Dopuna ESIA i EMP za brodogradište "Bijela"

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Dopuna ESIA i EMP za brodogradište "Bijela""

Transcript

1 Izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i ažuriranje Izvjestaja procjene uticaja na životnu sredinu i društvo kontaminiranog zemljišta i otpadnog grita brodogradilišta "Bijela" Reference No.#: MNE-IWMCP-8428-CQ-CS Dopuna ESIA i EMP za brodogradište "Bijela" Jul 2016 Projekat je urađen u Konzorcijumu sa AMBIENTE S.C. (Italy) DBA Progetti S.p.A. (Italy), MEDIX Ltd. (Montenegro) and Smart Environmental Solutions (SES) (Montenegro)

2 Dokument: Kontrolni list Klijent: Projekat: Reference No.#: Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) Izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i ažuriranje Izvjestaja procjene uticaja na životnu sredinu i društvo kontaminiranog zemljišta i otpadnog grita brodogradilišta "Bijela" MNE-IWMCP-8428-CQ-CS Naslov izvještaja: Dopuna ESIA i EMP za brodogradište "Bijela" 25 jul 2016 Konsultant: AMBIENTE S.C. Via Frassina, Carrara (MS) - Italy DBA Progetti S.p.A. MEDIX Ltd. Smart Environmental Solutions (SES) Pripremili Kontrola kvaliteta Odobreno Potpis Mr. Franco ROCCHI Lider tima Ms. Cristina LAZARO Projekt menadžer Mr. Nicola BERTOLINI Direktor ugovora Ms. Sara TONLORENZI and Ms. Inés Sanchez Ekspert za kontrolu kvaliteta i Podrška tima za životnu sredinu Projekt menadžer (EPA) Datum 25 jul jul

3 Sadržaj 1 Opšti sažetak Pravni i administrativni okvir Crnogorski propisi Direktive i uredbe Evropske Unije u oblasti upravljanja otpadom Politika i smjernice Svjetske Banke Opis projekta Predmetna lokacija Remedijacija tla lokacije brodogradilišta Bijela Osnovni podaci-trenutno stanje životne sredine Opis lokacije i šireg okruženja Flora, fauna i prirodni resursi Kulturološko nasljeđe Klima Prethodna istraživanja Dodatna istraživanja koja je sproveo CDM Naknadna ispitivanja CETI-ja, koje je Tauw & Witteveen+Bos uzeo u obzir Ispitivanje "0" stanja koje je uradio CETI Potencijalni rizik i projektovani parametar Opšta karakterizacija otpadnog tijela Trenutno socio-ekonomsko stanje Opšti podaci Prilika za posao Uticaj na životnu sredinu Procjena uticaja trenutnog stanja i mjere koje se mogu sprovesti u cilju smanjenja uticaja Analiza alternativa Plan upravljanja životnom sredinom Plan mjera za smanjenje uticaja na životnu sredinu Plan monitoringa zaštite životne sredine Prilozi Spisak autora izvještaja - zajedničko učešće (Konsultant) Reference - lista pisanih materijala i izveštaji posjeta koje se koriste u pripremi studija Pravni i administrativni okvir Planovi, programi, studije i projekti Obilazak Konsultanta 1. jula godine Javna rasprava - Minuti

4 Lista skraćenica ADR CEMP CETI EIA EMP EPA ESIA EU IWMCP JV LNAPL MORIT MCDA SES TBT ToR WB Evropski sporazum o međunarodnom prevozu opasnih materija po putu Građevinski Plan upravljanja životnom sredinom Centar za ekotoksikološka ispitivanja Procjena uticaja na životnu sredinu Plan upravljanja životnom sredinom Agencija za zaštitu životne sredine Procjena uticaja na životnu sredinu i društvo Evropska Unija Upravljanje industrijskim otpadom i projekat čišćenja Zajedničko učešće (konzorcijum) Laka nevodena nečna faza Ministarstvo održivog razvoja i turizma Multi kriterijumi za analizu odluka Smart Environmental Solutions Tribultin Projektni zadatak Svetska Banka 4

5 1 Opšti sažetak Vlada Crne Gore dobila je kredit (kredit br. IBRD 8428) od Svjetske banke za potrebe realizacije projekta Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje (u daljem tekstu: Projekat) koji se odnosi na remedijaciju terena pet odabranih deponija industrijskog otpada, kao i tekuće uklanjanje industrijskog opasnog otpada. Razvojni cilj Projekta je smanjiti rizik od zagađenja prirodnih resursa Crne Gore, kao i rizik po javno zdravlje koji postoje zbog kontaminacije sa ovih pet deponija industrijskog otpada. Ciljevi Projekta biće postignuti na sljedeći način: 1. Izrada i realizacija investicionih programa remedijacije terena izabranih deponija industrijskog otpada, i 2. Sprovođenje planiranih intervencija od strane nadležnih institucija i kompetentnih kompanija koje se bave upravljanjem opasnim industrijskim otpadom, u skladu sa zakonima Crne Gore. Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore i Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore (EPA), u junu godine, objavili su Procenu uticaja na životnu sredinu i društvo (ESIA) za sanaciju 5 lokacija za odlaganje otpada, koji su izabrani za sanaciju u okviru Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje, a jedno od njih je i deponija otpadnog grita u brodogradilištu Bijela. Cilj ESIA je bio da se smanje rizici na životnu sredinu i zdravlje na odabranim lokacijama za odlaganje industrijskog otpada, i jačanje lokalnih institucionalnih kapaciteta za regulaciju i upravljanje industrijskim i opasnim otpadom. Realizacija projekta se očekuje da bude finansijski podržana od strane Svjetske banke, stoga je ESIA pripremljena i javne konsultacije će se obavljati u skladu sa smjernicama Svjetske banke. Glavni rezultat pripremljenog zadatka je tehnički dio tenderske dokumentacije za realizaciju projekta " Remedijacija tla lokacije brodogradilišta Bijela" (projekat Referentni broj CG-IWMCP-8428-NCB-V ), takva tehnička dokumentacija uključena je u ažuriranje ESIA i Plana upravljanja životnom sredinom (EMP) koji je prvobitno bio urađen u ime Agencije za zaštitu životne sredine. Konačno rješenje za sanaciju radova odabranih u gore pomenutom pripremnom zadatku sastoji od izvoza sa obavezom da se tretira određena količinu grita na licu mjesta (kombinacija Rješenja 1 (izvoz grita) i Rješenja 3 (tretman grita na lokaciji brodogradilišta)).. Vlada Crne Gore koristi dio kredita prema ovom zadatku konsultantske zadatka za Izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i ažuriranje Izvjestaja procjene uticaja na životnu sredinu i društvo kontaminiranog zemljišta i otpadnog grita brodogradilišta "Bijela" (projekat Referentni broj CG-IWMCP-8428-CK-CS ). Ovaj zadatak je implementiran od strane firme AMBIENTE SC (Italija) u zajedničkom učešću (JV) sa firmom DBA Progetti SpA (Italija), Medix doo (Crna Gora) i Smart ekološka rešenja (SES) (Crna Gora), u daljem tekstu Konsultant. Ovaj izveštaj predstavlja konačnu verziju ESIA i EMP u skladu sa zahtjevima Svjetske banke (Operativna i politika zaštite OP / BP 4.01 o procjeni uticaja), prije početka sanacije radova, kao dopuna za ESIA i EMP koje je ranije uradila treća strana (konsultanti). Predviđeno je da će dodatna procjena uticaja na životu sredinu pratiti uputstva iz Crne Gore i biti prihvatljiva Svetskoj banci, koju će sprovoditi Izvođač radova. Ovaj dokument predstavlja pozadinu predloženih projekata, kao i procjenu njihovih mogućih ekoloških i društvenih uticaja, i korisnih i štetnih. Predložene podsticajne i mjere ublažavanja navedene su tamo gdje je neophodno zajedno sa procjenom početne odgovornosti za njihovu realizaciju. Glavni ciljevi ESIA su: Identifikovati i procijeniti očekivane ekološke i socijalne uticaje predloženog projekta, i pozitivne i negativne; Identifikacija i analiza alternative predloženom projektu; Da predloži mjere za ublažavanje negativnih uticaja i mjere za poboljšavanje pozitinih uticaja koje treba preduzeti tokom i nakon realizacije predloženog projekta; 5

6 Proveri usklađenost sa nacionalnim propisima i politikom zaštite životne sredine, Zaštitnom politikom Svjetske banke, najboljom praksom i standardima u industriji; Generisanje osnovne podatke za monitoring i evaluaciju koliko dobro su sprovedene mjere ublažavanja tokom trajanja projekta; Preporuka efikasnih mjera koje se predviđene za ublažavanje protiv negativnih uticaja; EMP; Izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Kao što je već pomenuto, Konsultant će u okviru ovog zadatka pripremiti Elaborat procjene uticaja, slijedeći Crnogorske smjernice, koji će biti prihvatljiv za Svjetsku banku. Obim radova remedijacije obuhvata sljedeće: Sav stari otpadni grit koji se čuva na depoima A, B i C Sav novi otpadni grit koji se čuva na depoima D, E Sav potpovršinski materijal u području neuređene deponije koji sadrži >50 % otpadnog grita Sav otpadni grit i kontaminirani površinski sloj terena do maksimalne dubine od 0,15 cm u zoni zahvata remedijacije i u području depoa Sve količine zemljišta u području neuređene deponije i neposrednog okruženja, kod kojih je sadržaj naftnih ugljovodonika veći od 5,000 mg/kg suve mase Predmet remedijacije terena nije otpadni grit koji se nalazi na morskom dnu, izvan depoa i površina na kojima se izvodi remedijacija, niti morski sedimenti koji sadrže grit, kao ni grit koji se nalazi u potpovršinskom dijelu (više od 10 cm ispod površine) terena koji je izvan područja neuređene deponije. Ovaj otpad nije ispitan u dovoljnoj mjeri, tako da se ne mogu projektovati mjere remedijacije. Obim remedijacije podzemnih voda ograničava se na mjere koje su potrebne za izvođenje iskopa kontaminiranog zemljišta i otpadnog grita u području neuređene deponije. Površine koje se ne nalaze u zoni neuređene deponije nijesu istražene u dovoljnoj mjeri da bi bile predmet ove remedijacije. Ista situacija je sa zagađenjem podzemnih voda i sedimentima na morskom dnu. Sve ove površine isključene su iz obima remedijacije. Nakon što se izvrši remedijacija, sav opasni otpadni grit i teško kontaminirano zemljište u području neuređene deponije uklanjaju se sa lokacije i odvoze do postrojenja za uništenje, obradu ili reciklažu. Sanirane površine u okviru brodogradilišta čiste se od površinskog opasnog otpada i privode namjeni u industrijske svrhe. U sadašnjoj situaciji, kontaminirani deponija u brodogradilištu Bijela ima nekoliko negativnih uticaja na životnu sredinu i na društveno-ekonomsko okruženje. Cilj remedijacije je da ograniči negativan uticaj sprovođenjem različitih mjera ublažavanja uključujući buku, povećan saobraćaj ili prašinu u vezi sa građevinskim radovim u toku sprovođenja remedijacije. Remedijacija će imati značajan pozitivan uticaj na životnu sredinu; međutim, u toku sprovođenja remedijacije može se očekivati neki kratkoročni manje negativni uticaji. Glavni uticaji na životnu sredinu sa deponije prije i poslije sprovođenja sanacionih radova prikazani su: 1. Zemljište - Izloženost ljudi i životinja kontaminiranom zemljištu i gritu direktnim kontaktom (površin zemljišta) predstavljaju značajan negativan uticaj. Kontaminiranu zemlju i grit treba ukloniti. Ova mjera ublažavanja će imati pozitivan uticaj tako što sprečava rizik za direktan ljudski kontakt. 2. Prašina - Izloženost ljudi i životinja kontaminiranom prašinom, vetar erozija površinskih čestica predstavljaju značajan negativan uticaj. Kontaminirana zemlja i grit treba ukloniti. Ova mjera ublažavanja će imati pozitivan uticaj bez kontaminirane prašine sa deponije u budućnosti. 3. Podzemna voda - Tok podzemnih voda se očekuje da bude prema moru i kontaminacija se može proširiti do mora, a podzemne vode se ne koristi za piće. Kontaminacija se može proširiti do mora sa negativnim 6

7 uticajima. Ukljanjenjam grita, očekivane LNAPL i dio kontaminiranih podzemnih voda će imati pozitivan uticaj na životnu sredinu, iako se očekuje da podzemne vode ostanu kontaminirane čak i poslije remedijacije. Plan monitoringa tokom svih faza remedijacije obuhvata, između ostalog: Vazduh: Prašina, miris i PM10, ugljovodonici i PAH sa odgovarajućim licenciranih praćenjem i/ili uzorkovanje i realizacije od akreditovane laboratorije unutar gradilišta i izvan u smeru vetra i ka naselju. Otpad: stalni monitoring na terenu svih vrsta otpada i njihove predaje ovlašćenom sakupljaču. Zemljište i podzemne vode: provjera kvaliteta humusa u okviru remedijacije na području nakon remedijacije (kontrola), jednom uzimanjem uzoraka u rasteru 20 x 20 m unutar prostora remedijacije. Najmanje treba analizirati sljedeće parametre: TBT (tributiltin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni poliaromatski ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa. Morska voda: kontrola širenja kontaminacije jednom (nakon završetka remedijacije) prikupljanjem tri uzoraka morske vode ispred oblasti sanacije i treba analizirati minimum sljedeće parametre: TBT (tributiltin), arsen, barijum, bakar, cink, fluorid, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni poliaromatski ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa. Sediment: kontrola kvaliteta sedimenta u istočnoj zoni prostora, u toku radova jednom prikupljanjem 10 uzoraka sa morskog dna i najmanje treba analizirati sledeće parametre: TBT (tributiltin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni poliaromatski ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa Plan za specifičan monitoring nakon završetka remedijacije podrazumijeva, između ostalog: Ekosistemi: procjena rizika od zaostale kontaminacije da se sprovodi jednom godišnje na licu mjesta i okolnom postoru. Monitoring bunara: kvalitet vode u bunarima na stalnoj osnovi u naredne dve godine. 7

8 2 Pravni i administrativni okvir 2.1 Crnogorski propisi Izvoz otpadnog grita i kontaminiranog zemljišta uređuje se domaćim i stranim zakonodavstvom. Glavni crnogorski akt je Zakon o upravljanju otpadom" ("Sl. list" CG, br. 64/11), kao i set pratećih podzakonskih dokumenata: Pravilnik o bližem sadržaju dokumentacije koja se podnosi uz zahtjev za izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada, kao i listi klasifikacije otpada ("Sl. list CG", br. 71/10) Pravilnik o vođenju evidencije otpada i sadržaju formulara o transportu otpada ("Sl. list CG", br. 50/12) Zakon o transportu opasnih materija ("Sl. list CG", br. 33/14) Zakon o zaštiti mora od zagađivanja sa plovnih objekata ("Sl. list CG", br. 20/11 i 26/11) Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe ("Sl. list CG", br. 62/13) Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG" br. 51/08, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14) Zakon o životnoj sredini ( Sl. list CG br. 48/08, 40/10, 40/11 i 62/13) Pravilnik o načinu izrade, razmjeri i bližoj sadržini tehničke dokumentacije ("Sl. list CG", br. 23/14) Pravilnik o bližem sadržaju i načinu sačinjavanja plana upravljanja otpadom proizvođača otpada ("Sl. list CG", br. 5/13) Pravilnik o načinu pakovanja i odstranjivanja otpada koji sadrži azbest ("Sl. list CG", br. 11/13) Pravilnik o klasifikaciji otpada i katalogu otpada ("Sl. list CG", br. 59/13) Pravilnik o postupanju sa građevinskim otpadom, načinu i postupku prerade građevinskog otpada, uslovima i načinu odlaganja cement azbestnog građevinskog otpada ("Sl. list CG", br. 50/12) Zakon o zaštiti i zdravlju na radu ("Sl. list CG", br. 34/14) U Planu upravljanja otpadom Brodogradilišta (oktobar godine) definisani su planovi i metode adekvatnog odstranjivanja otpada koji nastane u toku proizvodnih aktivnosti Brodogradilišta, tj. opasnog i komunalnog otpada. Pomenuti Plan odobren je od strane Agencije za zaštitu životne sredine (02 No. UPI-164/04 od 20/11/2014). Obaveza izvođača odabranog za radove remedijacije, je da provjeri kod nadležnih organa u kojoj se mjeri pomenuti plan može koristiti kada je riječ o radovima predviđenim u ovim Tehničkim specifikacijama. U zavisnosti od odgovora, Izvođač će ili doraditi postojeći Plan upravljanja otpadom ili pripremiti novi Plan upravljanja otpadom u skladu sa crnogorskim zakonodavstvom. Izvođač mora dostaviti na odobrenje ovaj Plan u roku od 60 dana prije postupka ili aktivnosti koja za rezultat ima nastanak otpada. Lokalne dozvole, deklaracije i/ili sertifikati: Izvođač koji bude odabran da upravlja radovima na remedijaciji, kao i da izvodi iste, uključujući izvoz grita i kontaminirane zemlje iz brodogradilišta "Bijela" mora biti upisan u Registar sakupljača/prevoznika otpada i mora podnijeti zahtjev za dobijanje dozvole za izvoz otpadnog grita i kontaminiranog zemljišta. Upis u registar i podnošenje dokumentacije za dobijanje dozvole vrše se kod Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore.Ako se odabrani Izvođač ne nalazi na spisku Registra sakupljača/prevoznika otpada, mora se prijaviti za registraciju dostavljanjem sljedećih dokumenata: 1. Informacije o aplikantu (puni naziv i adresa) 2. Specifikacija vrsta otpada koji se sakupljaju ili transportuju, uključujući osnovni hemijski sastav i karakteristike otpada 3. Lokacija na kojoj se vrši sakupljanje/transport otpada 4. Lokacija i način skladištenja otpada 8

9 5. Način i vrsta transporta otpada 6. Tehnički i organizacioni kapaciteti Osim navedene dokumentacije, aplikant je dužan da pribavi saglasnost od lokalne samouprave na čijoj teritoriji se sprovodi sakupljanje i transport otpada, što je u ovom slučaju Opština Herceg Novi. Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu ( Sl. list RCG br. 80/05, "Sl. list CG", br. 40/10, 73/10, 40/11, 27/13) Ovaj Zakon je u potpunosti usaglašen sa smjernicama Evropske Unije (EU), koje definišu/utvrđuju ovo područje. Zakonom se uređuje postupak procjene uticaja za projekte koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu, sadržaj elaborata o procjeni uticaja, učešće zainteresovanih organa i organizacija i javnosti, postupak ocjene i izdavanja saglasnosti, obavještavanje o projektima koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu druge države, nadzor i druga pitanja od značaja za procjenu uticaja na životnu sredinu. Ovim Zakonom se, kroz procjenu uticaja na životnu sredinu utvrđuju, u svakom pojedinačnom slučaju, direktni ili indirektni uticaji planiranog projekta na život i zdravlje ljudi, zemljište, vode, vazduh, klimu i pejzaž, kao i na materijalna dobra i kulturno nasljeđe. Predmet procjene uticaja na životnu sredinu, po odredbama Zakona, su projekti koji se planiraju i izvode, a koji mogu značajno da utiču na životnu sredinu ili zdravlje ljudi, iz oblasti industrije, rudarstva, energetike, saobraćaja, turizma, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede i komunalnih djelatnosti, kao i projekti koji se planiraju u zaštićenom prirodnom dobru i u zaštićenoj okolini nepokretnog kulturnog dobra. 2.2 Direktive i uredbe Evropske Unije u oblasti upravljanja otpadom Evropske direktive odnosno uredbe sadrže rokove (prelazni rokovi) i opšte zadatke, kojih članice treba da se sporazumno pridržavaju. Svaka zemlja članica može odlučiti da na osnovu svoje polazne pozicije interpretira ove zadatke i da ih konkretizuje. Direktiva 2008/98/EC o otpadu Ova Direktiva uspostavlja sistem za koordinisano upravljanje otpadom u EU sa ciljem da se ograniči proizvodnja otpada. U Okvirnoj direktivi o otpadu zemlje članice se obavezuju da naprave plan upravljanja otpadom. Nova okvirna direktiva o otpadu 2008/98/EC daje određene definicije (različite u odnosu na direktivu 2006/12/EC): uvodi nove termine: bio otpad, otpadna ulja, diler, sakupljanje, odvojeno sakupljanje, tretman, najbolje raspoložive tehnike (BAT) itd; postavljeni ciljevi za reciklažu i iskorišćenje ostali su isti - do 2020 dostići 50% od ukupne količine sakupljenog komunalnog otpada i do 70% ostalog neopasnog otpada; energetsko iskorišćenje otpada nije posebno definisano u opštim uslovima Direktive, osim u Aneksu II - listi mogućih aktivnosti iskorišćenja; poštovanje principa hijerarhije u upravljanju otpadom; u Aneksu I Direktive navedene su prihvatljive mogućnosti odlaganja; propisuje određene minimalne standarde koji se moraju zadovoljiti tokom primjene različitih načina tretmana otpada. Ova Direktiva ima generalno za cilj da donese pravila koja treba da zaštite ljudsko zdravlje i okolinu od štetnih uticaja kroz prikupljanje, transport, obradu, skladištenje ili odvoz otpada. Svako pravilo za odstranjivanje otpada mora kao bitan cilj da ima zaštitu ljudskog zdravlja, kao i životne sredine od naknadnih uticaja sakupljanja, transporta, obrade, skladištenja i odlaganja otpada. 9

10 Priprema otpada kao i korišćenje ponovo dobijenih materijala treba da se forsiraju u interesu održavanja prirodnih sirovina. Grupe otpada definisane su sa Q1-Q16. Proizvođači : Svaka osoba, čijom djelatnošću nastaje otpad ( Prvi proizvođač ), i/ili svaka osoba, koja je preduzela radnje, miješanja ili druge obrade, koje djeluju na promjene prirode ili sastav ovih otpada. Upravljanje otpadom : Sakupljanje, transport, iskorištavanje i odlaganje otpada, uključujući kontrolu ovih postupaka, kao i kontrolu deponija poslije njihovog zatvaranja. Odlaganjem definisani su postupci dati od D1-D15 ove Direktive. Direktivom je definisano iskorišćavanje svih materijala iz otpada postupcima definisanim od R1-R13. Troškove za uklanjanje otpada treba da snose vlasnici, koji svoj otpad predaju preduzećima za sakupljanje, i/ili ih snose raniji vlasnici ili proizvođači proizvoda od kojih otpad potiče. Direktiva 91/689/EEC o opasnom otpadu (dopunjena direktivama 94/31/EC i 166/2006/EC Direktiva ima za cilj da kontroliše odlaganje, iskorišćavanje i uredno odstranjivanje opasnog otpada. Države članice se staraju da se opasni otpad registruje, identifikuje i ponovo ne miješa međusobno niti sa neopasnim otpadom, čak i onda ako su već sprovedene mjere za zaštitu zdravlja i okoline. Sva postrojenja ili preduzeća, koja odstranjuju ili iskorišćavaju opasni otpad, kao i proizvođači takvog otpada se redovno kontrolišu; kontroliše se prije svega porijeklo i odstranjivanje otpada. Proizvođači opasnih materija kao i postrojenja ili preduzeća, koja takav otpad prevoze, odstranjuju ili iskorišćavaju, vode registar o svim postupcima i saopštavaju ga nadležnim službama odnosne države članice. Nadležni organi dužni su da objavljuju planove za ekonomisanje opasnim otpadom, i Komisija ocjenjuje takve planove. Uredba o prekograničnom kretanju otpada 1013/2006 U uredbi se reguliše nadzor i kontrolu prekograničnog kretanja otpada. Ona u evropsko zakonodavstvo uvodi odredbe Bazelske konvencije. Bazelska konvencija predstavlja međunarodni multilateralni ugovor kojim se regulišu norme postupanja, odnosno kriterijumi za upravljanje otpadom na način usaglašen sa zahtjevima zaštite i unapređenja životne sredine i postupci kod prekograničnog kretanja opasnih i drugih otpada. Direktivom se uspostavlja: sistem označavanja i obaveštavanja, kao i obaveze oko ugovaranja i podugovaranja pri različitim operacijama u transportu otpada; način ovlašćivanja zainteresovanih lica u postupku; način i uslove otpreme, transporta i prijema; način izvoza otpada u treće zemlje; obaveza povraćaja otpada i njegovo odlaganje na prihvatljiv način po životnu sredinu ukoliko se postupak otpreme ne može uspješno završiti; zemlje članice moraju preduzeti potrebne korake za inspekciju, uzorkovanje i monitoring otpada pri prekograničnom kretanju. Na međunarodnom nivou, izvoz se mora vršiti u skladu sa uslovima Konvencije iz Bazela i ADR zahtjevima. Važno je napomenuti da je zakonodavstvo Crne Gore usklađeno sa Bazelskom konvencijom. Izvođač je dužan da pribavi sljedeće dozvole, deklaracije i/ili sertifikate: Međunarodne dozvole, deklaracije i/ili sertifikati: Izvođač je dužan da pribavi sve dozvole i deklaracije potrebne za odlaganje i/ili tretman otpadnog grita i kontaminiranog zemljišta zaključno sa odobrenjem nadležnih organizacija i organa da je finalno odlaganje ili tretman 10

11 izvršen ispravno i u skladu sa važećim zakonodavstvom kako EU tako i Konvencije iz Bazela. Ovo, između ostalog, podrazumijeva sljedeće: Odgovarajuća dozvola za transport otpada preko međunarodnih voda (preko međunarodne teritorije) u skladu sa Konvencijom iz Bazela. Ova dozvola/dokument za transport odnosi se na transport od brodogradilišta Bijela, preko međunarodnih voda, do luke u državi u kojoj se otpad prihvata i u kojoj će biti adekvatno obrađen, kao i preko zemlje od te luke do postrojenja za finalni tretman i/ili odlaganje otpada. Sertifikacija postrojenja u kojem, lli u kojima, se izvodi odlaganje ili reciklaža otpada. 2.3 Politika i smjernice Svjetske Banke Ciljevi politike Svjetske banke na Zapadnom Balkanu je zaštita ekoloških i društvenih vrijednosti i da se spreče i ublaže uticaji na populaciju i okolinu u toku realizacije projekta. Ove politike daju smernice za Zapadnog Balkana i osoblje korisnika kredita u identifikaciji, pripremi i realizaciji programa i projekata. Osnovni dokument koji opisuje politike Svjetske banke za procjenu uticaja na životnu sredinu je Operativna politika / procedura banke (OP/BP) 4.01 Environmental Assessment". Cilj OP/BP 4.01 je da obezbijedi ekološku i socijalnu stabilnost i održivost investicionog projekta. Pored toga, politika podržava integraciju ekoloških i socijalnih aspekata projekata u procesu donošenja odluka. OP/BP 4.01 Environmental Assessment (procjena uticaja) se sastoji od sedam osnovnih elemenata: 1. Skrining 2. Dokumentacija za procenu životne sredine (EA) 3. Javne konsultacije 4. Objavljivanje 5. Razmatranje i usvajanje EA dokumentacije 6. Uslovljenosti u kreditnim ugovorima 7. Aranžmani za nadzor, praćenje i izvještavanje OP/BP 4.01 Environmental Assessment obuhvata sljedeća tri aneksa: "Prilog A: Definicije" "Prilog B: Sadržaj Izveštjaja procene životne sredine za kategorije A projekta". Ovaj prilog opisuje stavke koje treba da budu uključene u EIA. "Prilog C: Plan upravljanja životnom sredinom". Ovaj dodatak uključuje skup ublažavanja, praćenja i institucionalnih mjera koje treba preduzeti tokom realizacije i rada projekta Pored ovoga, mjere zaštite Svjetske banke obuhvataju sljedeće relevantne politike: "OP/BP 4.04 prirodno stanište". Cilj je da se promoviše ekološki održiv razvoj kroz podršku zaštite, konzervacije, održavanje i rehabilitacije prirodnih staništa i njihovih funkcija. "OP/BP 4.09 Fizički kulturni resursi". Cilj je da se pomogne u očuvanju fizičkih, kulturnih resursa i izbjegavanje njihovog uništavanja ili oštećenja. Kulturni resursi uključuju arheološki, paleontološki, istorijski, arhitektonski, vjerski, estetski ili drugi kulturni značaj. "OP/BP 4.12 Prisilno preseljenje". Cilj je da se izbjegne ili minimizira prisilno naseljavanje i, gdje to nije izvodljivo, da pomogne raseljenim licima u poboljšanju ili barem vraćanje u mjesto života živote i životni standard realno u odnosu na nivo prije ili do nivoa koji preovlađuju prije početka realizacije projekta. "OP BP 4.37 Bezbjednost brana". Cilj je da se osigura kvalitet i bezbjednost u projektovanju i izgradnji novih brana i sanacija postojećih brana i u obavljanju aktivnosti koje mogu ugroziti postojeće brane. OP/BP 7.05 Projekti na međunarodnim plovnim putevima "Cilj je da se obezbijedie projekti koji će uticati na efikasno korišćenje i zaštitu vodnih puteva, a neće negativno uticati na odnose između Banke i njenih korisnika kredita. 11

12 3 Opis projekta 3.1 Predmetna lokacija Opšti cilj projekta je da se ublaže postojeći negativni uticaji od kontaminacije deponije otpadnog grita u Jadranskom brodogradilištu Bijela realizacijom remedijacije opisanih kao "izvoz u grit, uz obavezu da se tretiraja određenu količinu grita na lokaciji". Jadransko brodogradilište Bijela" smješteno je u naselju Bijela, u Bokokotorskom zalivu, pokraj puta Herceg Novi - Risan. U blizini Brodogradilišta nalazi se naselje Kamenari koje je poznato po trajektu koji povezuje obale zaliva. Bijela se pruža obalom, u izduženom obliku, zbog izražene topografije zaleđa. Brodogradilište je smješteno u urbanizovanom dijelu Bijele. Deponija se nalazi u Brodogradilištu. Lokacija Brodogradilišta je prikazana na slici 2.1. Slika 1. Lokacija Brodogradilišta Brodogradilište je smješteno u urbanom dijelu Bijele, a deponija i vreće sa gritom u okviru granica Brodogradilišta. Na slici 2 prikazana je lokacija predmetnog terena sa označenom zonom na kojoj je lagerovan grit. Slika 2. Zona koja je zagađena gritom 12

13 3.2 Remedijacija tla lokacije brodogradilišta Bijela Rješenje remedijacije tla kontaminirane deponije otpadnog grita u brodogradilištu Bijela odabrano je od strane Investitora (Klijenta) i definiše se kao izvoz otpadnog grita sa obavezom tretmana određene količine grita na lokaciji Brodogradilišta. Na slici 3 dat je prikaz brodogradilišta Bijela, sa depoima otpadnog grita, označeni od A do E, kao i neuređenim deponijama na sjeveru i jugu (N i S). Lokacije N i S su kontaminirane lokacije bivših deponija grita pomešanog sa otpadnim uljima i ostalim otpadom. Slika 3. Prikaz brodogradilišta Bijela Predmet remedijacije odnosi se na sav stari otpadni grit koji se nalazi na depoima A, B i C, sav novi otpadni grit koji se nalazi na depoima D i E, sav priprovršinski materijal u prostoru neuređene deponije koji sadrži preko 50% otpadnog grita, sav otpadni grit i kontaminirani površinski sloj koji se javlja na depoima i u zoni remedijacije do maksimalne dubine od 0.10 m, svo zemljište u prostoru neuređenih deponija i njihovog okruženja kod kojeg koncentracija naftnih ugljovodonika prelazi 5,000 mg/kg suve mase. Predmet remedijacije nije otpadni grit koji se nalazi na morskom dnu, morski sedimenti koji sadrže preko 50 % otpadnog grita, kao ni grit koji se javlja u priprovršinskom dijelu terena van područja neuređenih deponija. Sav navedeni otpadni grit nije ispitan u dovoljnom obimu da bi se mogle projektovati mjere remedijacije. Iz istog razloga, nedovoljnog broja podataka za projektovanje, remedijacijom nijesu obuhvaćene ni podzemne vode, već se remedijacija podzemnih voda svodi na mjere neophodne za iskop kontaminiranog zemljišta i otpadnog grita u području neuređene deponije. Radovi koje je potrebno sprovesti da bi se postigli ciljevi remedijacije svrstavaju se u sljedeće kategorije: 1. Uklanjanje svog otpadnog materijala sa površine zone remedijacije koji nije otpadni grit ili kontaminirano zemljište 2. Iskop ili odvajanje otpadnog grita iz ranije upakovanih vreća i područja neuređene deponije, uključujući i zemljište koje sadrži preko 5,000 mg/kg suve mase naftnih ugljovodonika i/ili više od 50 % otpadnog grita 3. Sijanje materijala kako bi se odstranile krupne frakcije 13

14 4. Novo pakovanje opasnog otpadnog grita i kontaminiranog zemljišta u velike vreće i izvoz do postrojenja za tretman u inostranstvu 5. Zatrpavanje iskopne jame (koja ostaje nakon iskopa otpadnog grita i kontaminiranog zemljišta u području neuređene deponije) ispod nivoa podzemnih voda čistim pijeskom ili šljunkom 6. Imobilizacija neopasnog otpadnog grita na terenu i zatrpavanje iskopne jame iznad nivoa podzemnih voda Kada se remedijacija završi, teren je potrebno vratiti u prvobitno stanje, tj. teren se mora dovesti u postojeći nivo, dok određene konstrukcije na lokaciji koje su uklonjene za potrebe remedijacije nije potrebno obnavljati (npr. putne staze, zapušteni objekti ili privremeni objekti), sa izuzetkom betonskog puta i podzemnih instalacija koje vode do Istočnog gata/stuba. U tabeli koja slijedi dat je prikaz procijenjenih količina otpadnog grita i kontaminiranih materijala koje se nalaze na lokaciji: Otpadni materijali Ukupno procijenjene tone Neuređena deponija grita Neuređena deponija zemljišta Depo B Depo C Depo A Depoi D, E Međuzbir Ostali otpadni grit Ukupno, otpadni materijal Radovi koje je potrebno preduzeti tokom inicijalnih faza projekta su: uklanjanje svog otpada koji se nalazi na površini zone remedijacije, a da to nije otpadni grit ili kontaminirano zemljište. Ne očekuje se da će ovi raditi izazvati neki preveliki uticaj na životnu sredinu ukoliko se Izvođač bude pridržavao građevinskih procedura i standarda. Očekuje se da će ovim radovima nastati sljedeći opasni materijali koji se moraju predati ovlašćenom sakupljaču takvih vrsta otpada: Ostali otpad (uključujući smješu materijala) od mehaničkog tretmana otpada koji sadrži opasne supstance * (M) Apsorbenti, materijali za filtere, krpa za brisanje i zaštitna odjeća, koji su kontaminirani opasnim supstancama * (M) Mješavina otpada iz komore za otpad i separatora ulje/voda * (A) Mulj iz separatora ulje/voda, * (A) Građevinski materijali koji sadrže azbest, * (M) Ostali otpad od građenja i rušenja (uključujući miješane otpade) koji sadrži opasne supstance, (M) Mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje sadrže opasne supstance * ili * 14

15 Ostali otpad nastao iz ovog procesa, otpad koji sadrži azbest i neopasni otpad tretirati u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, ("Sl. list CG", br. 64/11), Pravilnikom o postupanju sa građevinskim otpadom, načinu i postupku prerade građevinskog otpada, otpada, uslovima i načinu odlaganja cementazbestnog građevinskog otpada ("Sl list CG", br. 50/12) i Pravilnikom o načinu pakovanja i uklanjanja otpada koji sadrži azbest ("Sl. list CG", br. 11/13). Ovaj otpad odnosi se na beton (šifra ), gvožđe i čelik ( ), miješani otpad od izgradnje i rušenja ( ), drvo ( ) i zemljani i kameniti otpad ( ) Sljedeće što je potrebno uraditi tokom remedijacije: Iskop ili odvajanje otpadnog grita iz ranije upakovanih vreća i područja neuređene deponije, uključujući i zemljište koje sadrži preko 5,000 mg/kg suve mase naftnih ugljovodonika i/ili više od 50% otpadnog grita. Može se očekivati da će ovi radovi izazvati značajne uticaje na životnu sredinu, naročito ako se ne izvode na pravi način. Tokom iskopa i isušivanja grita i drugog kontaminiranog materijala mogu se pojaviti procjedne vode. Ovaj tečni otpad na bazama vode i vodenih koncentrata iz remedijacije podzemnih voda koji sadrži opasne supstance (šifra *) može se ili predati ovlašćenom sakupljaču ove vrste otpada ili obraditi tako da njegov kvalitet prije ispuštanja ispunjava kriterijume propisane Pravilnikom o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadržaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda ("Sl. list CG", br. 45/08, 09/10, 26/12, 52/12 i 59/13). Ovom fazom je, takođe, obuhvaćeno uklanjanje slojeva slobodne faze koji su uočeni tokom iskopa zemljišta u području neuređene deponije, što se postiže kroz skidanje i usisavanje svake lake nevodene faze (LNAPL) na koju se naiđe tokom iskopa zemljišta ispod nivoa podzemnih voda, kao i izgradnja privremenog zaštitnog zida koji će spriječiti izliv kontaminirane podzemne vode u more. Ovaj zid ostaje u upotrebi najmanje 3 godine od završetka iskopa, u toku kojeg perioda se očekuje da novi vlasnik koncesije za Brodogradilište sagradi novi, stalni zaštitni zid. Laku nevodenu fazu i izdreniranu vodu iz bazena za isušivanje potrebno je odvojiti i predati ovlašćenom sakupljaču te vrste otpada. Ne očekuje se da će sijanje otpadnog materijala za odstranjivanje krupnih frakcija izazvati nepovoljne uticaje na životnu sredinu, pod uslovom da se Izvođač pridržava građevinskih procedura i standarda, kao i uputstava za korišćenje mašina kojima raspolaže na terenu. Eventualni otpad koji nastane tokom ovog procesa može se zbrinuti na isti način opisan u početnim fazama, a procijenjene količine prikazane su u sljedećoj tabeli. Otpadni materijali Ostali otpad koji se transportuje van lokacije tona % Neuređena deponija grita Neuređena deponija zemljišta Depo B Depo C Depo A Depoi D, E Međuzbir Ostali otpadni grit Ukupno, otpadni materijal

16 Kada se završi sijanje, opasni otpadni grit i kontaminirano zemljište dobijeni u prethodnim fazama pakuju se u nove velike vreće, kod kojih težina napunjene vreće obično iznosi od 1 do 1.5 tone, i vrši se izvoz opasnog otpada do postrojenja za obradu ili predaja neopasnog otpada ovlašćenom sakupljaču. Alternativna je isporuka u obliku rasutog tereta. Glavni uticaj na životnu sredinu u ovom slučaju predstavlja izazivanje prašine, što Izvođač treba da spriječi postavljanjem odgovarajućih sistema za zaštitu od prašine i mjera za ublažavanje uticaja od prašine. U ovoj fazi ne očekuju se drugi nepovoljni uticaji. Procijenjene količine otpadnog grita koji se izvozi prikazane su u donjoj tabeli. Izvoz Otpadni materijali tona % Neuređena deponija grita Neuređena deponija zemljišta Depo B Depo C 0 0 Depo A Depoi D, E 0 0 Međuzbir Ostali otpadni grit Ukupno, otpadni materijal Zatrpavanje iskopne jame ispod nivoa podzemnih voda čistim pijeskom ili šljunkom ne očekuje se da će izazvati neke posebne uticaje na životnu sredinu. Obaveza Izvođača je da provjeri mjesto porijekla čistog pijeska/šljunka, kako bi dokazao da ne sadrži opasne materijale koji bi mogli ugroziti morski ekosistem Bijele, kao i da suzbije formiranje prašine tokom transporta pijeska, utovara, istovara i prevoza unutar granica predmetnog terena. Imobilizacija otpadnog grita i zatrpavanje iskopne jame na lokaciji neuređene deponije: zatrpavanje vršiti imobilisanim otpadnim gritom sa novih depoa D i E, otpadnim gritom sa depoa A i C koji se takođe može koristiti za imobilizaciju u zavisnosti od rezultata ispitivanja sadržaja, oblika i mobilnosti Zn koji se nalazi u gritu i zbog kojeg je grit trenutno okarakterisan kao opasan. Ukoliko se naknadnim laboratorijskim ispitivanjima potvrdi da je otpadni grit sa depoa A i C i dalje opasan, a samim tim neupotrebljiv za zatrpavanje iskopa, isti će biti izvezen sa ostalim otpadom, dok će se grit sa depoa D i E, zajedno sa grubozrnim pijeskom, koristiti za imobilizaciju i zatrpavanje iskopa. Procijenjene količine materijala za imobilizaciju prikazane su u tabeli koja slijedi. Imobilizacija Otpadni materijali tona % Neuređena deponija grita 0 0 Neuređena deponija zemljišta 0 0 Depo B 0 0 Depo C Depo A Depoi D, E Međuzbir

17 Imobilizacija Otpadni materijali tona % Ostali otpadni grit 0 0 Ukupno, otpadni materijal Imobilizaciju vrštiti uz dodatak i miješanje cementnog maltera u odabrani otpadni grit (optimalna koncentracija maltera procjenjuje se na 8%), a na primjenu imobilisanog grita u iskopano područje mora se dobiti prethodna saglasnost Radnog tima. Pod datim okolnostima, ne očekuju se nepovoljni uticaji na životnu sredinu, ukoliko se Izvođač bude pridržavao svih važećih procedura rada, zahtjeva HSSE (zdravlje, sigurnost, bezbjednost i životna sredina) i uputstava za upotrebu mašina i opreme tokom procesa iz ove faze. Procjenjuje se da će radovi na remedijaciji ukupno trajati oko 1.5 godinu, od čega će terenski radovi trajati godinu dana, s tim da iskusni izvođači mogu ubrzati proces istovremenim izvođenjem više faza i radova, što bi moglo smanjiti trajanje radova na manje od jednu godinu. Prednosti i nedostaci odabranog rješenja remedijacije prikazani su u sledećoj tabeli. Prednosti Eliminisanje direktnog kontakta ljudi sa otpadom uklanjanjem istog na izvoru. Siguran način da se zaustavi nekontrolisano širenje kontaminacije u prostor luke. Siguran način da se zaustavi širenje kontaminacije putem erozije vjetra/ formiranjem prašine. Automatsko poboljšanje stanja lokalne životne sredine Nedostaci Troškovi iskopa, izvoza i imobilizacije materijala, kao i zatrpavanja iskopne jame. Rezidualna kontaminacija nakon izvršene remedijacije i dalje zahtijeva kontrolu i upravljanje tokom novog planiranja Brodogradilišta. Remedijacijom nije predviđena remedijacija i bagerovanje grita i zagađenih sedimenta u moru. 17

18 4 Osnovni podaci-trenutno stanje životne sredine 4.1 Opis lokacije i šireg okruženja Brodogradilište Bijela osnovano je godine i i bilo je najveće brodoremontno brodogradilište u južnom Jadranu. Prostire se na površini od 12 hektara i čine ga 2 gata fundirana na šipovima (dužine 500 i 175 m), kao i 2 plutajuća doka (d/š 259/45 i 184/27 m). Brodogradilište je bilo potpuno opremljeno za remont i rekonstrukciju brodova i drugih plovila svih vrsta i namjena nosivosti do 120,000 tona. Neke od aktivnosti obuhvatale su uklanjanje stare farbe, premaza sa trupova starih brodova, kao i rđe, putem pjeskarenja i nanošenja novih premaza i farbi. Grit od pjeskarenja brodova u brodogradilištu Bijela lagerovan je na dvije neuređene deponije (sjeverna i južna) i pet depoa (od A do E). Zbog deponovanja otpada na, uglavnom, nepopločanim površinama Brodogradilišta došlo je do miješanja različitih frakcija otpada (opasnog/neopasnog). Prema izvještajima CDM-a/Smith-a, na lokaciji Brodogradilišta nalazi se 60,000 tona otpadnog grita, 2,000 tona kontaminiranog komunalnog otpada, nekoliko stotina tona metalnog otpada, nekolike tone građevinskog otpada, zastarela oprema za izvlačenje ulja i mulja, kao i trupovi oronulih plovila (izvor: Terenska istraživanja i izrada Studije o remedijaciji deponija industrijskog otpada u Crnoj Gori, autor: CDM/Smith/Hidroinzenjering, Jul 2012) izrađenog na bazi detaljnih analiza realizovanih od strane Centra za ekotoksikološka ispitivanja-ceti d.o.o. Takođe su gritom zagađene i okolne površine/zemljište. Prema prvim izvještajima (Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore Projektni zadatak za Elaborat o procjeni uticaja remedijacije pet kontaminiranih deponija, 2012.godine), količina otpada na deponijama bila je 25,000 m³ na sjevernoj i 50,000 tona na južnoj. Međutim, istraživanja koja je sproveo Tauw 2015.godine preko CETI, ukazuju na ukupnu količinu otpadnog grita i kontaminiranog zemljišta u iznosu oko 141,088 tona, od čega će 109,187 tona biti izvezeno, 23,560 tona imobilisano i korišćeno kao materijal za ispunu iskopa, a 8,341 tona transportovano van lokacije. Za više informacija o predmetnoj lokaciji i stanju zagađenosti pogledati dokument Podaci o lokaciji i stanju zagađenosti (Remedijacija terena u brodogradilištu Bijela, Tauw i Witteveen+Bos, avgust 2015.god.). 4.2 Flora, fauna i prirodni resursi Kontaminacija se može odraziti na morske ekosisteme ili kvalitet vazduha zbog širenja grita vazduhom. Ovo je vrlo vjerovatno imajući u vidu da su sezonski vjetrovi prilično česti u zalivu. Osim toga, Bokokotorski zaliv je veoma važna turistička destinacija Crne Gore, a obližnji Risansko-Kotorski je predložen za Smaragdnu mrežu. 4.3 Kulturološko nasljeđe Boko-Kotorski zaliv zaštićen je od strane UNESCO-a kao dio svjetske nacionalne i kulturološke baštine. 4.4 Klima Područje Boke Kotorske karakteriše se mediteranskom klimom, sa sušnim i vrelim ljetima i toplim zimama. Herceg Novi ima specifičnu mikroklimu, koja je rezultat južne izloženosti, blizine mora, krečnjačke podloge i planinskog zaleđa koje sprječava prolaz hladne vazdušne mase. Herceg Novi ima u prosjeku 200 sunčanih dana godišnje. U julu i avgustu ima prosječno oko 11 sunčanih sati dnevno. Prosječna godišnja temperatura iznosi 16,2 C. Prosječna dnevna temperaturna fluktuacija je samo 4 C. Prosječna temperatura od maja do septembra je oko 25 C, što omogućava sezonu plivanja preko pet mjeseci, jer je prosječna temperatura mora prilično visoka i kreće se između 22 C i 26 C. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1930mm. Relativna vlažnost vazduha je na najvišem nivou i iznosi 80 % u jesen. Najniži nivo - 63% izmjeren je u ljeto. 4.5 Prethodna istraživanja Prethodna istraživanja kontaminacije u brodogradilištu Bijela, između ostalog, uključuju: 18

19 Analiza i karakterizacija grita, Interni dokument, 2008.g Analize rađene za potrebe Centre for Urban Water, London, UK 2005.god. Brodogradilište Bijela - kratak opis, Interni dokument, 2012.g CETI, grit, godine, knjiga I-III u okvuru istraživanja CDM Europe GmbH-Alsbach Germany /Hidroinžinjiring Ltd Ljubljana-Slovenia Elaborat zaštite životne sredine, knjiga 1, Interni dokument, 2011.g Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo, knjiga 1, Interni dokument, 2011.g Remedijacija tla lokacije brodogradilišta Bijela, Tehničke specifikacije sa ESIA i EMP, Tauw & Witteveen+Bos, 2016 Izvještaj o ispitivanju zemljišta i podzemnih voda na lokaciji Jadranskog brodogradilišta a.d. Bijela za potrebe izrade studije "0" stanja, CETI, March 2016 Proizvedeni otpad sadrži razne potencijalno opasne otpatke farbi i premaza skinutih sa brodova, koji mogu sadržati biocidne teške metale ili organske komponente, TBT i PAH. Otpadni grit miješa se sa drugim vrstama otpada, kao što su metalne olupine, plastika, bačve, ulje i drugi ugljovodonici. Strane deponija već su, dijelom, dosegle do plaža Boko-Kotorskog zaliva, što znači da su voda i sedimenti u direktnom kontaktu sa otpadom. Analize kojima smo raspolagali ukazuju na povišen nivo TBT-a (tributilcina), arsena, barijuma, bakra, cinka, fluora, hroma, kalaja, kobalta, nikla, olova, ukupnih poliaromatičnih ugljovodonika (PAH),PCBs, ukupnih ugljovodonika i žive (ispitivanje sadržaja suvih materija, kao i procjednih voda). Takođe je identifikovana manja kontaminacija sedimenata, kao i školjki, što su glavni bio-pokazatelji ove vrste kontaminacije. Takva situacija je rezultat neadekvatnog odlaganja čvrstog otpada (otpadni grit, otpadna ulja, maziva i uljna voda, ostaci farbe, itd.). Istraživanja sprovedena u zoni Brodogradilišta ukazuju da su znatne količine grita, kao i čvrstog otpada, opasnog porijekla i kvaliteta, nataložene na morskom dnu Dodatna istraživanja koja je sproveo CDM Među istraživanjima koja je CDM naknadno sproveo su: bušenje, procjedne vode, uzimanje uzoraka i ispitivanje tla, podzemne i površinske vode. Rezultati istraživanja CDM-a dati su u tabeli Tabela Rezultati istraživanja Analiza površinskog zemljišta Istražni rad Rezultati 10 bušotina do 0.5 m Premašene granične vrijednosti: Arsen do 59 mg/kg Bakar do 2,554 mg/kg Cink do 2,265 mg/kg Hrom do 5,338 mg/kg Nikl do 528 mg/kg Kadmijum do 9 mg/kg Olovo do 600 mg/kg Živa do 2.3 mg/kg 19

20 Istražni rad PAH do 117 mg/kg PCB do mg/kg Rezultati Analiza bušotina dubljih 4 bušotine do 10 m Premašene granične vrijednosti: Bakar do 1,179 mg/kg Cink do 2,201 mg/kg Hrom do 3,330 mg/kg Nikl do 404 mg/kg Kadmijum do 44 mg/kg Olovo do 104 mg/kg TBT do 5 mg/kg Živa do 3.6 mg/kg PAH do mg/kg PCB do mg/kg Analiza korišćenog grita 1 uzorak grita Otpadni materijal Fe 284 mg/kg Analiza podzemne vode Morski sediment 4 uzorka, po jedan iz sve 4 bušotine 10 uzoraka uzetih sa m ispod nivoa mora Cr mg/kg Cu 1,166 mg/kg Ni 976 mg/kg Cd 25.5 mg/kg Niska do veoma niska koncentracija teških metala Premašene granične vrijednosti: TBT do mg/kg PAH do 5.90 mg/kg Ukupni ugljovodonici do 51 mg/kg Fenoli 0.74 mg/kg BTEX do mg/kg CHC do mg/kg Premašene granične vrijednosti: Bakar 338 mg/kg Cink 474 mg/kg Hrom 700 mg/kg Nikl 237 mg/kg Olovo 161 mg/kg TBT 4.93 mg/kg 20

21 Istražni rad Živa 3.6 mg/kg PAH mg/kg PCB mg/kg Rezultati Procjedne vode Neutralno do blago kisjelo stanje. Samo jedan uzorak je prešao granične vrijednosti. U suštini, procjeđivanje je umjereno. Morska voda 2 uzorka Nema pokazatelja kontaminacije, osim kod 0.04 μg/l TBT koji je iznad EU standarda od μg/l Školjke Školjke sa dna mora u blizini luke u Brodogradilištu Monitoring školjki sproveden u okviru redovnog monitoringa morskog ekosistema Crne Gore od godine pokazuju da su školjke na lokaciju B. Bijela (hot spot) imale značajno povećane koncentracije:pb, Zn, PCBs, PAHs, Ni, TBT, Hg i As Naknadna ispitivanja CETI-ja, koje je Tauw & Witteveen+Bos uzeo u obzir Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), Podgorica, Crna Gora, sproveo je nova dodatna istraživanja na uzorcima otpadnog grita u julu godine i februaru godine. Konsultanti Tauw-Witteveen+Bos iskoritstili su dobijene rezultate tokom pripreme Tehničke dokumentacije za ovaj projekat; karte uzimanja uzoraka koje je izradio CETI preklopljene su preko karata lokacije koje je pripremio Tauw-Witteveen+Bos, i tada je zaključeno da se depoi D i E podudaraju sa uzorcima koji su analizirani u julu 2013.godine, i koji su bili okarakterisani kao neopasni (CETI, "Izvještaj o izvršenoj analizi otpada", br do , ukupno 10 izvještaja, svaki od , i (CETI, "Izvještaj o ispitivanju otpada", br do , ukupno 10 izvještaja, svaki od ), dok se depoi A, B i C podudaraju sa uzorcima koji su ispitivani u februaru 2015., i koji su okarakterisani kao opasni (CETI, "Projekat upravljanja industrijskim otpadom i čišćenje (IWMCP) Istraživanja terena (Uzimanje uzoraka i ispitivanje) u brodogradilištu Bijela ", od februara 2015.godine) Ispitivanje "0" stanja koje je uradio CETI Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), Podgorica, Crna Gora, uradio je Izvještaj o ispitivanju zemljišta i podzemnih voda na lokaciji Jadranskog brodogradilišta a.d. Bijela za potrebe izrade studije "0" stanja (mart 2016). Istražni radovi su obuhvatili sljedeće: prikupljanje i pregled podataka o podzemnim instalacijama istražno rotaciono bušenje do dubine od 3 metra (65 bušotina) mašinsko razbijanje betonske površine uzimanje uzoraka i hemijska analiza izrada dokumentacije o istražnim radovima i interpretacija podataka Uzorkovanje na lokacijama je izvršeno u cilju dobijanja jasne slike stanja o potencijalnom zagađenju tla na predmetnom području. Rezultati iz Izvještaja o ispitivanju zemljišta/sedimenta br /1 pokazuju da su sljedeći parametri na lokaciji brodogradilišta iznad najnižeg ili interventnog nivoa normiranog holandskim standardom: barijum, arsen, bakar, olovo, cink, nikl, kadmijum, hrom, živa, molibden, PAH, PCB i TPH. Ukupno je analizirano 138 uzoraka zemljišta/sedimenta. Od 138 uzoraka zemljišta/sedimenta, 74 uzorka ima sadržaj TPH koji prevazilazi vrijednost od 21

22 50 mg/kg koliko iznosi tzv. target level prema holandskom standardu, dok 18 uzoraka ima sadržaj TPH iznad interventnog nivoa, odnosno iznad mg/kg. Od 34 analizirana uzorka podzemne vode sadržaj mineralnih ulja u 22 uzorka prevazilazi vrijednost normiranu Uredbom. Visoke vrijednosti TPH u vodama su utvrđene na onim lokacijama gdje je sadržaj TPH u zemljištu/sedimentu visok. 4.6 Potencijalni rizik i projektovani parametar Rezultati istraživanja ukazuju da je predmetna lokacija potencijalni izvor zagađenja okolnog područja. Potencijalni izvori kontaminacije sa odlagališta otpadnog grita su: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni poliaromatični ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa (ispitivanje sadržaja suvih materija, kao i procjednih voda). Navedene komponente su relativno imobilne. TBT se vezuje za organske komponente fito i zooplanktona, školjkama, ribama i dr. kao i neorganski sediment. Stepen vezivanja za sedimente na dnu će varirati u zavisnosti od lokacije, sadržaja organskih materija, granulacije i vrste materijala. TBT je izuzetno toksičan za mekušce, u analizama iz godine nađene vrijednosti su prelazile 20 puta uobičajene vrijednosti za Mediteran, a godine čak 30 puta, s obzirom da Crna Gora nema normu za TBT u školjkama Opšta karakterizacija otpadnog tijela Rezultati istraživanja pokazuju da je predmetna lokacija potencijalni izvor zagađenja okolnog područja. Potencijalni izvori kontaminacije sa odlagališta otpadnog grita su: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni poliaromatični ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa (ispitivanje sadržaja suvih materija, kao i procjednih voda). Navedene komponente su relativno imobilne. Karakterizacija kontaminiranog tijela je prikazana u tabeli 4.7. Tabela 4.7. Karakteristike kontaminiranog tijela Preliminarni opis Količina izvora Vrsta izvora Karakterizacija Velika količina (141,000 tona grita i kontaminiranog zemljišta) Dominiraju teški metali, TBT, PAH i PCB Mineralna ulja, PAH, fenoli, BTEX, CHC otkriveni su u sjevernom dijelu odlagališta grita u Brodogradilištu Snaga izvora Koncentracije kontaminanata su niske do srednje, osim na lokaciji blizu obale gdje je izvor relativno velike snage Vruće tačke Osjetljivost okruženja Ne očekuju se Veoma veliko- odlagalište se nalazi na obali zaliva, pored naseljenih mjesta u sklopu turističkog centra 4.8 Trenutno socio-ekonomsko stanje Opšti podaci U demografskom smislu, Bijela pripada opštini Herceg Novi koja se proteže od poluostrva Prevlaka do moreuza Verige. Skoro neisprekidan vez gradića leži duž ovog pojasa obale, u kojima živi stanovnika (popis iz 2003.god.). Ti gradovi su: Igalo, Herceg Novi, Baošići, Đenovići, Meljine i Bijela. Herceg Novi i Igalo se, zbog svoje 22

23 blizine, obično smatraju jednim gradom sa populacijom od stanovnika. Zvanično, Herceg Novi trenutno broji stanovnika. Podaci o broju stanovnika u Republici Crnoj Gori, opštini Herceg Novi i naselju Bijela, prema zvaničnim preliminarnim podacima koji su dobijeni popisom stanovništva iz 2011.godine, dati su u tabeli Tabela Podaci o broju stanovnika Ukupno Urbanio dio Ruralni dio Crna Gora H. Novi Bijela (Izvor: MONSTAT, Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, prvi rezultati 2011.g.) Bijela je gradić sa oko 3700 stanovnika. Brodogradilište Bijela dominira gradom, a ujedno je i najveći poslodavac. Brodogradilište se nalazi u središnjem dijelu grada, okruženo stambenim i poslovnim objektima Prilika za posao Šanse za zaposlenje tokom građevinske faze radova na remedijaciji postoje; međutim, u ograničenom obimu obzirom na relativno ograničen obim remedijacije. Izvođač građevinskih radova za potrebe remedijacije terena može se angažovati putem nacionalnog ili internacionalnog tendera, a u skladu sa procedurama SB. Obzirom na prirodu, veličinu i složenost projekta, za očekivati je da to bude međunarodni tender 23

24 5 Uticaj na životnu sredinu 5.1 Procjena uticaja trenutnog stanja i mjere koje se mogu sprovesti u cilju smanjenja uticaja Uticaji koji trenutno dolaze od brodogradilišta Bijela" pobrojani su u tabeli 5.1. Kako stvari sada stoje, deponija kontaminiranog otpada ima nekoliko negativnih uticaja na prirodnu sredinu i društveno-ekonomsko okruženje. Cilj remedijacije je ograničiti negativne uticaje sprovođenjem niza mjera za smanjenje uticaja od buke, pojačanog saobraćaja ili prašine, a koji se mogu javiti tokom izvođenja radova na remedijaciji. Uticaj remedijacije na životnu sredinu biće veoma značajan i pozitivan, s tim što se mogu očekivati manji, kratkoročni, negativni uticaji tokom sprovođenja radova. Svi uticaji koji se mogu javiti tokom građevinske i operativne faze remedijacije obrađeni su u Planu upravljanja životnom sredinom i Planu monitoringa/praćenja uticaja. Tabela 5.1 Procjena uticaja na životnu sredinu i društvo Vrsta uticaja Opis uticaja Trenutni uticaj deponije 1. Tlo Izloženost Površina Brodogradilišta je Značajno ljudi i životinja u veoma kontaminirana zbog negativan uticaj direktnom kontaktu povećanog nivoa toksičnih sa kontaminiranim metala, i naftnih zemljištem i gritom ugljovodonika, PAHs. Područje (površinsko tlo) je otkriveno, bez vegetacije, zatvoreno sa svih strana i nema slobodan pristup za ljude i životinje. Mjere za smanjenje uticaja Kontaminirano zemljište i grit ukloniti sa lokacije Uticaj nakon remedijacije Pozitivan uticaj. tako što će rizik od direktnog kontakta sa ljudima biti eliminisan 2. Prašina - Izloženost ljudi i životinja kontaminiranoj prašini, eolski proces uklanjanja površinskih čestica Širenje prašine vjetrom se, uglavnom, očekuje tokom ljetnjih mjeseci kada je teren suv, a vjetar duva naizmjenično sa planina i mora. Brodogradilište je okruženo naseljenim objektima. Značajno negativan uticaj Kontaminirano zemljište i grit ukloniti sa lokacije Pozitivan uticaj. tako što će rizik od direktnog kontakta sa ljudima biti eliminisan 3. Podzemne vode Podzemne vode se očekuju u pravcu ka moru. Postoji mogućnost širenja kontaminacije prema moru. Podzemne vode se ne koriste za piće, ali postoji nekoliko bunara iz kojih se crpi tehnička voda. Dio zagađenog zemljišta (djelimično u mješavini sa otpadnim gritom) biće iskopan do ispod nivoa podzemnih voda; iskop u mokrom. Nakon ovog prvog koraka ka drenaži, zemljište se suši u bazenu za isušivanje. Voda iz Negativan značajno Ukloniti kontaminirano zemljište pomiješano sa gritom i zemljište sa koncentracijom TPH većom od 5,000 mg/kg, kod koga je TPH prisutan u slobodnoj fazi. Tokom iskopa koristiti separator (skimer) za skidanje uljne vode, kako bi se spriječilo procurivanje ulja u tlo. Voda iz bazena za isušivanje transportuje se van lokacije kamionima. Uklanjanje kontaminiranog zemljišta, očekivane lake nevodene faze i dijela podzemnih voda imaće pozitivan uticaj na životnu sredinu. Očekuje se da će podzemne vode ostati kontaminirane i nakon remedijacije. Međutim, obzirom da će glavni izvor kontaminacije biti 24

25 Vrsta uticaja Opis uticaja Trenutni uticaj deponije bazena transportuje se van lokacije kamionimacistijernama do postrojenja za tretman. Mjere za smanjenje uticaja Uz to, radiće se izgradnja zaštitinog zida kako bi se spriječio izliv zagađene vode u more. Zavisno od količina i dubine zagađenih podzemnih voda razmotriće se i izrada podvodnih barijera-injekcionih zavesa radi sprečavanja uticaja na morski akvatorijum. Uticaj nakon remedijacije eliminisan, moguć je i postepen oporavak kvaliteta podzemnih voda. U svakom slučaju, ne predviđamo pogoršanje kvaliteta podzemnih voda. 4. Zatrpavanje iskopa Iznad nivoa podzemnih voda, neopasni grit biće podvrgnut imobilizaciji da bi se potom mogao koristiti za zatrpavanje iskopa. Ispod nivoa podzemnih voda, iskop se popunjava čistim materijalom. Čisti materijal (koji se obezbjeđuje sa lokacija van terena) za ispunu iskopa ispod nivoa podzemnih voda može se zagaditi u kontaktu sa kontaminiranim podzemnim vodama (koje nisu predmet remedijacije/tretmana). Umjereno nepovoljan uticaj Iznad nivoa podzemnih voda: za zapunjavanje iskopa koristiti neopasni grit. Za svaki slučaj, ovaj neopasni grit podvrgnuti imobilizaciji kako ne bi došlo do eventualnog curenja kontamitanata iz njega. Ispod nivoa podzemnih voda: materijal za zatrpavanje iskopa je takve prirode i teksture (šljunak i grubozrni pijesak) da se očekuju samo ograničene koncentracije kontamitanata zalijepljene za frakcije zemljišta. Štaviše, materijal za zapunu mora imati mnogo bolji kvalitet od iskopanog materijala. Za rezultat se dobija mnogo bolje stanje životne sredine. Neograničen uticaj. 5.Preostala i rezidualna kontaminacija Remedijacijom se ne može odstraniti sva kontaminacija, tj.ostaju zemljišta sa koncentracijom TPH do 5,000 mg/kg suve mase, morski sedimenti kontaminirani gritom nisu predmet remedijacije, podzemne vode nisu predmet remedijacije ali moraju biti predmet monitoringa, s obzirom na mogućnost njihovog uticaja Potencijalno veoma negativan Pristup remedijacije je takav da se izaberu najgori izvori i vruće tačke kontaminacije. Nakon završetka radova izvršiće se evaluacija dobijenih rezultata, a korisnik Brodogradilišta će definisati i primijeniti mjere za kontrolu / upravljanje lokacijom u Mjere koje bude sprovodio korisnik Brodogradilišta smanjiće rizike po ljude na lokaciji i životnu sredinu 25

26 Vrsta uticaja Opis uticaja Trenutni uticaj deponije na morski akvatorijum, a cijelo područje Brodogradilišta nije u potpunosti istraženo (što znači da postoji mogućnost da je neka vrsta kontaminacije prošla nezapažena i da će se održati nakon remedijacije). Mjere za smanjenje uticaja budućnosti. Uticaj nakon remedijacije 6. Indirektni uticaj Ne očekuju se indirektni uticaji 7. Kumulativni uticaj Ne očekuju se kumulativni uticaji Prekogranični uticaj Remedijacijom predviđen izvoz grita Beznačajan Izvoz opasnog otpada raditi u skladu sa Konvencijom iz Bazela, a finalni tretman/odlaganje u skladu sa EU zakonodavstvom - 9. Socijalni uticaj Buka, prašina, ometanje saobraćaja prilikom odvoza i dovoza materijala, isparenja naftnih derivata iz iskopanog zemljišta Potencijalno značajno negativan Tokom izvođenja planiranih radova i transporta materijala biće proizveden povećan nivo buke i uticaja na lokalno stanovništvo. Radove izvoditi samo u toku dnevnog radnog vremena, tj. od h. Nema negativnog uticaja, ali se očekuje pozitivan uticaj na kvalitet okoline brodogradilišta. 10. Kulturološko nasljeđe Remedijacija može imati pozitivan uticaj na koncepciju životne sredine u Bijeloj Beznačajan

27 6 Analiza alternativa 0-alternativa: 0-alternativa znači raditi ništa. Sadašnji negativni uticaji iz zagađenog odlagališta u Bijeloj cé kontinuirano predstavljati rizik za životnu sredinu i ljude. Rješenje 1 - Potpuno uklanjanje svog grita i izvoz u postrojenje za tretman / odlaganje. Ovo rješenje podrazumijeva da cé sav otpad klasifikovan kao opasni biti izveden u postrojenje za odlaganje ili reciklažu van teritorije Crne Gore. Neopasni otpad cé se deponovati na sanitarnu deponiju u Crnoj Gori. Materijal cé biti transportovan u velikim vrecáma. Gdje su velike vreće oštećene, grit od sačmarenja cé ili biti dvostruko upakovan u vrecáma ili će biti potpuno prebačen u nove velike vreće. Procjenjuje se da cé to trebati da se uradi za sve trenutno upakovane vrecé. Transport grita od sačmarenja u otvorenim kontejnerima cé dovesti do značajnog formiranja prašine tokom utovara i istovara, što je nepoželjno. Velike vreće cé biti prebačene u postrojenje za tretman pomoću registrovanog vozila / broda. Postrojenje za tretman cé potvrditi prijem otpada sa deklaracijom prijema i grit će obraditi u skladu sa dogovorenim radnim metodama. Obrađivač cé obraditi grit kao što je dogovoreno u zahtjevu za obavještavanje. Čim se obrada završi, sve uključene vlade cé biti obaviještene. Rješenje 2 - Odlaganje otpadog grita u Crnoj Gori Ovo rješenje obuhvata sljedecé mjere: 1. Odvajanje opasnog i neopasnog otpadnog grita na licu mjesta 2. Odlaganje ili ponovna upotreba neopasnog otpadnog grita u Crnoj Gori 3. Odlaganje opasnog otpadnog grita na sanitarnu deponiju u Crnoj Gori Prevoz otpada iz Bijele je identičan Rješenju 1, sa izuzetkom da cé otpad ostati u Crnoj Gori i na taj način nisu neophodne izvozne dozvole. Zbog velikog obima otpada i, na pojedinim mjestima, uzane putne mreže u Crnoj Gori, upotreba barži i vozova na djelovima trase može ublažiti uticaj transporta na životnu sredinu i poboljšati operativnu izvodljivost i smanjiti troškove. Rješenje 3 - Reciklaža grita na licu mjesta Alternativa izvozu grita je reciklaža grita na licu mjesta u brodogradilištu Bijela. U principu postoje dvije opcije za reciklažu grita na licu mjesta: 1. Imobilizacija grita sa vezivnim sredstvom dobijajući granulat koji se može koristiti kao građevinski / temeljni materijal 2. Imobilizacija grita koristecí ga kao ispunu (zamjena za pijesak) u betonu ili asfaltu Obje tehnike imobilizacije se najčešcé koriste i prihvacéne su kao tehnike za tretman. Stvarni postupak imobilizacije i recept smješe zavisi od sastva grita ( tj. veličine čestica, kontaminacije, itd ) i moraju se utvrditi na osnovu materijala i testova procjeđivanja. Projekat "Remedijacija tla u brodogradilištu Bijela" (projekat Referentni broj CG- IVMCP NCB - V ) je istakao, procijenio i uporedio tri posljednje alternative za sanaciju brodogradilišta (Zadatak 2). Nakon pažljivog 27

28 procesa vaganja opcija u svrsi životne sredine, tehničkih, finansijskih i političkih uslova, 29. juna godine, Vlada Crne Gore, koju zastupa upravni odbor projekta, kao najpogodnije rješenje odabrala je kombinaciju Rješenja 1 (izvoz otpadnog grita) i Rješenja 3 (primjena otpadnog grita na licu mjesta). Ovaj scenario podrazumijeva izvoz svog opasnog otpadnog grita i zemljišta kontaminiranog naftnim ugljovodonicima preko mg / kg. Neopasni otpadni grit cé biti imobilisan na licu mjesta i koristiće se za dopunjavanje iskopanog prostora na brodogradilištu. Rješenje za remedijacione radove kao što je propisano od strane upravnog odbora, kao osnova za dizajn je formulisano kao: "Izvoz sa obavezom da se tretira određena količina grita na licu mjesta". Korišcéna je sledecá multi kriterijumska analiza odluka (MCDA - multi criteria decision analysis) da pomogne u izboru najboljeg rješenja: # Kriterijum Evaluacija 1. Prednosti i rizici za životnu sredinu i društvo Smanjenje rizika po životnu sredinu i smetnje za lokalno stanovništvo 2. Tehnička izvodljivost i rizici Raspoloživosti kapaciteta za reciklažu 3. Operativna izvodljivost Nivo složenosti remedijacionih radova i logistike 4. Pravna izvodljivost Rizik ne dobijajnja potrebnih dopuštenja i dozvola 5. Trajanje radova Procijenjeno vrijeme izvršenja do završetka remedijacije 6. Troškovi Procijenjeni troškovi Tabela ispod pokazuje procjenu svakog rješenja koristecí MCDA: # Kriterijum Rješenje 1 Rješenje 2 Rješenje 3 1. Prednosti i rizici Smetnja od iskopavanja, za životnu sredinu prosijavanja i i društvo odvodnjavanja Uporedivo sa rješenjem 1, ali dodatni saobracáj zbog kamiona ili vozova (za dio) zbog vožnje do deponije ČKO u Crnoj Gori Smetnje slične kao u Rješenju 1, uz mogucńost dodatnog saobracája kamiona do i od lokacije sa imobilisanim otpadom. Treba napomenuti da imobilizacija grita može dati neki (početni) javni nemir jer se otpadni materijal ne uklanja 2. Tehnička izvodljivost i rizici Vjerovatno je da ne postoji postrojenje za tretman koje ima dovoljno kapaciteta da prihvati sav grit u jednoj isporuci; tako da će ponuda zahtijevati više isporuka Na papiru sanitarne deponije imaju dovoljan kapacitet da prihvate otpadni grit, međutim, nije jasno da li su operateri deponije spremni da prihvate ove količine, Za alternativnu upotrebu u autoputu: Tek treba da se utvrdi da li će otpad biti prihvaćen kao građevinski materijal Potrebna je integracija sa reizgradnjom lokacije; nesigurno je da li je prodavac spreman da prihvati imobilisani grit i da li se sav grit može čuvati na lokaciji 28

29 # Kriterijum Rješenje 1 Rješenje 2 Rješenje 3 3. Operativna izvodljivost Izvodjlivo, ali samo ako se aktivnosti brodogradilišta privremeno prekinu oko Istočnog doka Izvodjlivo, ali samo ako se aktivnosti brodogradilišta privremeno prekinu oko Istočnog doka i ako se adekvatno isplanira transport Kompleksna logistika sa limitiranim prostorom za izvšenje radova. Predviđa se značajan uticaj na operacije blizu Istočnog doka 4. Pravna izvodljivost Kompleksna procedura za dobijane ekspertskog obavještenja Ograničena dopuštenja su potrebna ako se sav otpad može deponovati na sanitarnim deponijama, Ako ne onda je sličan postupak potreban kao u Rješenju 1. Nije potrebno ekspertsko obavještenje U slučaju transporta otpada za imobilizaciju van lokacije, potrebno je pregledati zakonsku regulativu Crne Gore 5. Trajanje radova Neizvjesno, ali najmanje 1 godinu do potvrde reciklaže 6. Troškovi EUR 14,900,000 - EUR 18,900,000 Radovi se mogu izvršavati paralelno. Trajanje se procjenjuje na 5-6 mjeseci, ali jako zavisi od transporta i planiranja izvođenja. I, u slučaju ponovnog korišcénja na autoputu, to zavisi od sposobnosti za primanje otpada EUR 10,600,000 - EUR 12,100,000 Neizvjesno, potpuno zavisi od planiranja reizgradnje lokacije, ali cé biti potrebno najmanje godinu dana, u slučaju vanlokacijske reciklaže može biti i brže, ali zavisi od transporta i planiranja izvođenja EUR 8,900,000 - EUR 9,900,000 29

30 7 Plan upravljanja životnom sredinom Svrha Plana upravljanja zaštitom životne sredine (eng. EMP) je smanjenje negativnih uticaja remedijacije na životnu sredinu do prihvatljivog nivoa, uz poštovanje mjera prevencije, kontrole i monitoringa. Naime, Planom upravljanja zaštitom životne sredine propisuje se poštovanje pravila po kojima se svi aspekti radova izvode u skladu sa važećim zakonodavstvom, uslovima dobijene dozvole i dobre prakse, kao i primjena mjera za smanjenje negativnih uticaja po životnu sredinu koje su definisane u dokumentu Procjena uticaja na životnu sredinu i društvo. Planom se teži sprovođenju odgovarajućih procedura za kontrolu i zaštitu životne sredine tokom izvođenja radova. Plan upravljanja zaštitom životne sredine i Plan monitoringa dva su dva osnovna dokumenta koja se zahtijevaju zakonodavstvom Crne Gore. U kasnijim fazama, Agencija za zaštitu životne sredine tražiće od svih izvođača da dostave detaljan građevinski Plan upravljanja zaštitom životne (CEMP) sredine za one radove koje izvode. Ovim Planom potrebno je detaljno obraditi metodologiju radova, procedure za kontrolu životne sredine i monitoring radova i usaglašenosti istih sa zakonodavstvom. Mjere zaštite na radu i monitoringa definisane su Preliminarnim planom zaštite i zdravlja na radu, koji je, takođe, dio tenderske dokumentacije, urađen u zadatku "Remedijacija tla lokacije brodogradilišta Bijela" (Projekat Referentni br ME-IVMP-8428-NCB-V ). U nastavku su date tabele koje prikazuju plan mjera za smanjenje uticaja na životnu sredinu i plan monitoringa zaštite životne sredine. 30

31 7.1 Plan mjera za smanjenje uticaja na životnu sredinu Tabela Pripremni radovi Prašina Uticaj Rukovanje uljem i gorivima koje Izvođač koristi za vozila i mašine Rad sa kontaminiranim materijalom Buka Otpad Uticaji na društvo Obuke iz zdravlja i zaštite na radu (ZZR) Mjera za smanjenje uticaja Kontrola stvaranja prašine kod izvođenja radova, npr.prskanjem vodom tokom sušnih perioda Postrojenja za miješanje i sijanje instalirati što je dalje moguće od granice radilišta (ali u okviru zone zahvata remedijacije) Tokom sušnih perioda prskati vodom neasfaltirane površine po kojima se vrši transport Utovar na kamionu koji napušta lokaciju mora biti prekriven kako se ne bi stvarala prašina Ulja i goriva držati na lokacijama namijenjenim za sekundarno skladištenje. Bačve nije dozvoljeno postavljati direktno na tlo. Upotreba lične zaštitne opreme, obuka zaposlenih posebno za rad sa azbestnim materijalima, otpadnim uljima, otpadom sa PCBs koji će se javiti nakon demontaže opreme koja je sadrži (pogledati NAP za PCBs) Uticaj buke se odnosi na upotrebu mašina kao što su buldozer, bager, vozila za prevoz otpada. Ograničiti radno vrijeme, npr. od h. Sve količine novog otpada koje se stvore tokom remedijacije potrebno je, u skladu sa kategorizacijom otpada, predati kompaniji koja je ovlašćena za sakupljanje te vrste otpada. Ograničeno radno vrijeme, h, sa ciljem da se izmjegne uznemiravanje stanovništva koje živi u okolini Brodogradilišta, kao i kumulativni uticaj transporta van lokacije, sa izuzetkom utovara na brod, ukoliko se dobije saglasnost Brodogradilišta. Prije nego što krene sa realizacijom posla, obaveza Izvođača je da se pobrine o organizovanoj zaštiti svojih zaposlenih na radnom mjestu. Takođe, dužan je da organizuje odgovarajuće obuke, ne ograničavajući se samo na rad sa kontaminiranim zemljištem i upotrebu lične zaštitne opreme. Troškovi opreme Uključeni u ponudu Izvođača Operativni trooškovi Uključeni u ponudu Izvođača Odgovornost za montažu opreme Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Operativna odgovornost Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera

32 Tabela Iskop ili odvajanje otpadnog grita iz starih vreća i područja neuređene deponije, uključujući zemljište kontaminirano naftom Prašina Uticaj Neprijatni miris-isparenja naftnih derivata* Rukovanje uljem i gorivima koje Izvođač koristi za vozila i mašine Mjera za smanjenje uticaja Kontrola prašine kod izvođenja radova, npr.prskanjem vodom tokom sušnih perioda Postrojenja za miješanje i sijanje instalirati što je dalje moguće od granice radilišta (ali u okviru zone zahvata remedijacije) Tokom sušnih perioda prskati vodom neasfaltirane površine po kojima se vrši transport Utovar na kamionu koji napušta lokaciju mora biti prekriven kako se ne bi stvarala prašina Kontrola mirisa( naftni ugljovodonici, PAHs..) koji se stvaraju tokom iskopa, prekrivanjem bazena za isušivnje noću I iskopom u rovovima ispod nivoa podzemnih voda Ulja i goriva držati na lokacijama namijenjenim za sekundarno skladištenje. Bačve nije dozvoljeno postavljati direktno na tlo. Troškovi opreme Uključeni u ponudu Izvođača Operativni trooškovi Uključeni u ponudu Izvođača Odgovornost za montažu opreme Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Operativna odgovornost Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Rad sa kontaminiranim Upotreba lične zaštitne opreme, obuka zaposlenih posebno za rad sa azbestnim materijalima, materijalom otpadnim uljima, otpadom sa PCBs Voda Pokrivanje noću sabirnog bazena i bazena za isušivanje. Montaža sistema za zaštitu rovova. Tretman otpadnih voda do zahtijevanog nivoa ili predaja ovlašćenom sakupljaču. Buka Uticaj buke se odnosi na upotrebu mašina kao što su buldozer, bager, vozila za prevoz otpada. Ograničiti radno vrijeme, npr. od h. Otpad Sve količine novog otpada koje se stvore tokom remedijacije potrebno je, u skladu sa kateqorizaciiom, predati kompaniji koja je ovlašćena za sakupljanje te vrste otpada. Uticaji na društvo Ograničeno radno vrijeme, h, da se izbjegne uznemiravanje stanovništva koje živi u okolini Brodogradilišta, kao i kumulativni uticaj transporta van lokacije Prije nego što krene sa realizacijom posla, obaveza Izvođača je da se pobrine o organizovanoj zaštiti svojih zaposlenih na radnom mjestu. Takođe, dužan je da organizuje odgovarajuće Obuke iz zdravlja i zaštite obuke, na radu (ZZR) ne ograničavajući se samo na rad sa kontaminiranim zemljištem i upotrebu lične zaštitne opreme. *Značajna isparenja naftnih derivata, potiču i iz postrojenja za tretman zauljenih voda HEMOSANA, koji takođe može imati negativan efekat na životnu sredinu i zdravlje okolnog stanovništva 32

33 Tabela Prosijavanje materijala sa ciljem da se odstrane krupne frakcije Prašina Uticaj Rukovanje uljem i gorivima koje Izvođač koristi za vozila i mašine Rad sa kontaminiranim materijalom Buka Otpad Uticaji na društvo Obuke iz zdravlja i zaštite na radu (ZZR) Mjera za smanjenje uticaja Kontrola prašine kod izvođenja radova, npr.prskanjem vodom tokom sušnih perioda Postrojenja za miješanje i sijanje instalirati što je dalje moguće od granice radilišta (ali u okviru zone zahvata remedijacije) Tokom sušnih perioda prskati vodom neasfaltirane površine po kojima se vrši transport Utovar na kamionu koji napušta lokaciju mora biti prekriven kako se ne bi stvarala prašina Ulja i goriva držati na lokacijama namijenjenim za sekundarno skladištenje. Bačve nije dozvoljeno postavljati direktno na tlo. Upotreba lične zaštitne opreme, obuka zaposlenih posebno za rad sa azbestnim materijalima, otpadnim uljima, otpadom sa PCBs Uticaj buke se odnosi na upotrebu mašina kao što su buldozer, bager, vozila za prevoz otpada. Ograničiti radno vrijeme, npr. od h. Sve količine novog otpada koje se stvore tokom remedijacije potrebno je, u skladu sa kateqorizaciiom, predati kompaniji koja je ovlašćena za sakupljanje te vrste otpada. Ograničeno radno vrijeme, h, da se izbjegne uznemiravanje stanovništva koje živi u okolini Brodogradilišta, kao i kumulativni uticaj transporta van lokacije. Prije nego što krene sa realizacijom posla, obaveza Izvođača je da se pobrine o organizovanoj zaštiti svojih zaposlenih na radnom mjestu. Takođe, dužan je da organizuje odgovarajuće obuke, ne ograničavajući se samo na rad sa kontaminiranim zemljištem i upotrebu lične zaštitne opreme. Troškovi opreme Uključeni u ponudu Izvođača Operativni trooškovi Uključeni u ponudu Izvođača Odgovornost za montažu opreme Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Operativna odgovornost Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera

34 Tabela Prepakivanje opasnog otpadnog grita u velike vreće i izvoz do postrojenja za tretman Prašina Uticaj Rukovanje uljem i gorivima koje Izvođač koristi za vozila i mašine Rad sa kontaminiranim materijalom Mjera za smanjenje uticaja Kontrola prašine kod izvođenja radova, npr.prskanjem vodom tokom sušnih perioda Postrojenja za miješanje i sijanje instalirati što je dalje moguće od granice radilišta (ali u okviru zone zahvata remedijacije) Tokom sušnih perioda prskati vodom neasfaltirane površine po kojima se vrši transport Utovar na kamionu koji napušta lokaciju mora biti prekriven kako se ne bi stvarala prašina Ulja i goriva držati na lokacijama namijenjenim za sekundarno skladištenje. Bačve nije dozvoljeno postavljati direktno na tlo. Upotreba lične zaštitne opreme, obuka zaposlenih, posebno za rad sa azbestnim materijalima, otpadnim uljima, otpadom sa PCBs Troškovi opreme Uključeni u ponudu Izvođača Operativni trooškovi Uključeni u ponudu Izvođača Odgovornost za montažu opreme Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Operativna odgovornost Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Voda Privremene depoe sa velikim vrećama prekriti LDPE folijom u slučaju padavina Buka Uticaj buke se odnosi na upotrebu mašina kao što su buldozer, bager, vozila za prevoz otpada. Ograničiti radno vrijeme, npr. od h. Otpad Sve količine novog otpada koje se stvore tokom remedijacije potrebno je, u skladu sa kateqorizaciiom, predati kompaniji koja je ovlašćena za sakupljanje te vrste otpada. Uticaji na društvo Ograničeno radno vrijeme, h, da se izbjegne uznemiravanje stanovništva koje živi u okolini Brodogradilišta, kao i kumulativni uticaj transporta van lokacije Prije nego što krene sa realizacijom posla, obaveza Izvođača je da se pobrine o organizovanoj zaštiti svojih zaposlenih na radnom mjestu. Takođe, dužan je da organizuje odgovarajuće Obuke iz zdravlja i zaštite obuke, na radu (ZZR) ne ograničavajući se samo na rad sa kontaminiranim zemljištem i upotrebu lične zaštitne opreme. 34

35 Tabela Zatrpavanje iskopne jame ispod nivoa podzemnih voda čistim pijeskom ili šljunkom Prašina Uticaj Rukovanje uljem i gorivima koje Izvođač koristi za vozila i mašine Rad sa kontaminiranim materijalom Mjera za smanjenje uticaja Kontrola prašine kod izvođenja radova, npr.prskanjem vodom tokom sušnih perioda Postrojenja za miješanje i sijanje instalirati što je dalje moguće od granice radilišta (ali u okviru zone zahvata remedijacije) Tokom sušnih perioda prskati vodom neasfaltirane površine po kojima se vrši transport Utovar na kamionu koji napušta lokaciju mora biti prekriven kako se ne bi stvarala prašina Ulja i goriva držati na lokacijama namijenjenim za sekundarno skladištenje. Bačve nije dozvoljeno postavljati direktno na tlo. Troškovi opreme Uključeni u ponudu Izvođača Operativni trooškovi Uključeni u ponudu Izvođača Odgovornost za montažu opreme Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Operativna odgovornost Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Upotreba lične zaštitne opreme, obuka zaposlenih Flora i fauna Monitoring izvora pijeska, u cilju prevencije invazivnih vrsta Buka Uticaj buke se odnosi na upotrebu mašina kao što su buldozer, bager, vozila za prevoz otpada. Ograničiti radno vrijeme, npr. od h. Uticaji na društvo Ograničeno radno vrijeme, h, da se izbjegne uznemiravanje stanovništva koje živi u okolini Brodogradilišta, kao i kumulativni uticaj transporta van lokacije Prije nego što krene sa realizacijom posla, obaveza Izvođača je da se pobrine o organizovanoj zaštiti svojih zaposlenih na radnom mjestu. Takođe, dužan je da organizuje odgovarajuće Obuke iz zdravlja i zaštite obuke, na radu (ZZR) ne ograničavajući se samo na rad sa kontaminiranim zemljištem i upotrebu lične zaštitne opreme. 35

36 Tabela Imobilizacija neopasnog otpadnog grita na lokaciji i zatrpavanje iskopne jame Prašina Uticaj Rukovanje uljem i gorivima koje Izvođač koristi za vozila i mašine Rad sa kontaminiranim materijalom Mjera za smanjenje uticaja Kontrola prašine kod izvođenja radova, npr.prskanjem vodom tokom sušnih perioda Postrojenja za miješanje i sijanje instalirati što je dalje moguće od granice radilišta (ali u okviru zone zahvata remedijacije) Tokom sušnih perioda prskati vodom neasfaltirane površine po kojima se vrši transport Utovar na kamionu koji napušta lokaciju mora biti prekriven kako se ne bi stvarala prašina Ulja i goriva držati na lokacijama namijenjenim za sekundarno skladištenje. Bačve nije dozvoljeno postavljati direktno na tlo. Troškovi opreme Uključeni u ponudu Izvođača Operativni trooškovi Uključeni u ponudu Izvođača Odgovornost za montažu opreme Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Operativna odgovornost Izvođačeva. Pod kontrolom Agencije i nadzornog inžinjera Upotreba lične zaštitne opreme, obuka zaposlenih, Flora i fauna Monitoring izvora pijeska, u cilju prevencije invazivnih vrsta Buka Uticaj buke se odnosi na upotrebu mašina kao što su buldozer, bager, vozila za prevoz otpada. Ograničiti radno vrijeme, npr. od h. Uticaji na društvo Ograničeno radno vrijeme, h, da se izbjegne uznemiravanje stanovništva koje živi u okolini Brodogradilišta, kao i kumulativni uticaj transporta van lokacije Prije nego što krene sa realizacijom posla, obaveza Izvođača je da se pobrine o organizovanoj zaštiti svojih zaposlenih na radnom mjestu. Takođe, dužan je da organizuje odgovarajuće Obuke iz zdravlja i zaštite obuke, na radu (ZZR) ne ograničavajući se samo na rad sa kontaminiranim zemljištem i upotrebu lične zaštitne opreme. 36

37 7.2 Plan monitoringa zaštite životne sredine Faza Uticaj Parametar Učestalost Lokacija Osnovno stanje Troškovi opreme Operativni troškovi Odgovornost za montažu i korišćenje opreme Vazduh - Prašina - Azbest - PM 10 - Ugljovodonici i PAHs Odgovarajući licencirani nadrozi i/ili uzorkivači i sprovodi se od strane akreditovane laboratorije Unutar gradilišta i izvan njega u nizvodnom pravcu vjetra i naselja Troškovi moraju biti u skaldu sa troškovima monitoringa Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Zemljište Zemljište i podzemne vode Morska voda Kontrola kontaminacije okolnog površinskog sloja (polazno stanje i završno stanje) Kontrola kvaliteta površinskog sloja u zoni remedijacije (polazno stanje i završno ) Kontrola širenja kontaminacije (polazno stanje i stanje nakon završetka radova u akvatoriju luke brodogradilišta, kao i na plažama u neposrednoj okolini u pravcu H. Jednom na početku i jedno po završetku radova Jednom na početku i jedno po završetku radova Jednom na početku i jedno po završetku radova. Po potrebi i tokom izvođenja radova ako se za to 10 uzoraka na rastojanju od m od kontaminiranog terena, potrebno ispitati minimum sljedećih parametara: Uključeni u TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, ponudu cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, Izvođača olovo, ukupni ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa i PCBs Uzimanje uzoraka u rasteru 20 x 20 m u zoni remedijacije. Bez bušenja kroz beton. ispitati minimum sljedećih parametara: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni ugljovodonici (PAH), ukupni Uključeni u ugljovodonici i živa i PCBsIzrada dvije ponudu pijezometarske bušotine u području Izvođača nekadašnje neuređene deponije. Uzimanje uzoraka podzemne vode i ispitivanje sljedećih parametara: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni ugljovodonici i živa Tri uzorka morske vode ispred zone zahvata remedijacije, potrebno ispitati minimum sljedećih parametara: Isto TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, - - isto Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine 37

38 Faza Uticaj Parametar Učestalost Lokacija Sve faze remedijacije Sedimenti Novog i u pravcu Kamenara Kontrola kvaliteta sedimenata u području istočnog gata (polazno i završno stanje) ukaže potreba zbog nepovoljnih vremenskih ili drugih uslova. Jednom na početku i jedno po završetku radova olovo, ukupni ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa 10 uzoraka morskog dna. Lokacije uzorkovanja iz šireg područja. Ispitati minimum sljedećih parametara: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa i PCBs Troškovi opreme Uključeni u ponudu Izvođača - Operativni troškovi Odgovornost za montažu i korišćenje opreme Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Vazduh - Prašina - Azbest - PM Ugljovodonici i PAHs Monitoring se ne može vršiti vizuelno i fotografisanjem već sa odgovarajućim licenciranim monitorima i/ili uzorkivačima i realizovanim od strane akreditovane laboratorije Unutar gradilišta i izvan njega u nizvodnom pravcu vjetra i naselja - u skaldu sa troškovima realizacije monitoringa u skaldu sa troškovima realizacije monitoringa Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Otpad Buka Uticaji po društvo Zemljište Monitoring svih vrsta otpada i predaja istog ovlašćenom sakupljaču -Radni sati -Nivo buke Anketiranje okolnog stanovništva Kontrola kontaminacije okolnog površinskog sloja (polazno stanje) Stalno Na terenu Minimalni -Svakodnevno -Subjektivno Na početku i kraju remedijacije Jednom Uključeni u ponudu Izvođača Na granicama radilišta Minimalni Minimalni Lokalna opština 10 uzoraka na rastojanju od m od kontaminiranog terena, potrebno ispitati minimum sljedećih parametara: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, Minimalni U skladu sa realnim troškovima analiza Uključeni u ponudu Izvođača - Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine 38

39 Faza Uticaj Parametar Učestalost Lokacija Zemljište i podzemne vode Morska voda Sedimenti Nakon završetka radova na remedijaciji Ekosistemi (flora, fauna, voda, zemljište) Kontrola kvaliteta površinskog sloja u zoni remedijacije nakon remedijacije Kontrola širenja kontaminacije (nakon završetka radova) Kontrola kvaliteta sedimenata u području istočnog gata nakon završetka radova (Ispitivanje sedimenata nakon završetka radova mora obuhvatiti širu lokaciju, jer se oni raznose talasanjem i morskim strujama). Procjena rizika od postojanja rezidualne kontaminacije Jednom Jednom (nakon završetka radova na remedijaciji) Jednom Jednom godišnje olovo, ukupni ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa i PCBs Uzimanje uzoraka u rasteru 20 x 20 m u zoni remedijacije. Bez bušenja kroz beton. Lokacije uzorkovanja što bliže originanim lokacijama. ispitati minimum sljedećih parametara: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa Ukoliko je potrebna izrada dvije pijezometarske bušotine, iste locirai što je bliže moguće originalnim lokacijama. Uzimanje uzoraka podzemne vode i ispitivanje minimum sljedećih parametara: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni ugljovodonici i živa Tri uzorka morske vode ispred zone zahvata remedijacije, potrebno ispitati minimum sljedećih parametara: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni ugljovodonici (PAH), ukupni ugljovodonici i živa 10 uzoraka morskog dna. Lokacije uzorkovanja što bliže originalnim lokacijama. Ispitati minimum sljedećih parametara: TBT (tributilcin), arsen, barijum, bakar, cink, fluor, hrom, kalaj, kobalt, nikl, olovo, ukupni ugljovodonici (PAH), PCBs,ukupni ugljovodonici i živa Na terenu i okruženju Troškovi opreme Uključeni u ponudu Izvođača( U skladu sa realnim troškovima analiza) Uključeni u ponudu Izvođača Uključeni u ponudu Izvođača Uključiti u Operativni troškovi Odgovornost za montažu i korišćenje opreme Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Izvođačeva, pod nadzorom Agencije za zaštitu životne sredine Izvođač kojeg Agencija za zaštitu životne sredine 39

40 Faza Uticaj Parametar Učestalost Lokacija Pijezometarske bušotine Kvalitet vode Stalno u naredne dvije godine i u skladu sa dinamikom monitoringa hot spot lokacija Troškovi opreme ponudu Operativni troškovi Bušotine - Uključiti u ponudu Odgovornost za montažu i korišćenje opreme angažuje za kontrolu rezidualne kontaminacije Izvođač kojeg angažuje Agencija za zaštitu životne sredine 40

41 8 Prilozi 8.1 Spisak izvještaja obrađivača - zajedničko učešće (Konsultant) 8.2 Reference - lista pisanih materijala i izveštaji posjeta koje se koriste u pripremi studija 8.3 Javne konsultacije - Minuti 41

42 8.1 Spisak autora izvještaja - zajedničko učešće (Konsultant) JV lider: Ambiente s.c, sa sedištem u ulici Via Frassina, 21, Carrara (MS), Italija, je vodeća evropska kompanija u oblasti inženjerstva zaštite životne sredine sa laboratorijama za hemijske, fizičke i biološke analize. Partneri: "Medix" doo Podgorica, sa sjedištem u PC Kruševac, Podgorica, Crna Gora, je vodeća evropska kompanija u oblasti elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, izveštaja o strateškim procjenama uticaja na životnu sredinu, studijama izvodljivosti i projekata u oblasti zaštite životne sredine DBA Progetti S.p.A., Italija sa sedištem u Piazza Roma 19, S. Stefano di Cadore (BL), Italij,a je vodeća evropska kompanija aktivna u oblasti inženjeringa, projektovanja i upravljanja projektima. Smart Environment Solutions - SES, sa sedištem u UI. Svetlane Kane Radević 3, Podgorica, Crna Gora, je vodeća evropska kompanija u oblasti pružanja ažurianih, inovativnih i tehnološki naprednih pristupa i rješenja njegovanje očuvanja životne sredine i poboljšanja i održivog razvoja. 42

43 8.2 Reference - lista pisanih materijala i izveštaji posjeta koje se koriste u pripremi studija Pravni i administrativni okvir Crnogorski propisi Pravilnik o bližem sadržaju dokumentacije koja se podnosi uz zahtjev za izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada, kao i listi klasifikacije otpada ("Sl. list CG", br. 71/10) Pravilnik o vođenju evidencije otpada i sadržaju formulara o transportu otpada ("Sl. list CG", br. 50/12) Zakon o transportu opasnih materija ("Sl. list CG", br. 33/14) Zakon o zaštiti mora od zagađivanja sa plovnih objekata ("Sl. list CG", br. 20/11 i 26/11) Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe ("Sl. list CG", br. 62/13) Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG" br. 51/08, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14) Zakon o životnoj sredini ( Sl. list CG br. 48/08, 40/10, 40/11 i 62/13) Pravilnik o načinu izrade, razmjeri i bližoj sadržini tehničke dokumentacije ("Sl. list CG", br. 23/14) Pravilnik o bližem sadržaju i načinu sačinjavanja plana upravljanja otpadom proizvođača otpada ("Sl. list CG", br. 5/13) Pravilnik o načinu pakovanja i odstranjivanja otpada koji sadrži azbest ("Sl. list CG", br. 11/13) Pravilnik o klasifikaciji otpada i katalogu otpada ("Sl. list CG", br. 59/13) Pravilnik o postupanju sa građevinskim otpadom, načinu i postupku prerade građevinskog otpada, uslovima i načinu odlaganja cement azbestnog građevinskog otpada ("Sl. list CG", br. 50/12) Zakon o zaštiti i zdravlju na radu ("Sl. list CG", br. 34/14) Direktive i uredbe Evropske Unije u oblasti upravljanja otpadom Direktiva 2008/98/EC o otpadu Direktiva 91/689/EEC o opasnom otpadu (dopunjena direktivama 94/31/EC i 166/2006/EC Uredba o prekograničnom kretanju otpada 1013/2006 Međunarodne dozvole, deklaracije i/ili sertifikati Politika i smjernice Svjetske Banke "OP/BP 4.04 prirodno stanište". Cilj je da se promoviše ekološki održiv razvoj kroz podršku zaštite, konzervacije, održavanje i rehabilitacije prirodnih staništa i njihovih funkcija. "OP/BP 4.09 Fizički kulturni resursi". Cilj je da se pomogne u očuvanju fizičkih, kulturnih resursa i izbjegavanje njihovog uništavanja ili oštećenja. Kulturni resursi uključuju arheološki, paleontološki, istorijski, arhitektonski, vjerski, estetski ili drugi kulturni značaj. 43

44 "OP/BP 4.12 Prisilno preseljenje". Cilj je da se izbjegne ili minimizira prisilno naseljavanje i, gdje to nije izvodljivo, da pomogne raseljenim licima u poboljšanju ili barem vraćanje u mjesto života živote i životni standard realno u odnosu na nivo prije ili do nivoa koji preovlađuju prije početka realizacije projekta. "OP BP 4.37 Bezbjednost brana". Cilj je da se osigura kvalitet i bezbjednost u projektovanju i izgradnji novih brana i sanacija postojećih brana i u obavljanju aktivnosti koje mogu ugroziti postojeće brane. OP/BP 7.05 Projekti na međunarodnim plovnim putevima "Cilj je da se obezbijedie projekti koji će uticati na efikasno korišćenje i zaštitu vodnih puteva, a neće negativno uticati na odnose između Banke i njenih korisnika kredita Planovi, programi, studije i projekti Analiza i karakterizacija grita, Interni dokument, 2008.g Analize rađene za potrebe Centre for Urban Water, London, UK 2005.god. Brodogradilište Bijela - kratak opis, Interni dokument, 2012.g CETI, grit, godine, knjiga I-III u okvuru istraživanja CDM Europe GmbH-Alsbach Germany /Hidroinžinjiring Ltd Ljubljana-Slovenia Elaborat zaštite životne sredine, knjiga 1, Interni dokument, 2011.g Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo, knjiga 1, Interni dokument, 2011.g Remedijacija tla lokacije brodogradilišta Bijela, Tehničke specifikacije sa ESIA i EMP, Tauw & Witteveen+Bos, 2016 Izvještaj o ispitivanju zemljišta i podzemnih voda na lokaciji Jadranskog brodogradilišta a.d. Bijela za potrebe izrade studije "0" stanja, CETI, March

45 8.2.3 Obilazak Konsultanta 1. jula godine Konsultant je posjetio lokaciju brodogradilišta "Bijela" i sagledao viziju o opštem stanju lokacije, tipologiji zaostalog otpada na području i uslovima čuvanja grita u velikim vrećama. Slika 4. Lokacija brodgradilišta "Bijela" Pristup predmetnoj lokaciji je omogućen preko pristupnog asfaltiranog puta, koji se povezuje na glavni magistralni put Risan-Herceg Novi. Na slici 5 prikazana je unutrašnjost lokacije sa depoima otpadnog grita kao i zagađenog tla. Slika 5. Unutrašnjost lokacije brodogradilišta Prema tome, Konsultant je posjetio stari grit koji se nalazi u gomilama u određenim oblastima pod nazivom A, B, C i novi grit koji se čuva u gomilama (područja D, E). Pored toga, posjeta je uključila i zapuštena mjesta za odlaganje N i S i opštu unutrašnju i spoljnu posjetu baraka koje su okrenute prema luci. 45

46 Stanje opšteg napuštanja lokacije je donijelo gomilanje otpada različitih karaktera koji se različito odlaže u tom području i sastoji se uglavnom od metala, plastike, inertne materije, palete, užad itd. Što se tiče grita, evidentno je propadanje tkanine od koje su napravljene vreće, značajan broj vreća se pocijepao i u tom stanju se sa njima dalje ne može rukovati. Ovakvo stanje je uobičajeno za sve vreće. Slika 6. Vreće sa gritom koje se čuvaju u brodgradilištu Bijela Grit je dakle izložen vremenskim uslovima, ispran kišom i izložen vjetrovima, što dovodi do kontaminacije zemljišta. Slika 7. Kontaminirano zemljište Bivša područja za skladištenje materijala N i S se nalaze u blizini obale i su rasčišćena osim prisustva heterogenog otpada raširenog na kopnu. U granicama na istom prostoru još uvijek postoje odložene metalne kante koje sadrže otpadno ulje. U okviru područja N, uzeti su uzorci iz pijezometra postavljenog u blizini obale koji su pokazali prisustvo supernatanta ugljovodonika u njegovoj unutrašnjosti. Posjeta je završena izvan i unutar barake locirane duž jugozapadnog dijela pristaništa, koja se trenutno koriste i generalno su u dobrom stanju. U oblasti lokacije i njene okoline ne postoje oblasti koje su zaštićene u pogledu kulturnih i prirodnih resursa. Na lokaciji postoje objekti koji su izgrađeni za potrebe remontno brodogradilišnih usluga na brodovima, a dio njih je predviđen za rušenje. Šira zona područja je stambeno-poslovnog i turističko tipa i o njoj se može govoriti kao o zoni koja je trenutno sa većom gustinom naseljenosti. 46

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Sadržaj predavnaja: Trošak kapitala I. Trošak duga II.

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO O NAČINU OBRADE I INFORMISANJA JAVNOSTI O PODACIMA IZ SISTEMA ZA PRAĆENJE

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010. GLAZBENA UJETNOST Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 112 k 61 72,5 St. pogreška mjerenja 5,06 edijan 76,0 od 86 St. devijacija 15,99 Raspon 66

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god. MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE AVGUST 2016. god. Izvještaj je urađen korišćenjem podataka aplikacije Market management- COTEE, GoogleEarth 1 81 GWh GWh 38 GWh 43 GWh RAZMJENA

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

SEKTOR ZA LABORATORIJSKU DIJAGNOSTIKU I ZAŠTITU OD ZRAČENJA IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU

SEKTOR ZA LABORATORIJSKU DIJAGNOSTIKU I ZAŠTITU OD ZRAČENJA IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU SEKTOR ZA LABORATORIJSKU DIJAGNOSTIKU I ZAŠTITU OD ZRAČENJA CETI 5100.101.01 IZVJEŠTAJ O ISPITIVANJU Vrsta ispitivanja Monitoring kvaliteta vazduha na teritoriji Crne Gore u martu mjesecu 2018. godine

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

O D L U K U o donošenju Lokalnog plana zaštite životne sredine Glavnog grada Podgorice za period godine

O D L U K U o donošenju Lokalnog plana zaštite životne sredine Glavnog grada Podgorice za period godine 304. Na osnovu člana 18 Zakona o životnoj sredini ( Sl. list CG, br. 48/08, 40/10 i 40/11) i člana 48 Statuta Glavog grada ( Sl. list RCG Opštinski propisi, brој 28/06 i Sl. list RCG Opštinski propisi,

Διαβάστε περισσότερα

GRADSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE BEOGRAD

GRADSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE BEOGRAD GRADSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE BEOGRAD Januar 2015. godine INVESTITOR: REPUBLIKA SRBIJA GRAD SMEDEREVO Omladinska br. 1, Smederevo IZRADA IZVEŠTAJA: GRADSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE BEOGRAD, Bulevar despota

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti

Διαβάστε περισσότερα

Korektivno održavanje

Korektivno održavanje Održavanje mreže Korektivno održavanje Uzroci otkaza mogu biti: loši radni uslovi (temperatura, loše održavanje čistoće...), operativne promene (promene konfiguracije, neadekvatno manipulisanje...) i nedostaci

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E Mr.sc. Krunoslav ORMUŽ, dipl. inž. str. Stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda Županijskog suda u Zagrebu Poljana Josipa Brunšmida 2, Zagreb AMITTO d.o.o. U

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

UREDBA O ODLAGANJU OTPADA NA DEPONIJE. ("Sl. glasnik RS", br. 92/2010) I UVODNE ODREDBE. Predmet uređivanja. Član 1

UREDBA O ODLAGANJU OTPADA NA DEPONIJE. (Sl. glasnik RS, br. 92/2010) I UVODNE ODREDBE. Predmet uređivanja. Član 1 UREDBA O ODLAGANJU OTPADA NA DEPONIJE ("Sl. glasnik RS", br. 92/2010) I UVODNE ODREDBE Predmet uređivanja Član 1 Ovom uredbom bliže se propisuju uslovi i kriterijumi za određivanje lokacije, tehnički i

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα