TEHNO-EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKTI KORIŠĆENJA OSUŠENOG UGLJA KAO GORIVA NA TERMOELEKTRANAMA JP ELEKTROPRIVREDA SRBIJE

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "TEHNO-EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKTI KORIŠĆENJA OSUŠENOG UGLJA KAO GORIVA NA TERMOELEKTRANAMA JP ELEKTROPRIVREDA SRBIJE"

Transcript

1 TEHNO-EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKTI KORIŠĆENJA OSUŠENOG UGLJA KAO GORIVA NA TERMOELEKTRANAMA JP ELEKTROPRIVREDA SRBIJE Apstrakt P. Škobalj, P. Stefanović, P. Radovanović, M.Stakić, D. Cvetinović, M. Erić, Z. Marković Laboratorija za termoteniku i energetiku, Institut za nuklearne nauke Vinča, Univerzitet u Beogradu, p.p. 522, Beograd, Srbija Ugalj, kao energetski izvor је obeležio ekonomski i politički razvoj Evrope u 19. i 20. veku. Na početku 21. veka energija iz čini 36% ukupno proizvedene energije u Evropi i pojedinačno је najznačajniji energetski izvor. Očigledno је dа Srbija spada meďu evropske države kod koji ugalj predstavlja prevladavajući energetski izvor sa učešćem od oko 66%. Kontinuirano snabdevanje elektrana rovnim ugljem, čiji kvalitativni parametri odgovaraju zatevima komitenta i istovremeno obezbeďuju efikasnu primenu, predstavlja osnovni zadatak u procesu planiranja i proizvodnje. Jedna od tenologija koje mogu doprineti rešavanju ovi problema je i sušenje sa velikim sadržajem vlage. Sušenjem se postiže veća toplotna moć, dok se upotrebom osušenog kao goriva smanjuje količina odloženog šljake i pepela, smanjuje se emisija zagaďivača (CO, CO2, SOx i drugi gasova), povećava se stepen korisnosti kotla i smanjuje se energija potrebna za pogon pomoćni ureďaja (ventilatori, mlinovi za ugalj, ureďaji za transport ), a takoďe smanjuje broj zastoja i vreme potrebno za teničko održavanje. Sve napred navedene prednosti korišćenja osušenog kao goriva na termoelektranama JP Elektroprivreda Srbije svrstavaju ovu tenologiju u red oni na koje se mora ozbiljno računati u budućnosti. U radu su prikazani teno-ekonomski i ekološki aspekti korišćenja osušenog kao goriva i jasno verifikovane dobiti na strani termoelektrana pri njegovoj upotrebi. ključne reči: energija, ugalj, sušenje, stepen korisnosti, životna sredina Uvod Energija ima sve veći značaj, jer potrebe energije stalno rastu, kako zbog povećanja broja stanovnika, tako i zbog povećanja nivoa i standarda života u svim zemljama sveta. Zbog toga su i nastale promene na svetskom tržištu energije godine bile logične i doprinele da se celo čovečanstvo počne sa dužnom pažnjom odnositi ka energiji. To je omogućilo da se intenziviraju napori istraživanja postojeći i novi izvora energije, da se unapreďuju tenologije korišćenja konvencionalni izvora energije i da se energija štedi i racionalno koristi. Ugalj predtsavlja

2 pojedinačno najznačajniji energetski izvor u Evropi. Proizvodnja u pojedinim evropskim državama u god. i procentualno učešće u proizvodnji električne struje dato je u tabeli 1. Tabela 1 Proizvodnja u Evropi u godini Država Kameni ugalj, miliona tona Lignit, miliona tona Ukupno, miliona tona Učešće u proizvodnji struje u [%] Austrija - 1,4 1,4 10,9 Bosna i Hercegovina 7,9 7,9 Bugarska 3,3 23,1 26,4 46,2 Češka 14,5 48,9 63,4 71,6 Francuska 1,5 0,1 1,6 5,4 Grčka - 70,8 70,8 66,0 MaĎarska 0,6 13,4 14,0 24,7 Makedonija - 8,6 8,6 Nemačka 29,2 181, ,4 Poljska 102,1 58,2 160,3 90,1 Rumunija 3,0 27,4 30,4 36,5 Slovačka - 3,4 3,4 18,7 Slovenija 4,7 4,7 33,8 Srbija - 32,0 32,0 66,1 Španija 13,8 8,6 22,4 29,6 Turska 2,2 59,0 61,2 31,4 Velika Britanija 30,0-30,0 34,1 Ukupno 200,2 549,3 749,5 Na osnovu podataka iz tabele 1 može se videti da je ugalj osnovna energetska sirovina na prostoru Srbije i da je njegovoj eksploataciji i tretiranju neopodno posvetiti veliku pažnju. Lignit koji predstavlja najveći deo zalia u Srbiji sadrži veliki procenat vlage u svom sastavu koja se može odstraniti upotrebom tenologije sušenja.

3 Tenološki procesi uklanjanja iz vlage Do sada su poznati sledeći postupci za smanjenje sadržaja vlage u uglju: 1. Sušenje pregrejanom vodenom parom u fluidizovanom sloju 2. Sušenje integrisano sa gasifikacijom 3. Zgušnjavanje (postupak sitnjenja sveže iskopanog ) 4. Meano-termičko istiskivanje vlage (grubo usitnjen zagrejan do temperature C se podvrgava dejstvu meaničkog pritiska od oko 60 bar, čime se voda istitskuje iz ) 5. Hidro-termičko odstranjivanje vlage (sirovi ugalj se zagreva na temperatuir C na dovoljnom pritisku da bi se izbeglo ključanje vode i time nastaju fizičko emijske promene strukture, pri čemu se vlaga oslobaďa u tečnom staju i odvaja nakon laďenja i sniženja pritiska) Uređaji za uklanjanje vlage iz UreĎaji za uklanjanje vlage iz mogu se podeliti u zavisnosti od načina na koji se postupak odvija: 1. Procesi sušenja u kontaktnim sušarama koje mogu biti: - cevaste dobošaste sušare - sušare sa fluidizovanim slojem (DWT, WTA, DDWT proces sušenja) Cevaste dobošaste sušare se sastoje od blago nagnutog doboša u koji je smešten snop cevi koji omogućava razmenu toplote. Ugalj se kontinualno ubacuje u cevi koje opstrujava vodena para niskog pritiska. Vlagu odstranjenu iz preuzima vazdu, koji kroz cevi struji u istom smeru kao i ugalj. Nakon izlaska iz sušare zasićeni vazdu se prečišćava na elektrofilteru i izbacuje u atmsferu. Na slici 1 je prikazana tenološka cevaste dobošaste sušare.

4 Slika 1. Cevasta dobošasta sušara Sušare sa fluidizovanim slojem (DWT, WTA, DDWT) omogućavaju intenzivan kontakt gasa potrebnog za postizanje stanja fluidizacije (zagrejan vazdu, dimni gasovi ili vodena para) sa česticama materijala koji se suši. Gas koji se koristi za fluidizaciju ujedno predstavlja i agens sušenja. Energija se može dovoditi u fluidizovani sloj i grejačima uronjenim u sloj. U slučaju da se za postizanje stanja fluidizacije koristi vodena para, protok pare se dodatno uvećava nakon prolaska kroz sloj za paru isparenu iz. Na slici 2 je prikazana tenološka šema sušare sa fluidizovanim slojem. Slika 2. Sušara sa fluidizovanim slojem DWT (Dampf Wirbelscict Trockung Sušenje vodenom parom u fluidizovanom sloju) predstavlja proces u kome se koristi blago pregrejana para za proces fluidizacije, a za zagrevanje sloja koristi se razmenjivač toplote uronjen u sloj kroz koji struji zasićena komprimovana vodena para izuzeta sa turbine. Na slici 3 prikazana je tenološka šema DWT procesa.

5 Slika 3. Tenološka šema DWT procesa WTA (Wirbelscict Trockung mit Interner Abwarmenutyung Sušenje u fluidizovanom sloju sa internom rekuperacijom toplote) predstavlja poboljšanje pretodno opisanog procesa. Ugalj pre ulaska u sušaru se predgreva na temperaturu C korišćenjem toplote vode kondenzovane u razmenjivaču toplote uronjenom u fluidizovani sloj. U sušari se ugalj dovodi u stanje fluidizacije na 100 C uz pomoć blago pregrejane vodene pare. Najveći deo toplote za isparavanje vlage iz se dobija iz vodene pare koja napušta sušaru i nakon ostvarene fluidizacije. Nakon što se ova para prečisti, manji deo pare prečišćen u ciklonu se vraća u sušaru i koristi za postizanje fluidizacije, a veći deo prečišćen u elektrofilteru se sabija u kompresoru i uvodi u razmenjivač toplote. Na slici 4 je prikazana tenološka šema sušare u fluidizovanom sloju sa WTA procesom. Slika 4. Tenološka šema sušare u fluidizovanom sloju sa WTA procesom

6 DDTW (Druckaufgeladene Dampf-Wirbelscict-Trockung Sušenje vodenom parom u fluidizovanom sloju pod nadpritiskom) predstavlja najnoviju tenologiju sušenja u fluidizovanom sloju, pri čemu je osnovna razlika u odnosu na pretodne tenologije (DWT, WTA) upotreba fluidizovanog sloja pod nadpritiskom (4 6 bar) čime se povećava radna temperatura u sušari do 180 C i time ubrzava proces sušenja. u konvektivnim sušarama koje mogu biti mlinovi prostrujavani dimnim gasovima, sušare sa fluidizovanim slojem (NIRO sušare) NIRO sušare su razvijene 80 ti godina prošlog veka u Danskoj za sušenje pulpe šećerne repe. Od tada se ova sušara koristi za potrebe sušenja različiti materijala, izmeďu ostalog i. Osnovna karakteristika ove sušare je što se za proces sušenja u fluidizovanom sloju pod pritiskom (3,5 4,5 bar) i temperaturi C koristi vodena para dobijena isparavanjem vlage iz materijala koji se suši. 2. Procesi odstranjivanja: Centrifugiranje MTE proces Centrifugiranje (filtracija u polju centrifugalne sile) se koristi za odstranjivanje vlage iz, pri čemu se najviše primenjuju vibracione centrifuge (za grubu granulaciju > 1 mm) i "Scroll" centrifuge (za finu granulaciju 0,1 1 mm). Na slici 5 je dat prikaz "Scroll" i vibracione centrifuge. "Scroll" centrifuge imaju kapacitet t/ sa sadržajem vlage % u osušenom uglju dok je sadržaj vlage kod vibracioni centrifuga 5 10 % sa kapacitetom do 100 t/. Slika 5. "Scroll" i vibraciona centrifuga

7 MTE (Mecanisce Termisce Entwasserung Meano termičko odstranjivanje vlage) je proces koji je zasnovan na činjenici da je manji deo vlage u uglju vezan snažnim meanizmima (energijom) veze. Na slici 6 je prikazana tenološka šema MTE procesa. Ovim postupkom su sušeni ugljevi sa 55 % vlage na 25 % na temperaturi od 220 ºC.Postupak je prikazan na slici. Ugalj se smešta u komoru i predgreva rasprskavanjem tople vode dobijene sušenjem pretodne šarže. Topla voda se dodatno utiskuje kroz sloj pomoću zasićene vodene pare koja se uvodi u komoru. Topla voda predaje uglju svoju osetnu toplotu i napušta komoru (kao i sam proces) na temperaturi od oko 30 ºC. Nakon toga se kondenzovanjem vodene pare, koja se dovodi u komoru, ugalj zagreva na ºC. Potom se u komoru ponovo uvodi topla voda pritiska do 60 bar, kojom se vlaga doslovno istiskuje iz. Ispresovani ugalj se prazni iz komore, rastresa/drobi i ladi. Slika 6. Tenološka šema MTE procesa Elementarna analiza Tokom termotenički ispitivanja na bloku TENT A6 snage 308 MWe koja su izvršena u aprilu mesecu ove godine od strane Laboratorije za termoteniku i energetiku, INN Vinča uraďena je elementarna analiza koji se koristio u postrojenju. Na osnovu te analize uraďen je proračun za elementarni sastav i donju toplotnu moć koji bi imao 15 % vlage. U sledećoj tabeli prikazane su uporedne vrednosti elementarnog sastava dostavnog i izračunatog elementarnog sastava osušenog.

8 Tabela 2. Elementarna analiza dostavnog i osušenog Elementarna analiza Ugalj sa Osušeni dostavnom ugalj vlagom Ugljenik C 21,97 36,96 Vodonik H2 2,03 3,42 Sumpor S 0,14 0,24 Pepeo A % 16,35 27,48 Vlaga W 49,46 15 Kiseonik O2 9,18 15,44 Azot N2 0,87 1,46 Donja toplotna kj/ moć Hd Usled sušenja dolazi do promena u elementarnom sastavu goriva. Smanjenjem vlage u dostavnom uglju sa 49,46 % na 15 % u osušenom uglju dolazi do procentualnog povećanja sagorljivi i balastni materija.unutar sagorljivi materija dolazi do povećanja ugljenika sa 21,97 % na 36,96 %, kao i vodonika sa 2,03 % na 3,42 % i time se najviše utiče na povećanje donje toplotne moći goriva sa 7350 kj/ na kj/. Količina potrebna za postizanje maksimalne snage na bloku TENT A6 U tabeli 3 su prikazani donja toplotna moć i potrošnja na bloku TENT A6 Tabela 3. Donja toplotna moć i potrošnja Blok TENT A6 snage 308 MWe Toplotna moć i potrošnja Jedinica mere Dostavni ugalj Osušeni ugalj Hd [kj/] B [t/] Ukoliko se koristi ugalj sa dostavnom vlagom da bi se postigla maksimalna snaga bloka TENT A6 od 308 MWe potrebna je količina od 429 t/, a u slučaju osušenog potrebno je 221 t/ usled povećanja toplotne moći.

9 Steiometrijski potrebna količina vazdua za sagorevanje goriva i količina vlažni dimni gasova U sledećoj tabeli prikazane su steiometrijski potrebne količine vazdua za sagorevanje dostavnog i osušenog i količina vlažni dimni gasova. Tabela 4. Steiometrijski potrebna količina vazdua za sagorevanje i količina vlažni dimni gasova Vazdu za sagorevanje Jedinica mere Dostavni ugalj Osušeni ugalj Gvaz vaz 2,82 4,75 Vvaz Nm 3 vaz 2,2 3,7 Gvazu vaz Vvazu Gdg 3 Nm vaz dg ,57 6,97 Vdg Nm 3 dg 3,68 5,35 Gdgu dg gde su: Vdgu B 3 Nm dg t Gvaz steiometrijski potrebna masena količina vazdua za sagorevanje po jedinici goriva Vvaz steiometrijski potrebna zapreminska količina vazdua za sagorevanje po jedinici goriva Gvazu ukupna steiometrijski potrebna masena količina vazdua potrebna za sagorevanje Vvazu ukupna steiometrijski potrebna zapreminska količina vazdua potrebna za sagorevanje

10 Gdg masena količina dimnog gasa po jedinici goriva na izlazu iz postrojenja Vdg zapreminska količina dimnog gasa po jedinici goriva na izlazu iz postrojenja Gdgu ukupna masena količina dimnog gasa na izlazu iz postrojenja Vdgu ukupna zapreminska količina dimnog gasa na izlazu iz postrojenja B - količina koja se sagoreva u kotlu Steiometrijski potrebna količina vazdua za sagorevanje osušenog po jedinici goriva iznosi 4,75 vaz i veća je nego kada se u procesu koristi dostavni ugalj gde potrebna količina vazdua iznosi 2,82 vaz. Povećanje steiometrijski potrebne količine vazdua za sagorevanje osušenog javlja se usled procentualnog povećanja ugljenika, vodonika i sumpora u elementarnom sastavu osušenog. Ukupna steiometrijski potrebna količine vazdua za sagorevanje osušenog manja je za 20% od količine vazdua potrebne za sagorevanje dostavnog usled smanjenja količine goriva koja se ubacuje u proces sagorevanja. Opšte o izračunavanju stepena korisnosti kotla analizom gubitaka Stepen korisnosti kotla izražen preko metode analize gubitaka glasi: k 100 i 8 i1 u i % gde je: u1 gubitak usled propadanja goriva kroz rešetku u2 gubitak usled nesagorelog goriva u šljaci i pepelu u3 gubitak usled letećeg koksa u4 gubitak usled emijske nepotpunosti sagorevanja u5 gubitak usled čaďi u6 gubitak usled fizičke toplote šljake u7 gubitak u izlaznim gasovima u8 gubitak usled spoljnjeg laďenja U tabeli 5 je prikazano postojanje gubitaka u zavisnosti od vrste goriva.

11 Tabela 5. Gubici u zavisnosti od vrste goriva Gubitak Čvrsto gorivo Gasovito let Tečno gorivo sloj gorivo suvi režim tečni režim u1 postoji ne postoji ne postoji ne postoji ne postoji u2 postoji postoji neznatan ne postoji ne postoji u3 postoji postoji postoji neznatan ne postoji u4 postoji postoji postoji postoji postoji u5 neznatan neznatan neznatan neznatan neznatan u6 neznatan neznatan postoji ne postoji ne postoji u7 postoji postoji postoji postoji postoji u8 postoji postoji postoji postoji postoji U tabeli 6 prikazani su uporedne vrednosti gubitaka tokom sagorevanja u kotlu, kao i stepen korisnosti kotla sa dostavnim ugljem i ugljem sa smanjenim sadržajem vlage. Tabela 6. Gubici i stepen korisnosti kotla Gubici Ugalj sa dostavnom Osušeni vlagom ugalj u1 - - u2 0,75 0,3 u3 2,75 2,3 u4 - - u5 - - u6 % 0,1 0,1 u7 12,3 9,6 u8 0,5 0,5 Stepen korisnosti 83,6 87,2 kotla ηk

12 Gubitak u1 nastaje usled propadanja sitniji čestica goriva kroz rešetku. On se primenjuje samo kod ložišta sa sagorevanjem u sloju, a kod ložišta sa sagorevanjem u letu ne postoji. Usled emijske nepotpunosti sagorevanja gubitak u4 najčešće se svodi na pojavu CO, koji kao produkt nepotpunog sagorevanja izlazi iz kotla. Prilikom proračuna kotla gubitak u4 se odreďuje slobodnom procenom, a pri ispitivanju kotla analizom gasova, kojom se ustanovljava prisustvo svi produkata nepotpunog sagorevanja. Iz tabele se vidi da se gubitak u4 zanemaruje i da se smatra da je sagorevanje potpuno. Gubitak u5 nastaje zato što se na ladne grejne površine taloži u vidu čaďi ugljenik iz emijski jedinjenja koja se javljaju u produktima sagorevanja. S obzirom da se smatra da je sagorevanje potpuno zanemaruje se i gubitak u5. Količina toplote izgubljene usled nesagorelog goriva koje odlazi iz ložišta sa pepelom i šljakom predstavlja gubitak u2. Elementarni sastav osušenog pokazuje značajno povećanje pepela u odnosu na elementarni sastav dostavnog, meďutim kod sagorevanja dostavnog gubitak u2 iznosi 0,75 %, a kod sagorevanja osušenog 0,3% zbog povećanja donje toplotne moći osušenog. Gubitak usled letećeg koksa u3 nastaje usled nesagorevanja sagorljive čvrste materije u letećim delovima. Ovo je posledica nedovoljnog zadržavanja leteći čestica u ložišnom prostoru. Gubitak u3 je značajan kod oni sistema sagorevanja kod koji je stepen vezivanja ložišta mali, a posebno pri sagorevanju u vidu ugljenog praa suvi režim. Sagorevanjem dostavnog gubitak u3 iznosi 2,75 %, a osušenog 2,3%. Gubitak u6 predstavlja gubitak koji nastaje pri odvoďenju šljake iz ložišta. Kod sistema loženja gde se šljaka odvodi u čvrstom stanju, u pitanju su niže temperature šljake na izlazu iz ložišta, te i manji toplotni sadržaj, tako da ovaj gubitak neznatno utiče na stepen korisnosti kotla. Gubitak u7 je po veličini najznačajniji kotlovski gubitak. To je gubitak nastao usled fizičke toplote izlazni gasova. Kada se u kotlu sagoreva osušeni ugalj gubitak u7 iznosi 9,6 % što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na gubitak koji se stvara pri sagorevanju dostavnog koji iznosi 12,3 %. Smanjenje gubitka u7 sagorevanjem osušenog je posledica smanjenja ukupne količine dimni gasova koji napuštaju kotao, kao i povećanja donje toplotne moći osušenog.

13 Emisija CO2 U Tabeli 7 prikazane su emisije CO2 usled sagorevanja dostavnog i osušenog. Tabela 7. Emisija CO2 CO2 u produktima sagorevanja Jedinica mere Dostavni ugalj Osušeni ugalj GCO2 CO 2 0,81 1,355 VCO2 3 Nm CO2 0,41 0,69 GCO2U CO VCO2U 3 Nm CO B t GCO2 emisija masene količine CO2 po jedinice mase goriva VCO2 emisija zapreminske količine CO2 po jedinice mase goriva GCO2U ukupna emisija masene količine CO2 VCO2U ukupna emisija zapreminske količine CO2 B - količina koja se sagoreva u kotlu Količina CO2 u produktima sagorevanja povećava se usled smanjenja vlage u uglju sa 0,81 CO 2 na 1,355 CO 2 zbog procentualnog povećanja ugljenika u elementarnom sastavu. Manja potrošnja usled smanjenja sadržaja vlage uzrokuje smanjenje ukupne količine CO2 za oko 15%. Na bloku TENT A6 snage 308 MWe usled tco sagorevanja dostavnog emisija CO2 iznosi 1,12 2 tco, a pri sagorevanju osušenog 0,97 2. MW MW

14 Zaključak Primenom tenologije sušenja sa velikim sadržajem vlage kao što je lignit koji se sagoreva na termoelektranama JP Elektroprivreda Srbije ostvaruje se efekat 3E (energija, ekonomija i ekologija). Donja toplotna moć osušenog povećava se značajno u odnosu na toplotnu moć dostavnog što utiče na smanjenu potrošnju potrebnog za sagorevanje. Količina dimni gasova koji izlaze iz kotla smanjuje se usled smanjene potrošnje. Povećanje donje toplotne moći i smanjenje količine dimni gasova utiče na povećanje stepena korisnosti kotla. Ova tenologija omogućava olakšano održavanje postrojenja (manja brzina transportera za ugalj, manji broj mlinova u radu, produžen vek grejača vazdua). Usled manje potrošnje smanjuje se i emisija CO2 za oko 15 % što značajno utiče na zaštitu životne sredine. Literatura [1] V. Đurić: "Parni kotlovi", GraĎevinska knjiga, Beograd, 1969 [2] M. Stakić: "Analiza uslova i mogućnosti primene sušenja u cilju povećanja energetske efikasnosti i zaštite životne sredine u termoelektranama JP EPS-a", INN Vinča, Beograd, 2010 [3] G. Jankes, M. Stanojević: "Industrijske peći i kotlovi priručnik za vežbanje sa rešenim zadacima", Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2001 [4] M. Radovanović: "Goriva", Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1994 [5] N. Đajić: "Energija za održivi razvoj"; Rudarsko geološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2002 [6] Đ. Kozić, B. Vasiljević, V. Bekavac: "Priručnik za termodinamiku", Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2008

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK

POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK JKP BEOGRADSKE ELEKTRANE Vladimir Tanasić 1, Marko Mladenović 1

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656 TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2

Διαβάστε περισσότερα

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god. MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE AVGUST 2016. god. Izvještaj je urađen korišćenjem podataka aplikacije Market management- COTEE, GoogleEarth 1 81 GWh GWh 38 GWh 43 GWh RAZMJENA

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Drugi zakon termodinamike

Drugi zakon termodinamike Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE Prof. dr. sc. Z. Prelec INŽENJERSTO ZAŠTITE OKOLIŠA Poglavlje: (Emisija u atmosferu) List: 1 EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZOR EMISIJE Izgaranje - najveći uzrok

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Vlažan vazduh (II) D.Voronjec i Đ.kozić

Vlažan vazduh (II) D.Voronjec i Đ.kozić Vlažan vazduh (II) D.Voronjec i Đ.kozić 4. JEDNOSTAVNIJE PROMENE STANJA VLAŽNOG VAZDUHA I NJIHOVA ANALIZA U i-x DIJAGRAMU Za većinu promena stanja, koje se proučavaju u tehnici klimatizacije, grejanja

Διαβάστε περισσότερα

TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE

TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE (Generatori are) List: TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE Generator are je energetski uređaj u kojemu se u sklou Clausius-Rankineova kružnog rocesa redaje tolina

Διαβάστε περισσότερα

Utjecaj izgaranja biomase na okoliš

Utjecaj izgaranja biomase na okoliš 7. ZAGREBAČKI ENERGETSKI TJEDAN 2016 Utjecaj izgaranja biomase na okoliš Ivan Horvat, mag. ing. mech. prof. dr. sc. Damir Dović, dipl. ing. stroj. Sadržaj Uvod Karakteristike biomase Uporaba Prednosti

Διαβάστε περισσότερα

PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA

PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA Prostiranje toplote Konvekcija Pri konvekciji toplota se prostire kretanjem samog fluida (tečnosti ili gasa): kroz fluid ili sa fluida na čvrstu površinu ili sa čvrste površine

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 REGENERATIVNI ZAGRIJAČI NAPOJNE VODE Regenerativni zagrijači napojne vode imaju zadatak da pomoću pare iz oduzimanja turbine vrše predgrijavanje napojne vode

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.

Διαβάστε περισσότερα

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila) Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

RAD, SNAGA I ENERGIJA

RAD, SNAGA I ENERGIJA RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA

Διαβάστε περισσότερα

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. / p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79 TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE

ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE Vlažan vazduh Atmosferski vazduh, pored osnovnih komponenata (kiseonik, azot i male količine vodonika, ugljendioksida i plemenitih gasova), može

Διαβάστε περισσότερα

GASNO STANJE.

GASNO STANJE. GASNO STANJE http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html AGREGATNA STANJA MATERIJE Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije čestica i energije međumolekulskih

Διαβάστε περισσότερα

Primena kogeneracije, ili kombinovane proizvodnje toplotne

Primena kogeneracije, ili kombinovane proizvodnje toplotne PT Inženjerska praksa G. JANKES, M. KOSTIĆ, M. SALETA, N. PETKOVIĆ, M. RADOSAVLJEVIĆ https://doi.org/10.24094/ptc.017.29.1.40 Kogeneracija u industriji korišćenjem gasnih motora Primena kogeneracije, ili

Διαβάστε περισσότερα

TEHNOLOŠKE OPERACIJE. Predavanje 9

TEHNOLOŠKE OPERACIJE. Predavanje 9 EHNOLOŠKE OPERACIJE Predavanje 9 RAZMENA OPLOE Prenos toplote Provođenje (kondukcija) Strujanje (konvekcija) Zračenje (radijacija) RAZMENJIVAČI OPLOE Količina toplote moţe da preďe sa jednog tela na drugo

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K 1 Zadatak temperatura K- C Telo A se nalazi na temperaturi 50 C i zagreje se za 50 K. Telo B se nalazi na temperaturi 313 K.i zagreje se za 40 C. Koje je telo toplije posle zagravanja i kolika je razlika

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

10 OPTIMIZACIJA RADA KLIMATIZACIONIH SISTEMA

10 OPTIMIZACIJA RADA KLIMATIZACIONIH SISTEMA 1 OPTIMIZACIJA RADA KLIMATIZACIONIH SISTEMA 1.1 MERE OPTIMIZACIJE RADA SISTEMA Kada je bilo reči o uticajnim parametrima na potrošnju energije KGH sistema, pomenuto je da veliki uticaj na potrošnju energije

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog

Διαβάστε περισσότερα

Informacioni list. VITOCAL 300-G Oznaka BWC 301.A06 do A17, WWC 301.A06 do A17. VITOCAL 300-G Oznaka BW 301.A06 do A45, WW 301.

Informacioni list. VITOCAL 300-G Oznaka BWC 301.A06 do A17, WWC 301.A06 do A17. VITOCAL 300-G Oznaka BW 301.A06 do A45, WW 301. VIESMANN VITOCAL 300-G Jednostepena i dvostepena toplotna pumpa kao toplotna pumpa zemlja/voda od 5,9 do 85,6 kw kao toplotna pumpa voda/voda od 7,9 do 117,8 kw Informacioni list Br. naruđbe;. i cene:

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Elektron u magnetskom polju

Elektron u magnetskom polju Quantum mechanics 1 - Lecture 13 UJJS, Dept. of Physics, Osijek 4. lipnja 2013. Sadržaj 1 Bohrov magneton Stern-Gerlachov pokus Vrtnja elektrona u magnetskom polju 2 Nuklearna magnetska rezonancija (NMR)

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Industrijska hemija. Vojislav Baljak. [NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA] Koncept i pitanja sa odgovorima

Industrijska hemija. Vojislav Baljak. [NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA] Koncept i pitanja sa odgovorima maj 2011. Industrijska hemija Vojislav Baljak [NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA] Koncept i pitanja sa odgovorima Ispitna pitanja 1. Likvefakcija vazduha, Lindeov i Klodov postupak 2. Rektifikacija tečnog

Διαβάστε περισσότερα

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1 OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura

Διαβάστε περισσότερα

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα