Statika fluida Oblast koja proučava stanje fluida u mirovanju.
|
|
- Ευαδνη Βιτάλης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Oblast koja roučava stanje fluida u mirovanju. Agregatna stanja (AP ) Hidrostatički ritisak (AP 4-7) Paskalov zakon (AP -4) Zemljina atmosfera i atmosferski ritisak (AP 7-3) ila otiska i Arhimedov zakon. (AP 3-33) Površinski naon (AP33-36) Pojave na granici tečnosti i čvrstih tela (AP 37-38) Kailarne ojave (AP 37-38) Agregatna stanja. Tri klasična agregatna stanja i lazma: čvrsto stanje - telo ima određeni oblik i zareminu, tečno stanje - telo ima određenu zareminu, a oblik zavisi od suda u kome se nalazi, gasovito stanje - telo nema ni određeni oblik ni određenu zareminu: zauzima ceo rostor koji mu je na rasologanju. Privlačne međumolekularne sile drže materiju na okuu. Čvrsto telo rivlačne sile između čestica znatno jače čestice se ne kreću već osciluju oko oložaja ravnoteže, dva oblika čvrstih tela: kristalni, sa tačno određenom unutrašnjom strukturom molekula, amorfni, bez unutrašnje uređenosti i ravilnog rasoreda molekula. Agregatna stanja. Tečnosti rivlačne sile između čestica slabije, čestice se kreću jedna u odnosu na drugu, ali tako da je srednje rastojanje između njih ribližno kao kod čvrstih tela, ne ostoji rostorna uređenost čestica. Gasovi čestice se slobodno kreću kroz rostor, rivlačne sile su neznatne, ne ostoji rostorna uređenost. Tečnosti i gasovi se zbog sličnosti roučavaju zajedno i nazivaju fluidima: teku, menjaju zareminu od dejstvom vrlo malih sila. Razlike između tečnosti i gasova: tečnosti su nestišljive - gustina konstantna, gasovi su stišljivi - gustina zavisi od ritiska. Hidrostatički ritisak. Kod čvrstih tela sila deluje u jednoj tački koja se naziva naadna tačka. luidi nemaju uređenu strukturu a dejstvo sile nije moguće samo u jednoj tački. Uvodi se nova fizička veličina koja se definiše kao odnos sile i ovršine na koju ta sila deluje u ravcu normalnom na tu ovršinu. Pritisak je skalarna veličina. Gornja jednačina važi ako je sila ravnomerno rasodeljena o ovršini. Ako je sila neravnomerno rasodeljena ritisak d u jednoj tački se može izračunati kao: = [Pa = N m - ] = d
2 Hidrostatički ritisak. Gravitaciona sila deluje na sve čestice fluida. svaka čestica vrši ritisak svojom težinom na čestice koje se nalaze isod nje, ritisak raste sa dubinom, Pritisak uslovljen težinom fluida (gravitacionom silom) naziva se hidrostatički ritisak. Pritisak na dubini h suda zavisi samo od h: m g V g = = = ρ h g = ρ = ρgh Hidrostatički ritisak. Ako na fluid dejtvuje neki soljašnji ritisak atmosferski ritisak, ritisak drugog fluida ili ritisak od dejstvom klia onda je na dubini h ukuni ritisak: = + ρgh Pritisak u jednoj tački dejstvuje na sve strane i normalan je na ovršinu na koju dejstvuje jer je i sila uvek normalna. Hidrostatički ritisak. Osobine hidrostatičkog ritiska: ritisak ima istu vrednost u svim tačkama koje se nalaze na istom nivou, ritisak ne zavisi od oblika suda u kome se nalazi fluid - hidrostatički aradoks, slobodne ovršine fluida u svim sojenim sudovima imaju iste nivoe bez oblzira na oblik sudova. Hidrostatički ritisak. Na rinciu sojenih sudova rade manometri: cev u obliku slova U isunjena tečnošću, jedan kraj cevi se saja sa sudom u kome se meri ritisak, na drugom kraju cevi deluje atmosferski ritisak, neoznati ritisak je: + ρgh a = 0 Nivoi u sojenim sudovima biće različiti za slučaj dve tečnosti različitih gustina koje se ne mešaju: 0 + ρ gh = 0 + ρgh h ρ = ρ h 0 0 ρ ρ h h
3 Paskalov zakon. Kod čvrstih tela ritisak se renosi u ravcu dejstva sile. oljni ritisak kod fluida se renosi odjednako u svim ravcima. osmatra se renošenje soljašnjeg ritiska na deo nestišljive tečnosti, zanemaruje se gravitaciona sila, odnosno težina same tečnosti. Paskalov zakon. ud sa dva klia. ila dejstvuje na kli ovršine ; ila omera kli za Δx i vrši rad: Iz cilindra se istiskuje tečnost zaremine Δx ; Pošto je tečnost nestišljiva: ona će delovati na kli ovršine silom ; dolazi do omeranja klia za rastojanje Δx ; zaremina istisnute i utisnute tečnosti je ista: A = Δx = Δx Δx = Δx Blez Paskal francuski matematičar, fizičar i filozof Paskalov zakon. ud sa dva klia. ila omera kli za Δx i vrši rad: Kliovi se kreću bez trenja a je: A = Δx = Δx = A Δx = Δx = Paskalov zakon: ritisak koji se solja vrši na neku tečnost renosi se kroz nju na sve strane odjednako. = A = Paskalov zakon. Iz Paskalovog zakona sledi: = ila koja deluje na veći kli veća je od sile koja deluje na manji kli onoliko uta koliki je odnos ovršina kliova. Princi rada hidraulične rese. Princi rada hidraulične kočnice. = = 3
4 Zemljina atmosfera. loj gasova koji okružuje Zemlju i na koji deluje Zemljina teža koja čestice gasa vuče ka ovršini Zemlje. Gas teži da se ravnomerno rasoredi o ovršini Zemlje usled molekularnih kretanja. Usostavlja se ravnoteža ri kojoj ritisak gasa i gustina oada sa visinom. Zemljina atmosfera je gasna smeša. Na nivou mora sadrži: Zemljina atmosfera. lojevi atmosfere: troosfera do 0 km; 90% ukune mase atmosfere; sadrži vodenu aru; temeratura oada sa visinom, gornja -60 C. stratosfera od 0 do 50 km; temeratura raste sa visinom; u gornjim slojevima temerature slične temeraturi na ovršini Zemlje; ozonska zona sa temeraturom oko 80 C. mezosfera od 50 do 90km; temeratura očinje da oada; u gornjem sloju ima vrednost -90 C. Zemljina atmosfera. lojevi atmosfere: termosfera ili jonosfera iznad 90km; temeratura očinje da raste; ri visokoj temeraturi dolazi do jonizacije gasa. rednja gustina atmosfere: Atmosferski ritisak. Gravitacione sile deluju i na čestice vazduha u atmosferi, a vazduh ima težinu, kojom vrši ritisak na sva tela. Zbog sostene težine vazdušnog stuba iznad Zemljine ovršine nastaje atmosferski ritisak. Atmosferski ritisak je uočio i rvi izmerio Toričeli 643. godine. ρ =.93 kg 3 m Evangelista Toričeli italijanski matematičar i fizičar
5 Atmosferski ritisak. Toričelijev ekseriment: živa u eruveti i sudu. Atmosferski ritisak. Gustina vazduha se menja sa visinom a se menja i atmosferski ritisak. Instrumenti za merenje atmosferskog ritiska: barometri sa živom ili vodom koji rade na rinciu Toričelije cevi, aneroidi - metalni barometri gde vazduh deluje na talasastu mebranu koja se od ritiskom ugiba i okreće skazaljku. Atmosferski ritisak. Merenje ritiska - otvoreni manometar. Atmosferski ritisak. Merenje ritiska - aneroid. h h h = a > a = a - ρgh + ρgh = a + ρgh + ρgh = a + ρgh 5
6 ila otiska. Poznato je da: kamen u vodi lakše držimo nego u vazduhu, je otrebna veća sila da bi se gumena lota otoila od vodu, dok bi čelična lota sama otonula. Uzrok: voda deluje na tela otoljena u njoj izvesnom silom vertikalno naviše. = G G ila kojom fluidi deluju na otoljena tela naziva se sila otiska: isti ravac kao i gravitaciona sila, surotan smer. ilu otiska ne treba mešati sa ritiskom koji deluje odozgo na telo. ila otiska. Na telo otoljeno u vodi dejstvuju: sile bočnog ritiska koje su uravnotežene jer su istog intenziteta a surotnog smera, sile ritiska odozgo i odozdo koje su različite o intenzitetu, zbog različitog hidrostatičkog ritiska i surotnih smerova. = = - = ρgh - ρgh = ρg (h -h ) = ρgv = σv = Q h b - b h ila otiska je brojno jednaka težini tečnosti koju istisne otoljeno telo. Arhimedov zakon. = ρgv = σv = Q Na telo koje je otoljeno u tečnosti, deluje sila otiska jednaka težini istisnute tečnosti. ila otiska. Kada je telo otoljeno u tečnost mogu nastuiti tri sledeća slučaja: telo ada na dno ako je težina tela veća od sile otiska, g > ρ tela > ρ tečnosti. telo lebdi ako je težina tela jednaka sili otiska, g = ρ tela = ρ tečnosti. telo liva ako je ako je težina tela manja od sile otiska. g g Arhimed od irakuze grčki matematičar, fizičar i inženjer 87-.n.e. g < g = ρ tela < ρ tečnosti. g 6
7 Površinski naon. Pojava koja se javlja u ovršinskom sloju tečnosti kao osledica dejstva međumolekularnih sila: deluju vrlo intenzivno samo na kratkim rastojanjima koja ne relaze 6nm (R=3r), brzo oadaju sa rastojanjem. Ako je dubina fluida veća od R: molekul je otuno okružen susednim molekulima koji deluju na njega; ovršinski naon rezultujuća sila je jednaka nuli. Ako je dubina fluida manja od R: molekul nije otuno okružen susednim molekulima; rezultujuća sila je različita od nule. Površinski naon. Izjednačeno rivlačenje između molekula tečnosti narušeno je na ovršini između tečnosti i gasa: na molekul na ovršini s donje strane deluju molekuli tečnosti, a sa gornje strane molekuli vazduha, gustina vazduha je relativno mala a su i rivlačne sile molekula vazduha male i mogu se zanemariti, sabiranjem međumolekularnih rivlačnih sila tečnosti dobija se rezultujuća sila: ima smer ka unutrašnjosti tečnosti, ravac normalan na slobodnu ovršinu, osledica: smanjenje slobodne ovršine, i nastajanje zategnute membrane, laki redmeti livaju na ovršini. Površinski naon. Kai tečnosti, kada slobodno formiraju oblik, uvek zauzimaju oblik sfere: svaki ovršinski molekul zbog rezultante sila teži da uđe u unutrašnjost, formira se takav oblik koji za datu masu ima najmanju ovršinu - sfera. Površinski naon. Ram uronjen a izronjen iz saunice: na njemu se formira ona: ona teži da smanji ovršinu od dejstvom rezultante međumolekularnih sila na okretnu stranu rama, da bi se ovećala ovršina one na okretnu stranu rama treba delovati silom. 7
8 Površinski naon. Ram uronjen a izronjen iz saunice: sila omeranjem okretne stranice dužine l za Δx izvrši rad: ΔA = Δx rad koji je otreban da se ovršina tečnosti oveća dovođenjem molekula na ovršini tečnosti roorcionalan je romeni ovršine: ΔA = γδ γ je koeficijent ovršinskog naona, zavisi od vrste i stanja tečnosti; kako ona ima dve ovršine, rad je: ΔA = γδ = γlδx Površinski naon. Koeficijent ovršinskog naona: sila koja dejstvuje na jedinicu dužine slobodne ovršine: N γ = l m rad otreban da se slobodna ovršina tečnosti oveća za jediničnu ovršinu: γ ΔA J Δ m = Δx = γlδx = γl Pojave na granici tečnosti i čvrstih tela. Pri dodiru tečnosti sa čvrstim telom javljaju se: sile uzajamnog dejstva molekula tečnosti, sile uzajamnog dejstva molekula tečnosti i molekula čvrstog tela. Dve vrste sila: kohezione sile - rivlačne sile između molekula iste vrste, adhezione sile - rivlačne sile između molekula različitih vrsta. Moguća su dva slučaja: sile adhezije veće od sila kohezije - tečnost kvasi čvrsto telo, sile kohezije veće od sila adhezije - tečnost se sušta niz čvrsto telo. Pojave na granici tečnosti i čvrstih tela. Ugao koji gradi granična ovršina tečnosti sa čvrstim telom naziva se ugao kvašenja. Dva slučaja: sile adhezije veće od sila kohezije - ugao je manji od 90, tečnost teži razlivanju, sile kohezije veče od sila adhezije - ugao je veći od 90, tečnost teži formiranju kai. Voda bolje klizi niz orana i voskirana kola nego niz samo orana. 8
9 Pojave na granici tečnosti i čvrstih tela. Površina tečnosti se uvek ostavlja od ravim uglom u odnosu na rezultujuću silu i naziva se meniskus. Kailarne ojave. Kailane ojave su osledica ojava na granici tečnosti. Tečnost u kailarima (uske cevi otvorene na oba kraja rečnika manjeg od mm) se ne onaša o zakonima sojenih sudova. Nivo tečnosti u kailarima je: iznad nivoa tečnosti u sudu ako tečnost kvasi zidove kailara - kailarna atrakcija, isod nivoa tečnosti u sudu ako tečnost ne kvasi zidove kailara - kailarna deresija. konkavan oblik (voda) konveksan oblik (živa) atrakcija (voda) deresija (živa) Kailarne ojave. Visina enjanja tečnosti zavisi od vrste tečnosti i olurečnika kailare. nakon uranjanja kailare u tečnost, adhezione sile ovlače molekule tečnosti uz zid, tome se surostavljaju sile ovršinskog naona koje teže da smanje slobodnu ovršinu, tečnost se enje dok se ne izjednači aralelna komoneta sile ovršinskog naona sa težinom stuba tečnosti iznad nivoa u sudu, sila ovršinskog naona deluje o kružnici a je: Q = ρπr = γ πr hg Q = cosθ γ h = ρrg Test itanja - kolokvijum. Agregatna stanja.. Pritisak. čvrsto stanje - telo ima određeni oblik i zareminu; tečno stanje - telo ima određenu zareminu, a oblik zavisi od suda u kome se nalazi; gasovito stanje - telo nema ni određeni oblik ni određenu zareminu: zauzima ceo rostor koji mu je na rasologanju; lazma. kalarna veličina koja se definiše kao odnos sile i ovršine na koju ta sila deluje u ravcu normalnom na tu ovršinu. = 3. Hidrostatički ritisak. Pritisak uslovljen težinom fluida (gravitacionom silom) naziva se hidrostatički ritisak. = ρgh 9
10 Test itanja - kolokvijum 4. Osobine hidrostatičkog ritiska. ritisak ima istu vrednost u svim tačkama koje se nalaze na istom nivou, ritisak ne zavisi od oblika suda u kome se nalazi fluid - hidrostatički aradoks, slobodne ovršine fluida u svim sojenim sudovima imaju iste nivoe bez oblzira na oblik sudova. 5. Određivanje gustine tečnosti. U cevi oblika slova U siaju se dve tečnosti različitih gustina koje se ne mešaju: ρ gh = 0 + ρgh h ρ = ρ h ρ ρ h h Test itanja - kolokvijum 6. Prenošenje soljnog ritiska kod čvrstih tela i tečnosti. Kod čvrstih tela ritisak se renosi samo u ravcu delovanja sile. Kod tečnosti rotisak se renosi u svim ravcima odjednako 7. Paskalov zakon. Pritisak koji se solja vrši na neku tečnost renosi se kroz nju na sve strane odjednako. 8. Zemljina atmosfera. = loj gasova koji okružuje Zemlju i na koji deluje Zemljina teža koja čestice gasa vuče ka ovršini Zemlje. Gasna smeša koja se sastoji od 78% azota, % kiseonika i % ostalih gasova (argona, ugljendioksida...) 9. lojevi zemljine atmosfera i srednja gustina. Troosfera, stratosfera, mezosfera i termosfera. kg ρ =.93 3 m Test itanja - kolokvijum 0. Atmosferski ritisak. Atmosferski ritisak je osledica sostene težine vazdušnog stuba iznad Zemljine ovršine. Normalni atmosferski ritisak: =035 Pa. Şila otiska. ila kojom fluidi deluju na otoljena tela naziva se sila otiska. Ima isti ravac kao i gravitaciona sila a surotan smer.. Arhimedov zakon. Na telo koje je otoljeno u tečnosti, deluje sila otiska jednaka težini istisnute tečnosti. = Q P a Test itanja - kolokvijum 3. lučajevi koji mogu nastuiti ri otaanju tela u tečnost. telo ada na dno ako je težina tela veća od sile otiska, telo lebdi ako je težina tela jednaka sili otiska, telo liva ako je ako je težina tela manja od sile otiska. 4. lučajevi koji mogu nastuiti ri otaanju tela u tečnost. telo ada na dno ako je težina tela veća od sile otiska, telo lebdi ako je težina tela jednaka sili otiska, telo liva ako je ako je težina tela manja od sile otiska. 5. Površinski naon. Pojava koja se javlja u ovršinskom sloju tečnosti kao osledica dejstva međumolekularnih sila koje brzo oadaju sa rastojanjem i koje deluju vrlo intenzivno samo na kratkim rastojanjima koja ne relaze 6nm. 0
11 Test itanja - kolokvijum 6. Posledice delovanja ovršinskog naona. Rezultujuća sila međumolekularnih rivlačnih sila ima smer ka unutrašnjosti tečnosti i ravac normalan na slobodnu ovršinu čime se smanjuje slobodna ovršina tečnosti i nastaje zategnuta membrane tako da laki redmeti livaju na ovršini. 7. Vrste sila koje se javljaju ri dodiru tečnosti i čvrstih tela. Kohezione sile - rivlačne sile između molekula iste vrste, Adhezione sile - rivlačne sile između molekula različitih vrsta. Test itanja - kolokvijum 9. Kailarne ojave. Kailarna atrakcija ako tečnost kvasi zidove kailara nivo tečnosti u kailarama je iznad nivoa tečnosti u sudu; Kailarna deresija - ako tečnost ne kvasi zidove kailara nivo tečnosti u kailarama je isod nivoa tečnosti u sudu. 8. Pojave koje se javljaju na granici čvrstih tela i tečnosti. ile adhezije veće od sila kohezije - tečnost kvasi čvrsto telo, odnosno tečnost teži razlivanju; ile kohezije veće od sila adhezije - tečnost se sušta niz čvrsto telo, odnosno tečnost teži formiranju kai.
Statika fluida. Tehnička fizika 1 15/12/2017 Tehnološki fakultet
Tehnička fizika 1 15/12/2017 Tehnološki fakultet Oblast koja proučava stanje fluida u mirovanju Hidrostatički pritisak Paskalov zakon Zemljina atmosfera i atmosferski pritisak Sila potiska i arhimedov
Διαβάστε περισσότερα10. STATIKA FLUIDA Uvod. -ionizirani plin (visoka temperatura) kvantnomehanički. -odreñen oblik i volumen. -poprimaju oblik posude
10. STATIKA FLUIDA 10.1. Uvod TVARI KRUTINE TEKUĆINE (KAPLJEVINE) PLINOVI PLAZMA BOSE- EINSTEINOV KONDENZAT -odreñen oblik i volumen -orimaju oblik osude volumennestlačiv -ionizirani lin (visoka temeratura)
Διαβάστε περισσότεραDefinicija fluida i pritiska
Definicija fluida i pritiska Model fluida u stanju mirovanja se pojednosatvljuje još i time što se uzima da u fluidu nema sila trenja između delića. Trenje se javlja tek pri kretanju fluida. Pod nestišljivim
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραSilu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će
Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će se bez obzira na masu kretati istim ubrzanjem Zanimljivo
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραMehanika fluida. Statika fluida.
Mehanika fluida. Statika fluida. Mehanika fluida (hidromehanika) hidrostatika (mirovanje fluida) hidrodinamika (kretanje fluida) 6. i 7. novembar 2013 godine 1 Pojam fluida Neprekidni kontakt sa raznim
Διαβάστε περισσότερα13. и 14. novembar godine
3. и 4. novembar 0. godine Kretanje fluida je znatno komlikovanije od kretanja čvrstog tela. Kretanje fluida se naziva strujanje fluida = nastaje zbog težine fluida ili razlike ritisaka razmatramo strujanje:
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραTest pitanja Statika fluida
Test pitanja Statika fluida 1. Agregatna stanja. čvrsto stanje - telo ima određeni oblik i zapreminu; tečno stanje - telo ima određenu zapreminu, a oblik zavisi od suda u kome se nalazi; gasovito stanje
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραIdealno gasno stanje-čisti gasovi
Idealno gasno stanje-čisti gasovi Parametri P, V, T i n nisu nezavisni. Odnos između njih eksperimentalno je utvrđeni izražava se kroz gasne zakone. Gasni zakoni: 1. ojl-maritov: PVconst. pri konstantnim
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραSila i Njutnovi zakoni (podsetnik)
Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik) -Sila je mera interakcije (međusobnog delovanja) tela. I Njutnov zakon (zakon inercije) II Njutnov zakon (zakon sile) III Njutnov zakon (zakon akcije i reakcije) [] =
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραElementi mehanike fluida
Glava 6 Elementi mehanike fluida Slobodno se može reći da smo mi, kao i druga živa biá na Zemlji, u neprekidnom kontaktu sa raznim vrtama fluida. Mi se krećemo kroz fluid i udišemo ga (vazduh), plivamo
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραFUNDIRANJE. Temelj samac ekscentrično opterećen u prostoru 1/11/2013 TEMELJI SAMCI
1/11/013 FUNDIRANJE TEEJI SACI 1. CENTRIČNO OPTEREĆEN TEEJ SAAC. EKSCENTRIČNO OPTEREĆEN TEEJ SAAC 1 Temelj samac ekscentrično oterećen rostor 1 1/11/013 Dimenzionisanje A temelja samca 3 Određivaje visine
Διαβάστε περισσότεραVISKOZNOST TEČNOSTI Viskoznost
VISKOZNOST VISKOZNOST TEČNOSTI Viskoznost predstavlja otpor kojim se pojedini slojevi tečnosti suprostavljaju kretanju jednog u odnosu na drugi, odnosno to je vrsta unutrašnjeg trenja koja dovodi do protoka
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραTEHNOLOŠKE OPERACIJE. Predavanje 2
TEHNOLOŠKE OPERACIJE Predavanje Agregatna stanja - faze http://hr.wikipedia.org/wiki/datoteka:water-elpot-transparent-3d-balls.png Vazduh, voda, mleko, voćni sok, krv... - gasovi i tečnosti Voda: 73,16
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSKA FIZIKA II Predavanja za 1. sedmicu nastave
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO INŽENJERSKA FIZIKA II Predavanja za 1. sedmicu nastave 1.MEHANIKA FLUIDA 1.1 Uvod Fluidima nazivamo tečnosti i gasove (plinove): to su supstance koje lako mijenaju oblik,
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραBIOFIZIKA TERMO-FIZIKA
BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. / p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραSistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραPripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Pleslić
. Mehanika tekućina: statika.. Tlak. Pascalov zakon. Hidrostatski tlak Tvar može ostojati u 3 agregatna stanja: čvrstom, tekućem i linovitom. Čvrsta tijela zadržavaju određeni volumen i oblik zbog relativno
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραGASNO STANJE.
GASNO STANJE http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html AGREGATNA STANJA MATERIJE Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije čestica i energije međumolekulskih
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Zakon o količini kretanja
MEHANIKA FLUIDA Zakon o količini kretanja zadatak Odrediti intenzitet sile kojom mlaz vode deluje na razdelnu račvu cevovoda hidroelektrane koja je učvršćena betonskim blokom (vsl) Prečnik dovodnog cevovoda
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραKinetička energija: E
Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραFizička svojstva fluida i definicije
Fizička svojstva fluida i definicije Pod fluidima se podrazumevaju materijali (substance) koji pod dejstvom tangencijalnih sila ili napona struje ili teku. Fluidi (tečnosti i gasovi) se mogu definisati
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραRad i energija. Rad i energija
Rad (P 45-46) Snaga (P 46) Energija (P 46-5) Potencijalna energija. Kinetiča energija Zaon održanja energije (P 5-5) Da bi rad bio izvršen neohodno je otojanje ile. Sila vrši rad: ri omerenju tela jednog
Διαβάστε περισσότεραViskoznost predstavlja otpor tečnosti pri proticanju. Viskoznost predstavlja unutrašnje trenje između molekula u fluidu.
VISKOZNOST VISKOZNOST Viskoznost predstavlja otpor tečnosti pri proticanju. Viskoznost predstavlja unutrašnje trenje između molekula u fluidu. VISKOZNOST Da li očekujete da će glicerol imati veću ili manju
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραTermodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima.
Termodinamika - Termo toplota - Dinamika promena, snaga Termodinamika je oblast fizike koja se bavi odnosima između toplote i drugih oblika energije. Konkretno objašnjava kako se toplotna energija pretvara
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότερα2. deo ZADACI. Hidrostatika
2. deo ZADACI 1 Hidrostatika Zadatak 1.1. Plovak, koji se sastoji od valjka (prečnika d V = 0.10 m i visine h V = 0.10 m) i cevčice (prečnika d C = 0.02 m i visine h C =1.00 m), nalazi se u vodi gustine
Διαβάστε περισσότεραPRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA
PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA Prostiranje toplote Konvekcija Pri konvekciji toplota se prostire kretanjem samog fluida (tečnosti ili gasa): kroz fluid ili sa fluida na čvrstu površinu ili sa čvrste površine
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραHIDROMEHANIKA UNIVERZITET U TUZLI PODJELA MEHANIKE FLUIDA I OSOBINE TEČNOSTI. Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ.
UNIVERZITET U TUZLI RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET PODJELA MEHANIKE FLUIDA I OSOBINE TEČNOSTI MEHANIKA TEČNOSTI HIDROMEHANIKA HIDROSTATIKA nauka o ravnoteži tečnosti HIDRODINAMIKA nauka o kretanju
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότερα