjecaja na cijenu dobra i u tom slučaju, trošak svake kupljene jedinice je isti bez obzira na broj kupljenih jedinica; on je jednak tržišnoj cijeni dobra graf prikazuje ovo načelo te vaš raspored granične korisnosti cijena koju platite za jedinicu dobra je vaš prosječni izdatak po jedinici i on je isti za sve jedinice trebali biste kupovati sve dok granična vrijednost posljednje jedinice ne postane jednaka graničnom izdatku te jedinice, prema tome, trebali biste kupiti količinu Q* pri presjeku krivulja graničnog izdatka i potražnje graf (b) )pokazuje na koji način savršeno konkurentan prodavač odlučuje o količini proizvodnje i prodaje budući da prodavač smatra tržišnu cijenu zadanom veličinom, prosječni i granični prihod jednaki su cijeni količina uz koju se postiže maksimalan profit nalazi se na presjeku krivulje graničnog prihoda i graničnog troška pretpostavimo da ste jedini kupac dobra - ako želite maksimalizirati neto korist od kupovine dobra, trebate kupiti manju količinu, koju ćete dobiti po nižoj cijeni kod odlučivanja koliko kupiti, granična korisnost od zadnje kupljene jedinice izjednačava se s graničnim izdatkom za tu jedinicu međutim, krivulja tržišne ponude nije krivulja graničnog izdatka već pokazuje koliko morate platiti po jedinici dobra, kao funkciju ukupnog broja kupljenih jedinica drugim riječima, krivulja ponude je krivulja prosječnog izdatka budući da krivulja prosječnog izdatka ima uzlazni nagib, krivulja graničnog izdatka mora ležati iznad nje odluka o kupnji dodatne jedinice podiže cijenu koja se plaća za sve jedinice, ne samo za dodatnu sljedeći graf prikazuje ovo načelo optimalna količina koju monopsonist kupuje je Q*, gdje se sijeku krivulja potražnje i krivulja graničnog izdatka cijena koju monopsonist plaća očitava se s krivulje ponude: To je cijena P* koja za sobom povlači količinu Q* D. Čičin-Šain, viši pred. 8

9 Monopsonska moć mnogo češće od čistog monopsona susrećemo tržišta na kojima se samo nekoliko poduzeća međusobno natječu kao kupci, tako da svako poduzeće ima određenu monopsonsku moć na primjer, veliki proizvođači automobila u SAD-u konkuriraju međusobno kao kupci automobilskih guma kupac s monopsonskom moći ipak može kupiti robu po cijeni ispod granične vrijednosti, aukojoj mjeri je cijena određena ispod granične vrijednosti ovisi o elastičnosti ponude s kojom se kupac suočava u slučaju da je ponuda vrlo elastična (E s je velik), sniženje cijene će biti malo i kupac će imati slabu monopsonsku moć suprotno tome, ako je ponuda vrlo neelastična, sniženje cijene bit će veće i kupac će imati značajnu monopsonsku moć to je prikazano sljedećim grafom monopsonska moć ovisi o tri stvari: elastičnosti tržišne ponude, broju kupaca na tržištu te interakcijama tih kupaca na tržištu što je krivulja ponude manje elastična (što je strmija), veća je razlika između graničnog i prosječnog izdatka te monopsonist uživa veću monopsonsku moć kada na tržištu postoji čisti monopsonist - monopsonska moć je u potpunosti određena elastičnošću tržišne ponude ako je ponuda jako elastična, monopsonska moć je mala i kupac malo dobiva od toga što je jedini na tržištu kada postoji vrlo veliki broj kupaca, nijedan nema veliki utjecaj na cijenu, stoga se svaki kupac suočava s izuzetno elastičnom krivuljom ponude, tako da je tržište skoro u potpunosti konkurentno potencijal za monopsonsku moć javlja se kada postoji ograničen broj kupaca ako kupci konkuriraju agresivno, oni će povisiti cijenu gotovo do granične vrijednosti proizvoda i imat će malu monopsonsku moć s druge strane, ako kupci konkuriraju manje agresivno, ili se čak sporazume, cijene neće znatno porasti i stupanj monopsonske moći kupaca može biti tako visok, kao da postoji samo jedan kupac budući da monopsonska moć ima za posljedicu niže cijene i manje kupljene količine, za očekivati je da će zbog toga kupci bolje proći, a prodavači lošije moguće je usporediti potrošačev i proizvođačev višak koji nastaju na konkurentnom tržištu s viškom koji nastaje kada je monopsonist jedini kupac graf prikazuje krivulju prosječnog i graničnog izdatka i krivulju granične vrijednosti monopsonista neto korist monopsonista maksimalizira se pri kupovini količine Q m pri cijeni P m tako da je granična vrijednost jednaka graničnom izdatku D. Čičin-Šain, viši pred. 9

10 na konkurentnom tržištu, cijena je jednaka graničnoj vrijednosti, stoga se konkurentska cijena i količina, P c i Q c, nalaze na presjeku krivulje prosječnog izdatka i krivulje granične vrijednosti kod monopsona, cijena je niža i manje se prodaje zbog niže cijene prodavači gube iznos viška prikazan pravokutnikom A uz to, prodavači zbog smanjene prodaje gube višak prikazan trokutom C stoga je ukupni gubitak proizvođača (ili prodavača) A + C kupac dobiva višak prikazan pravokutnikom A uz kupovinu pri nižoj cijeni kupac kupuje manje, Q m umjesto Q c te tako gubi višak prikazan trokutom B ukupno povećanje viška stoga predstavlja A B nastao je neto gubitak probitka prikazan kao B + C, a to je gubitak probitka ili blagostanja zbog monopsonske moći tržište sa samo jednim prodavačem i jednim kupcem nazivamo bilateralni monopol ne postoji jednostavno pravilo koje određuje tko će, i hoće li ijedan od njih bolje proći u pregovorima jedna strana može imati više vremena i strpljenja ili može biti sposobna uvjeriti drugu stranu da će odustati ako je cijena preniska ili previsoka bilateralni monopol je rijetkost, daleko su češća tržišta s nekoliko proizvođača koji imaju neku monopolsku moć i prodaju nekolicini kupaca koji imaju određenu monopsonsku moć iako do pregovaranja uvijek može doći, možemo primijeniti grubo načelo: monopsonska moć i monopolska moć teže međusobnom poništenju monopsonska moć će potiskivati cijenu bliže graničnom trošku, dok će monopolska moć potiskivati cijenu prema graničnoj vrijednosti na konkurentnom tržištu, cijena je jednaka graničnoj vrijednosti, stoga se konkurentska cijena i količina, P c i Q c, nalaze na presjeku krivulje prosječnog izdatka i krivulje granične vrijednosti Ograničavanje tržišne moći postavlja se pitanje kako društvo može ograničiti tržišnu moć i spriječiti da se ona koristi antikonkurencijski za prirodni monopol, kao što je poduzeće za snabdijevanje električnom energijom, rješenje je regulacija cijena, međutim, generalno rješenje je spriječiti poduzeća da zadobiju neumjerenu tržišnu moć, te ograničiti korištenje zadobivene moći u pravilu to se postiže antitrustovskim zakonima: skupom pravila i regulative s ciljem promoviranja konkurentske ekonomije zabranom radnji koje ograničavaju ili bi mogle ograničiti konkurenciju te ograničavajući oblike dozvoljenih tržišnih struktura tako npr. odjeljak 1 američkog Shermanovog zakona (usvojenog 1890.) zabranjuje ugovore, kombinacije ili zavjere za ograničenje trgovine očigledan primjer nezakonite kombinacije je izričit dogovor između proizvođača da ograniče svoju proizvodnju i/ili "fiksiraju" cijenu iznad konkurentske razine Poduzeće A i Poduzeće B ne moraju se sastati ili telefonski razgovarati kako bi prekršili Odjeljak 1 Shermanovog zakona; implicitni dogovor u obliku paralelnog ponašanja također može biti shvaćena kao nepoštivanje zakona na primjer, ako Poduzeće B konzistentno slijedi određivanje cijena Poduzeća A (paralelno određivanje cijena) te je ponašanje poduzeća u suprotnosti s onim što se očekuje da bi poduzeće činilo kada ne postoji dogovor (kao podizanje cijena uz smanjenu potražnju i višak robe na tržištu) može se zaključiti da postoji implicitni sporazum prema Odjeljku 2 Shermanovog zakona monopoliziranje ili pokušaj monopoliziranja tržišta je protuzakonit, te su zabranjene zavjere koje bi za posljedicu imale monopolizaciju D. Čičin-Šain, viši pred. 10

11 Clavtonov zakon iz istaknuo je koje radnje mogu biti antikonkurentske, na primjer, protuzakonito je da poduzeće s velikim udjelom na tržištu zahtijeva od kupca nekog dobra da ne kupuje od konkurenta također je zabranjeno grabežljivo određivanje cijena - ono koje je osmišljeno kako bi istisnulo postojeće konkurente i obeshrabrilo ulazak novih Clavtonov zakon zabranjuje spajanja i pripajanja u slučaju da ona "značajno smanjuju konkurenciju" ili "imaju tendenciju stvaranja monopola" antitrustovski zakoni također ograničavaju moguće antikonkurentno ponašanje poduzeća na druge načine, na primjer, Clavtonov zakon zabranjuje diskriminaciju naplaćivanjem različitih cijena kupcima praktički istih proizvoda, ako je vjerojatno da će te razlike u cijenama štetiti konkurenciji Clavtonov zakon iz istaknuo je koje radnje mogu biti antikonkurentske, na primjer, protuzakonito je da poduzeće s velikim udjelom na tržištu zahtijeva od kupca nekog dobra da ne kupuje od konkurenta također je zabranjeno grabežljivo određivanje cijena - ono koje je osmišljeno kako bi istisnulo postojeće konkurente i obeshrabrilo ulazak novih Clavtonov zakon zabranjuje spajanja i pripajanja u slučaju da ona "značajno smanjuju konkurenciju" ili "imaju tendenciju stvaranja monopola" antitrustovski zakoni također ograničavaju moguće antikonkurentno ponašanje poduzeća na druge načine, na primjer, Clavtonov zakon zabranjuje diskriminaciju naplaćivanjem različitih cijena kupcima praktički istih proizvoda, ako je vjerojatno da će te razlike u cijenama štetiti konkurenciji antitrustovski zakoni zapravo otprilike definiraju što je i što nije dozvoljeno njihova svrha je pružanje statutarnog okvira koji pravosudnim institucijama daje diskreciju u njihovoj interpretaciji i provođenju američki antitrustovski zakoni stroži su i dalekosežniji nego u većini drugih država, a neki su ljudi tvrdili da su oni spriječili američku industriju da efikasno konkurira na međunarodnim tržištima zakoni sasvim sigurno ograničavaju američka poduzeća i možda su ponekad zbog njih američka poduzeća na svjetskim tržištima bila u nepovoljnom položaju međutim, njihove koristi su daleko veće; antitrustovski zakoni izuzetno su važni u održavanju konkurencije koja je esencijalna za ekonomsku efikasnost, inovativnost i rast D. Čičin-Šain, viši pred. 11