Plohe u prostoru i ekstremi skalarnih funkcija više varijabli
|
|
- Καλλίστη Κυριακή Μαυρογένης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Plohe u prostoru i ekstremi skalarnih funkcija više varijabli Franka Miriam Brückler
2 f (x, y) = y ln x f x = y x, f y = ln x.
3 f (x, y) = y ln x f x = y x, f y = ln x. Dakle, za svaki par (x, y) u domeni od f dobili smo pripadni par parcijalnih derivacija u točki (x, y): ( y ) (x, y) x, ln x Koji je par na taj način pridružen točki (1, 1)? A točki (e, e 2 )?
4 f (x, y) = y ln x f x = y x, f y = ln x. Dakle, za svaki par (x, y) u domeni od f dobili smo pripadni par parcijalnih derivacija u točki (x, y): ( y ) (x, y) x, ln x Koji je par na taj način pridružen točki (1, 1)? A točki (e, e 2 )? Elemente domene (x, y) ćemo interpretirati kao točke, a njima pridružene parove parcijalnih derivacija prvog reda kao vektore koji počinju u odgovarajućoj točki domente. Primjerice, vektor [1, 0] pridružen je točki (1, 1) pa uzimamo da je početak tog vektora u (1, 1).
5 f (x, y) = y ln x f x = y x, f y = ln x. Dakle, za svaki par (x, y) u domeni od f dobili smo pripadni par parcijalnih derivacija u točki (x, y): ( y ) (x, y) x, ln x Koji je par na taj način pridružen točki (1, 1)? A točki (e, e 2 )? Elemente domene (x, y) ćemo interpretirati kao točke, a njima pridružene parove parcijalnih derivacija prvog reda kao vektore koji počinju u odgovarajućoj točki domente. Primjerice, vektor [1, 0] pridružen je točki (1, 1) pa uzimamo da je početak tog vektora u (1, 1). Je li ikojoj točki domene pridružen nulvektor?
6 Definicija Gradijent skalarne funkcije f u nekoj točki njene domene je vektor prvih parcijalnih derivacija od f izračunatih u toj točki: ( f f (X ) = (X ), f ) (X ),.... x 1 x 2
7 Definicija Gradijent skalarne funkcije f u nekoj točki njene domene je vektor prvih parcijalnih derivacija od f izračunatih u toj točki: ( f f (X ) = (X ), f ) (X ),.... x 1 x 2 Spomenuli smo da graf skalarne funkcije dviju varijabli predstavlja plohu u prostoru. Ali, što je to uopće ploha u prostoru? Podsjetimo se: Što su nivo-linije (nivo-krivulje) funkcije f (x, y) = 4x 2 + 9y 2?
8 Definicija Gradijent skalarne funkcije f u nekoj točki njene domene je vektor prvih parcijalnih derivacija od f izračunatih u toj točki: ( f f (X ) = (X ), f ) (X ),.... x 1 x 2 Spomenuli smo da graf skalarne funkcije dviju varijabli predstavlja plohu u prostoru. Ali, što je to uopće ploha u prostoru? Podsjetimo se: Što su nivo-linije (nivo-krivulje) funkcije f (x, y) = 4x 2 + 9y 2? Odaberite nivo-liniju koja odgovara vrijednosti 1 i skicirajte gradijent od f duž te krivulje. Je li taj gradijent igdje nulvektor?
9 Definicija Gradijent skalarne funkcije f u nekoj točki njene domene je vektor prvih parcijalnih derivacija od f izračunatih u toj točki: ( f f (X ) = (X ), f ) (X ),.... x 1 x 2 Spomenuli smo da graf skalarne funkcije dviju varijabli predstavlja plohu u prostoru. Ali, što je to uopće ploha u prostoru? Podsjetimo se: Što su nivo-linije (nivo-krivulje) funkcije f (x, y) = 4x 2 + 9y 2? Odaberite nivo-liniju koja odgovara vrijednosti 1 i skicirajte gradijent od f duž te krivulje. Je li taj gradijent igdje nulvektor? Ako uzmemo g(x, y, z) = 2x 3z i gledamo točke u kojima g postiže vrijednost 4, što ćemo dobiti? Je li u ijednoj od tih točaka gradijent od g nulvektor?
10 Ploha je skup točaka u (3D) prostoru u kojima dana skalarna funkcija triju varijabli postiže odredenu vrijednost. Te točke su naravno podskup domene te funkcije.
11 Ploha je skup točaka u (3D) prostoru u kojima dana skalarna funkcija triju varijabli postiže odredenu vrijednost. Te točke su naravno podskup domene te funkcije. Preciznije, Definicija (Ploha u R 3 ) Za zadanu konstantu c, ploha zadana funkcijom f : D R 3 R je svaki skup S = {(x, y, z) D : f (x, y, z) = c}, ukoliko vrijedi da je f (x, y, z) (0, 0, 0) t za svaku točku (x, y, z) S.
12 Ploha je skup točaka u (3D) prostoru u kojima dana skalarna funkcija triju varijabli postiže odredenu vrijednost. Te točke su naravno podskup domene te funkcije. Preciznije, Definicija (Ploha u R 3 ) Za zadanu konstantu c, ploha zadana funkcijom f : D R 3 R je svaki skup S = {(x, y, z) D : f (x, y, z) = c}, ukoliko vrijedi da je f (x, y, z) (0, 0, 0) t za svaku točku (x, y, z) S. Zadatak Pokažite da je sfera x 2 + y 2 + z 2 = r 2 ; svaka ravnina; graf svake derivabilne funkcije dviju varijabli; ploha u prostoru.
13 Kako su ležali vektori koji odgovaraju gradijentu funkcije f (x, y) = 4x 2 + 9y 2 u odnosu na njezinu nivo-liniju koja odgovara vrijednosti 1? Usporedite to s gradijentom na nivo-linijama iste funkcije koje odgovaraju vrijednostima 4 i 9!
14 Kako su ležali vektori koji odgovaraju gradijentu funkcije f (x, y) = 4x 2 + 9y 2 u odnosu na njezinu nivo-liniju koja odgovara vrijednosti 1? Usporedite to s gradijentom na nivo-linijama iste funkcije koje odgovaraju vrijednostima 4 i 9! A kako leže vektori koji odgovaraju gradijentu funkcije f (x, y, z) = x 2 + y 2 + z 2 u odnosu na plohe zadane s f (x, y, z) = r 2 za r = 1, 2, 3?
15 Kako su ležali vektori koji odgovaraju gradijentu funkcije f (x, y) = 4x 2 + 9y 2 u odnosu na njezinu nivo-liniju koja odgovara vrijednosti 1? Usporedite to s gradijentom na nivo-linijama iste funkcije koje odgovaraju vrijednostima 4 i 9! A kako leže vektori koji odgovaraju gradijentu funkcije f (x, y, z) = x 2 + y 2 + z 2 u odnosu na plohe zadane s f (x, y, z) = r 2 za r = 1, 2, 3? Gradijent (njegov smjer i orijentacija) u točki nivo-linije odnosno plohe pokazuje smjer pomakom u kojem dolazi do najvećeg porasta vrijednosti funkcije. Primjer Ako je f funkcija koja opisuje trenutnu temperaturu u pojedinoj točki X Zemljine atmosfere, onda vektor f (X ) pokazuje u kojem smjeru se objekt na poziciji X treba pomaknuti tako da mu bude što toplije.
16 Ima li smisla govoriti o tangenti na sferu ili neku drugu plohu? Zašto?
17 Ima li smisla govoriti o tangenti na sferu ili neku drugu plohu? Zašto?
18 Definicija (Tangencijalna ravnina na plohu) Tangencijalna ravnina na plohu F (x, y, z) = 0 u nekoj njenoj točki X = (x 0, y 0, z 0 ) je ravnina kroz tu točku kojoj je F (X ) vektor normale. Kako onda glasi jednadžba tangencijalne ravnine na plohu u nekoj njenoj točki?
19 Definicija (Tangencijalna ravnina na plohu) Tangencijalna ravnina na plohu F (x, y, z) = 0 u nekoj njenoj točki X = (x 0, y 0, z 0 ) je ravnina kroz tu točku kojoj je F (X ) vektor normale. Kako onda glasi jednadžba tangencijalne ravnine na plohu u nekoj njenoj točki? A jednadžba normale?
20 Definicija (Tangencijalna ravnina na plohu) Tangencijalna ravnina na plohu F (x, y, z) = 0 u nekoj njenoj točki X = (x 0, y 0, z 0 ) je ravnina kroz tu točku kojoj je F (X ) vektor normale. Kako onda glasi jednadžba tangencijalne ravnine na plohu u nekoj njenoj točki? A jednadžba normale? Može li tangencijalna ravnina na graf skalarne funkcije dviju varijabli biti paralelna sa z-osi? Zašto?
21 Definicija (Tangencijalna ravnina na plohu) Tangencijalna ravnina na plohu F (x, y, z) = 0 u nekoj njenoj točki X = (x 0, y 0, z 0 ) je ravnina kroz tu točku kojoj je F (X ) vektor normale. Kako onda glasi jednadžba tangencijalne ravnine na plohu u nekoj njenoj točki? A jednadžba normale? Može li tangencijalna ravnina na graf skalarne funkcije dviju varijabli biti paralelna sa z-osi? Zašto? Podsjetite se kako izgledaju grafovi funkcija zadanih s f (x, y) = x 2 + y 2, g(x, y) = x 2, h(x, y) = 1 x 2 y 2, i(x, y) = x 2 y 2. Što biste rekli, postižu li te funkcije lokalne ekstreme? Globalne? Ako da, gdje?
22 Definicija (Tangencijalna ravnina na plohu) Tangencijalna ravnina na plohu F (x, y, z) = 0 u nekoj njenoj točki X = (x 0, y 0, z 0 ) je ravnina kroz tu točku kojoj je F (X ) vektor normale. Kako onda glasi jednadžba tangencijalne ravnine na plohu u nekoj njenoj točki? A jednadžba normale? Može li tangencijalna ravnina na graf skalarne funkcije dviju varijabli biti paralelna sa z-osi? Zašto? Podsjetite se kako izgledaju grafovi funkcija zadanih s f (x, y) = x 2 + y 2, g(x, y) = x 2, h(x, y) = 1 x 2 y 2, i(x, y) = x 2 y 2. Što biste rekli, postižu li te funkcije lokalne ekstreme? Globalne? Ako da, gdje? Što je neobično za točku (0, 0, 0) na grafu funkcije i?
23 Definicija (Tangencijalna ravnina na plohu) Tangencijalna ravnina na plohu F (x, y, z) = 0 u nekoj njenoj točki X = (x 0, y 0, z 0 ) je ravnina kroz tu točku kojoj je F (X ) vektor normale. Kako onda glasi jednadžba tangencijalne ravnine na plohu u nekoj njenoj točki? A jednadžba normale? Može li tangencijalna ravnina na graf skalarne funkcije dviju varijabli biti paralelna sa z-osi? Zašto? Podsjetite se kako izgledaju grafovi funkcija zadanih s f (x, y) = x 2 + y 2, g(x, y) = x 2, h(x, y) = 1 x 2 y 2, i(x, y) = x 2 y 2. Što biste rekli, postižu li te funkcije lokalne ekstreme? Globalne? Ako da, gdje? Što je neobično za točku (0, 0, 0) na grafu funkcije i? Kako u njoj i točkama ekstrema ostalih funkcia postavljene tangencijalne ravnine na grafove?
24 Definicija (Lokalni i globalni ekstremi skalarnih funkcija) Za skalarnu funkciju f : D R točku X 0 D zovemo točkom lokalnog minimuma odnosno maksimuma funkcije f ako za sve X D iz neke okoline od X 0 vrijedi f (X ) f (X 0 ) odnosno f (X ) f (X 0 ); točkom globalnog minimuma odnosno maksimuma funkcije f ako za sve X D vrijedi f (X ) f (X 0 ) odnosno f (X ) f (X 0 ). Stacionarna točka skalarne funkcije je nultočka njenog gradijenta, tj. element domene u kojemu su sve parcijalne derivacije prvog reda jednake nuli. Ako se radi o funkciji dviju varijabli, u stacionarnoj je točki tangencijalna ravnina na graf paralelna s ravninom domene ((x, y)-ravninom). Iako i za funkcije više varijabli ima smisla gledati općenitije kritične točke, kako smo se ograničili na funkcije koje u svim točkama domene posjeduju parcijalne derivacije prvog reda, pri ispitivanju ekstrema funkcija ograničit ćemo se na stacionarne točke kao kandidate za točke ekstrema.
25 Hesseova matrica Kako za stacionarnu točku realne funkcije jedne varijable provjeravamo je li točka ekstrema?
26 Hesseova matrica Kako za stacionarnu točku realne funkcije jedne varijable provjeravamo je li točka ekstrema? Koliko parcijalnih derivacija drugog reda posjeduje skalarna funkcija s 2 varijable?
27 Hesseova matrica Kako za stacionarnu točku realne funkcije jedne varijable provjeravamo je li točka ekstrema? Koliko parcijalnih derivacija drugog reda posjeduje skalarna funkcija s 2 varijable? Definicija (Hesseova matrica) Za skalarnu funkciju f od n varijabli koja posjeduje sve parcijalne derivacije drugog reda (u točki X iz svoje domene) njena Hesseova matrica (u toj točki) je matrica H = H(f )(X ) koja na poziciji (i, j) ima iznos 2 x i x j (X ). Zbog Schwarzovog teorema, za funkcije s neprekidnim parcijalnim derivacijama drugog reda (a to su gotovo sve koje se mogu susresti u primjenama) Hesseova matrica je simetrična.
28 Definicija (Minore kvadratne matrice) Za kvadratnu matricu A M n njene (glavne) minore su determinante kvadratnih matrica A 1, A 2,..., A n 1, A n = A, gdje je A k matrica koja se iz A dobije tako da uzmemo njenih prvih k redaka i k stupaca (tj. A i = (a ij ) M k ). Funkcija f u stacionarnoj točki X 0 ima lokalni minimum ako su sve minore Hesseove matrice H(f )(X 0 ) pozitivne. maksimum ako predznaci minora Hesseove matrice H(f )(X 0 ) alterniraju počevši s negativnim. U slučaju da uvjet na predznake ne vrijedi strogo, tj. neke od minora su nula, ali nema negativnih ili pak alterniraju tako da neparne po redu nisu pozitivne, a parne nisu negativne, potrebno je drugim metodama provjeriti radi li se o točki lokalnog ekstrema. U preostalim slučajevima govorimo o sedlastoj točki: Sedlasta točka funkcije je stacionarna točka koja nije točka ekstrema.
29 Odredimo lokalne ekstreme funkcije zadane formulom Njen gradijent je f (x, y) = x 3 + x 2 y y 2 4y. f (x, y) = (3x 2 + 2xy, x 2 2y 4), a Hesseova matrica je ( 6x + 2y 2x H(f )(x, y) = 2x 2 ).
30 Odredimo lokalne ekstreme funkcije zadane formulom Njen gradijent je f (x, y) = x 3 + x 2 y y 2 4y. f (x, y) = (3x 2 + 2xy, x 2 2y 4), a Hesseova matrica je ( 6x + 2y 2x H(f )(x, y) = 2x 2 ). Stacionarne točke od f su (0, 2), (1, 3/2) i ( 4, 6).
31 Odredimo lokalne ekstreme funkcije zadane formulom Njen gradijent je f (x, y) = x 3 + x 2 y y 2 4y. f (x, y) = (3x 2 + 2xy, x 2 2y 4), a Hesseova matrica je ( 6x + 2y 2x H(f )(x, y) = 2x 2 Stacionarne točke od f su (0, 2), (1, 3/2) i ( 4, 6). Od njih je (0, 2) točka lokalnog maksimuma, a druge dvije stacionarne točke su sedlaste. ).
32 Primjer Treba odrediti dimenzije otvoren kutije oblika kvadra maksimalnog obujma koja ima oplošje 64 cm 2. Ako su x, y i z tražene duljine bridova te kutije (u centimetrima), zadatak se svodi na 1 Uvjeti moraju biti takvi da je g različit od nulvektora za sve točke koje zadovoljavaju uvjet.
33 Primjer Treba odrediti dimenzije otvoren kutije oblika kvadra maksimalnog obujma koja ima oplošje 64 cm 2. Ako su x, y i z tražene duljine bridova te kutije (u centimetrima), zadatak se svodi naodredivanje maksimuma funkcije f (x, y, z) = xyz uz uvjet 2xy + 2xz + yz = Uvjeti moraju biti takvi da je g različit od nulvektora za sve točke koje zadovoljavaju uvjet.
34 Primjer Treba odrediti dimenzije otvoren kutije oblika kvadra maksimalnog obujma koja ima oplošje 64 cm 2. Ako su x, y i z tražene duljine bridova te kutije (u centimetrima), zadatak se svodi naodredivanje maksimuma funkcije f (x, y, z) = xyz uz uvjet 2xy + 2xz + yz = 64. Problem koji želimo riješiti je odredivanje ekstrema funkcije zadane formulom f (x, y,...) uz jedan ili više uvjeta 1 oblika g(x, y,...) = 0. 1 Uvjeti moraju biti takvi da je g različit od nulvektora za sve točke koje zadovoljavaju uvjet.
35 Primjer Za koju točku pravca x + y = 1 (u (x, y)-koordinatnoj ravnini) funkcija zadana s f (x, y) = e x2 y 2 postiže lokalni maksimumu? Imate li ideju kako riješiti ovaj zadatak?
36 Primjer Za koju točku pravca x + y = 1 (u (x, y)-koordinatnoj ravnini) funkcija zadana s f (x, y) = e x2 y 2 postiže lokalni maksimumu? Imate li ideju kako riješiti ovaj zadatak? Obzirom da je uvjet jednostavnog oblika, možemo iz njega izraziti jednu varijablu, uvrstiti ju u funkciju i tako svesti problem na odredivanje lokalnog ekstrema funkcije s jednom varijablom manje: y = 1 x f x (x) = e 2x2 +2x 1 f x(x) = e 2x2 +2x 1 (2 4x) = 0 x = 1/2 f x(x) > 0 za x < 1/2, f x(x) < 0 za x > 1/2 Dakle, uvjetni lokalni maksimum funkcije f uz uvjet x + y = 1 se postiže u (x, y) = (x, 1 x) = (1/2, 1 1/2) = (1/2, 1/2).
37 Metoda Lagrange-ovih multiplikatora Za svaki od uvjeta uvodi se po jedna nova varijabla, tzv. Lagrange-ov multiplikator λ. Zatim se formira nova funkcija koja ovisi o polaznim varijablama x, y,... i Lagrange-ovim multiplikatorima λ,... koja je oblika F (x, y,..., λ,...) = f (x, y,...) λg(x, y,...)..., tj. polaznoj funkciji f oduzeti su članovi oblika Lagrange-ov multiplikator puta lijeva strana odgovarajućeg uvjeta. Ta nova funkcija zove se Lagrange-ova funkcija. Primjer Za problem s kutijom maksimalnog volumena
38 Metoda Lagrange-ovih multiplikatora Za svaki od uvjeta uvodi se po jedna nova varijabla, tzv. Lagrange-ov multiplikator λ. Zatim se formira nova funkcija koja ovisi o polaznim varijablama x, y,... i Lagrange-ovim multiplikatorima λ,... koja je oblika F (x, y,..., λ,...) = f (x, y,...) λg(x, y,...)..., tj. polaznoj funkciji f oduzeti su članovi oblika Lagrange-ov multiplikator puta lijeva strana odgovarajućeg uvjeta. Ta nova funkcija zove se Lagrange-ova funkcija. Primjer Za problem s kutijom maksimalnog volumena F (x, y, z, λ) = xyz λ(2xy + 2yz + xz 64).
39 Ako polazna funkcija postiže tražene uvjetne ekstreme, njihove koordinate su uvijek dane stacionarnim točkama Lagrange-ove funkcije. Primijetimo da izjednačavanje njene derivacije po nekom Lagrangeovom multiplikatoru λ daju točno pripadni uvjet: 0 = F λ = g(x, y,...), što je ekvivalentno s g(x, y,...) = 0. I u praksi i u teoriji najkompliciraniji dio Lagrangeove metode je utvrdivanje koje od dobivenih stacionarnih točaka su točke minimuma ili maksimuma. U pravilu je to moguće utvrditi uvrštavanjem dobivenih koordinata stacionarnih točaka u polaznu funkciju i razmatranjem svojstava te funkcije. Vrijedi: ako postoji traženi uvjetni ekstrem, točka tog ekstrema je medu onima koje se dobiju odbacivanjem koordinata Lagrangeovih multiplikatora iz stacionarnih točaka Lagrangeove funkcije.
40 Primjer Nastavimo prethodni primjer: F x = yz + λ(2y + z) = 0, F y = xz + λ(2x + 2z) = 0, F F = xy + λ(x + 2y) = 0, = 2xy 2yz xz + 64 = 0. z λ Pomnožimo prvu od jednadžbi s x, drugu s y i treću sa z: xyz = λx(2y + z) = λy(2x + 2z) = λz(x + 2y). To može vrijediti za λ = 0, no to rješenje nas ne zanima (zašto?).
41 Primjer Nastavimo prethodni primjer: F x = yz + λ(2y + z) = 0, F y = xz + λ(2x + 2z) = 0, F F = xy + λ(x + 2y) = 0, = 2xy 2yz xz + 64 = 0. z λ Pomnožimo prvu od jednadžbi s x, drugu s y i treću sa z: xyz = λx(2y + z) = λy(2x + 2z) = λz(x + 2y). To može vrijediti za λ = 0, no to rješenje nas ne zanima (zašto?). Stoga mora biti 2xy + xz = 2xy + 2yz = xz + 2yz, ergo (jer x, y, z 0) x = z = 2y. To uvrstimo u četvrtu jednadžbu i dobivamo 12x 2 = 64 odnosno y = 4 3 cm i x = z = 8 3 cm. Zašto se radi o točki maksimuma?
42 Primjer Sekularne jednadžbe U fizici se često odreduju ekstremi tzv. kvadratnih formi, tj. funkcija tipa f (x 1,..., x n ) = i,j c ij x i x j, uz energetski uvjet tipa xi 2 = 1. i Jednadžbe koje odgovaraju odredivanju stacionarne točke odgovarajuće Lagrangeove funkcije tad se nazivaju sekularnim jednadžbama. Primjer su jednadžbe koje se dobivaju u tzv. Hückelovoj metodi za odredivanje molekulskih orbitala kao linearnih kombinacija atomskih (tu λ postaje svojstvena vrijednost prikladne matrice).
43 Primjer Molarna provodnost u pravilu se mjeri indirektno mjerenjem otpora, a njihova veza dana je s Λ m = K cell Rc, gdje je K cell konstanta konduktometrijske ćelije. U nekom mjerenju otpora niza vodenih otopina NaCl u ćeliji s K cell = 0,2 cm 1 dobiveni su sljedeći parovi podataka (c/(mol L 1 ), R/Ω): (5,0 10 4, 3314), (5,0 10 3, 342), (2,0 10 2, 89) i (5,0 10 2, 37). Želimo, primjerice, procijeniti molarnu provodnost pri koncentraciji od 1, mol/l. x i = 10 2 c/m y i Λ m /(S dm 2 /mol) 0, 05 1,207 0,5 1, , ,081
44
45 Problem 1: Za zadani niz parova brojeva (x i, y i ), i = 1,..., n, traži se funkcija y = f (x) takva da je ukupna greška aproksimacije što manja.
46 Problem 1: Za zadani niz parova brojeva (x i, y i ), i = 1,..., n, traži se funkcija y = f (x) takva da je ukupna greška aproksimacije što manja. Problem 2: Kako za danu funkciju y = f (x) opisati ukupnu grešku obzirom na zadane parove (x i, y i ), i = 1,..., n?
47 Problem 1: Za zadani niz parova brojeva (x i, y i ), i = 1,..., n, traži se funkcija y = f (x) takva da je ukupna greška aproksimacije što manja. Problem 2: Kako za danu funkciju y = f (x) opisati ukupnu grešku obzirom na zadane parove (x i, y i ), i = 1,..., n? e i = y i f (x i ); f (x i ) y i?
48 Problem 1: Za zadani niz parova brojeva (x i, y i ), i = 1,..., n, traži se funkcija y = f (x) takva da je ukupna greška aproksimacije što manja. Problem 2: Kako za danu funkciju y = f (x) opisati ukupnu grešku obzirom na zadane parove (x i, y i ), i = 1,..., n? e i = y i f (x i ); f (x i ) y i?e i = f (x i ) y i?
49 Problem 1: Za zadani niz parova brojeva (x i, y i ), i = 1,..., n, traži se funkcija y = f (x) takva da je ukupna greška aproksimacije što manja. Problem 2: Kako za danu funkciju y = f (x) opisati ukupnu grešku obzirom na zadane parove (x i, y i ), i = 1,..., n? e i = y i f (x i ); f (x i ) y i?e i = f (x i ) y i?e i = (f (x i ) y i ) 2. Ukupna greška aproksimacije: E = n E i = i=1 n (f (x i ) y i ) 2 min i=1
50 Problem 1: Za zadani niz parova brojeva (x i, y i ), i = 1,..., n, traži se funkcija y = f (x) takva da je ukupna greška aproksimacije što manja. Problem 2: Kako za danu funkciju y = f (x) opisati ukupnu grešku obzirom na zadane parove (x i, y i ), i = 1,..., n? e i = y i f (x i ); f (x i ) y i?e i = f (x i ) y i?e i = (f (x i ) y i ) 2. Ukupna greška aproksimacije: E = n E i = i=1 n (f (x i ) y i ) 2 min i=1 Problem 3: Ako smo pretpostavili oblik funkcije f, s nepoznatim parametrima a, b, c,..., kako minimizirati E?
51
52
53
54
55 f (x) = ax + b: E(a, b) = n (ax i + b y i ) 2 min i=1 f (x) = ax 2 + bx + c: E(a, b, c) = n (axi 2 i=1 + bx i + c y i ) 2 min
56 f (x) = ax + b: E(a, b) = n (ax i + b y i ) 2 min i=1 f (x) = ax 2 + bx + c: E(a, b, c) = n (axi 2 i=1 + bx i + c y i ) 2 min Funkcije E su diferencijabilne, dakle su jedine kritične točke stacionarne: E = 0.
57 MNK: Aproksimacija afinom funkcijom n E(a, b) = (ax i + b y i ) 2, i=1 E n a = 2 (ax i + b y i )x i = 2 i=1 E n b = 2 (ax i + b y i ) = 2 i=1 n n xi 2 a + 2 x i b 2 i=1 i=1 i=1 i=1 i=1 n x i y i = 0, n n x i a + 2nb 2 y i = 0.
58 MNK: Aproksimacija afinom funkcijom n E(a, b) = (ax i + b y i ) 2, i=1 E n a = 2 (ax i + b y i )x i = 2 i=1 E n b = 2 (ax i + b y i ) = 2 i=1 n s x 2 = xi 2 ; s x = i=1 n s xy = x i y i ; s y = n n xi 2 a + 2 x i b 2 i=1 i=1 i=1 i=1 i=1 n x i y i = 0, n n x i a + 2nb 2 y i = 0. n i=1 n i=1 i=1 x i y i
59 Imamo dakle sustav: s x 2 a + s x b = s xy Cramerovo pravilo daje: s x a + n b = s y a = ns xy s x s y ns x 2 s 2 x b = s x 2s y s x s xy ns x 2 s 2 x Nije preteško dokazati da je ova stacionarna točka (a, b) stvarno točka minimuma za E..
60 x i y i x 2 i x i y i s x = s y = s x 2 = s xy = a = ns xy s x s y ns x 2 s 2 x b = s x 2s y s x s xy ns x 2 s 2 x.
61 Primjer x i y i x 2 i x i y i 0,05 1,207 0,0025 0, ,5 1,170 0,25 0, , , , ,405 s x = 7,55 s y = 4,582 s x 2 = 29,2525 s xy = 8,29835 z = ns x 2 s 2 x = 4 29,2525 7,55 2 = 60,0075 a = ns xy s x s y z b = s x 2s y s x s xy z = 0, = 1,
62
63 Primjer Za polazni primjer odredimo Λ 0 m ako znamo da se ovisnost molarne provodnosti Λ m o koncentraciji c jakog elektrolita opisuje Kohlrauschovim zakonom gdje su Λ 0 m i K konstante. Λ m = Λ 0 m K c, x i = 10 c/m y i Λ m /(S dm 2 /mol) 0,2236 1,207 0,7071 1,170 1,4142 1,124 2,2361 1,081
64
65 Zadatak Arrheniusova jednadžba k = Ae Ea/(RT ) opisuje temperaturnu ovisnost koeficijenta k brzine reakcije. Vrijednosti A i E a (i naravno R = 8,3145 J/(K mol)) su konstantne. Mjerenjima tokom raspada CH 3 CO dobiveni su sljedeći parovi podataka (T /K, k/(l/(mol s)): (700, 0,0110), (760, 0,105), (810, 0,789) i (910, 20,0). Arrheniusovu zakon brzine interpretirajte kao jednadžbu pravca y = ax + b. Zatim metodom najmanjih kvadrata izračunajte koeficijente a i b. Koliko iznosi energija aktivacije E a?
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότερα16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum
16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραUvod u diferencijalni račun
Uvod u diferencijalni račun Franka Miriam Brückler Problem tangente Ako je zadana neka krivulja i odabrana točka na njoj, kako konstruirati tangentu na tu krivulju u toj točki? I što je to uopće tangenta?
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραFunkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:
4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραVVR,EF Zagreb. November 24, 2009
November 24, 2009 Homogena funkcija Parcijalna elastičnost Eulerov teorem Druge parcijalne derivacije Interpretacija Lagrangeovog množitelja Ako je (x, y) R 2 uredjeni par realnih brojeva, onda je s (x,
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραLokalni ekstremi funkcije vi²e varijabla
VJEŽBE IZ MATEMATIKE 2 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 9 Lokalni ekstremi funkcije više varijabla Poglavlje 1 Lokalni ekstremi funkcije vi²e varijabla Denicija 1.0.1 Za funkciju f dviju varijabli
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραDeterminante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.
Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραFunkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότερα1 DIFERENCIJALNI RAČUN Granična vrijednost i neprekidnost funkcije Derivacija realne funkcije jedne varijable
Sadržaj 1 DIFERENCIJALNI RAČUN 3 1.1 Granična vrijednost i neprekidnost funkcije........... 3 1.2 Derivacija realne funkcije jedne varijable............ 4 1.2.1 Pravila deriviranja....................
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότεραMatematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO
Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se
Διαβάστε περισσότερα2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)
2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:
Διαβάστε περισσότεραSkalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.
5. VEKTORI U PROSTORU 5. Opcenito o vektorima a Jedinicni vektor (ort) je vektor sa intenzitetom. a a a Zbroj dva vektora je vektor: a+ b c. Graficki, zbroj se dobije ulancavanjem dva vektora. Na kraj
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότερα4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije
4 Funkcije 4.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραFUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI)
FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI) Rozarija Jak²i 5. travnja 03. UVOD U FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI.. Domena funkcija dviju varijabli Jedno od osnovnih pitanja koje se moºe postaviti za realnu funkciju dvije
Διαβάστε περισσότεραISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)
FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραDerivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1
Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 45 Definicija derivacije funkcije Neka je funkcija f definirana u okolini točke x 0 i
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότερα2 Elastičnost funkcije Elastičnost funkcija u ekonomiji Formula za koeficijent elastičnosti funkcije zadane algebarski
Sadržaj 1 Diferencijalni račun funkcija više varijabli 2 1.1 Funkcije više varijabli....................... 2 1.1.1 Parcijalni i ukupni prirast funkcije više varijabli.... 3 1.1.2 Parcijalne derivacije...................
Διαβάστε περισσότεραPOGLAVLJE 1 BEZUSLOVNA OPTIMIZACIJA. U ovom poglavlju proučavaćemo problem bezuslovne optimizacije:
POGLAVLJE 1 BEZUSLOVNA OPTIMIZACIJA U ovom poglavlju proučavaćemo problem bezuslovne optimizacije: min f(x) (1.1) pri čemu nema dodatnih ograničenja na X = (x 1,..., x n ) R n. Probleme bezuslovne optimizacije
Διαβάστε περισσότεραRedovi funkcija. Redovi potencija. Franka Miriam Brückler
Franka Miriam Brückler Redovi funkcija 1 + (x 2) + 1 + x + x 2 + x 3 + x 4 +... = (x 2)2 2! + (x 2)3 3! + +... = sin(x) + sin(2x) + sin(3x) +... = x n, + + n=1 (x 2) n, n! sin(nx). Redovi funkcija 1 +
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότερα3 FUNKCIJE VIŠE VARIJABLI Homogene funkcije, homogenost Parcijalne derivacije Totalni diferencijal
Sadržaj 3 FUNKCIJE VIŠE VARIJABLI 34 3. Homogene funkcije, homogenost................. 34 3.2 Parcijalne derivacije........................ 38 3.3 Totalni diferencijal........................ 40 3.4 Koeficijenti
Διαβάστε περισσότεραMatrice linearnih operatora i množenje matrica. Franka Miriam Brückler
Matrice linearnih operatora i množenje matrica Franka Miriam Brückler Kako je svaki vektorski prostor konačne dimenzije izomorfan nekom R n (odnosno C n ), pri čemu se ta izomorfnost očituje odabirom baze,
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότερα6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom
6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE IZ MATEMATIKE 1
VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 14 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, točke infleksije i ekstremi funkcija Poglavlje 1 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, to ke ineksije
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότεραPrikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραMatematika 2. Vježbe 2017/ lipnja 2018.
Matematika Vježbe 17/18. 3. lipnja 18. Predgovor Ova neslužbena i nedovršena skripta prati auditorne vježbe iz kolegija Matematika koje se u ljetnom semestru ak. god. 17/18. na Gradevinskom fakultetu u
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραSadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije
Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije Osnovni teoremi diferencijalnog računa L Hospitalovo pravilo Derivacije višeg reda Derivacija
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije
3 Funkcije 3.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραPredavanje osmo: Uvod u diferencijalni račun
Predavanje osmo: Uvod u diferencijalni račun Franka Miriam Brückler Problem tangente Ako je zadana neka krivulja i odabrana točka na njoj, kako konstruirati tangentu na tu krivulju u toj točki? I što je
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija prostora
Analitička geometrija prostora Franka Miriam Brückler U analitičkog geometriji u ravnini se pomoću koordinata (uredenih parova realnih brojeva) proučavaju točke ravnine i njihovi jednodimenzionalni skupovi:
Διαβάστε περισσότεραLINEARNI PROSTORI
7 4 Pokažite da je matrica cos α e iβ sin α e iβ sin α cos α unitarna za sve α, β R Ispitajte ima li linearni sistem samo trivijalno rješenje 3 5 3 4 x x x 3 = 3 Nadite opće rješenje problema y = Ay, gdjejea
Διαβάστε περισσότεραVanjska simetrija kristâla
Vanjska simetrija kristâla Franka Miriam Brückler PMF-MO, Zagreb Listopad 2008. Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 1 / 16 Vizualna simetrija Što je simetrija?
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.
M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE IZ MATEMATIKE 1
VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 8 Pojam funkcije, grafa i inverzne funkcije Poglavlje 1 Funkcije Neka su X i Y dva neprazna skupa. Ako je po nekom pravilu, ozna imo ga
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραKONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Διαβάστε περισσότερα