Računanje sa približnim brojevima

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Računanje sa približnim brojevima"

Transcript

1 čuje s prblžm brojevm. IZVOI GEŠK Hemjsko-žejersk prorču u opštem slučju obuhvt dve e: Formulsje eophodh jedč mtemtčkog model ešvje mtemtčkog model Nek je lj prorču određvje eke velče, koj je ukj prmetr promeljvh koje guršu u mtemtčkom modelu. Ivor grešk u proesu rešvj problem mogu se prkt sledećom šemom, u kojoj svk ved u ekspoetu tržee velče očv prsustvo greške u jeoj vredost, koj potče jedog od vor: stvr proes mtemtčk model mtemtčk model s prblžm prmetrm umerčko rešeje mtemtčkog model delom rčuru umerčko rešeje mtemtčkog model relom rčuru (, b,,...) (, b,,...) (, b,,...) (, b,,...) (, b,,... )

2 Tko se mogu uočt sledeće greške:. grešk mtemtčkog model, koj uvek mje l vše odstup od tčog ops relog proes. grešk usled prblžh vredost prmetr, čje tče vredost su pote. grešk umerčkh metod prblžo rešvje mtemtčkog model 4. grešk rčuj bog ebežh okružvj međureultt E - E - E - E 4 - Z ukupu grešku mmo: Prmer: 4 E E (.) U protvstrujom mejvču toplote hld se ekstrkoo ulje od temperture T do temperture T, hldm uljem koje se pr tom greje od temperture θ do temperture θ. Potrebo je odredt eophodu površu mejvč toplote, (m ) hlđeje F(kg/h) ulj, speče tople p : F T p T K T dt ( T )( T θ( T )) gde je tempertur rshldog ulj, θ u podtegrloj ukj, osovu eergetskog bls, jedk θ θ T θ T ( T T ) θ θ F T T θ Grešk model: postoj, jer model uključuje uprošćujućh pretpostvk, među ostlog : em rdjlh prome temperture em rmee toplote s okolom speč toplot ulj se e mej s temperturom krterjle jedče određvje koejet prel toplote rd rshld lud su tče

3 Grešk koj potče od grešk prmetr: vredost čkh prmetr koj se korste rčuvje koejet prol toplote K T : gust, speč toplot, vskotet ulj, koejet provodljvost toplote d ev ulje, td. odstupju od tčh (stvrh) vredost. Grešk umerčke metode: grešk trpee ormule prblžo (umerčko) rčuvje vredost tegrl : T dt I K T T T ( T )( T θ( T )) T ( T ) dt (T) I I I I I 4 Grešk trpee ormule prblžo određvje I I I I I 4 T T T Grešk rčuj: Ko što ćemo se uvert u poglvlju.5, ov grešk, pr vođeju prorču rčuru je emrljv u odosu prethode.. OSNOVNI POJMOVI I EFINICIJE Z ek broj kže se d je prblž ko se eto rlkuje od jegove tče vredost, koju jčešće e mo. Grešk prblžog broj je rlk: - Gr psolute greške, je broj koj je mj od psolute vredost jegove greške: (.) Tko je tervl brojoj prvoj u kome lež epot, tč vredost :

4 Prmer: π π < < 0.00 π 0.00 eltv grešk prblžog broj je kolčk odstupj prblže vredost: δ (.) Kko je δ Ko gr reltve greške um se kolčk : (.4) Prmer: π π π π 0.% < 0 Prkvje brojev Oblk s ksrom demlom tčkom u brojom sstemu s osovom gled: u rvjeom oblku predstvlj br: { 0,,..., } ±α α... α0. α α... α m, α (.5) ± ( α α 0 m... α 0 α α... α m ) ± α m Prmer: ( ) α 4, α,..., α 4

5 Spejl slučjev: ko α 0 : α m 0 α k 0, α 0 0: k > m > 0 eo broj s r deml broj s m deml prv rlomk U oblku s pokretom demlom tčkom (ekspoejl oblk), broj se prkuje ko provod jedog broj u oblku s ksrom demlom tčkom odgovrjućeg elobrojog stepe osove sstem. Prk je jedoč. Prmer: { predekspo 44 ejl elobroj ktor stepe osove Normlov ekspoejl oblk je jedočo des ko: E ± M 0 M ekspoet, eo broj E mts, koj je prv rlomk, 0. M < (.6) Prmer: , M , E Zčje re broj Zčje re ekog broj su sve re tog broj u oblku s epokretom tčkom, počev od prve re slev, koj je rlčt od ule. Prmer: Po 5 čjh r mju brojev:.84, , 0.00 g teže mere ltčkoj vg s tčošću 0 4 prvlo se prkuje ko: ( je re ± g kle,» dese«ule u demlom delu broj se smtrju čjm to se prkuju smo ko ose čju ormju ( prmer, ko su reultt merej)! 5

6 U ormlovom ekspoejlom oblku broj, sve re u demlom delu mtse su čje! Prmer: ( je re 0 Pr prkvju elh brojev u oblku s ksom demlom tčkom, eophodo je držt dese ule ko oe e ose kkvu ormju su čje, već služe smo čvje red velče broj. b se prkle smo čje re, eophodo je d se tkv eo broj prkže u ormlovom ekspoejlom oblku Prmer: ko je u broju smo ul čj, to se može čt prkvjem broj u oblku: Sgure re broj Cr k dekdog broj u oblku s ksrom demlom tčkom je sgur: u užem smslu, ko je u šrem smslu, ko je 0 0 k 0.5 (.7) k (.7b) dkle, ko gr psolute greške e prevl polovu mese vredost (0 k ) te re (už smso) odoso mesu vredost te re - šr smso. Sled, ko je k sgur r, sgure su sve re levo od je. Zdtk. Odredt broj sgurh r u broju , s grom psolute greške, 0-4. ešeje: , 0-4, s? 4 4 ( 0 0 k 4, s u srem smslu 4 ( k, s u uem smslu Prmer: U šrem smslu U užem smslu s s s s s s 6

7 ekd broj prk u ormlovom ekspoejlom oblku m s sgurh r ko, ω 0 E s (.8) s - jve eo broj koj vž ormul ( 0.5 u uem smslu to, ω ( u srem smslu Prmer: E s s s u užem smslu s s u šrem smslu Zdtk. Kolko sgurh r m vredost prtsk p. br, dobje merejem s reltvom greškom p % 0.0. ešeje: E p p p br p s - - s s u užem smslu Prvlje prk vredost prtsk, koj sdrž smo sgure re: p. br Gr psolute greške broj sgurh deml ko je poto d ek prblž broj m d sgurh deml, č d posledju d ru, čj je mes vredost 0, vž (.7,b): d ω0, ω 0.5, (.9) dobl smo ormulu gru psolute greške broj sgurh deml u užem (ω 0.5) l šrem (ω ) smslu. Prmer: Nek su u tbel termodmčkh podtk eku supstu, jee guste ρ dte s demle, koje su sgure u šrem smslu. Gr psolute greške dth gust je: 0 ρ 7

8 .. GNIC ELTIVNE GEŠKE I OJ SIGUNIH CIF Gr reltve greške broj sgurh r Nek broj m s sgurh r. Kko, korsteć smo tu ormju, e vredost broj, proet gru jegove reltve greške? ko u ormulu (.4) umesto gre E s psolute greške memo, u skldu s jedčom (.8), ω 0 broj prkžemo u ormlovom ekspoejom oblku, gru reltve greške dobjmo: ω 0 0 M E s E Kko je jmj moguć vredost mtse jedk 0., smeom te vredost umesto M dobjmo tržeu proeu reltve greške, s ω 0 (.0) gde se ω um 0.5 l u vsost d l su re sgure u užem l šrem smslu. Jso je d će ormul (.0) u opštem slučju dt veće proee reltvh grešk od oh b se doble gre psolute greške vredost broj (.4). Pokl smo d je reltv grešk u drektoj ve s brojem sgurh r, dok je psolut grešk u drektoj ve s brojem sgurh deml Zdtk. Istrumet dje vredost prtsk s tčošću od dve sgure re u užem smslu. Proet gru reltve greške mereh prtsk. ešeje: % Uporedte ovj dtk s prethodm! roj sgurh r gre reltve greške Nek je gr reltve greške prblžog broj treb proet broj jegovh sgurh r s u užem smslu.u ptju je problem obrut prethodom pokćemo d jegovo rešvje je korekto korstt jed. (.0). U skldu s dejom (.8), to je jveć eo broj s kog vž: odoso, M E E s 8

9 0.5 0 e b preel broj sgurh r, eophodo je uet doju gru ko vredost s epotog broj 0.5/ M, kojm se mož stepe 0 : M s s (.) kle, ko proeu broj sgurh r u užem smslu ummo jveć eo broj s, koj dovoljv relju (.). Očgledo je d jed. (.0) može d pree broj sgurh r ( već od stvrog ). Prmer: Nek je vredost 50 određe s grom psolute greške 0.. Korsteć jedču (.7) l (.8), dobjmo d je s, u užem smslu. Gr reltve greške prblžog broj je : 0./ 50 0 < ko b korstl jedču (.0) proeu broj sgurh r, dobl b ekorektu proeu s. I relje (.) sled korekt proe s. U dljem tekstu će se pod sgurm rm smtrt sgure re u užem smslu, ko je glšeo d su u ptju sgure re u šrem smslu. Prmer: ko prblž broj m gru reltve greške 0.%, mmo p proejujemo d m sgure re..4. POCENJIVNJE GEŠKE FUNKCIJE Problem: t je ukj promeljvh (), gde je (,,..., ). Potrebo je proet grešku vredost ukje, koj je stl meom tčh vredost rgumet,,..., prblžm vredostm,,...,. Ukrtko, dto je (,,...,), trž se gr psolute greške ukje, koju vž: ( ) ( ) ( ) Prmer: Utj. vod grešku ukje jede promeljve, () ( ). 9

10 Itervl u kome lež tč vredost ukje Itervl u kome lež tč vredost ev. promeljve: - Prv vod ukje je, ko što mo, mer osetljvost vredost ukje promee vredost evso promeljve. Zto, gr psolute greške ukje je utolko već ukolko su vredost jeog prvog vod u tervlu - veće po psolutoj vredost. Ler proe greške ukje, se br me prrštj ukje, koj potče od mlh poremećj vredost rgumet, totlm derejlom, d: ( ) ( ) ( ) d ( )( ) Pošto je: ( )( ) ( ) usvjmo: ( ) (.) j j Prmer: U slučju ukje jede promeljve, d d ( ) 0

11 gb: ( ) Pr proejvju gre psolute greške ukje prmeom ormule (.), kod usvjj koče proee korst se prp mjorje (uvećvje) Pr tom, jčešće, koč proe se usvj s preošću od jede čje re to, u skldu s dejom sgurh r (7,b), u oblku 0 k l k. Zdtk.4 Proet, dte prblže vredost gre psoluth grešk rgumet, gru psolute greške dtog r. ešeje:.5, 0.0,.4, < ;..5.4 < , < < < 0.05 (mjorj!) 0.05 Spejl slučjev ukj lgebrsk br (sbrje odumje) () ± ± ±... ± ± ; (.)

12 l opštje: ) ( ; (.b) gde su (,...,) tč brojev. Provod stepe C K ) (, Nek su C (,..., ) tč brojev : 0 C ) ( ; (.) Možeje deljeje ( ), / (, -) I (.): (.) Stepeovje tčm brojem I (.) (.4)

13 Z >, <, > < ( pr. stepeovje elm brojem) ( pr. koreovje) Logrtmovje log log e log e (.5) e, (.5) 0, 0.44 Zdtk.5 S kolko sgurh r je moguće rčut gustu etle ormule ρ pm T s podm: p 56 tm p 0.% 0.00 T 95 K T 0.5 K 0.75 s 4 M 8.05 g/mol ltm/molk Podtke o molroj ms uverloj gsoj kostt smtrt tčm. ešeje: 0 0 ρ p T M T T T < < ρ p M ρ 88.59g / l T < 0.5g / l s ρ < 0 Tko, reultt prkujemo ko: ρ 89 g/l (posledj r je sgur) l evetulo ko ρ 88.6 g/ l

14 U redm dm ostvćemo očvje prblžh vredost vedm. Zdtk.6 Koejet prol toplote, k među vode koj se grev sćee pre ko grejog lud u evom mejvču toplote, određuje se merej pomoću ormule : MC p Tv k S T sr M protok vode koj se grev, kg/s C p sredj speč toplot vode, J/kgK T v rlk le ule temperture vode T v T T, 0 C S grej površ mejvč toplote, m T sr - sredj pogosk sl rmee toplote u mejvču, 0 C, T T Tsr Tp Tp Ts T p tempertur greje pre T T s sredj tempertur vode u mejvču, T T s Ivest sledeće ormule proejvje gre reltvh grešk rlke tempertur T v pogoske sle T sr, koje potču od reltve greške T strumet mereje temperture vode (temperturu pre smtrt tčom velčom) : Tv T s T Tsr T T Ts T T p s T b) Z sledeće meree vredost: M 0 kg/m, C p 487 J/kg 0 C, S.6m, T p 0 0 C, T 5. 0 C, T C rčut koejet prol toplote, osovu sledećh ormj o greškm merej: M 0.0 kg/m, S 0.0 m, T 0.% odredt gre u kojm se očekuje jegov tč vredost. Pr tom vredost speče toplote temperture pre smtrt tčm. ešeje: ) T v T T T v T T ( T T ) T Ts T Tv T Tv v Ts T T T Ts ( T T ) T T T sr sr T p T s b) 4

15 kg kg T `T 0 M Tsr Tp 64.7 C m s MC p Tv W W k S T m K m K sr T v T T C Gre u kojm lež tč vredost k su k k k k, p je eophodo proet gru psolute greške rčute, prblže vredost k. Pogodo je tržeu psolutu grešku, obrom strukturu r k, rčut prethodo proejee reltve greške: k M T v S T sr M M M 0 T S s s S < 0.0, T T < 4.5 0, Tsr v T S T T Tp Ts T <.4 0 k 0.09 k 5.95 < 6W k k m K Kočo trže tervl u kome lež tč vredost koejet prol toplote je: [07,9] Zdtk.7 Potrebo je mereh koetrj rektt, preme rekoe smeše u delo mešom protočom rektoru protok rekoe smeše odredt kosttu bre epovrte rekje : produkt, poleć od bls rektt : 0 C C kcc, V F ( V prem rekoe smese ( Fpremsk protok rekoe smese ) Pretpostvljjuć d je počet ul koetrj rektt, C 0 tč, vest sledeć r gru reltve greške određvj kostte k, u ukj stepe koverje rektt, : gde su k C V V F C koetrj rektt ( ) C C C F, 0 C C C 0, gre reltvh grešk merej preme, protok lh. Proet grešku stepe koverje 0.7, ko su gre reltvh grešk merej koetrj, preme protok: %, 0. 5%, 5%. C V F 5

16 b) Može l se do koje gre smjt gr reltve greške kostte k, pogodm borom stepe koverje, pr dtm greškm merej koetrj, preme rekoe smeše protok? ešeje:. I blse jedče: 0 C C k C C F V 0 C C C gde je uvede sme: 0 C C C C F V C Z reltvu grešku, prmejujuć jedču (.) dobjmo: k C V F F V C C C C ( C C ) C C 0 C C k V F Z dte greške stepe koverje vedee ormule dobjmo: < 9% b) Uočvmo d je u oblst desost ( 0 ), k opdjuć ukj stepe koverje, p se jmj grešk dobj ko sv rektt reguje,, pr dtm greškm preme protok o os 8%. k Prvl rčuje proejvje tčost reultt Mogu se ormulst sledeć skustve prvl vođeje ekog složeog prorču u pomoć klkultor:. eultt m jvše oolko sgurh r kolko m podtk s jmje sgurh r.. Međureultte rčut s čjom rom vše od proejee tčost reultt. Pr tom, ko je trže tčost reultt k sgurh r, podtke treb uet s k sgurom rom. 6

17 ko jmje tč pod mju s sgurh r, ostle podtke treb uet s s (jvše s ) sgurh r prmejvt prvl okružvj.. I prethod dv prvl sled prvlo prblžo proejvje broj sgurh r reultt ekog složeog prorču: eultt m oolko sgurh r kolko jmje tč pod, l jedu sguru ru mje. Treb glst d vede prvl vže smo stble rčuske proese, koj su prće kumuljom eekt grešk okružvj, tj. gubtkom sgurh r u toku rčuskog proes (poglvlje.7). Zdtk.8 Vredost speče toplote pet t 5 0 C ormlom prtsku, u kojoj su sve dte re sgure, je C p 0.56 kl/kgk. Prerčut dtu vredost u SI sstem jed. Kovero ktor je kj/kl. ešeje: roj sgurh r u vredost C p, s. Kovero ktor ummo s jedom čjom rom vše: 4.87 C p kj/kl Uećemo d je broj sgurh r dobjeog reultt, u skldu s. prvlom, jedk broju sgurh sr mje tčog podtk: s. Tko, prvlo prk reultt koverje: C p. 4kJ kgk m st broj čjh r ko pol vredost. Zdtk.9 Protok etle, Q (kg/h) u pogou provodje poletle se rčuv meree sredje bre etle, w (m/h) prgušom pločom jegove guste, π Q wρ ; w C p ; 4 koj se rču mereh vredost prtsk temperture odgovrjuće tbelre vredost koejet stšljvost, (Zdtk.5). Z podtke dte u Zdtku.5, m C 000, 0.m ± 0.05mm, p 66mmVS ± 0.mmVS ( mm vodeog stub) h mmvs proet protok broj jegovh sgurh r, korsteć leru proeu greške ukje. Vredost kostte prguše ploče, C smtrt tčom. Uporedt proeje broj sgurh r s om koj b se dobo prmeom prvl proejvje tčost ekog reultt. ešeje: U dtku.5 smo dte uslove tbelru vredost odredl gustu gru jee reltvu greške: ρ 88.6kg / m, ρ 0 protok etle rčumo : 7

18 Q C π p 4 ρ kg h Q w ρ w < 0 p < 5 0 Q Q Q Q kg / h s s U polm podm rčuje protok, broj sgurh r je: pod s 4 p ρ prem emprjskom prvlu, broj sgurh r u rčutom protoku b tkođe dobl..5 ONUT POLEM POCENE GEŠKE Problem: Proet dovoljee gre psoluth grešk rgumet,,,... d b se vredost ukje (,,..., ) dobl s dtom grom greške, ε. Treb odredt vredost uslov: () ε (.6) Problem je mtemtčk određe (broj epoth jedk broju uslov) smo : d d ε ε ( ) 8

19 U slučju >, d b se problem učo mtemtčk određem, prmejuje se jed od tr prp (pretpostvk): Prp jedkh utj Pretpostvk:... λ Poleć od jedče (.6) vodmo: ε λ ε λ, ε Prp jedkh psoluth grešk ε,,,..., (.7) Pretpostvk:,,..., ε ε (.8) Prp jedkh reltvh grešk Pretpostvk:... 9

20 , ε ε,,,..., ε,,,..., (.9) (.9b) Pr proejvju dovoljeh grešk rgumet, prmeom ekog od tr ops metod, prmejuje se prp morje (umjvje). Zdtk.0 Fktor stšljvost etle se mereh vredost prtsk, guste temperture, određuje po ormul: Mp, M 8.05, 8.5 kj/kmolk ρ T Podtke M smtrt tčm. Gre u kojm se kreću vredost prtsk, guste, tempertur su: p br, T K, ρ kg/m U pretpostvku d strumet mereje guste, prtsk temperture mju stu tčost (jedke reltve greške), odredt kolko je eophodo d budu tč ( p T ρ?), d b se ktor stšljvost dobo, ) s grom reltve greške 5% b) s grom psolute greške 0.05 kg/m ešeje: Prmećemo jedču (.9): p p ε T p, T, ρ T ρ ρ ε jer: p p T T ρ ρ Mp ρt ) ε p, T, ρ > 0.05 p, T, ρ.5% (morj!) 0

21 b) p, T, ε ρ (morj!) m m M p ρ T m m m p, T, ρ 0.08 > p, T, ρ.5% Zdtk. Treb rčut vredost ukje (,) (l s ) 4.8, 0 0 s 4 sgure re. Odredt potrebu tčost rgumet, tj. gre reltvh grešk, to s preošću od jede čje re. ešeje: 4.8 l 4.8 s s 4 0.5, 0 π 60 ε (l s ) 6 (l s [ l 4.8 s( 0 0 ) 0.5] 00.4 ) os, 4.8 os (0 0 ) 4.75 ) Prp jedkh utj ε ε , > >

22 b) Prp jedkh psoluth grešk ε ( ) ε ( ) , 0 5 > > ) Prp jedkh reltvh grešk ε > Zdtk. I kube jedče (,, ) ( ) ( ) 0 () koj sled Peg - obso jedče stj, se dte vredost temperture prtsk, kojh se po odgovrjućm ormulm prethodo rčuju vredost prmetr, mogu rčut koejet stšljvost ključle tečost, L sćee pre, V eke supste ko jmj jveć od tr rel kore. Z mojk, tčk ključj: T 7.5 K p 6.05 br vredost prmetr su: 0.94, , odgovrjuće vredost koejet tečost (L) pre (V), v L su dobjee ko jveć jmj od tr kore jedče () - vd sku. L V

23 Pod pretpostvkom d jedč tčo opsuje promee koejet stšljvost tečog prog mojk duž lje ključj, treb odredt s kojom grom reltve greške je eophodo povt vredost prmetr, d b se, L, V mogl dobt s greškom mjom od 0.%. ešeje: Immo slučj d ukj (,) je des eksplto, već mplto. Potreb su m vod, mplto dte ukje: (,,) 0, čje se vredost dobjju rešvjem kube jedče (). Podsetmo se lžej prjlh vod mplte ukje 0 ), (. ererjem obe stre te jedče po : 0 odtle: kle:, ) (6, ) ( ε ε ε, Z pru u ( ):.74, ,.65 0 (0.05%) , > Z teču u 4 4, : ) ( > (0.05%)

24 Zdtk. esoov ormul proejvje molske preme, v b (m /mol) supste ormloj tempertur ključj vredost jee krtče preme, v (m /mol) krtčog prtsk, p (br) gls: v vb (sve re u vredostm kostt su sgure) 08. l p 979. U pretpostvku d esoov model korekto opsuje veu među vb, v p, ) Proet molsku premu ormloj tempertur ključj opropllkohol, čj su krtč prmetr, v 0 m /mol, p 47.6 br (sve re u vredostm su sgure) broj sgurh r u reulttu. lrt reltve utje grešk pojedh prmetr u esoovom ru grešku reultt. b) Odredt s kojom grom reltve greške treb povt vredost krtčh prmetr eke supste d b v b proel s psolutom greškom mjom od 0.5 m /mol, ko esoov ormul vž u oblst: 0 p 50,00 v 500 ešeje: ) v 0 vb 8.87 l p b 0.8l( 47.6).979 Prem emprjskom prvlu, dtom krju prethodog poglvlj, broj sgurh r u reulttu je (kolk je broj sgurh r u vredostm p v ), p b korekto prk reultt bo: v b 8.9m mol Proećemo broj sgurh r reultt b lere proee greške: vb gde su: b v l p b v v p p v ( ) b ( ) v p l p b l p b l p b p ( l p b) Z dte podtke: 7.7, 0.47, 0.7, 0.7 b v p gru psolute greške reultt dobjmo: v b 0. < 0. 5 Tko je posledj sgur r u reulttu v b 8.87m mol r mestu jed, p je broj sgurh r s. Zmljvo je uporedt doprose grešk pojedh prmetr u ru v b ukupoj psolutoj grešk reultt: 5.9 0, b b.5 0, v.9 0, v p p v 4

25 Očgled je domt utj greške krtče preme v, koj je jed l dv red velče već od dopros grešk ostlh prmetr, p se jhov utj mogu emrt. Zst, emrujuć utj ostlh prmetr gru greške b dobl: 0.9 < 0.5, tj. proeje broj sgurh r b opet bo. v b b) ko prmetre b, smtrmo tčm, odoso, u skldu s prethodom lom, emrmo jhov dopros grešk v b, tržeu gru reltve greške v p ćemo dobt ormule (.9): 0.5 v v p p Pošto su psolute vredost prjlh vod v, p ukje v p, postvlj se ptje koje vredost krtčh prmetr rčut. To je, u skldu s prpom morje, oj pr vredost koj m mmum, odoso meo u ormul v v v v p p l p b ( l p b) m mksmum, u dtoj oblst u kojoj se esoov ormul prmejuje. Pošto vredost meo rste s v, opd s p, ćemo rčut u tčk v 500, p 0 : v p v p v l p 500 b 0.8l v ( 0) ( l p b) ( 0.8l( 0).979) Usvjmo, u skldu s prpom morje, % d provere, rčućemo v u tčk v 500, 0 b p s usvojeom grom reltve greške krtčh prmetr. objmo proeu v b 0. 46, što potvrđuje d su koršće uprošćej u postupku oprvd..6 NSTJNJE GEŠK U TOKU ČUNSKOG POCES Vredost ekog složeog r (ukje) u rčuru se dobj kork po kork, tj. ko reultt osovh rčuskh operj (kork). eultt svkog pojedog kork, sem posledjeg u u je međureultt, koj ul ko operd u red kork. 5

26 Pre o što uđe u operju u redom korku, o se prvremeo memorše pr tom, u opštem slučju, trp okružvje (l jedostvo, odseje) bog ogrčeog broj čjh r koj se može regstrovt u memorjskoj lokj. Kočo, reultt posledjeg kork trp okružvje (odseje). Tko rčut vredost eke ukje (,,... ) eće bt tč, kd su pol pod (,,... ) ssvm tč, bog grešk okružvj (l odsej) u toku rčuskog proes. Memorsje brojev u rčuru-mšsk brojev I tehčkh rlog, brojev se u rčuru reluju u brom l evetulo u bro kodrom oktlom l heksdekdom brojom sstemu. U okvru progrm mejeh rm žejerskm prorčum, regstrovje relh brojev je orgovo u ormlovom ekspoejlom oblku (6): e e j m ± b j E j ± M ± (.0) Vdmo d je relj relh brojev des s tr prmetr: broj osov, broj r demlog del mtse, tj. broj čjh r m broj r ekspoet, e. Prmer: Ko što mo, rel brojev se u okvru progrmskh jek SIC, FOTN PSCL predstvljju u brom brojom sstemu,, kptet memorjske lokje brojeve obče tčost je 4 bjt, od kojh je jed meje regstrovju ekspoet jegovog k, preostl tr bjt regstrovju demlog del mtse (čje re broj) k broj: E tov k M Pr tom, egtv ekspoet se prkuju ko - komplemet odgovrjućh potvh brojev.tko su vredost ostl dv prmetr: e 8 7, m 8 rojev oblk (.0) dto,m e se ovu mšsk brojev. Skup svh mšskh brojev očćemo s M(,m,e). U dljoj dskusj ćemo se ogrčt slučj, tj. bre mšske brojeve. 6

27 Prmer: Z opso regstrovje brojev kod progrmskh jek, mšsk brojev prpdju skupu M(,,7) elj brojh vredost u rčuru (pol pod l međureultt) može se posmtrt ko preslkvje skup relh brojev, u skup mšskh brojev M. Pošto je skup mšskh brojev koč prebrojv, skup relh brojev beskoč eprebrojv, jso je d to preslkvje m ogrčej (vd sku) vmo g redukovo preslkvje (γ): γ: M (.) Z M MM Q skup relh brojev Q skup rolh brojev Z skup elh brojev M skup mšskh brojev Iteru l mšsku vredost ekog broj, koju dobjmo prmeom redukovog preslkvj opsujemo ko γ. Mogu se odredt jmj, m jveć, m po psolutoj vredost rel brojev, koj se mogu (tčo) regstrovt u rčuru : ( E ) ( ) ( ) m ( ) m E m M, m m M m Z M(,m,e), jveć mts jveć ekspoet se dobjju ko, m ( M ) ( ) e m E m Njmj mts, u skldu s dejom mtse je ( ) 0. M m jmj ekspoet (egtv eo broj, velk po psolutoj vredost), mjuć u vdu d se egtv brojev regstruju ko -komplemet: e ( ) E m 7

28 Prmer: Prblže dekde vredost m m u M(,,7) su: ( M ) (0.{...) ( ) m bjt bjt 7 ( ) ( ) ( ) E m ( ).70 m m Tko se u rčuru, brojev mj od - m regstruju ko - m sv brojev već od m ko m ( rthmet overlow) brojev, po psolutoj vredost mj od m, regstruju ko ule (evetulo ± m ) kle, ko skup relh brojev, podelmo podskupove sledeć č: ( (-,- m ) [- m, - m ] (- m, m ) [ m, m ] ( m, ) - možemo d pšemo: γ γ γ 0, m m,, - - m - m m m 0 N brojev podskupov - se u opštem slučju emogu tčo predstvt u rčuru jer je kptet memorjske lokje ogrče m brh čjh r (jedč.0). Tko se rol brojev beskoč perodč rlom e mogu tčo regstrovt. Prmer: U skupu M(,,7), mogu se regstrovt prvh čjh r broj u jegovom brom oblku. To je prblžo prvh 7 dekdh čjh r stog broj jer je:

29 Ukolko tč vredost broj u brom oblku m vše od m čjh r, E ( ) ± 0 m m m prlkom jegovog memorsj se vrš odseje l okružvje m čjh r. Prmer: Z M(,,7) mmo: γ ( 0.5) 0.5, γ( ) 0., γ( ) u odseje ( u okruve u odseje γ ( 0.) jer je ( 0.) ( ) u okruvje ( ( besko perod deml broj U progrmskm jem SIC, FOTN PSCL moguće je brojeve regstrovt u tv. duploj preost, kd se broj gžuje umesto 4, duplo vše, tj. 8 bjtov od tog se 5 bt korst regstrovje mtse, m 5, tj. mmo M(,5,0), što obebeđuje d se brojev regstruju s preošću od 5 dekdh sgurh r (. 0 < ). Pot sotversk pket Mthd Eel tkođe rde u M(,5,0). Prmer: U okružvje, ter vredost rolog broj bće: γ ( ) u u M M (,,7) (,5,0) Grešk redukovog preslkvj ko se pr memorsu relog broj o, odoso jegov mts okružuje m dekdh čjh r, tj. prblž vredost mtse M dobj po prvlu okružvj: M odbče deo mtse će bt: gde deml broj: m m 0 m ko je ko je m m < 5 5 m m ( 0....) 0 g m m... m m 0 9

30 g ( 0 ) 0. m m... g < m osobe mtse. Grešk redukovog preslkvj mtse je tko ( ) M M m g 0 ( g 0 ) m ko je ko je m m < 5, tj. 5, tj. g < 0.5 g 0.5 u svkom slučju, po psolutoj vredost je mj od m. kle, grešku redukovog preslkvj broj vž : E E m M M p gru psolute greške okružvj možemo d usvojmo: E m (.) Zč d, u pretpostvku d je broj tč, svh m čjh r jegove tere vredost su sgure re. Kočo, jedče (.0) dobjmo gru reltve greške okružvj: m (.b) logm postupkom, lko je vest sledeće proee psolute reltve greške odsej: E m 0 (.) m 0 (.b) Greške rčuskh operj eultt eke osove rčuske operje (,,, :), bog ogrčeog kptet memorjske lokje u koju se uos, u opštem slučju je tč. Tko ko je tč reultt operje, rultt u rčuru će bt : ( r) ( )( r) γ r gde je r reltv grešk, des ovde ko kolčk odstupj tče vredost. Nje psolut vredost je jvše jedk vedeoj gr reltve greške redukovog 0

31 preslkvj (jedče.b,.b). kle u kompjuterskoj rtmet se operje,,, : vode s ogrčem brojem čjh r, m bog tog se vju pseudoperje. Pr rčuvju vredost složejh r, ustopo se vode umesto prvh, pseudortmetčke operje, p u kompjuterskoj rtmet e vž ko sojtvost operje sbrj možej ko ko dstrbutvost možej u odosu sbrje. Prmer: eultt sbrj tr broj, S u rčuru će vst od redosled sbrj. Tko će se u opštem slučju, sumu S dobt rlčt reultt od oog sumu S. Sume se rčuju u dv kork - pseudosbrj, s memorsjem reultt to: prv sum ko : ( ) drug sum ko ( ) Pošto će greške u prvoj pseudooperj bt u opštem slučju rlčte jedu drugu sumu (vse od velče brojev koj se sbrju), dobjee sume eće bt jedke. Prmer: U kompjuterskoj rtmet e vž U U gde su: U ( ), U. Vredost U je reultt jedog odumj jedog možej, s međumemorsjem, dok se U rču u tr kork, dv možej jedo odumje s dv međumemorsj u opštem slučju greške t dv rčusk proes će se rlkovt. Prostrje grešk u rčuskom proesu eultt ekog složeog rčuskog proes u koj, ko pod, ule vredost promeljvh,,... možemo smtrt ekom ukjom (,,... ). obje vredost posmtre ukje, u slučju kd su vredost rgumet,,... potpuo tč, eće bt tč bog grešk rčuskh operj u proesu rčuj. Pr tom, pogreš reultt eke operje u u ul ko operd l podtk u sledeću operju tko mmo pojvu prostrj l propgje grešk u rečuskom proesu. Eekt je me tčog rčuskog proes, (,,... ) ekm prblžm (pseudo), kog ćemo očt ko ˆ(,,... ). lk, (, )- ˆ(,,... ),... predstvlj grešku, koj je reultt propgje grešk u rčuskom proesu v se mšsk grešk. U opštem slučju pol pod posmtr rčusk proes, (,... ), su tč. emo, ek od jh sdrže greške merej, ek su etč bog redukovog preslkvj tčh vredost. eultt će bt pogreš vredost prblžog rčuskog

32 proes, tj. pseudoukje, ˆ(,,... ) Ukupu grešku,, bog prblžh vredost rgumet : ( ), - ˆ(,,... ),....,,... možemo d rložmo kompoete: ( ) ˆ (,... ) (,... ) (,... ) (,... ) ˆ ( ),...,... p ko gru ukupe psolute greške možemo d umemo: (,... ) (,... ) (,... ) ˆ ( ),... (.4) ( ( ( gresk koj pote od gresk u podm ( ( mssk gresk U hemjsko žejerskm prorčum su greške koje potču od grešk u polm podm mogo veće od mšske greške, ročto ko se prorču vod u duploj preost (double preso), p se eekt mšske greške može emrt. Odumje blskh brojev Posmtrjmo jedostv rčusk proes odumj, tj. ukju: (, ) u pretpostvku d se pr memorsju reultt prmejuje okružvje m čjh r. Prv kompoet greške u proe (.4) je: drug, (, ) (, ) (, ) ˆ ( ) r( ), gde je gr reltve greške okružvj (.b): m Tko, gru psolute greške odumj dobjmo: p je gr reltve greške odumj: (.5)

33 U slučju d su brojev blsk, kompoet reltve greške koj potče od jhovh grešk postje vrlo velk domt u odosu drugu kompoetu (mšsk grešk), koju možemo d emrmo: ko su u to brojev podjedko tč, proe greške odumj blskh brojev je: (.6) (, ), m Očgledo je d je odumje blskh brojev krtč operj, prće velkom reltvom greškom. o stog ključk smo mogl d dođemo pomoću ormule (.b), koj poveuje broj sgurh r s reltvom greškom ekog broj. Kko pr odumju blskh brojev dol do gubtk sgurh r, koj je utolko već ukolko su brojev blž po velč, reultt je mogo mje tč od polh podtk. Tko, ko su operd ste tčost, gubtk sgurh r jedk s, prem ormul (.b) reltv grešk reultt je 0 s put već od reltve greške operd. Prmer: Nek je potrebo rčut vredost r.0 ( ) u kompjuterskoj rtmet s 4 dekde čje re, u okružvje. S preošću od 4 sgure re, vredost operd su: ( ),.44 ( ).48 jhov grešk : <.6 0,.6 0 eultt: , dobje je s smo jedom čjom rom koj je sgur jer je jegov psolut grešk : < 0.5 0, kle, u operj odumj je došlo do gubtk sgure re, što č d je reltv grešk reultt oko 000 put već od greške operd, dkle red velče 0 -. Zst, psolute greške reultt dobjmo : < l, grublju proeu ormule (.6) :

34 Sled prvlo: <.6 0 ko se pr odumju prblžh brojev gub prvh s sgurh r, reultt se žel dobt s k sgurh r, eophodo je uet brojeve s tčošću od k s sgurh r. Prmer: ko bsmo r prethodog prmer želel d dobjemo s tčošću od 4 sgure re u odumje b treblo d uđu vredost kore s 7 sgurh r. To b se moglo relovt u ekom od progrmskh jek u občoj tčost (7 sgurh r). Međutm, d b dobl reultt s 7 sgurh r, eophode su vredost kore s 0 sgurh r, p b u progrmskom jeku blo eophodo korstt opju OULE PECISION. Nekd se r u kome se jvlj krtč operj odumj blskh brojev može trsormst u jemu ekvvlet u kome je je utj mj. Prmer:.0 (.0 ) Nem gubtk sgurh r! Prmer: Ko proe tče vredost eke meree velče usvj se rtmetčk sred, poovljeh merej te velče : b proel gru jee psolute greške, eophod je dsperj, s des ko: ( ) s ko je strumet pre, tj. rspje reultt merej mlo, u brojou se sumrju rlke blskh brojev, p će dsperj bt rčut s mlom tčošću. Sum u brojou se može trsormst: ( ) obje ekvvlet r umesto odumj blskh brojev uključuje smo jedu tkvu operju. Zto se ko prktč ormul rčuje dsperje korst: 4

35 s.7 STILNOST ČUNSKOG POCES Nek rčusk proes, koj poleć od m podtk,,..., m dje reultt,,..., može se posmtrt ko preslkvje ulh podtk u le vredost, posredstvom ukj: odoso vektorske ukje: (,,..., ) m,..., (.7) ( ) ( ) M ( ) pod m Num erčk postupk reultt: (,,... m ),,..., ko mle l umeree greške u podm ko posledu mju greške stog red u reulttm, kžemo d je posmtr rčusk proes stbl l dobro uslovlje (well odtoed). ko pk mle greške podtk vju čje greške reultt, td je rčusk proes estbl l loše uslovlje (ll odtoed). Zč, d estble rčuske proese krkterše epovolj propgj (uvećvje) grešk. b smo lrl utj mlh grešk polh podtk tčost reultt, posmtrćemo prrštje ukj (.7), koje možemo d proksmrmo totlm derejlm:... m,..., m gde su prrštj rgumet: odstupj od jhovh tčh vredost, prrštj ukj: 5

36 predstvljju odgovrjuć odstupj (greške) dobjeh reultt. kle, veu među mlh odstupj podtk odstupj reultt dje jedč: ( ) m j,..., j j (.8) I ove jedče, pod uslovm 0,,..., m 0,,...,, dobjmo veu među reltvh odstupj podtk reultt: m ( ) j j j j j,..., (.9) Očgledo je d je dopros odstupj ekog podtk, j greškm pojedh reultt, određe velčm psoluth vredost prjlh vod ukj (,...,) po promeljvoj j : ( ),..., j koje ovemo psolut uslov brojev promeljvu j vredost j ( ) j,..., (j,...,m). Slčo, psolute se ovu reltv uslov brojev dtu promeljvu određuju utj reltve greške podtk reltve greške reultt. Sd možemo d ormulšemo krterjum stblost ekog rčuskog proes: rčusk proes je stbl l dobro uslovlje ko su psolut reltv uslov brojev ml. Prmer: Sstem jedč: m rešeje:, ko b smo eto promel vredost dv koejet u drugoj jedč: rešej b se čjo promel: 6, 00 U ovom problemu, pod su koejet u jedčm, rešej sstem su reultt. Ivede rčusk ekspermet ukuje d je rešvje ovog sstem jedč jed estbl proes: et poremećj podtk vju ogrome promee reultt. Kžemo d je sstem jedč loše uslovlje. Prmetmo d se rd 6

37 7 o sstemu veom blskom eodređeom, tj. dve jedče su gotovo detče. Geometrjsk, treb ć presek dve prve, koje se gotovo preklpju, što je emoguće urdt s dovoljvjućom tčošću. ko koejete koje vrrmo očmo s, ukje koje dešu reultte su: ( ) ( ),, gde su: Potržmo psolute uslove brojeve: 8 5 Z dte vredost koejet, , 5 determte su: ( ) psolut uslov brojev: Velke vredost uslovh brojev su u skldu s uočeom lošom uslovljeošću problem, oe su očgledo posled mle vredost determte sstem (sstem blk eodređeom). Tko je jed od poktelj loše uslovljeost sglsh određeh sstem lerh jedč, ml vredost determte sstem. čusk proes u prethodom prmeru sdrž opsu operju odumj blskh brojev (rčuvje determt) očgledo je o uslovl jegovu estblost. Uopšte, osovu le u poglvlju.6 može se kosttovt d rčusk postup koj uključuju operje odumj blskh brojev su potejlo estbl.

38 ZCI. U sledećm prblžm vredostm sve čje re su sgure: 0.4, , 700, , Odredt gre psoluth grešk th vredost. ešeje: U u šrem smslu : 0 -, 0-5,, 0-9, 0-0 U užem smslu : , , 0.5, , Krtče temperture, T supst su u bkm podtk dte jčešće s preošću od demle. ko se pretpostv d su sve re u tm vredostm sgure, ) Kolk je gr psolute greške th podtk? b) Proet gru reltve greške T, grupu supst čj je krtč tempertur red velče 0 ( 0 T < 0 ) ) Z krtču temperturu etle se u b podtk l vredost 8.4 o C. Odredt gre u kojm lež tč vredost odredt preje gru reltve greške tog podtk. ešeje: ) 0.05 o C b) 0.05% ) 8.4±0.05 o C, 0.0%. Krtč prts supst su u b podtk dt s tr čje re, koje su sgure u šrem smslu. N osovu proejee jedčke gre reltve greške th podtk, proet gre u kojm lež tč vredost krtčog prtsk beol, kog lmo podtk p 48.9 br to ) U brm b) U mm Hg stub ( br 750 mmhg) ) Odredt už tervl u kome lež tč vredost p beol ešeje: ) 48.9±0.5 br b) ±80 mmhg ) 48.9±0. br.4 Gust eke supste je ρ 46.9lb t. Treb odredt jeu vredost u SI sstemu, ko su dt kovero ktor lb kg, t 0.048m. U skldu s prvlm rčuj s prblžm brojevm, ) koje vredost koveroh ktor se korste u prorčuu b) koj je trže vredost guste. ešeje: ) lb 0.456kg, t 0.048m b) 75 kg/m.5 Vredost prmetr u toovoj jedč: l p 0 C T 8

39 po pre, p 0 (br) krole, u temperturom tervlu 5K T 60K su 9. 86, 607, C 45, pr čemu su sve dte re sgure (u užem smslu). U pretpostvku d toov model korekto opsuje promeu po pre krole s temperturom, proet gru reltve greške s kojom se dobj po pre krole T 50K prkt jegovu vredost smo s sgurm rm. ešeje: p %, p 0.br.6 Prmejujuć prp jedkh utj, odredt s kojom tčošću treb mert prečk osove vljk, s prblžm vredostm prečk osove, d vse h: d 0m h 00 m, d b preme vljk, V bl određe s tr sgure re u šrem smslu. ešeje: 0.0m.7 S kojom grom reltve greške treb mert dužu, šru b, vsu msu m prlelopped d b se gust mterjl od kog je sčje odredl s grom reltve greške %? ešeje: 0.5%.8 Prmejujuć prp jedkh utj, odredt s kojm grm psoluth grešk kojm brojem sgurh r morju bt pote vredost prmetr C u toovoj jedč (dtk.5), d b mksml grešk proejvj po pre krole u dtom tervlu tempertur bl %. ešeje: , 0.5, C , s s s C 4.9 Z gsu smešu et-but s 4.8% molskh et, T 0 0 C p 6.8br prmetr u SK jedč stj mju vredost Koejet stšljvost smeše, se u pomoć te jedče stj dobj ko jveć rel kore kube jedče: ( ) 0 Z dte podtke, rešeje jedče je ) Proet gru psolute greške u dobjeoj vredost koj potče od grešk prmetr, ko su sve re u vredostm prmetr sgure u užem smslu. b) Proet kolko jmje sgurh r u šrem smslu morju d mju vredost prmetr d b blo rčuto s sgure re u šrem smslu. ešeje: ) 0-4 b) s 4, s 9

METODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE

METODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE MEODE OPIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE Dr Dšć Dr Mloš Stć Grđevsk kultet Uverztet u Beogrdu 4. UVOD FORMULACIJA PROBLEMA Zdtk optmzcje je prolžeje promeljvh pr kojm clj krterjumsk ukcj uzm ekstremu

Διαβάστε περισσότερα

Numerička integracija

Numerička integracija umerčk tegrcj Zdtk umerčke tegrcje umerčk tegrcj je postupk zrčuvj prlže vredost određeog tegrl: < d. z vredost podtegrle ukcje dt uređeom telom čemu pretpostvljmo d je: pr... Bzr se ko umerčko derecrje

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2 I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A Glv IX : INTEGRAL PO FIGURI U R OJNI TROJNI I IŠESTRUKI INTEGRALI KRIOLINIJSKI I PORŠINSKI INTEGRALI 90 Osov pojmov o tegrlm relh ukcj vše relh promjeljvh U Ižejerskoj

Διαβάστε περισσότερα

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x) Dodtk B Furijeovi redovi Posmtrjmo itervu [, eku fukciju f () i ek je o tom itervu eprekid u deovim (im koč roj prekid prve vrste - prekidi u kojim fukcij im koč skok s eve desu griču vredost (vidi S.

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r REUKCIJA ITEA NA TAČKU KOORINATNO POČETKA lvn vekto lvn moment O ) ( j ) ( j O k j k j j j j θ cos cosθ Pme. dt povoljn poston sstem sl speov (l.) sle su defnsne vektom: j k j k 4 j k j j j k k Pojekcje

Διαβάστε περισσότερα

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog

Διαβάστε περισσότερα

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

KUPA I ZARUBLJENA KUPA KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p

Διαβάστε περισσότερα

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost

Διαβάστε περισσότερα

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10. Zdtk (Mrij, gimzij) Koliko stric im prvili mogokut ko jed jegov uutrji kut izosi 8? Rješeje Formul z veličiu jedog uutrjeg kut prvilog mogokut je: ( ) 8 α = ( ) 8 8 = / 8 = ( ) 8 8 = 8 6 8 8 = 6 7 = 6

Διαβάστε περισσότερα

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1 I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 7 Hurt qum rro qu dsěre vult se lro [Crpe vodu stom to žel učt ez jge] LATINSKA IZREKA) P r e d v j u V I s e d m 7 Redov s prozvoljm človm Redov s človm prozvoljog

Διαβάστε περισσότερα

Vježba 1. Analiza i sinteza sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora

Vježba 1. Analiza i sinteza sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora ortorjske vježe z predet ootk uprvljje prozvod sste Vjež Vjež Alz stez sste regulcje rze vrtje stosjerog otor Clj vježe: Stez regultor rze vrtje stosjerog otor pooću etod tehčkog setrčog optu Alzrt dčko

Διαβάστε περισσότερα

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom. Nizovi. Osovi pojmovi kod izov.. Defiicij i osovi pojmovi Defiicij... Svko preslikvje f : N R, skup prirodih brojev u skup relih brojev, zivmo re izom. Broj koji se ovim preslikvjem dodeljuje prirodom

Διαβάστε περισσότερα

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1. P r e d a v a n j a z a p e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010.

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1. P r e d a v a n j a z a p e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A P r e d v j z p e t u s e d m c u s t v e (u demsoj 009/00 god) 7 Redov s prozvoljm človm (Redov s človm prozvoljog z) Hurt qum crbro, qu dscěre vult selbro [Crpe

Διαβάστε περισσότερα

2.6 Nepravi integrali

2.6 Nepravi integrali 66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa, Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište

Διαβάστε περισσότερα

x n = z z C, signal na izlazu mreže će biti jednak: ( ) = k ( ) H z y n b x n k a y n k k k k k k M k 1+ a z z + a z 1 p z z p 1+ +

x n = z z C, signal na izlazu mreže će biti jednak: ( ) = k ( ) H z y n b x n k a y n k k k k k k M k 1+ a z z + a z 1 p z z p 1+ + FUKCIJ PREOS DISKREE MREŽE ko ul dskrete mreže čj je muls odv jedk h dovedemo komleksu eksoecjlu sekvecu C sgl lu mreže će bt jedk: k k h h k k h k h k k k k. č kko dskret mrež mjej sgl defs je fukcjom

Διαβάστε περισσότερα

Svojstvene vrednosti matrice

Svojstvene vrednosti matrice 6 Svojstvee vredosti mtrice 6. LINERN TRNSFORMCIJ VEKTOR ko je... eki skup promeljivih y y... y drugi skup promeljivih koje su s prvim veze ekim relcijm: ili u vektorskoj formi: (... ) i y f... i i y f()

Διαβάστε περισσότερα

PRIJENOS i DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

PRIJENOS i DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE TEHIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJEI Sveučlš dplomsk studj elektrotehke PRIJEOS DISTRIBUIJA ELEKTRIČE EERGIJE. KOSTRUKIJSKI RAD - MEHAIČKI PRORAČU ADZEMIH VODOVA Izrčujte zrdte motže tblce provjes prezj

Διαβάστε περισσότερα

AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE

AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE E Aksomatka teorje verovatoće Polaz se od osovh stavova, tzv. aksoma, a osovu kojh se sve ostale osobe mogu dokazat. Za posmatra prostor el. shoda aksomatzacja daje odgovore

Διαβάστε περισσότερα

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx. Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),

Διαβάστε περισσότερα

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu

Διαβάστε περισσότερα

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5 Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

NEJEDNAKOSTI I PRIMENE

NEJEDNAKOSTI I PRIMENE NEJEDNAKOSTI I PRIMENE dr Jele Mojlović Prirodo-mtemtički fkultet Niš SADRŽAJ Nejedkosti izmed u brojih sredi Prime ejedkosti izmed u brojih sredi 6 Geometrijske ejedkosti Nejedkosti z elemete trougl Stereometrijske

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine

Διαβάστε περισσότερα

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;

Διαβάστε περισσότερα

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2. Vele u ehc Rd, g eegj D. do. Sl. Veo 3. Tezo II. ed 4. Tezo IV. ed. Sl: 3 0 pod je jedc (ezo ulog ed). Veo: 3 3 pod je jedc (ezo pog ed) 3. Tezo dugog ed 3 9 pod je jedc 4. Tezoeog ed 3 4 8 pod je jedc

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke Kioco gibje meijle oke Kiemik meijle oke. dio ) Zje kiocog gibj b) Bi i ubje Položj meijle oke u skom euku eme možemo defiii slijedee ie:. Vekoski i defiij gibj (). Piodi i defiij gibj s s (). Vekoski

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA - - 4. PREDAVANJE - Dr Darko Mhajlov, doc. 1. ČAS Sredšte (cetar) sstema paralelh sla; Težšte krutog tela;

Διαβάστε περισσότερα

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine. KONSRUKIVNI ZI (ROUGO) Rešvje kotruktivih zdtk je jed od jtežih olti koj v ček ove godie. Zhtev doro predzje, pozvje odgovrjuće teorije. Zto vm mi preporučujemo d e jpre podetite teorije veze z trougo

Διαβάστε περισσότερα

IZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv

Διαβάστε περισσότερα

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta 4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006. šnj A/ kolokvijum iz prdmt MENI SISEMI U ELEKOMUNIKACIJAMA. jnur. Zdtk. D i prikznim urđjm mogl mriti mplitud čtvrtog hrmonik u mmorijki lok tr d ud upin ditrovn zin unkcij ( t) y co π Izlz iz urđj j td

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v

Διαβάστε περισσότερα

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim

Διαβάστε περισσότερα

Vektori u ravnini. - Nije bitan redoslijed AB ili BA

Vektori u ravnini. - Nije bitan redoslijed AB ili BA Vektor u rnn. Osnon pomo o ektorm Skup sh tok prc p zmeu ukluuu nh sme ne dužnu Ne tn redosled l e poetn tok e zršn tok odsek n prcu p Defnc: Usmeren odsek od toke ko poetne toke do toke ko zršne toke

Διαβάστε περισσότερα

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla. Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi

Διαβάστε περισσότερα

n n su realni brojevi, a n, koji mora biti cjelobrojna

n n su realni brojevi, a n, koji mora biti cjelobrojna Aproksmrnje podtk Aproksmrnje podtk krvuljom Aproksmrnje podtk krvuljom (engl. curve ttng), nzv se još regresjsk nlz (engl. regresson nlss), je postupk uklpnj unkcje u skup točk koje predstvljju određene

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. ANALITIČA GEOMETRIJA PROSTORA II. DIO (Pv).. Min Roić Linović 9./. Pv u otou Jenž v Nek je: T (,, ) n točk oto {,, } ni vekto mje Znom točkom oto oli mo v leln nim vektoom. T (,,) - oivoljn točk v

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI Geodetski fkultet, dr sc J Beb-Brkić Predvj iz Mtemtike 8 NIZOVI Pojm iz Nek je N skup prirodih brojev Prem ekom prvilu svki broj iz N zmijeimo ekim brojem:,,,, R Št smo dobili? Budući d je svkom elemetu

Διαβάστε περισσότερα

Mališa Žižoviæ Olivera Nikoliæ

Mališa Žižoviæ Olivera Nikoliæ Mliš Žižoviæ Oliver Nikoliæ UNIVERZITET SINGIDUNUM Prof. dr Mliš Žižović Prof. dr Oliver Nikolić KVANTITATIVNE METODE Šesto izmejeo i dopujeo izdje Beogrd,. KVANTITATIVNE METODE Autori: Prof. dr Mliš Žižović

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekoometja 5 Ekoometja, Osove studje Pedavač: Aleksada Nojkovć Stuktua pedavaja Klasč dvostuk (všestuk) lea egeso model - metod ONK. Petpostavke všestukog KLM. Koelacja u všestukom KLM. Oča kogova. Dvostuk

Διαβάστε περισσότερα

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek Srukure GMDH u modelrnju predkcj vremenskh serj Ivn Ivek Group Mehod of D Hndlng Ivkhnenko, 966. regresj, esmcj, predkcj, konrol... Dobr svojsv: nskoprmersk lgorm smopodešvnje srukure selekcj ulnh vrjbl

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH

Διαβάστε περισσότερα

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1, 1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =

Διαβάστε περισσότερα

I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1

I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1 I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A Quod ert demostrdum. [ Što je treblo dokzti. Skrćeo: Q.e.d.] LATINSKI PREVOD EUKLIDOVIH RIJEČI. P r e d v j z š e s t u s e d m i u s t v e u kdemskoj 8/9. odii

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!! DINAMIKA Dnčk sste - ogon s otoro jednoserne struje: N: { DS } u u Ulz Izlz (?),,, [ ] θ U ošte slučju ovj DS je NELINEAAN!!!! BLOK DIJAGAM MAEMAIČKOG MODELA POGONA Iz jednčne ndukt u e e Iz Njutnove jednčne

Διαβάστε περισσότερα

4. Relacije. Teorijski uvod

4. Relacije. Teorijski uvod VI, VII i VIII dvoqs veжbi Vldimir Blti 4. Relije Teorijski uvod Podsetimo se n neke od pojmov veznih z skupove, koji su nm potrebni z uvođeƭe pojm relije. Dekrtov proizvod skup iniemo n slede i nqin:

Διαβάστε περισσότερα

1. KOMBINATORIKA. n = V k. V 4 2 (sa ponavljanjem):

1. KOMBINATORIKA. n = V k. V 4 2 (sa ponavljanjem): Verovtoć sttst zbr zdt.. Vrjje. KOMINTORIK Immo su S{,,..., }, N, Vrjj -te lse bez ovljj u suu S je sv ureñe -tor,,..., meñusobo rzlčth elemet su S. roj vrjj bez ovljj od elemet -te lse odreñujemo o formul:

Διαβάστε περισσότερα

Matematički osnovi Z transformacije

Matematički osnovi Z transformacije Mtemtiči osnovi Z trnsformcije Uvod u Z-trnsformciju: Z-trnsformcij i njen invern trnsformcij se u mtemtici rmtrju i rlog što ovve trnsformcije imju neposrednu primenu u eletrotehnici i to prvenstveno

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA Trignmetrij je prvitn predstvlj lst mtemtike kje se vil izrčunvnjem nepzntih element trugl pmću pzntih. Sm njen nziv ptiče d dve grčke reči TRIGONOS- št znči trug

Διαβάστε περισσότερα

Το άτομο του Υδρογόνου

Το άτομο του Υδρογόνου Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες

Διαβάστε περισσότερα

VEKTORI (m h) brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje

VEKTORI (m h) brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje sklr VEKTORI (m h) velčn ko e potpuno određen relnm roem (sklrom) Prmer ms, energ, tempertur, rd, sng, oum tel vektor dužn kod koe e određeno ko e nen run točk početn, ko vršn nv se usmeren dužn l vektor

Διαβάστε περισσότερα

ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο

ο ο 3 α. 3* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο 18 ρ * -sf. NO 1 D... 1: - ( ΰ ΐ - ι- *- 2 - UN _ ί=. r t ' \0 y «. _,2. "* co Ι». =; F S " 5 D 0 g H ', ( co* 5. «ΰ ' δ". o θ * * "ΰ 2 Ι o * "- 1 W co o -o1= to»g ι. *ΰ * Ε fc ΰ Ι.. L j to. Ι Q_ " 'T

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008. OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY347 9. ju 008. Priroi rojevi u kup vih pozitivih elih rojev, N {,, 3,...}. Celi rojevi u kup vih pozitivih i etivih elih rojev i ule, Z {...,, 3, 0,,, 3,...}. Rioli rojevi

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom

Διαβάστε περισσότερα

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata] Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom

Διαβάστε περισσότερα

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA) ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.

Διαβάστε περισσότερα

( ) p a. poklopac. Rješenje:

( ) p a. poklopac. Rješenje: 5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Parcijalne molarne veličine

Parcijalne molarne veličine arcale molare velče 2.5.5. Hemsk potecal 2.5.6. 2.5.6.2. arcale molare velče. Ukolko e kolča supstace u sstemu promelva zbog razmee matere zmeđu sstema okole zbog reverzble hemske reakce l reverzble razmee

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 00. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTENCIJE α M-- uiverzl zbirk potpuo riješeih zdtk Rješej svih zdtk s kopleti postupko i uput. Koristio

Διαβάστε περισσότερα

SIMULACIJA TOKOVA MATERIJALA

SIMULACIJA TOKOVA MATERIJALA MAŠINSKI FAKULTET NIŠ - ROGRAMSKI AKETI 7/8 Educto d Culture redvje -3 SIMULACIJA TOKOVA MATERIJALA Modelrje Sstem Jed ojekt se može smtrt sstemom ko sujv sledeće uslove: - ko se može defst solj reoztljv

Διαβάστε περισσότερα

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH ) .RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Assessment of otoacoustic emission probe fit at the workfloor

Assessment of otoacoustic emission probe fit at the workfloor Assessment of otoacoustic emission probe fit at the workfloor t s st tt r st s s r r t rs t2 t P t rs str t t r 1 t s ér r tr st tr r2 t r r t s t t t r t s r ss r rr t 2 s r r 1 s r r t s s s r t s t

Διαβάστε περισσότερα

Beskonačni redovi 1.1 BROJEVNI REDOVI. Beskonačni brojevni red (numerički red, red sa konstantnim članovima) predstavlja sumu u :

Beskonačni redovi 1.1 BROJEVNI REDOVI. Beskonačni brojevni red (numerički red, red sa konstantnim članovima) predstavlja sumu u : Besoči redovi. BROJEVNI REDOVI Besoči brojevi red umeriči red, red s osttim človim predstvlj sumu u : svih člov eog besočog brojevog iz { } Zbirove u u u u. s u, s u u, K, s u. zivmo prcijli zbirovi. Kžemo

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N. Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu

Διαβάστε περισσότερα

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi: tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Dinamika krutog tijela. 14. dio Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (

Διαβάστε περισσότερα

10.1. Bit Error Rate Test

10.1. Bit Error Rate Test .. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

! # $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 $ 6, ::: ;<$& = = 7 + > + 5 $?# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,. ! " #$%&'()' *('+$,&'-. /0 1$23(/%/4. 1$)('%%'($( )/,)$5)/6%6 7$85,-9$(- /0 :/986-$, ;2'$(2$ 1'$-/-$)('')5( /&5&-/ 5(< =(4'($$,'(4 1$%$2/996('25-'/(& ;/0->5,$ 1'$-/%'')$(($/3?$%9'&-/?$( 5(< @6%-'9$

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Skripta za usmeni ispit iz IM1

Skripta za usmeni ispit iz IM1 Skript z usmei ispit iz IM T Pojmovi (logičkog) iskz i predikt Defiicij: Sud ili iskz je deklrtiv izjv koj u pogledu istiitosti zdovoljv dv pricip: sud je ili istiit ili eistiit (pricip iskljucej treceg)

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

METODA SEČICE I REGULA FALSI

METODA SEČICE I REGULA FALSI METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)

Διαβάστε περισσότερα

PRIMENA INTEGRALA

PRIMENA INTEGRALA www.mtmtinj.com PRIMENA INTEGRALA P ngo što knmo s izčunvnjm povšin, dužin luk, zpmin ili povšin otcion povši momo odditi: - pomoću p tčk ispitmo tok i nctmo kivu kivko j to nophodno - gnic intgl nđmo

Διαβάστε περισσότερα

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s P P P P ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s r t r 3 2 r r r 3 t r ér t r s s r t s r s r s ér t r r t t q s t s sã s s s ér t

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi MEHANKA FLUDA Pritisk tečnosti n rvne površi. zdtk. Tešk brn dimenzij:, b i α nprvljen je od beton gustine ρ b. Kosi zid brne smo s jedne strne kvsi vod, gustine ρ, do visine h. Odrediti ukupni obrtni

Διαβάστε περισσότερα

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α

Διαβάστε περισσότερα