MIKROHETEROGENE ILI GRUBO DISPERZNE SISTEME
|
|
- Παρθενορή Πανταζής
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 KOLOIDNI SISTEMI
2 DISPERZNI SISTEMIčestice jedne ili više supstanci raspoređene ili dispergovane u okružujućoj sredini DISPERZNA FAZAfaza čije su čestice dispergovane DISPERZNO SREDSTVOfaza u kojoj su čestice dispergovane 1. Zavisno od veličine čestica Ostvald je disperzne sisteme podelio na: MIKROHETEROGENE ILI GRUBO DISPERZNE SISTEME (zavisno od agregatnog stanja disperzne faze i disperznog sredstva: suspenzije i emulzije; čestice veće od 10 7 m (bar jedna dimenzija čestice)) ULTRAMIKROHETEROGENE ILI KOLOIDNE SISTEME (čestice između 10 9 i 10 7 m) MOLEKULSKO ILI JONSKO DISPERZNI SISTEMI (visokodisperzni sistemi; PRAVI RASTVORI)pravi rastvori su homogeni sa veličinom čestica koja odgovara veličini molekula ili jona 1 nm) 2. Prema broju čestica disperzne faze: kod koloida čestica grupisanih u čestice sfernog oblika sa dimenzijama 1100 nm što je u skladu sa Ostvaldovom podelom. 3. Prema obliku čestica disperzne faze: korpuskularni ili globularni (sferni) dvodimezionalni ili laminarni (filmovi; tanki listići) jednodimenzionalni ili fibrilarni (linearni: štapići i vlakna)
3 4. prema agregatnom stanju disperzne faze i disperzne sredine disperzna faza disperzno sredstvo disperzni sistem primer gasna tečno pena pena na pivu, umućena belanca gasna čvrsto čvrsta pena šećerna pena, sunđer, stiropor, purpena tečna gasno aerosol magla, oblaci tečna tečno emulzija mleko,majonez tečna čvrsto gel gel za kosu čvrsta gasno aerosol dim, smog čvrsta tečno sol tempera čvrsta tečno suspenzija kakao u vodi, usitnjena kreda u vodi čvrsta čvrsto čvrsti sol legure, opal, rubin
4 Koloidni sistemi grč. sličan tutkalu (koloidno stanjestanje u kome mogu da se nađu razne supstance) su dvofazni sistemi sa veličinom čestica ispod oblasti vidljivosti optičkim mikroskopom a iznad vidljivosti elektronskim mikroskopom. Makromolekuli samim rastvaranjem grade liofilne koloide. Prolaze kroz filter papir ali se detektuju na osnovu pojave rasipanja svetlosti, sedimentacije, osmoze... Između disperzne faze i disperznog sredstva postoji granica faza velike površine pa time i velike slobodne površinske energije pa dolazi do adsorpcije npr. jona na površini čime koloidna čestica postaje naelektrisana a što je uzrok stabilnosti koloida zbog elektrostatičkog odbijanja čestica. U cilju razlikovanja od pravih rastvora koloidni sistemi se često nazivaju SOLOVIMA. Koloidi se još mogu podeliti na: MONODISPERZNEod čestica disperzne faze jednake veličine POLIDISPERZNE od čestica disperzne faze različite veličine. Prema sposobnosti da adsorbuju molekule tečnog disperznog sredstva (solvatacija): LIOFILNI LIOFOBNI Liofilni privlače molekule rastvarača a liofobni nemaju afinitet prema rastvaraču. Ako je rastvarač voda onda su HIDROFILNI ili HIDROFOBNI. Ako je rastvarač organski onda su ORGANOFILNI ili ORGANOFOBNI odnosno LIPOFILNI ili LIPOFOBNI ako je solvatacija lipidima.
5 DOBIJANJE KOLOIDA Pošto su po stepenu disperznosti između grubo disperznih sistema i pravih rastvora mogu se dobiti: DISPERZIONIM METODAMA (sitnjenje, dispergovanje grubo disperznih sa dodatnom stabilizacijom stabilizatorima ili peptizatorima) KONDENZACIONIM METODAMA (agregacija, kondenzacija manjih čestica u veće) MEHANIČKO DISPERGOVANEu kolidnim mlinovima ELEKTRODISPERGOVANJEelektričnom varnicom ili lukom (električno pražnjenje); elektrode od materijala npr. metala koji se disperguje, uronjene u disperzno sredstvo HEMIJSKO DISPERGOVANJEpeptizacijom ili rastvaranjem u podesnom rastvaraču PEPTIZACIJA proces suprotan koagulaciji. Čestice taloga adsorbuju jone, postaju naelektrisane, odbijaju se i prelaze u rastvor obrazujući koloid. Peptizator je supstanca koja peptizuje talog i to je najčešće neki elektrolit. Peptizacija je uspešna kod svežih taloga sa malim kristalima koji se još nisu ukrupnili. Npr. talog Fe(OH) 3 se peptizuje dodatkom HCl ili FeCl 3. Lako se peptizuje Al(OH) 3, SiO 2 ULTRAZVUČNO DISPERGOVANJEultrazvučnim talasima ( Hz)
6 HEMIJSKE METODE KONDENZACIJE različitim hemijskim reakcijama (hidroliza, oksidacija, redukcija, dvojna izmena) pri čemu nastaju teškorastvorna jedinjenja ili dolazi do kristalizacije. DVOJNA IZMENA: nastaju teškorastvorna jedinjenja npr. As 2 S 3 provođenjem H 2 S kroz rastvor neke As soli HIDROLIZOM soli mnogih metala koji grade nerastvorne okside (Fe, Cr, Al, Ce ). Hidroliza zagrevanjem, razblaživanjem. REDUKCIJOM: npr. solovi metala (Au, Ag, Pt, Ir itd.): dodavanjem nekog redukcionog sredstva (H 2, CO 2 ) u razblaženi rastvor soli metala KONDENZACIJA SMANJENJEM RASTVORLJIVOSTI RASTVORKApromenom rastvarača ili promenom temperature. Npr. dodavanjem vode alkoholnim rastvorima S ili P ili voda u organskom rastvaraču (etar, hloroform) ako se naglo ohladi nastaje koloidna disperzija leda u organskom rastvaraču.
7 LIOFILNI I LIOFOBNI KOLOIDI Podela na osnovu afiniteta koloidnih čestica prema molekulima rastvarača. Razlikuju se u mnogim fizičkohemijskim osobinama. LIOFOBNInisu solvatisani pa dodatak male količine elektrolita dovodi do koagulacije. Slični disperznoj sredini u pogledu površinskog napona i viskoznosti; lako se vide pod ultramikroskopom; kreću se u električnom polju u određenom smeru. Čestice liofobnih koloida se lako spajaju u veće agregate pri dodatku malih količina nekog elektrolitaflokulacija ILI KOAGULACIJA. LIOFILNI solvatni omotač vezan za koloidnu česticu preko njenih liofilnih grupa što utiče na stabilnost jer se sprečava grupisanje i taloženje čestica. Često su i naelektrisane i podležu elektrostatičkom odbijanju istoimenih vrsta što dodatno utiče na stabilnost. Prisustvo naelektrisanja povoljno utiče na solvataciju povećavajući je što dodatno utiče na stabilizaciju. Dodatak elektrolita i pored gubitka naelektrisanja ne mora da utiče na stabilnost sistema. Za taloženje je neophodno ukloniti solvatni omotač dodavanjem nekog organskog jedinjenja. Stabilnost se narušava dodavanjem većih količina elektrolita (ISOLJAVANJE) što dehidratiše česticu ali smanjuje i njeno naelektrisanje što dovodi do taloženja. Imaju manji površinski napon a veću viskoznost od disperzne sredine; ne mogu se videti na ultramikroskopu; u električnom polju se čestice kreću u oba smera ili se ne kreću uopšte. Zagrevanjem ili hlađenjem daju gelove reverzibilno. Zbog solvatnog omotača imaju znatno manju težnju ka koagulaciji. Njihova stabilnost veoma zavisi od ph.
8 STRUKTURA LIOFOBNIH KOLOIDA MICELA i INTERMICELARNA TEČNOST (disperzno sredstvo) Micela je elektroneutralna i sastoji se od neutralnog JEZGRA i DVOJNOG ELEKTRIČNOG SLOJA Jezgro je kristalne strukture, velike površine odnosno velike energije površine i da bi čestica bila stabilna ta energija se smanjuje adsorpcijom jona iz rastvora. Adsorbuju se joni koji su u višku a zajednički su sa komponentom jezgra po principu rasta kristala. Adsorbovani joni sad privlače iz rastvora jone suprotnog naelektrisanja (kontrajone) i formiraju nepokretni adsorpcioni sloj. Jezgro i nepokretni dvostruki električni sloj predstavljaju GRANULU čije je naelektrisanje određeno razlikom količina naelektrisanja adsorbovanih jona iste vrste kao što su joni jezgra i kontrajona privučenih iz rastvora. Radi neutralisanja viška naelektrisanja granula je dalje okružena delom jona suprotnog naelektrisanja od adsorbovanih jona na jezgru i oni okružuju granulu u vidu jonske atmosfere. To je DIFUZNI DEO MICELE koji je čini elektroneutralnom. U difuznom sloju joni podležu slabijim elektrostatičkim interakcijama pošto su na većem rastojanju od suprotno naelektrisanog jezgra pa su pokretljiviji.
9 granula micela ako je npr. AgNO 3 u višku sledi da je granula pozitivno naelektrisana AgClm nag jezgro
10 Ako je KCl u višku sledi da je granula negativno naelektrisana E nag Razlika u naelektrisanju granule i micele je ELEKTROKINETIČKI (ZETA) POTENCIJAL Što je veća debljina difuznog sloja npr. razblaživanjem to je ovaj potencijal veći i jače je odbijanje čestica pa su stabilnije. AgCl Pri smanjivanju difuznog sloja elektrokinetički potencijal opada i kada difuzni sloj nestane i granula se po veličini izjednačava sa micelom (ξ=0) i to je izoelektrično stanje kada nema elektrostatičkog odbijanja između čestica; sistem je nestabilan i pri sudaru čestica dolazi do njihovog ukrupnjavanja i taloženja odnosno koagulacije. ads. sloj dif. sloj rastojanje dvostruki (dvojni) električni sloj; pad potencijala kroz dvostruki električni sloj
11 ξ potencijal: dobra stabilnost 0,040,06V umerena stabilnost 0,030,04V početak nestabilnosti 0,03V jaka koagulacija 0,005V Nenaelektrisani liofobni koloidi podležu SEDIMENTACIONOJ (veće čestice) i AGREGACIONOJ (male čestice; velika površina i površinska energija koju teže da smanje tako što se grupišu pri sudaru) nestabilnosti. Naelektrisani liofobni koloidi se koagulišu dodavanjem jona suprotnog naelektrisanja od naelektrisanja koloidne čestice. Zaštita hidrofobnih koloidnih sistema se može izvršiti LIOFILIZACIJOMdodavanjem u višku zaštitnog liofilnog koloida. U slučaju da nije dodata dovoljna količina doći će do suprotnog efekta tako da hidrofobni sistem postaje još osetljiviji na dodatak elektrolita SENZIBILIZACIJA. STARENJE spontan proces smanjenja disperznosti disperzne faze pri čemu dolazi do slabljenja veza između faze i sredstva. Kod stabilnih solvatisanih koloidnih sistema kao i kod sistema sa velikim elektrokinetičkim potencijalom ovaj proces je veoma spor.
12 PRAG KOAGULACIJE C minimalna koncentracija elektrolita potrebna da dovede do koagulacije. Zavisi od koncentracije koloidnog sistema; prirode elektrolita; temperature i stepena čistoće koloidnog sistema. KOAGULACIONA MOĆ P=1/Ckoagulaciona sposobnost elektrolita. Zavisi od naelektrisanja i prečnika jona. Sposobnost jona da izazove koagulaciju je utoliko veća ukoliko je njegovo naelektrisanje veće. STABILNOST LIOFILNIH KOLOIDA Potiče prvenstveno od prisustva SOLVATNOG OMOTAČA Npr. skrob, želatin, agaragar pri rastvaranju u vodi vezuju molekule vode preko liofilnih grupa stvarajući hidratni omotač koji im daje stabilnost. Dodatak male količine elektrolita smanjuje dvojni električni sloj ali ne dovodi do taloženja. Da bi došlo do koagulacije treba ukloniti solvatni omotač dodatkom npr. alkohola ili acetona koji vezuju molekule vode. Ako sad takve dehidratisane čestice nemaju dvostruki električni sloj doći će do koagulacije. Stabilnost liofilnih koloida se može narušiti dodatkom većih količina elektrolitaisoljavanje. Isoljavanje je reverzibilan proces tako da dodavanje rastvarača dovodi do ponovnog formiranja koloidnog rastvora. LIOTROPNI NIZ joni poređani po sposobnosti da talože liofilne koloide.
13 ELEKTROKINETIČKE POJAVEniz efekata usled primene el. polja: ELEKTROFOREZA i ELEKTROOSMOZAkretanje koloidnih čestica pod dejstvom el. polja STRUJNI i SEDIMENTACIONI POTENCIJALkretanje koloidnih čestica koje dovodi do stvaranja razlike potencijala SPECIFIČNE OSOBINE I PONAŠANJE KOLOIDA DIJALIZApostupak odvajanja koloida i makromolekula od čestica molekulskih dimenzija zbog činjenice da ne prolaze kroz razne tipove membrana (životinjske membrane, celofan, pergament) kroz koje prolaze čestice malih dimenzija. Vrši se u DIJALIZATORIMA (koloidni sistemmembranarastvarač; prolaze male čestice) ELEKTRODIJALIZAuz primenu električnog polja. Vrši se u ELEKTRODIJALIZATORUtri komore; u sredini koloidni rastvor membranom odvojen od komora sa vodom u koje su uronjene Pt elektrode; joni iz koloida prelaze u čistu vodu koja se obnavlja ULTRAFILTRACIJAza prečišćavanje i obogaćivanje koloidnih rastvora sa membranama vrlo sitnih pora pod sniženim ili povećanim pritiskom; membrana sa veoma finim poramaimpregniran filter papir npr. želatinom BRAUNOVO KRETANJEkoloidne čestice su u neprekidnom kretanju zbog sudara sa molekulima disperzne sredine OPTIČKE OSOBINErasipanje svetlosti zbog mikroheterogenosti
14 ELEKTROFOREZAusmereno kretanje naelektrisanih koloidnih čestica u odnosu na nepokretnu disperznu sredinu pod dejstvom električnog polja. Na osnovu smera kretanja utvrđuje se znak naelektrisanja. Npr. solovi metala, S, sulfida metala, kiselih hidroksida naelektrisani su negativno dok su solovi oksida metala naelektrisani pozitivno. Solovi proteina imaju znak naelektrisanja koji zavisi od ph sredine: iznad neke vrednosti negativni a ispod pozitivni; na toj vrednosti ph se ne kreću. Pod dejstvom električnog polja jezgro čestice zajedno sa adsorpcionim slojem se kreće prema odgovarajućoj elektrodi određenom brzinom. Pokretljivost ovih naelektrisanih čestica kao brzina kretanja pri jediničnom gradijentu potencijala: dielektrična konstanta rastvarača elektrokinetički potencijal pokretljivost jačina polja viskoznost Postoje razne elektroforetske tehnike: na papiru; gelelektroforeza; diskelektroforeza; kapilarna elektroforeza itd. ELEKTROOSMOZAkretanje disperzne sredine u odnosu na disperznu fazu kroz neku membranu ili uske cevi u električnom poljuelektrosmotski pritisak
15 SEDIMENTACIONI POTENCIJAL pojava suprotna elektroforezi. Nastaje taloženjem koloidnih čestica pod dejstvom gravitacione ili centrifugalne sile. Kada se koloidni sistem ostavi da stoji u cilindru posle izvesnog vremena između elektroda na krajevima cilindra se registruje razlika potencijala što se tumači činjenicom da naelektrisane čestice ostavljaju za sobom oblak suprotnog naelektrisanja iz difuznog sloja dvostrukog električnog sloja. STRUJNI POTENCIJAL pojava suprotna elektroosmozi. Primenom pritiska tečnost se potiskuje kroz membranu pa se na elektrodama registruje razlika potencijalastrujni potencijal, zato što disperzno sredstvo pri svom kretanju teži da sa sobom ponese i naelektrisanja koja se nalaze u difuznom delu formiranog dvostrukog električnog sloja na granici sa čvrstom fazom.
DISPERZNI SISTEMI-čestice jedne ili više supstanci raspoređene u okružujućoj sredini
KOLOIDNI SISTEMI DISPERZNI SISTEMIčestice jedne ili više supstanci raspoređene u okružujućoj sredini DISPERZNA FAZAfaza čestica sistema DISPERZNO SREDSTVOfaza u kojoj su čestice raspoređene Zavisno od
Διαβάστε περισσότεραKOLOIDI. suspenzija. pravi rastvori. veće od. manje od < 1 nm. > 100 nm
MATERIJA SUPSTANCE SMEŠE ELEMENTI JEDINJENJA HOMOGENE HETEROGENE pravi rastvori veće od suspenzija manje od < 1 nm od do > 100 nm Tomas Grem je dao ime rastvorima kod kojih je primetio da: Čestice dispergovane
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραADSORPCIJA. Adsorbatje supstancija koja se adsorbuje Adsorbens ili substrat je supstancija na kojoj se adsorpcija vrši
ADSORPCIJA Adsorpcija je pojava da se na površini faze povećava ili smanjuje (negativna adsorpcija ili desorpcija), koncentracija pojedinih komponenata pri čemu dolazi do smanjivanja slobodne energije
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραRASTVORI DISPERZNI SISTEMI OSOBINE PRAVIH RASTVORA ELEKTROLITI RAVNOTEŽE U RASTVORIMA ELEKTROLITA KOLOIDI
RASTVORI DISPERZNI SISTEMI OSOBINE PRAVIH RASTVORA ELEKTROLITI RAVNOTEŽE U RASTVORIMA ELEKTROLITA KOLOIDI DISPERZNI SISTEMI Disperzija (lat.) raspršivanje, rasipanje Disperzni sistem je smeša u kojoj su
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραPresićeni rastvori sadrže više rastvorene supstance od zasićenih. Nestabilni su
Presićeni rastvori sadrže više rastvorene supstance od zasićenih. Nestabilni su Rastvorljivost tečnosti u tečnostima 3 mogućnosti 1.Potpuno mešanje, nema dva sloja (mešljive tečnosti) 2.Ne mešaju se, 2
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραRastvori i osobine rastvora
Rastvori i osobine rastvora U srpskom jeziku reč rasvor predstavlja homogenu tečnu smešu. U engleskom reč solution predstavlja više od toga smešu dva gasa, legure (homogene smeše dva metala)... Na ovom
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραHeterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima
Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Ako je BA teško topljiva sol (npr. AgCl) dodatkom
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραRastvori rastvaračem rastvorenom supstancom
Rastvori Rastvor je homogen sistem sastavljen od najmanje dvije supstance-jedne koja je po pravilu u velikom višku i naziva se rastvaračem i one druge, koja se naziva rastvorenom supstancom. Rastvorene
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραRASTVORI. više e komponenata. Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda
RASTVORI Rastvori su homogene smeše e 2 ili više e komponenata Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda Fizička stanja rastvora Rastvori mogu da postoje u bilo kom od 3 agregatna stanja:
Διαβάστε περισσότεραU unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA
HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραMIKRO-NANO FLUIDIKA 8. UVOD U ELEKTROHEMIJU
MIKRO-NANO FLUIDIKA Handout 4 2012/2013 8. UVOD U ELEKTROHEMIJU Elektrohemija je grana hemije koja proučava hemijske reakcije koje se dešavaju na granici izmeďu električnog provodnika (metalne, poluprovodničke
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραRastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja
Rastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja Disperzni sistem je smeša u kojoj su jedna ili više supstanci raspršene u nekoj drugoj supstanci u obliku sitnih čestica. Disperzni sredstvo je supstanca u kojoj
Διαβάστε περισσότεραV(x,y,z) razmatrane povrsi S
1. Napisati izraz koji omogucuje izracunavanje skalarne funkcije elektricnog potencijala V(x,y,z) u elektrostaskom polju, ako nema prostornoo rasporedjenih elekricnih naboja. Laplaceova diferencijalna
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραGASNO STANJE.
GASNO STANJE http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html AGREGATNA STANJA MATERIJE Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije čestica i energije međumolekulskih
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραSistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Διαβάστε περισσότεραVEŽBA 1 PRAVLJENJE RASTVORA. 1. Molarnost; količinska koncentracija Predstavlja količinu rastvorene supstance u n
VEŽBA 1 PRAVLJENJE RASTVORA Unutrašnjost ćelije je ispunjena rastvorom različitih biopolimera, kao što su: proteini, nukleinske kiseline, polisaharidi, kao i malih organskih molekula i elektrolita. Kompleksni
Διαβάστε περισσότεραII RASTVORI. Borko Matijević
Borko Matijević II RASTVORI Rastvori predstavljaju složene disperzne sisteme u kojima su fino usitnjene čestice jedne supstance ravnomerno raspoređene između čestica druge supstance. Supstanca koja se
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA Opšta i neorganska hemija I KOLOKVIJUM. 5. Navesti osobine amfoternih oksida i napisati 3 primera amfoternih oksida.
Dr Sanja Podunavac-Kuzmanović, redovni profesor tel: (+381) 21 / 485-3693 fax: (+381) 21 / 450-413 e-mail: sanya@uns.ac.rs web page: hemijatf.weebly.com ISPITNA PITANJA Opšta i neorganska hemija I KOLOKVIJUM
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINSKE POJAVE ADSORPCIJA
POVRŠINSKE POJAVE ADSORPCIJA Površina čvrstih i tečnih supstanci se specifično ponaša i što je ta površina razvijenija to ta specifičnost više dolazi do izražaja. Usitnjavanjem supstanci ta se površina
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKE RAVNOTEŽE. a = f = f c.
II RAČUNSKE VEŽBE HEMIJSKE RAVNOTEŽE TEORIJSKI DEO I POJAM AKTIVNOSTI JONA Razblaženi rastvori (do 0,1 mol/dm ) u kojima je interakcija između čestica rastvorene supstance zanemarljiva ponašaju se kao
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραElektrične struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje
Električna struja (AP47-5) Elektromotorna sila (AP5-53) Omov zakon za deo provodnika i otpor provodnika (AP53-6) Omov zakon za prosto električno kolo (AP6-63) Kirhofova pravila (AP63-66) Vezivanje otpornika
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραElektrične pojave. Glava Elektrostatika
Glava 10 Električne pojave 10.1 Elektrostatika Još u antičkoj grčkoj, oko 500 godina pre nove ere, je bilo poznato da ćilibar, kada se protrlja, privlači komadiće slame. Današnja reč za elektricitet je
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραTest pitanja Statika fluida
Test pitanja Statika fluida 1. Agregatna stanja. čvrsto stanje - telo ima određeni oblik i zapreminu; tečno stanje - telo ima određenu zapreminu, a oblik zavisi od suda u kome se nalazi; gasovito stanje
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραPRSKALICA - LELA 5 L / 10 L
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,
Διαβάστε περισσότεραI Pismeni ispit iz matematike 1 I
I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα