PRAVILNIK O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA IZLOŽENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU I O BIOLOŠKIM GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "PRAVILNIK O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA IZLOŽENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU I O BIOLOŠKIM GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA"

Transcript

1 Narodne novine, broj 13/09., 75/13. i 51/16 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-1010/2009 od 4. svibnja Napomena: Na temelju odredbi članka 103. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«broj 71/14., 118/14. i 154/14.) od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a do stupanja na snagu novih propisa, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, primjenjivat će se i Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (»Narodne novine«, br. 13/09., 75/13. i 51/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-1010/2009 od 4. svibnja 2016.) PRAVILNIK O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA IZLOŽENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU I O BIOLOŠKIM GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA (neslužbeno pročišćeni tekst) Poglavlje I. OPĆE ODREDBE Članak 1. SADRŽAJ PRAVILNIKA 1) Pravilnikom se utvrđuju granične vrijednosti izloženosti (GVI) opasnim tvarima pri radu koje mogu biti prisutne u radnom okolišu ili su rezultat bilo kakve radne aktivnosti ili procesa koji uključuje korištenje kemikalije. 2) Ovim Pravilnikom propisuju se za određene opasne tvari i kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti (KGVI) koje su više od graničnih vrijednosti izloženosti. Kratkotrajna je ona koncentracija opasne tvari kojoj radnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. 3) Pravilnik propisuje i obveze poslodavca u vezi s osiguranjem zdravog radnog okoliša, kao i prava radnika i/ili njihovih predstavnika. 4) Ovim Pravilnikom propisuju se i biološke granične vrijednosti za određene opasne kemikalije ili grupu srodnih kemikalija. 5) Odredbe Zakona o zaštiti na radu u cijelosti se primjenjuje na cijelo područje iz ovoga članka, ne dovodeći u pitanje strože ili podrobnije odredbe ovoga Pravilnika. Članak 1a. Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive: Direktiva Komisije 91/322/EEZ od 29. svibnja o utvrđivanju indikativnih graničnih vrijednosti primjenom Direktive Vijeća 80/1107/EEZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem kemijskim, fizikalnim i biološkim sredstvima na radu (SL L 177, ) Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (Četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, )

2 Direktiva Komisije 2000/39/EZ od 8. lipnja o utvrđivanju prvog popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (Tekst značajan za Europski gospodarski prostor) (SL L 142, ) Direktiva Komisije 2006/15/EC od 7. veljače o utvrđivanju drugog popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ i o izmjeni Direktive 91/322/EEC i 2000/39/EC (Tekst značajan za Europski gospodarski prostor) (SL L 38, ) Direktiva Komisije 2009/161/EU od 17. prosinca o utvrđivanju trećeg popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti u provedbi Direktive Vijeća 98/24/EZ i izmjeni Direktive Komisije 2000/39/EZ (Tekst značajan za Europski gospodarski prostor) (SL L 338, ). Članak 2. IZUZECI Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na životni okoliš u naseljima u okolini radnih prostorija i prostora, niti na stanovnike tih naselja. Članak 3. DEFINICIJE Pojmovi u ovome Pravilniku imaju sljedeća značenja: Kemikalije su tvari i smjese; Tvari su kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili proizvedeni u proizvodnom procesu, korištene ili oslobođene/ispuštene, uključujući ispuštanje kao otpad pri bilo kakvoj radnoj aktivnosti bez obzira da li su ili nisu proizvedene namjerno i da li su ili nisu stavljene na tržište/u promet; Smjese jesu smjese ili otopine koje su sastavljene od dvije ili više tvari; Opasne kemikalije: tvari ili smjese koja zadovoljavaju kriterije o razvrstavanju u opasne tvari ili smjese sukladno važećim propisima bez obzira da li su unutar tih propisa razvrstane kao opasne osim onih tvari i smjesa koji samo zadovoljavaju kriterije o razvrstavanju u opasne tvari za okoliš, tvari i smjese koji još ne zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije ali mogu, zbog svojih fizikalno-kemijskih, kemijskih, toksikoloških svojstava i/ili načina na koji su korištene ili su prisutne na mjestu rada, predstavljati opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te tvari i smjese za koje je utvrđena granična vrijednost izloženosti; Opasne kemikalije sukladno važećim propisima su kemikalije razvrstane kao: eksplozivne, oksidirajuće, vrlo lako zapaljive, lako zapaljive, zapaljive, vrlo otrovne, otrovne, štetne kemikalije, nagrizajuće kemikalije, nadražujuće kemikalije, koje dovode do preosjetljivosti, karcinogene, mutagene, reproduktivno toksične, opasne za okoliš; Rad koji uključuje kemikalije su sve radne aktivnosti pri kojima se koriste ili se namjeravaju koristiti kemikalije, u bilo kojem procesu, uključujući proizvodnju, rukovanje, skladištenje, prijevoz, uklanjanje, obradu, kao i druge aktivnosti koje su rezultat takvog rada; Granična vrijednost izloženosti na radu (GVI) je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosječna koncentracija) tvari (plinova, para, aerosola, prašine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika u odnosu na određen ciljani period. Smatra se da utvrđena granična vrijednost izloženosti (Prilog I) pri temperaturi od 20 C i tlaku zraka od 1013 mbara 2

3 prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u broju vlakana /cm³; Kratkotrajna granična vrijednost izloženosti (KGVI) je ona koncentracija kemikalije kojoj radnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost takvoj koncentraciji opasne tvari može trajati najviše 15 minuta i ne smije se ponoviti više od četiri puta tijekom radnog vremena. Između dvije izloženosti toj koncentraciji mora proći najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm) ili mg/m³; Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju različiti radni procesi odnosno u kojima rade, zadržavaju ili se kreću osobe na radu; Radni prostor je mjesto rada izvan radnih prostorija u kojem se obavljaju različiti radni procesi, odnosno u kojima rade, zadržavaju ili se kreću osobe na radu; Mjesto rada je mjesto/mjesta unutar prostorije/prostora na kojima radnik obavlja zadane mu poslove; Biološka granična vrijednost (BGV) je ona koncentracija opasne kemikalije i/ili njezina metabolita, odnosno bioloških učinaka nastalih pod djelovanjem te kemikalije u organizmu, koja se određuje u odgovarajućem biološkom uzorku (krv, plazma, mokraća, izdahnuti zrak) radnika profesionalno izloženih kemikalijama u svakodnevnom osmosatnom radu, uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje, a kod koje prema sadašnjem stupnju saznanja ne dolazi do štetnih učinaka po zdravlje; Zdravstveni nadzor ocjena zdravstvenog stanja radnika koji su izloženi određenim kemikalijama pri radu; Opasnost bitno svojstvo kemikalije s velikom mogućnošću da uzrokuje štetno djelovanje; Rizik vjerojatnost da će doći do štetnog djelovanje na sigurnost i zdravlje radnika pri uvjetima korištenja i/ili izloženosti. Članak 4. GRANIČNE VRIJEDNOST IZLOŽENOSTI NA RADU 1) Granične vrijednosti izloženosti (GVI) određenim tvarima dane su u Prilogu I ovoga Pravilnika. U Prilogu I su dani i drugi toksikološki podaci o kemikalijama kao što su karcinogeni i/ili mutageni i/ili reproduktivno toksični učinci te podaci o označavanju opasnih kemikalija za kemikalije koje su razvrstane u skladu s važećim propisima, odnosno u skladu s Aneksom I Direktive 67/548 EEC i Direktivom 88/ 379 EEC. 2) U Prilogu II posebno su izdvojene obvezujuće granične vrijednosti izloženosti za određene tvari, a koje su propisane EC Direktivama. 3) Za opasne kemikalije, koje su razvrstane u skladu s važećim propisima o razvrstavanju, odnosno Direktivama 67/548/EEC i 88/379/EEC, ili koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije, a za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti u Prilogu I, granice izloženosti dane su Prilogu III ovoga Pravilnika kao smjernice za utvrđivanje granica izloženosti. Granice izloženosti su utvrđene za razrede opasnosti A, B, C, D i E u koje su razvrstane kemikalije obzirom na njihova opasna svojstva i štetne učinke koje mogu proizvesti na ljudsko zdravlje, a u skladu s razvijenim i najčešće primjenjivanim internacionalnim metodologijama. 3

4 Članak 5. BIOLOŠKE GRANIČNE VRIJEDNOSTI 1) Podaci o biološkim graničnim vrijednostima dani su u Prilogu IV ovoga Pravilnika. 2) Opasne kemikalije u prilogu su svrstane po kemijskoj srodnosti. Po jednoj kemikaliji postoji jedan ili više karakterističnih pokazatelja koji se mogu odrediti u biološkom uzorku kao što su krv, plazma, mokraća i izdahnuti zrak. 3) Vrijeme uzorkovanja određeno je na osnovi vremena polueliminacije ispitivane kemikalije i očekivanog odgovora organizma na izloženost tijekom, a mora se strogo poštivati. 4) Kod analize karakterističnih pokazatelja u jednokratnim uzorcima urina obvezno se mora u mokraći odrediti i koncentracija kreatinina te rezultat karakterističnog pokazatelja izraziti na kreatinin radi korekcije razlike gustoće mokraće. Poglavlje II. OBVEZE POSLODAVCA Članak 6. 1) Granične vrijednosti izloženosti i Kratkotrajne granične vrijednosti izloženosti utvrđene ovim Pravilnikom primjenjuju se prilikom ispitivanja u radnim prostorijama i prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, u kojima postoji obveza ispitivanja u skladu s propisima zaštite na radu. 2) U skladu s važećim propisima zaštite na radu poslodavac je dužan ispitivati radni okoliš u radnim prostorijama i/ili prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, gdje se proizvode ili koriste opasne kemikalije te iz tog razloga postoji mogućnost oslobađanja opasnih tvari u okoliš u obliku plinova, para, aerosola, prašina. 3) Poslodavac treba skrbiti, u skladu s važećim propisima, da je koncentracija opasnih tvari u radnim prostorijama/prostorima, odnosno na mjestu rada radnika što niža i stalno ispod graničnih vrijednosti izloženosti. Članak 7. 1) Da li je radnik izložen štetnim koncentracijama tvari utvrđuje se ispitivanjem radnog okoliša u skladu s važećim popisima o zaštiti na radu, a prema utvrđenim i odobrenim metodologijama. 2) Ispitivanje koncentracije opasnih tvari u zraku radnih prostorija i prostora, odnosno na mjestima rada radnika mora se zasnivati na detaljnom poznavanju tehnološkog procesa te s tim u vezi utvrđuje se vjerojatnost pojave koncentracija određenih opasnih tvari. 3) Koncentracije opasnih tvari u zraku radnih prostorija i prostora, odnosno na mjestu rada radnika ispituju se na uzorcima koji su uzeti u neposrednoj blizini organa za disanje radnika, odnosno na mjestima i u vremenskim razmacima koji su karakteristični za pravilnu ocjenu trenutne ili prosječne dnevne izloženosti radnika djelovanju određenih tvari. Članak 8. 1) U slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti izloženosti poslodavac mora odmah u skladu s važećim propisom, poduzeti potrebne mjere (primijeniti pravila zaštite na radu) u svr hu saniranja radnog okoliša. 4

5 2) Do saniranja radnog okoliša poslodavac radnicima mora osigurati korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava kao i skrbiti da ih radnici koriste. 3) Tek kad je radni okoliš saniran (koncentracije opasnih tvari su isp od graničnih vrijednosti izloženosti) poslodavac može dopustiti rad radnicima i bez korištenja osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu dišnog sustava, u prostoriji/prostoru odnosno na mjestu rada, a na poslovima pri kojima su izmjerene štetne koncentracije opasnih tvari u radnom okolišu. Članak 9. 1) Rezultati ispitivanja radnog okoliša, odnosno utvrđene prosječne koncentracije prisutnih opasnih tvari u okolišu su jedan od elemenata za izradu procjene rizika od utjecaja kemikalija na zdravlje radnika. 2) Osim izmjerenih koncentracija opasnih tvari pri izradi procjene rizika treba uzeti u obzir opasna svojstva kemikalije, odstupanja od GVI u određenim vremenskim intervalima izloženosti, vrijeme trajanja izloženosti, način izloženosti (udisanje, koža, gutanje). 3) Za opasne kemikalije za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti, a na temelju izmjerenih koncentracija te poznatih podataka o opasnim svojstvima (fizikalno -kemijska svojstva, toksikološka svojstva te ostali učinci djelovanja kemikalije kao što učinci kratkotrajne, dugotrajne/ponovljene izloženosti, te posebni učinci koji se odnose na karcinogeno i/ili mutageno i/ili reproduktivno toksično djelovanje) obveza je poslodavca da procjenom opasnosti utvrdi da li te izmjerene vrijednosti opasne tvari u radnom okolišu mogu štetno djelovati na zdravlje i sigurnost radnika. 4) Za opasne kemikalije za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti, a koje su razvrstane, za procjenu opasnosti od određenih koncentracija opasnih tvari na mjestu rada radnika koriste se podaci iz važećih propisa o razvrstavanju, odnosno Direktiva 67/548/EEC i 88/379/EEC. 5) Za opasne kemikalije za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti, a koje nisu razvrstane, za procjenu opasnosti od određenih koncentracija opasnih tvari na mjestu rada radnika koriste se podaci iz sigurnosno-tehničkog lista dobavljača (proizvođač, distributer, uvoznik) u skladu s važećim propisima te relevantni drugi znanstveni podaci. 6) Proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer opasne kemikalije i sredstva za zaštitu bilja ili biocida koji stavlja u promet tvar pojedinačno ili u smjesi ili smjesu obvezan je primatelju te tvari, odnosno pripravka osigurati Sigurnosno-tehnički list (STL) sastavljen u skladu s važećim propisima, a na zahtjev korisnika opasne kemikalije i staviti na raspolaganje i druge dostupne podatke, a naročito one koji mogu imati utjecaj na razvrstavanje kemikalije kao opasne. Članak 10. Obveza je investitora/poslodavca da prilikom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije objekata za rad/radnih prostorija/prostora, projektiranja novih tehnologija/novih proizvodnih procesa pri kojima će se koristiti opasne kemikalije primjeni pravila zaštite, odnosno da iznađe takva tehnička rješenja čijom primjenom će koncentracije opasnih tvari u radnom okolišu, a za projektirani tehnološki proces, biti ispod utvrđenih graničnih vrijednosti izloženosti, odnosno ispod štetnih koncentracija za opasne tvari za koje nisu utvrđene granične vrijednosti izloženosti. 5

6 Članak 11. 1) Izmjerene prosječne koncentracije opasnih tvari u radnom okolišu su jedan od elemenata za utvrđivanje potrebe zdravstvenog nadzora nad zdravljem radnika koji su izloženi koncentracijama tih tvari. Za utvrđivanje potrebe zdravstvenog nadzora radnika, kao preventivne mjere, osim visine izmjerene koncentracije treba uzeti u obzir i opasna svojstva kemikalije, odstupanja od GVI u određenim vremenskim intervalima izloženosti, vrijeme trajanja izloženosti, način izloženosti (udisanje, koža, gutanje) i druge relevantne podatke po potrebi. 2) Ovisno o zdravstvenom stanju radnika i procjeni nadležnog liječnika predmet zdravstvenog nadzora, u skladu s važećim propisima, može biti i utvrđivanje bioloških graničnih vrijednosti za određene opasne tvari kojima su radnici izloženi. Članak 12. INFORMIRANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA I NJIHOVIH PREDSTAVNIKA 1) Radnici i/ili njihovi predstavnici trebaju biti informirani o rezultatima ispitivanja radnog okoliša tj. o izmjerenim koncentracijama opasnih tvari na mjestima rada radnika te o mjerama koje poslodavac poduzima ili će poduzeti u slučaju izmjerenih opasnih koncentracija tvari. Podaci o ispitivanju moraju biti dostupni radnicima i njihovim predstavnicima. 2) U okviru osposobljavanja radnika za rad na siguran način radnici, koji rukuju s kemikalijama, moraju usvojiti osnovna znanja vezano za granične vrijednosti opasnih tvari i biološke granične vrijednosti te za pravila zaštite na radu koja je potrebno primijeniti pri rukovanju s određenim opasnim tvarima kako bi koncentracija tih tvari, koje se mogu osloboditi u okoliš, bile ispod graničnih vrijednosti izloženosti, kao i za druge mjere od važnosti za sigurnost i zaštitu zdravlja (način rada, uporaba odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava, upute za siguran rad s određenim opasnim kemikalijama). Poglavlje III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 13. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima (»Narodne novine«, br. 92/93). Članak 14. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u»narodnim novinama«. Članak 15. Ministar nadležan za rad u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika donijet će neobvezujuće smjernice za način mjerenja i utvrđivanja graničnih vrijednosti izloženosti na mjestu rada iz članka 4. 6

7 PRILOG I GRANIČNE VRIJEDNOSTI IZLOŽENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU Oznake: CAS: Chemical Abstract Service Number EC/EINECS: European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances GVI (granična vrijednost izloženosti): je granica od prosjeka vremenski izmjerenih koncentracija (prosječna koncentracija) tvari (plinovi, pare, aerosoli, prašine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika pri temperaturi od 20 C i tlaku zraka od 1013 mbara, a koja prema sadašnjim saznanjima ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u ml/m³ (ppm), odnosno u mg/m³ ili u broju vlakana/cm³; KGVI (kratkotrajna granična vrijednost izloženosti): je ona koncentracija tvari kojoj radnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti izložen kroz kraće vrijeme. Izloženost takvoj koncentraciji opasne tvari može trajati najviše 15 minuta i ne smije se ponoviti više od četiri puta tijekom radnog vremena. Između dvije izloženosti toj koncentraciji mora proći najmanje 60 minuta. Vrijednosti kratkotrajne izloženosti se izražavaju u ml/m³ (ppm) ili mg/m³. ppm: 1ml/m³ ili 1cm³/m³; ppm = 24,04/M x mg/m³ mg/m³ = M/24,04 x ppm (M = molna masa u g/mol) (24,04 = molni volumen plina u l/mol kod 200C i 1,013 bara) X: broj vlakana tvari na 1 cm³ (ml) U: ukupna prašina R: respirabilna prašina (GVI se odnose na ukupne prašine, osim ako nije posebno naznačeno da se odnose na respirabilnu prašinu) Karc. kat. 1: tvari za koje je dokazano da su karcinogene za ljude Karc. kat. 2: tvari koje su vjerojatno karcinogene za ljude Karc. kat. 3: tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogućeg karcinogenog djelovanja na ljude Muta. kat. 1: tvari za koje se zna da su mutagene za ljude Muta. kat. 2: tvari koje su vjerojatno mutagene za ljude Muta. kat. 3: tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogućeg mutagenog djelovanja na ljude 7

8 Repr. kat. 1: tvari za koje se zna da smanjuju plodnost kod ljudi i/ili tvari za koje se zna da iskazuju razvojnu toksičnost kod ljudi Repr. kat. 2: tvari koje vjerojatno smanjuju plodnost kod ljudi i/ili tvari koje vjerojatno uzrokuju razvojnu otrovnost kod ljudi Repr. kat. 3: tvari za koje se pretpostavlja da bi mogle smanjiti plodnost kod ljudi i/ili tvari za koje se pretpostavlja da bi mogle iskazati razvojnu otrovnost kod ljudi EU0 naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene obvezujuće granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 2003/18/ EC, Direktivi 99/38/EC i Direktivi 98/24/EC EU naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 91/322/ EEC EU* naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 2000/39/ EC (prva lista) EU** naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 2006/15/ EC (druga lista) EU*** naznaka da se radi o tvarima za koje su utvrđene indikativne granične vrijednosti izloženosti prema Direktivi 2009/161/ EU (treća lista) Naznake: E: eksplozivno; O: oksidirajuće; F+: vrlo lako zapaljivo; F: lako zapaljivo; T+: vrlo otrovno; T: otrovno; Xn: Štetno; C: nagrizajuće; Xi: nadražujuće; N: opasno za okoliš; K (Skin): naznaka da tvar može štetno djelovati kroz kožu 8

9 CAS broj EC broj IME TVARI GVI KGVI Karc. ppm mg/m³ X ppm mg/m³ kat. Muta. kat. Repr. kat. Naznake Acetaldehid F+, Xn, Acetanhidrid 0,5 2, K; C o-acetil-salicilna kiselina Aceton F, Xi EU* Acetonitril Akrilamid 0, K, F, EU** Xn K; T Karc, Akrilna kiselina; Prop-2-enonska kiselina 2 4 K; C, N 9

10 Akrilonitril 2 4, Akrolein (akrilaldehid) 0,1 0, ,7 K; F, T, N Karc. K; F, T+, N Aldrin (ISO) 0,25 3 T, N Alil-alkohol 2 4,8 5 12,1 K, T, EU* N Alilamin 5 K; F, T, N Alil-glicidil-eter; Alil-2,3-epoksipropil-eter; Prop-2-en-1-il-2,3- epoksipropil-eter K; Xn spojevi (trietil, trimetil i dr.) Aluminijevi alkilni Aluminij 10 (U) 4(R) 10

11 Aluminijev oksid 10 (U) 4(R) Aluminijeve topive soli 2 K; C Amilacetat, tert EU* aminoetanol; Etanolamin 1 2,5 3 7,6 K, EU** C Amino-4-nitrotoluen: 5-Nitro-otoluidin 0,5 1,5 3 T Aminopiridin 0, Amitrol (ISO); 1,2,4-Triazol-3-ilamin 0,2 3 Xn, N Amonijak, bezvodni K, T, N, EU* Amonijev klorid Xn 11

12 Amonijev sulfamidat Ampicilin 0, Anhidrid maleinske kiseline 1 3 C, Sen Anhidrid trimetilne kiseline; ,2-Anhidrid benzen- 1,2,4-trikarboksilne kiseline 0,04 0,12 Xn, Sen Anilin K, T, N o-anisidin 0,1 0,5 2 3 K, T p-anisidin 0,1 0,5 K, T+, N Antimonov trifluorid (kao Sb) 0,5 T, N Antimonov triklorid (kao Sb) 0,5 K; C, N 12

13 Antimonov trioksid (kao Sb) 0,5 3 Xn Antimonov pentaklorid (kao Sb) Antimon i drugi spojevi kao (Sb) osim atimonovog trihidrida 0,5 K; C, N 0,5 Xn, N Antu (ISO); 1-(1-naftil)-2-tiourea (alfanaftil-tiourea) 0,3 3 T p-aramid respirabilna vlakna 0, Arsenov trioksid (kao As); Diarsenov trioksid 0,1 1 K; T+, N Arsenov pentoksid (kao As); Diarsenov pentoksid; Arsenov oksid 0,1 1 T, N 13

14 Arsenska kiselina i njezine soli 0,1 1 T, N Arsen i drugi arsenovi spojevi 0,1 T, N Arsin 0,05 0,16 F+, T+, N Asfalt (bitumen) 5 10 Atrazin (ISO); kloro-4-etilamin-6- izopropilamin-1,3,5-triazin 2 Xn, N Azbest-aktinolit 0,1 EU Azbest-amosit 0,1 EU Azbest-antofilit 0,1 EU Azbest-krizotil 0,1 EU Azbest-krokidolit 0,1 EU Azbest-tremolit 0,1 EU0 14

15 Azinfos-metil 0,2 K; T+, N Azociklotin; (tricikloheksailstanil) 1H-1,2,4-triazol 01 0,2 K; T+, N C,C -azodi(formamid) 1,0 3,0 Xn, Sen Bakar, dim Bakar prašina (kao Cu) 0, Barijev karbonat 0,5 Xn Barijev klorat 0,5 O, Xn, N Barijev klorid 0,5 T Barijev perklorat 0,5 O, Xn Barijev peroksid 0,5 O, Xn Barijev polisulfid 0,5 K; Xi, N 15

16 Barijevi drugi topivi spojevi 0,5 EU** Barijev sulfat 10 (U) 4 (R) Benomil; (ISO); metil 1- (butilkarbamoil)benzimida zol-2-ilkarbamat 0, T, N Benzen 1 3, K; F, T Karc EU0 Benzidin; ,1 -bifenil-4,4 -diamin; 4,4 -diaminobifenil; bifenil-4,4 -ilendiamin 1 1 T, N Benzil butil ftalat (BBP) 5 2 i 3 T, N 16

17 Benzilklorid; α-klorotoluen 0,5 2,6 1,5 7,9 2 T, Karc 69 Benzini T benzo[a]piren; benzo[def]krizen 0,005 0, T, N Benzotriklorid; α,α,α-triklorotoluen 0,5 2,6 2 T Berilij 0,002 2 T Berilijev oksid 0,002 2 T Berilijevi spojevi (kao Be) osim aluminij berilij silikata 0,002 2 T+, N, Karc Bifenil; difenil 0,2 1 Xi, N 17

18 Bisfenol A Ukupna prašina 10 EU*** Bis(2-etilheksil)-ftalat; Di-(2-etil-heksil)-ftalat; DEHP T Bis(klorometil)-eter; oksibis(klorometan) 0,001 0,005 1 K; T+ Karc Bornan-2-on Borov oksid (dibor trioksid) T Borov tribromid 1 10 K; T+, C Bromacil (ISO) Brom 0,1 0,7 EU** T+,C, N 18

19 Bromoetan; Etil-bromid F, Xn Bromoetilen F+, T Bromometan; metilbromid K; T, N Butan F Butan s 0,1% 1,3- Butadiena F+, T ,3-Butadien; buta-1,3-dien F+, T Karc Butan-1-ol; n-butanol K; Xn Butan-2-ol Xi Butanon (metil-etil-keton) K, F, Xi EU* 19

20 n-butil-acetat sec-butil-acetat F tert-butil-acetat F n-butil-akrilat Xi, EU* Butilamin 5 15 F, C sec.-Butilfenol 5 31 K Butil-glicidil-eter; Butil-2,3-epoksipropil-eter Xn Butil-kloroformat; butil-ester kloroformatne kiseline 1 5,7 T Butil-laktat

21 Butoksietanol; Etilen-glikol monobutileter; butilov celosolv K, EU* Xn Butoksietil-acetat; Butil-glikol-acetat K, EU* Xn (2-Butoksietoksi)etanol; Dietilen-glikol monobutileter 10 67, ,2 EU** Xi Celuloza 10 (U) 4 (R) 20 (U) Cezijev hidroksid Cianamid; karbanonitril 0,58 1 K, EU** T Cianidi (kao CN) 5 21

22 Cianogen klorid 0,3 0, Cianovodik 4, F+, T+, N, K Ciheksanit (ISO); Hidroksitricikloheksilstani d; tri(cikloheksil)kositrov 0,1 Xn, N Cikloheksan EU** F, Xn, N Cikloheksanol Xn Cikloheksanon 10 40, ,6 K, EU* N Cikloheksilamin C Ciklopentanon 690 Xi Cinkov klorid, dim 1 2 C, N 22

23 Cinkov distearat 10 (U) 4 (R) Cinkov oksid Cirkonijevi spojevi (kao Zr) ,4-D (ISO) (2,4- diklorofenoksioctena kiselina) DDT (uobičajeni naziv nije prihvaćen od ISO); Xn Klorfenotan (INN); dikofan; 1,1,1-trikloro-2,2- bis(4-klorofenil)etan; 0,5 1,5 3 T, N diklorodifenil-trikloroetan Dialil-ftalat 5 Xn, N Dialkil 79 ftalat 5 23

24 ,4-Diaminoanisol 0,5 2 3 K; T, N ,4 -Diaminodifenilmetan; 4,4 -Metilendianilin 0,1 0,8 2 3 K; T, N Diatomejska zemlja, prirodna 1, Diazometan 0,01 2 T Dibenzoil peroksid; benzoil peroksid 5 E, Xi Dibizmut-tritelurid ,2-Dibromoetan 0,5 3,9 2 K; T, N Karc, ,,2-Dibromo-3- kloropropan 0,005 0, T Dibutil hidrogen fosfat 1 8,

25 Dibutil-ftalat; DBP i 3 T,N Dicikloheksil-ftalat Diciklopentadien (3a,4,7,7a-tetrahidro-4,7- metanoinden) 5 27 F, Xn, N Dieldrin (ISO) 0,25 3 T+, N Dietilamin EU** F, C Dietil-aminoetanol; N,N dietil-etanolamin C Dietilentriamin; 2,2 -iminodietilamin 1 4,3 K; C Dietil-eter; Eter EU* F+, Xn 25

26 Dietil-ftalat Dietilsulfat 0,05 0, K; T Karc Difenilamin T, N Difenil-eter 1 7, Difosforov pentasulfid; Fosforov pentasulfid 1 EU** F, Xn, N Diizobutil-ftalat Diizodecil-ftalat Diizononil-ftalat Diizooctil-ftalat Diizopropilamin 5 21 F, C Diizopropil-eter F Dikloroacetilen 0,1 0,39 3 E, Xn 26

27 ,2-Diklorobenzen; o-diklorobenzen K, EU* Xn, N ,4-Diklorobenzen; p-diklorobenzen Xn, N EU* ,3 -Diklorobenzidin; 3,3 -Diklorobifenil-4,4 - ilendiamin 0,003 0,03 2 K; T, N ,4-diklorobut-2-en 0,01 0,05 0,03 0,15 2 K; T+, N ,3-Dikloro-5,5-dimethilhidantoin 0,2 0, ,1-Dikloroetan 100 K, F, Xn EU* ,2-Dikloroetan; Etilendiklorid K; F, T Karc ,1-Dikloroetilen; Viniliden klorid F+, Xn 27

28 ,2-Dikloroetilen, cis; trans F, Xn Diklorofluorometan Diklorometan; metilen klorid K; Xn BGV ,2 -Dikloro-4,4- metilendianilin; 4,4 -metilen bis(2- kloroanilin) 0,005 2 K; T, N Karc, BGV ,2-Dikloropropan; Propilen diklorid F, Xn ,3-Dikloropropen; (Z)-1,3-dikloropropen 0,11 0,5 0,44 2 K; T, N ,2-Dikloropropionska kiselina; Dalapon 1 6 Xi 28

29 Dikvat dibromid 0,5 1 T+, N N,N-Dimetilacetamid K, EU* T N,N-Dimetilanilin K; T, N N,N-Dimetiletilamin; Etildimetilamin F+, C Di-metilamin 2 3,8 5 9,4 F+, Xn, EU* Dimetil-aminoetanol; N,N-dimetil-etanolamin 2 7, C Dimetil-eter F+ EU* Dimetilformamid; N,N-dimetilformamid Skin EU*** T 29

30 ,6-Dimetil-heptan-4-on: Di-izobutil-keton Xi Dimetil-ftalat ,2-Dimetilhidrazin 0,1 2 K; T, N Dimetil-sulfamoil-klorid 0,1 2 K; T Dimetil-sulfat 0,05 0, K; T+ Karc ,3-Dimetoksibenzidin; o-dianisidin 0,003 0,03 0,012 0,12 2 K; T Dimetoksimetan Dinatrij disulfit; Nnatrijev metabisulfit 5 Xn 30

31 Dinatrijev tetraborat bezvodni; Borna kiselina, dinatrijeva sol 1 2 T Dinatrijev tetraborat dekahidrat; boraks dekahidrat 5 2 T Dinatrijev tetraborat pentahidrat Dinitrobenzen (svi izomeri) 0,15 1 0,5 3,5 K; T+, N Dinitrotoluen (svi izomeri) 1, K; T, N DNOC; 4,6-Dinitro-okrezol 0,2 3 K; T+, N Dinonil ftalat ,4-Dioksan EU*** K, F, Xn 31

32 Dioksation (ISO); 0,2 K; T+, N Disumporov diklorid; sumporov klorid 1 5,6 T, C, N ,6-Di-tert-butil-p-krezol ,4-Dioksan-2,3-diil- O,O,O,O -tetraetildi(fosforoditioat) 6,6 -Di-tert-butil-4,4 - hiodi-m-krezol Diuron; (ISO); 3-(3,4-diklorofenil)-1,1- dimetil-urea 10 3 Xn, N Didušikov oksid Dušična kiselina 1 2,6 EU** O, C 32

33 Dušikov dioksid T+, C Dušikov monoksid EU Endosulfan (ISO); ,2,3,4,7,7-heksakloro- 8,9,10-trinorborn-2-en- 5,6-ilendimetil-sulfit; 1,4,5,6,7,7-heksakloro- 8,9,10-trinorborn-5-en- 2,3-ilendimetilen-sulfit 0,1 0,3 K; T+, N Enfluran Epiklorhidrin; 1-kloro-2,3-epoksipropan 0,5 1,9 1,5 5,8 2 K; T Karc Eritromicin 0, Etanol; Etil-alkohol F Etantiol (etil-merkaptan) 0,5 1,3 2 5,2 F, Xn, N 33

34 Etil-acetat F, Xi Etil-akrilat Etilamin 2 3, EU***,, F, Xn EU* F+, Xi Etil-cianoakrilat 0,3 1, Etilbenzen K EU*, F, Xn Etilendiamin; 1,2-Diaminoetan K; C Etilen dinitrat; Etilen-glikol dinitrat 0,05 0,3 K; E, T etandiol; Etilenglikol K, EU* Xn 34

35 Etilenimin; aziridin 0,5 0,9 2 2 K; F, T+, N O-etil-O-4-nitrofenil-fenilfosfonotioat; EPN 0,5 K; T+, N Etilen-oksid; oksiran 5 9,2 2 2 F+, T Karc Etil-format Etilheksil kloroformat Etil-kloroformiat 1 4,5 F, T Etilmorfolin K Etoksietanol; etilen-glikol monoetil-eter Skin EU***, T 35

36 Etoksietil-acetat; etil-glikol acetat Skin EU***, K, T p-fenilendiamin 0,1 K; T+, N Fenilglicidil-eter; ,3-epoksipropil-fenileter; 1,2-epoksi-3- fenoksipropan K; T Fenilhidrazin; Fenilhidrazinijev klorid; Fenilhidrazin hidroklorid; Fenilhidrazinijev sulfat (2:1) K; T, N fenilpropen; α-metilstiren Xi, EU* N 36

37 Fonofos (ISO); 0,1 K; T, N Fenol Skin EU***, K, T, C Fensulfotion (ISO); 0,1 K; T+, N Fentin acetat (ISO); Trifenilkositrov acetat 0,1 0,2 3 3 K; T+, N Fentin hidroksid (ISO); Trifenilkositrov hidroksid 0,1 0,2 3 3 K; T+, N Fention (ISO); O-etil-fenil-etilfosfonoditioat O,O-dietil-O-4-metilsulfinil-fenil-fosforotioat O,O-dimetil-O-(4- metiltion-m-tolil)- fosforotioat 0,2 3 K; T, N 37

38 Fluor 1 1,58 2 3,16 O,T+,C, EU* Fluoridi (anorganski kao F) 2,5 EU* Fluorosilicijska kiselina... % 2,5 C Formaldehid 2 2,5 2 2,5 3 T Formamid T Furaldehid (Furfural) K, T, Forat (ISO); O,O-dietil-tiometilfosforoditioat ,2 K; T+, N Fosfin (fosforovodik) 0,1 0,14 0,2 0,28 EU** F+, T+, N Fosforil triklorid 0,2 1,3 0,6 3,8 T+, C Furfuril-alkohol K; Xn 38

39 fosforna kiselina; Ortofosforna 1 2 C, EU* Fosforov pentaklorid 1 EU**,T Fosforov pentoksid 0,2 1 EU**, C Fosforov triklorid 1,1 0,5 2,9 T+, C Fosfor 0,1 0,3 F Fozgen; karbonil-klorid 0,02 0,08 0,1 0,4 T+ EU* Ftalanhidrid 4 12 Xn, Sen Germanijev tetrahidrid 0,2 0,64 0,6 1, Glicerol 10 Glutaraldehid; glutaral; 1,5-pentandial 0,05 0,2 0,05 0,2 T, N Sen 39

40 Građevinski keramički vatrootporan materijal -vlakna i specijalno ciljana vlakna Halogeni platinski spojevi (kao Pt) 0, Halotan n-heksan EU**,F, Xn, N Heksan-2-on; metil-butil-keton; butilmetil-keton; metil-n-butilketon K, T, n-heptan EU* F, Xn, F Heptan-2-on; metil-amin-keton K, EU* Xn 40

41 Heptan-3-on; butil-etil-keton Xn EU* Hidrazin 0,02 0,03 0,1 0,13 2 K, T, N, Karc, Hidrokinon; 1,4-dihidroksibenzen; Kinol 0,5 3 3 Xn, N Hidroksi-2- metilpropionitril; 2-Cianopropan-2-ol; Aceton cianohidrin 0,25 0,9 K; T+, N Hidroksi-4-metilpentan-2-on (diacetonalkohol) Xi Hidroksipropil-akrilat 0,5 2,7 K, T, 41

42 ,2 -iminodietanol; dietanolamin 3 15 Xn Inden Indij i spojevi (kao In) 0,1 0, Itrij Izobutil-acetat [2] F 273 Izocijanati, svi (kao NCO) 0,02 0,07 Sen Izofluran Izooktanol (smjesa izomera) Izopentan; 2-Metilbutan EU** F+, Xn, N Izopentilacetat EU* Izopropil-acetat F, Xi 42

43 Izopropil-kloroformat 1 5, Jod 0,1 1,1 Xn, N Jodoform 0,6 9, Jodometan; metil-jodid; K, T, Kadmijevi (nepiroforni) spojevi (kao Cd) 0, T+, N Kadmijev fluorid (kao Cd) 0, T+, N Kadmijev jodid (kao Cd) 0,025 T, N Kadmijev klorid (kao Cd) 0, T+, N Kadmijev oksid (nepiroforni kao Cd) 0,025 0, T+,N Karc Kadmijev sulfat (kao Cd) 0, T+, N 43

44 Kadmijev sulfid i pigmenti (kao Cd) 0,03 (R) T, N, Karc Kalcijev cianamid 0,5 1 Xn Kalcijev hidroksid 5 EU Kalcijev oksid Kalcijev silikat 10 (U) 4 (R) Kalijev hidroksid; kaustična potaša 2 C Kalijev permanganat 5 O, Xn, N Kaolin 2 (R) e-kaprolaktam (prašina i pare) Xn EU* 44

45 Kaptan (ISO); 1,2,3,6-tetrahidro-N- (triklorometiltio)ftalimid T, N Keten 0,5 0,87 1,5 2, Klor 0,5 1,5 EU** T, N Klorov dioksid 0,1 0,28 0,3 0,84 O, T+, N Kloroacetaldehid 1 3,3 3 T+, N Kloroacetofenon 0,05 0, Kloranilin 0,04 0,2 2 K; T, N Klorobenzen (monoklorobenzen) K, EU** Xn, N Klorodifluorometan EU* Kloroetan EU** F+,Xn 45

46 Kloretanol; etilen-klorohidrin 1 3,4 K, T Kloroform; Triklorometan K EU* Xn Klorometan F+, Xn Kloro-4-nitrobenzen K; T, N Kloroctena kiselina 0,3 1,2 K; T, N Kloro-o-toluidin 0, K; T, N Klorosulfonska kiselina 1 C Klorpirifos (ISO); O,O-dietil-O-3,5,6- trikloro-2-piridilfosforotioat 0,2 0,6 K; T; N Kobalt i spojevi (kao Co) 0,1 Xn 46

47 Kobaltov diklorid (kao Co) 0, T, N Kobaltov sulfat (kao Co) 0, T, N Kositar, anorganski spojevi, osim SnH4 (kao Sn) 2 EU Kositar, organski spojevi, osim ciheksatin (kao Sn) 0,1 0,2 K, Kremena zemlja (amorfna) 6 (U) 2,4 (R) Krezol (svi izomeri) 5 22 T, EU Kriofloran Kristalni SiO2 (kristobalit) 0, Kristalni SiO2, kvarc 0,1 47

48 Kristalni SiO2, tridimit 0, Krom, metal (kao Cr) 2 EU** Kromovi (II) anorganski netopivi spojevi (kao Cr) 2 EU** Krom (III) kromat; dikromov tris(kromat); kromov kromat 2 2 O, T, C, N Kromovi (III) anorganski netopivi spojevi (kao Cr) EU** O, T, N Kromov (VI) trioksid 0, O,T+, N Kromil diklorid; kromov oksiklorid 0, O,T,C,N 333 Kromovi (VI) spojevi (kao Cr) 0, O, T+, N Karc, Sen, BGV, EU** 48

49 Ksilen (svi izomeri) K, EU* K, Xn m-ksilen K, EU* o-ksilen p-ksilen Kumen K, EU* Xn K, EU* Xn K, EU* Xn Kvarcni pijesak Kvarcno staklo 0,1 (R) 0,08 (R) Limeston (sedimentna stijena) 10 (U) 4 (R) Litijev hidrid 0,025 EU 49

50 Litijev hidroksid Magnezijev karbonat; Magnezit 10 (U) 4 (R) Magnezijev oksid, dim 10 (U) 4 (R) Mangan i njegovi anorganski spojevi (kao Mn) 0, Malation (ISO); 1,2-bis(etoksikarbonil)- etil-o,o-dimetilfosforoditioat 10 K; Xn,N Metakrilna kiselina; 2-Metil-propenonska kiselina C Metakrilonitril; 2-Metil-2-propen nitril 1 2,8 K; F, T 50

51 Metanol K, EU** F, T Metantiol; Metil-merkaptan 0,5 1 F+, T, N Metil-acetat F, Xi Metil-akrilat EU*** Metil-butil-acetat EU* Metil-izocianat 0,02 EU*** metilaziridin; Propilenimin 0,05 2 K; F, T+, N Metil-1-butanol Mekrilat; Metil-2-cianoakrilat 0,3 1,4 Xi 51

52 ,4 -Metilendianilin (4,4 - Diaminodifenilmetan) 0,01 0, K; T, N Karc, BVG Metil-etil-keton peroksid 0,2 1, Metil-metakrilat metil-2-metil-prop-2-enoat EU*** F, Xi Metilcikloheksanon Xn Metilcikloheksanol N-Metilanilin 0,5 2,2 K, T, N Metil-heksan-2-on; Izoamil-metil-keton EU* K, Xn Metil-heptan-3-on EU* Xi Metil-pentan-2,4-diol Xi 52

53 Metil-pentan-2-ol; metil-izobutil-karbiniol K; Xi Metil-pentan-2-on; izobutil-metil-keton K, EU* F, Xn Metil-propan-1-ol (Izobutanol) Xi Metil-propan-2-ol; Tert-butil-alkohol F, Xn n-metil-2-pirolidon Skin EU*** Xi MTBE; Tert-butil-metil-eter; , EU*** F, Xi 2-Metoksi-2-metil-propan Metoksietanol; etilen-glikol monometileter 1 2 Skin EU*** T 53

54 (2-Metoksietoksi)etanol; Dietilen-glikol monometileter 10 50,1 3 K, EU** X Metoksietil-acetat; metil-glikol-acetat 1 2 Skin EU*** T Metoksi-1-metil-etilacetat K, EU* Xi (2-Metoksimetiletoksi) propanol K, EU* Metoksi-2-propanol; monopropilen-glikol metil-eter K, EU* Mezitilen; 1,3,5-Trimetilbenzen EU* Xi, N Mika (tinjac, liskum) 10 (U) 0,8 (R) 54

55 MMMF (strojno mineralno vlakno) Molibdenovi spojevi (kao Mo) -topivi spojevi netopivi spojevi Morfolin EU** K, C Mravlja kiselina, > 90% 5 9 EU** C 386 Nafte T Naftalen EU, Xn, N Naftni plinovi, ukapljeni (ako ne sadrži >od 0,1 % 1,3-Butadiena); naftni plin; F+, T Karc [[Složeni sastav ugljikovodika 55

56 proizvedenih destilacijom nafte. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području C3 do C7 i vrijući u području približno -40 C do 80 C (-40 F do 176 F).]] Natrij 2-(2,4- diklorfenoksi)etil hidrogensulfat (Dislul) Xn Natrijev azid 0,1 0,3 K, EU* T+, N Natrijev hidrogensulfit; natrijev bisulfit 5 Xn Natrijev hidroksid; kaustična soda 2 C Neopentan (2,2- Dimetilpropan) EU** F+, N 56

57 Nikal 0,5 3 T Nikal anorganski spojevi osim nikal-tetrakarbonila topivi u vodi (kao Ni) netopivi u vodi (kao Ni) 0,1 0,5 1 K; T, N, Karc (karcinogeni su oksidi i sulfidi) Nikotin (ISO); 3-(N-metil-2- pirolidinil)piridin 0,5 K, EU** T+,N Nitrobenzen 0, K, EU** T, N Nitrometan Xn Nitropropan T Karc Nitrotoluen 0, K; T, N 57

58 Octena kiselina EU, C Oksalonitril; Cianogen F, T, N Oksalna kiselina 1 EU** Xn ,4 -Oksidianilin; p-aminofenil eter 0, T, N Oksitetraciklin 0, Olovo i njegovi anorganski spojevi (kao Pb)* 0,15 1 i 3 EU0, T, N ,2 -Oksibisetanol; Dietilen-glikol Xn Osmijev tetroksid (kao Os); osmijeva kiselina 0, ,002 0, ,006 T+ 58

59 Ozon 0,2 0, Paracetamol 10 (U) Parafinski vosak, dim 2 6 Parakvat diklorid; ,1-dimetil-4,4 - bipiridinij-diklorid 0,08 (R) T+, N Pentakarbonilželjezo (kao Fe) 0,01 0, Pentaeritritol 10 (U) 4 (R) Pentaklorofenol 0,001 3 K; T+, N Pentan EU**, F+, Xn, N Pentan-2-on

60 Pentan-3-on; dietil-keton F, Xi Pentil-acetat (svi izomeri) EU* Pentil-acetat EU* Pikloram (4-amino-3,5,6- trikloropiridin-2- karboksilik acid) Pikrinska kiselina; 2,4,6-trinitrofenol 0,1 0,3 EU, E, T Piperazin 0,1 0,3 3 EU*, Xn, C Piperazin-dihidroklorid 0,1 0,3 Sen Piperidin 1 3,5 K, F, T Platina metal 1 EU 60

61 Platina spojevi, topivi (osim određenih halogenih spojeva platine) (kao Pt) 0, Poliklorobifenili (PCB) 0,1 K; Xn, N Polivinilklorid 10 (U) 4 (R) Piretrum (pročišćen od osjetljivih laktona) 1 EU** Piridilamine 0, , Piridin EU, F, Xn Pirokatekol; 1,2-dehidroksibenzen 5 23 Xn Prašina brašna Sen 61

62 435 Prašina drva -tvrdog -mekanog EU Prašina gipsa Prašina grafita 10(U) 4 (R 10(U) 4 (R) Prašina gume (procesna) -dim gume 6 0,6 2 Karc Prašina lijevanog željeza Prašina pepela od goriva 10 (U) 4 (R) 10 (U) 4 (R) Prašina pamuka 2,5 62

63 Prašina portland cementa 10 (U) 4 (R) Prašina smirka (korund) Prašina škroba 10 (U) 4 (R) 10 (U) 4 (R) Prašina vune (procesna) Prašina žita 10 Sen Prašina žbuke (mort) 10 (U) 4 (R) Propane-1,2-diol ukupno pare i čestice -čestice

64 Propan-1-ol; n-propanol K; F, Xi Propan-2-ol; izopropil-alkohol; izopropanol F, Xi Propil-acetat F, Xi Propilen oksid; ,2-Epoksipropan; Metil-oksiran F+, T Propionska kiselina EU*, C Prop-2-in-1-ol; propargil-alkohol 1 2,3 3 7 K; T, N 64

O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA IZLOŽENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU I O BIOLOŠKIM GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA, Narodne novine br. 13/09 i 75/13 (str.

O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA IZLOŽENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU I O BIOLOŠKIM GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA, Narodne novine br. 13/09 i 75/13 (str. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08 i 116/08) ministar gospodarstva, rada

Διαβάστε περισσότερα

VELEUČILIŠTE U RIJECI ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA

VELEUČILIŠTE U RIJECI ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA VELEUČILIŠTE U RIJECI ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA 3. DIO KEMIJSKI ČIMBENICI INTERNA SKRIPTA Pripremio: magistar sigurnosti na radu Dinko Jurjević, Rijeka, 01.12.2011. Veleučilište u Rijeci - Odjel sigurnosti

Διαβάστε περισσότερα

=DYH]XMRþHELRORãNHPHMQHYUHGQRVWL- BAT vrednosti

=DYH]XMRþHELRORãNHPHMQHYUHGQRVWL- BAT vrednosti PRILOGA II =DYH]XMRþHELRORãNHPHMQHYUHGQRVWL- BAT vrednosti Ime snovi.dudnwhulvwlþql Aceton aceton 0,34 mmol/l (20,0 mg/l) 38,95 mmol/mol kreatinina* (20,0 mg/g kreatinina*) Aluminij aluminij 200µg/l Anilin

Διαβάστε περισσότερα

POPIS POSTOJEĆIH TVARI KOJE SU PROIZVEDENE ILI UVEZENE UNUTAR ZAJEDNICE U KOLIČINAMA VEĆIM OD 1000 TONA GODIŠNJE 1

POPIS POSTOJEĆIH TVARI KOJE SU PROIZVEDENE ILI UVEZENE UNUTAR ZAJEDNICE U KOLIČINAMA VEĆIM OD 1000 TONA GODIŠNJE 1 ČETVRTAK, 29 SVIBNJA 2008 NARODNE NOVINE BROJ 61 STRANICA 1 PRILOG I POPIS POSTOJEĆIH TVARI KOJE SU PROIZVEDENE ILI UVEZENE UNUTAR ZAJEDNICE U KOLIČINAMA VEĆIM OD 1000 TONA GODIŠNJE 1 200-001-8 formaldehid

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

5 (I) 5 akrilaldehid (akrolein) ,25 0,1 1 6 akrilamid

5 (I) 5 akrilaldehid (akrolein) ,25 0,1 1 6 akrilamid Št. Snov CAS št. EC št. Razvrstitev Mejne vrednosti Op. R M R F R E mg/m 3 ml/m 3 TV (ppm) 2 3 5 6 7 8 9 acetaldehid (etanal) 75-07-0 200-836-8 3 90 50 2 aceton (2-propanon) 67-6- 200-662-2 20 500 BAT,

Διαβάστε περισσότερα

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU

PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU Narodne novine, broj 46/08. i 71/14. Napomena: Objavljeno u»narodnim novinama«, br. 46/08., na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 59/96., 94/96., 114/03. i 100/04.)

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO O NAČINU OBRADE I INFORMISANJA JAVNOSTI O PODACIMA IZ SISTEMA ZA PRAĆENJE

Διαβάστε περισσότερα

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju hemijskim materijama

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju hemijskim materijama Na osnovu člana. stav. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu ("Službeni glasnik RS", broj /), Ministar rada i socijalne politike donosi Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju

Διαβάστε περισσότερα

S: (2-)7/8-24/25-43 S: (1/2-) /37/ S: (1/2-) R: 14/ R: 14/ /23 F; C T+; R26 C; R35 C; R34

S: (2-)7/8-24/25-43 S: (1/2-) /37/ S: (1/2-) R: 14/ R: 14/ /23 F; C T+; R26 C; R35 C; R34 PRILOG I. LISA Indeks broj kemijsko ime Bilješka u odnosu na tvar EC broj CAS broj Razvrstavanje Označavanje Granične koncentracije 001-001-00-9 vodik 215-605-7 1333-74-0 F+; R12 F+ R: 12 S: (2-)9-16-33

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE Na temelju članka 160. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10.,

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci Na osnovu člana 7. stav 2. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu ("Službeni glasnik RS", broj 101/05), Ministar rada i socijalne politike donosi Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad

Διαβάστε περισσότερα

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Praktična smjernica za provođenje medicinskih pregleda radnika kod kojih zbog uvjeta rada postoji veća mogućnost oštećenja zdravlja

Praktična smjernica za provođenje medicinskih pregleda radnika kod kojih zbog uvjeta rada postoji veća mogućnost oštećenja zdravlja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje SERIJA DOKUMENATA DOBRE PRAKSE U PODRUČJU ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU Praktična smjernica za provođenje

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA) ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.

Διαβάστε περισσότερα

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI 426 Na temelju članka 53. stavka 2. Zakona o kemikalijama (»Narodne novine«, br. 150/05) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra gospodarstva,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design Supplemental Material for Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design By H. A. Murdoch and C.A. Schuh Miedema model RKM model ΔH mix ΔH seg ΔH

Διαβάστε περισσότερα

SIGURNOST ZA POSLODAVCE, OVLAŠTENIKE I POVJERENIKE

SIGURNOST ZA POSLODAVCE, OVLAŠTENIKE I POVJERENIKE Dinko Jurjević SIGURNOST NA RADU ZA POSLODAVCE, OVLAŠTENIKE I POVJERENIKE Rijeka, svibanj 2007. Biblioteka Zaštita na radu Sigurnost na radu za poslodavce, ovlaštenike i povjerenike Svezak 15 Urednik Dinko

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE Prof. dr. sc. Z. Prelec INŽENJERSTO ZAŠTITE OKOLIŠA Poglavlje: (Emisija u atmosferu) List: 1 EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZOR EMISIJE Izgaranje - najveći uzrok

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA Relativna skala masa elemenata: atomska jedinica mase 1/12 mase atoma ugljika C-12. Unificirana jedinica atomske mase (u)

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Najmanja čistoća aktivne tvari, detaljni podaci koji se odnose na identifikaciju aktivne tvari dostupni su u izvješću o ocjenjivanju.

Najmanja čistoća aktivne tvari, detaljni podaci koji se odnose na identifikaciju aktivne tvari dostupni su u izvješću o ocjenjivanju. Broj Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi 1 Imazalil CAS br. 35554-44-0 73790-28-0 (zamjenjen) CIPAC br. 335 2010/57/EU Kemijski naziv prema IUPAC-u Čistoća 3 Stupanje na snagu (RS)-1-β-aliloksi-2,4-diklorfeniletil)imidazol

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:

Διαβάστε περισσότερα

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Άσκηση 8 Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Δ. Φ. Αναγνωστόπουλος Τμήμα Μηχανικών Επιστήμης Υλικών Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων Ιωάννινα 2013 Άσκηση 8 ii Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Πίνακας περιεχομένων

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

(Μη νομοθετικές πράξεις) ΚΑΝΟΝΙΣΜΟΙ

(Μη νομοθετικές πράξεις) ΚΑΝΟΝΙΣΜΟΙ 10.6.2013 Επίσημη Εφημερίδα της Ευρωπαϊκής Ένωσης L 158/1 II (Μη νομοθετικές πράξεις) ΚΑΝΟΝΙΣΜΟΙ ΚΑΝΟΝΙΣΜΟΣ (ΕΕ) αριθ. 517/2013 ΤΟΥ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟΥ της 13ης Μαΐου 2013 για την προσαρμογή ορισμένων κανονισμών

Διαβάστε περισσότερα

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Klinički zavod za kemiju Klinička jedinica za medicinsku biokemiju s analitičkom toksikologijom KBC Sestre milosrdnice Izbor statističkog testa Tajna dobrog

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E

T E H N I Č K I N A L A Z I M I Š LJ E NJ E Mr.sc. Krunoslav ORMUŽ, dipl. inž. str. Stalni sudski vještak za strojarstvo, promet i analizu cestovnih prometnih nezgoda Županijskog suda u Zagrebu Poljana Josipa Brunšmida 2, Zagreb AMITTO d.o.o. U

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

930 g/kg (kao bispiribaknatrij) 980 g/kg najviša razina nečistoće fenol 2 g/kg

930 g/kg (kao bispiribaknatrij) 980 g/kg najviša razina nečistoće fenol 2 g/kg 1 Bispiribak CAS br. : 125401-75-4 CIPAC br.: 748 (EU) 740/2011 2 Profoksidim CAS br.: 139001-49-3 CIPAC br.: 621 (EU) No 706/2011 3 Azimsulfuron CAS br. 120162-55-2 CIPAC br. 584 (EU) 704/2011 2,6-bis(4,6-

Διαβάστε περισσότερα

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI Na temelju članka 15. stavka 2. podstavka 6. Zakona o hrani (»Narodne novine«broj 46/07) ministar zdravstva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra poljoprivrede,

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

BR. P-MLU-02/2017. Cerium d.o.o. Sjedište: Lašćinska cesta 143 Ured: Koprivnička 70/II Zagreb

BR. P-MLU-02/2017. Cerium d.o.o. Sjedište: Lašćinska cesta 143 Ured: Koprivnička 70/II Zagreb PROGRAM MEĐULABORATORIJSKE BR. P-MLU-02/2017 Cerium d.o.o. Sjedište: Lašćinska cesta 143 Ured: Koprivnička 70/II 10 000 Zagreb Tel: +385 1 5805 921 Fax: +385 1 5805 936 e-mail: info@cerium.hr Organizator:

Διαβάστε περισσότερα

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Το άτομο του Υδρογόνου

Το άτομο του Υδρογόνου Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA

Διαβάστε περισσότερα

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. 1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα