Hemija prelaznih metala sa koordinacionom hemijom
|
|
- Δωρόθεος Νικολάκος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Univerzitet u Nišu Prirodno-matematički fakultet Departman za hemiju Katedra za neorgansku hemiju Hemija prelaznih metala sa koordinacionom hemijom Školska: 2016/2017. godina Doc. dr Nenad S. Krstić P_12_M2
2 TITAN Otkriven: William Gregor Ime: Martin Klaproth, Po Titanu (grčka mitologija) Atomski broj 22 Grupa 4 Perioda 4 Kategorija d-metal A r Elek. konf. Ti: [Ar] 4s 2 3d 2 EI (kj/mol) I: II: III:
3 Titan (Ti) spada u rasprostranjene elemente i u Zemljinoj kori ga ima oko 0,6%, daleko više nego ugljenika, hlora ili sumpora na primer. Njegovih jedinjenja u prirodi ima malo, a i nalazišta ovog metala su retko koncentrisana u većim količinama. Ukupne svetske rezerve ilmenita su oko 700 miliona tona, do su svetske rezerve rutila nešto manje, oko 48 miliona tona
4 Svetska proizvodnja ilmenita i rutila (2014) Izvor:
5 Velike količine titana nalaze se u silikatnim stenama, ali se iste ne mogu komercijalno eksploatisati. Osnovne rude ovog metala su ilmenit - FeTiO 3 i rutil - TiO 2, kao i perovskit - CaTiO 3, brukit (ortorombična varijanta TiO 2, rutil i anatas - tetragonalna, akaogit - monoklinicna) brukit perovskit
6 Dobijanje Metalurški, titan se dobija iz ruda na temperaturama iznad crvenog usijanja u reakciji sa ugljenikom i hlorom pri čemu nastaje TiCl 4, koji se potom destiluje i odvaja od hlorida drugih metala. Ovaj hlorid se potom redukuje i prečišćava u elektrolučnim pećima u atmosferi argona, zato što metalni Ti lako reaguje na visokim temperaturama sa azotom i kiseonikom.
7 Reakcije dobijanja Ti iz rutila: TiO 2 + 2Cl 2 + 2C TiCl 4 + 2CO TiO 2 + 2Cl 2 + C TiCl 4 + CO 2 TiCl 4 + 2Mg Ti + 2MgCl 2 Reakcije dobijanja Ti iz ilmenita: 2FeTiO 3 + 7Cl 2 + 6C 2TiCl 4 + 2FeCl 3 + 6CO (900 C) TiCl 4 + 2Mg 2MgCl 2 + Ti (1100 C)
8 Šematski prikaz dobijanja Ti Izvor:
9 Primena titana Kao izuzetno lak metal, koji je otporan na koroziju, u odnosu na druge metale sličnih mehaničkih i termičkih osobina, titan se široko primenjuje u avio industriji, zatim za izradu postrojenja koja su u kontaktu sa morskom vodom, za proizvodnju parnih turbina i za druge potrebe
10 Izotopi U prirodi je zastupljeno 5 stabilnih izotopa 46 Ti, 47 Ti, 48 Ti, 49 Ti, and 50 Ti, izotop 48 Ti je najzastupljeniji 73.7%. 11 radioizotopa je okarakterisano, najstabilniji je 44 Ti sa poluvremenom života 63 godine; 45 Ti 184,8 minuta; 51 Ti 5,76 minuta; and 52 Ti 1,7 minuta. Svi ostali radioaktivni izotopi imaju poluvreme života manje od 33 sek.
11 Fizičke osobine Srebrnasto sjajan metal, male gustine i velike tvrdoće. To je vatrostalni (refractory metal) koji je otporan na visoku toplotu i habanje. Paramagnetan je metal sa niskom termalnom (21.9 W/(m K)) i električnom (420 nω m (at 20 C)) provodljivošću. TT ( C) 1668 TT ( C) 3287 ρ (g/cm 3 ) 4,506 (s) ; 4,11 (l) Elektronegat. 1,54 At. rad. (pm) 147 Kov. rad. (pm) 160 Magn. osob. paramagnetik Kristalna rešetka: heksagonalni α oblik koji prelazi u kubni β oblik na 882 C.
12 Hemijske osobine Titan reaguje sa kisonikom iz vazduha na1,200 C odnosno na 610 C u čistom kiseoniku pri čemu formira titan(iv)-oskid. Slabo reaguje sa kiseonikom i vlagom pri normalnim uslovima, pri čemu formira zaštitni oksid koji ga pasivizira. Kada se formira, zaštitni sloj je 1 2 nm debljine sa tendencijom blagog rasta (postigne otprilike 25 nm za 4 godine) Atmosferskom pasivizacijom titan postiže izrazitu stabilnost (otpornost na koroziju) gotovo sličnu platini. Ne reaguje sa razblaženom H 2 SO 4 ili HClom, što nije slučaj sa koncentrovanim kiselinama. Titan je termodinamički veoma reaktivan metal (negativan redoks potencijal) koji gori u normalnoj atmosferi pri temperaturama nižim of TT. Topljenje Ti je moguće u inertnoj atmosferi.
13 Izvor: Standardni redoks potencijali 3d-metala
14 Izvor: Eh-pH dijagram za Ti
15 Čist metal reaguje sa razblaženim kiselinama i bazama, rastvara se u vreloj HCl, HF kiselini i smeši HNO 3 i HF, gradeći pri tom kompleksne fluoride. Zagrevanjem na vazduhu, titan se oksiduje u TiO 2, sa halogenim elementima gradi tetrahalogenide TiX 4, sa azotom nitrid TiN, a sa ugljenikom karbid TiC. Prema valentnoj elektronskoj konfiguraciji Ti:[ ] 3d 2 4s 2, za titan su karakteristična oksidaciona stanja +2, +3 i +4. EI (kj/mol) I: II: III:
16 Jedinjenja Ti(II) Ti(II) gradi mali broj jedinjenja, sva ona su nestabilna i u vodenom rastvoru se lako oksiduju rastvorenim kiseonikom. Dobro su proučeni halogenidi ovog metala: TiCl 2, TiBr 2 i TiJ 2, kao i oksid TiO. U nevodenim sredinama postoji kompleksni jon TiCl Ljubičasti heksaakvatitanijum(ii) jon [Ti(H 2 O) 6 )] 2+ može se dobiti redukcijom Ti(IV) ili Ti(III) smešom metal/kiselina. On je veoma nestabilan i odmah se oskiduje kiseonikom iz vazduha. Ti 2+, je jako redukciono sredstvo, redukuje vodu do vodonika (on se oksiduje vodom do Ti 3+ ). Kako se lako oksiduje vazdušnim kiseonikom, nepostojan je u vodenim rastvorima
17 Jedinjenja Ti(III) Ti(III) gradi brojna jedinjenja, halogenidi, oksid, složene sulfo soli tipa NH 4 Ti 3 (SO 4 ) 5 9H 2 O, dvogube soli i kompleksi Titan(III)-nitrid (TiN) je dosta tvrd (kao safir i karborundum, 9 na Mohsovoj skali), pa se kao takav koristi za pravljenje alata za sečenje, bušenje... Titan(III)-karbid (TiC) je dosta tvrd (9-9,5 na Mohs-ovoj skali) i kao takav se koristi za pravljenje alata za sečenje, bušenje Titan(III)-hlorid (TiCl 3 ), koristi se kao katalizator za proizvodnju olefina i kao redukcioni agens u organskoj hemiji.
18 Elektrolitičkom ili hemijskom redukcijom jedinjenja Ti(IV) u kiseloj sredini (Zn u HCl) u vodenom rastvoru nastaje ljubičasti Ti(H 2 O) 6 3+ jon. Rastvori ovog jona su prilično stabilni, ali je ipak Ti 3+ -jon dovoljno jako redukciono sredstvo da redukuje H 2 SO 3 do S, Fe 3+ do Fe 2+ što je primenjeno u kvantitativnoj hemijskoj analizi tzv. titanometriji: Ti 3+ + H 2 O = TiO 2+ (aq) + 2H + + e - E = -0,1V.
19 U koordinacionoj hemiji najbolje su proučeni oktaedarski kompleksi TiCl 5 (H 2 O) 2- i TiF 6 3- koji kristališu sa katjonima alkalnih metala Iz vodenih rastvora u prisustvu hlorida kristališe ljubičasti kompleks Ti(H 2 O) 6 Cl 3. Iz istih rastvora, samo pod etrom zasićenim HCl-om, nastaje izomer ove kompleksne soli zelene boje, bruto formule TiCl 3 6H 2 O. Ti(H 2 O) 6 Cl 3
20 Jedinjenja Ti(IV) najbolje proučena jedinjenja Ti(IV) Oksid TiO 2 je najvažniji mineral ovog metala i ima ga u prirodi u obliku tri kristalne modifikacije: rutil, anataz i brucit. Titan(IV)-oksid je poznati beli pigment, koji se zbog velike moći pokrivanja upotrebljava kao bela boja u kozmetici, industriji boja i kao sastav emajla u keramičkoj industriji. Titan(IV)-oksid ima amfoterne osobine.
21 Iz koncentrovanih alkalnih rastvora soli Ti(IV) kristališu hidratizovani titanati opšte formule M 2 TiO 3 nh 2 O i M 2 Ti 2 O 5 nh 2 O. Najpoznatiji titanati su ilmenit FeTiO 3 i pervoksit CaTiO 3 ; njihova struktura je dobro proučena i preko nje su klasifikovani titanati ostalih metala. Strukturu ilmenita imaju titanati Mg, Mn, Co i Ni, a strukturu pervoksita Ba i Sr-titanat. U elektrotehnici značajan je barijum-titanat, BaTiO 3 kao dobar feromagnetik.
22 Halogenidi titana su različite postojanosti i osobina: praškasti TiF 4, bezbojna tečnost TiCl 4 i TiBr 4, kristalna supstanca TiJ 4 koji. Titan(IV)-hlorid lako hidrolizuje i gradi oksohloride. Jon Ti 4+ ne postoji u vodenom rastvoru zbog visokog jonskog potencijala (odnosa naelektrisanja i poluprečnika jona). Okso katjon TiO 2+ - titanil, ne postoji ni u vodenim rastvorima, ni u kristalnim solima tipa TiOSO 4 5H 2 O, jer je ova so izgrađena od lanaca (TiO) n 2n+1 i sulfato grupa.
23 U kiseloj sredini, soli titana sa vodonik-peroksidom daju intenzivno žutooranž obojeno jedinjenje koje je kvalitativni dokaz za soli Ti(IV) i vodonikperoksid, a koje sadrži peroksotitanil-jon u čestici [Ti(O 2 )(OH)] + (aq). Četvorovalentni titan gradi alkoholate Ti(OR) 4, lako dimerizuju, primenjuju se kao termostabilne boje.
24 VANADIJUM Otkriven: Andrés Manuel del Río Ime: Nils Gabriel Sefström, Po boginji lepote i ljubavi Vanadis (skandinavska mitologija) Atomski broj 23 Grupa 5 Perioda 4 Kategorija d-metal A r Elek. konf. Ti: [Ar] 4s 2 3d 3 EI (kj/mol) I: II: 1414 III: 2830
25 Vanadijum (V) je široko rasprostranjeni element i na Zemlji ga ima oko 0,02% ali krupnih nalazišta u svetu ima samo nekoliko. Izvor:
26 Poznata su 6 minerala ovog elementa, a najvažniji od njih je patronit sulfid složenog sastava, zatim vanadinit [Pb 5 (VO 4 ) 3 Cl] i karnotit - [K(UO 2 )VO 4 3/2H 2 O] koji je značajniji kao izvor uranijuma, a vanadijum je u njemu sporedni element. U rudama se mogu naći i sulfidni minerali vanadijuma V 2 S i V 2 S 5. Venecuelanska nafta je bogata vanadijumom, te se značajne količine oksida V 2 O 5 izdvajaju iz dimnih gasova koji nastaju njenim sagorevanjem. vanadinit karnotit
27 Dobijanje Metalurški postupak dobijanja čistog vanadijuma svodi se na redukciju čistog V 2 O 5 kalcijumom. Sirovi V(V)-oksid nastaje uglavnom prženjem sulfidnih ruda. Vrlo čist vanadijum dobija se sublimacijom i termičkim razlaganjem VI 2.
28 Primena vanadijuma Čist vanadijum ima malu primenu jer je reaktivan element i lako stupa u reakcije sa kiseonikom, azotom i ugljenikom.
29 U metalurgiji, vanadijum se dobro legira sa gvožđem i dodaje se čelicima da poveća njihovu kovnost, žilavost i tvrdoću koja se zadržava i na visokoj temperaturi. Zato se u procesu proizvodnje gvožđa sirovi V 2 O 5 redukuje zajedno sa Fe 2 O 3 i koksom u električnim pećima, pri čemu nastaje legura ferovanadijum. V 2 O 5 kao katalizator u industriji keramike. U industriji boja ferovanadijum
30 Izotopi Poznato je 11 izotopa čije se mase nalaze između Dva su prirodna 50 V sa 0,25% i 51 V sa 99,75%, koji ima nuklearni spin 7/2 i kao takav se koristi u NMR-u. Radioizotopi vanadijum Isotop Masa / Da Poluvreme života Način raspada Nuklearni spin Nujlearni magnetni moment 47 V m EC to 47 Ti 3 / 2 48 V d EC to 48 Ti V d EC to 49 Ti 7 / V m β - to 52 Cr 3 53 V m β - to 53 Cr 7 / 2 Izvor:
31 Fizičke osobine Srebrnast, srednje-težak, elastičan i kovan metal Paramagnetan je metal Oksiduje na vazduhu na 660 ( C), pri čemu se pasivizira TT ( C) 1910 TT ( C) 3407 ρ (g/cm 3 ) 6,0 (s) ; 5,5 (l) Elektronegat. 1,63 At. rad. (pm) 134 Kov. rad. (pm) 153 Magn. osob. paramagnetik Kristalna rešetka: centritana kubna.
32 Hemijske osobine čist vanadijum je jako reaktivan (reaguje lako sa O, N i S) dobro legira sa gvožđem i dodaje se čelicima da poveća njihovu kovnost, žilavost i tvrdoću koja se zadržava i na visokoj temperaturi. Prema elektronskoj konfiguraciji V:[ ]4s 2 3d 3, vanadijum ima 5 elektrona u valentnim energetskim nivoima i mogućnost da u reakcijama sa drugim elementima gradi jedinjenja sa stepenom oksidacije +5, a može da gradi i jedinjenja sa oksidacionim brojem +4, +3 i +2. U oksidacionom stanju +5 gradi stabilan oksid i oksoanjone koji nemaju sličnosti sa analognim jedinjenjima P koji ima 5 valentnih elektrona ali u 3s i 3p podnivoima. Izvesna analogija postoji kod oksihlorida ovih elemenata POCl 3 i VOCl 3 ; to su tečnosti koje lako hidrolizuju.
33 Eh-pH dijagram vanadijuma
34 Binarna jedinjenja vanadijuma Vanadijum relativno lako reaguje sa halogenim elementima i na malo povišenoj temperaturi gradi različite halogenide: VF 5 (bezbojna tečnost), VCl 4 (tamno-crvena tečnost), a VBr 3 i VJ 3 su čvrste supstance crne boje. U hemiji vanadijuma, poznati su i halogenidi sa nižim stepenom oksidacije vanadijuma i to: VF 4, VF 3, VF 2, VCl 3, VCl 2, VBr 3, VBr 2 i VJ 2. Poznati su i kompleksni halogenidi, kao [VF 6 ] - jon, a iz njega se mogu dobiti i druge kompleksne čestice. Sa kiseonikom, vanadijum gradi stabilan vanadijum(v) oksid V 2 O 5.
35 Hemija vanadijuma(v) Sagorevanjem u kiseoniku vanadijum gradi oksid V 2 O 5 narandžasti prah koji može kristalisati u obliku iglica rombične strukture. Rastvaranjem ovog kiselog oksida u alkalijama nastaju različiti anjoni. U jako baznoj sredini nastaje mononuklearni vanadat jon, tetraedarske strukture. Povećanjem kiselosti rastvora nastaju dimeri i trimeri opšte formule [V 2 O 6 (OH)] 3- i [V 3 O 9 ] 3-. Primeri nekih oksoanjona V(V)
36 U jako baznoj sredini nastaje mononuklearni vanadat jon VO 3-4, tetraedarske strukture. Povećanjem kiselosti rastvora nastaju dimeri i trimeri opšte formule [V 2 O 6 (OH)] 3- i [V 3 O 9 ] 3-. U kiseloj sredini, do ph=2, postoje i metavanadati, a ispod te ph vrednosti, talože se hidratisani polimerizovani V 2 O 5 H 2 O koji predstavlja slobodnu metavanadatnu kiselinu (HVO 3 ) n neodređenog stepena polimerizacije. U kiseloj sredini, ona se rastvara i daje žuti VO 2+ dioksovanadijum (V) jon koji postoji u solima opštih formula M 3' [VO 2 (C 2 O 4 ) 2 ] i M ' [VO 2 (SO 4 )], u IR i Raman spektrima, jedinjenja ovog jona imaju apsorpcione trake koje potiču od M = O vibracija
37 Kompleksni joni cis-konfiguracije su mnogo stabilniji od trans- izomera i to cis-[vo 2 Cl 4 ] 3- i cis-[vo 2 EDTA] 3-, što je opšta karakteristika izomera d- metala u oksidacionim stanjima metala bez d- elektrona (jaki - donor atomi O pri tom reaguju sa d xz i d yz orbitalama metala i zajedno još sa d xy, a to je mnogo pogodnije u cis- položaju nego u trans- položaju). U hemiji V(V) interesantna su perokso jedinjenja kao: KH 2 [VO 2 (O 2 ) 2 ] H 2 O i M 3' [V(O 2 ) 4 ] nh 2 O, koja se mogu posmatrati kao jedinjenja izvedena zamenom kiseonika u jonu [VO 4 ] 3- peroksojonima.
38 Hemija vanadijuma(iv) V(IV) je najstabilnije oksidaciono stanje ovog metala plavi oksid VO 2 se može dobiti pažljivom redukcijom V 2 O 5 topljenjem sa oksalnom kiselinom. To je amfoterni oksid koji se lako rastvara i u bazama i u kiselinama. hemija vanadijuma(iv) je hemija jedinjenja oksovanadijuma(iv), odnosno hemija vanadila VO 2+. Kavansit sadrži vanadil katjon
39 kompleksi sa grupom VO 2+ mogu imati koordinacioni broj 5 ili 6: [VO(dipy) 2 Cl] +, [VO(acac) 2 ], [VO(NCS) 4 ] 2-. U kompleksima, a i u drugim jedinjenjima, VOSO 4 2H 2 O i (NH 4 )[VO(C 2 O 4 ) 2 ] 2H 2 O, jedna veza V O je kraća od ostalih veza koje vanadijum gradi sa kiseonikom iz sulfatnog ili oksalatnog anjona i odgovara dužini dvostruke veze koja je rezultat O(p ) V(d ) interakcije. Sva ova jedinjenja imaju istu karakterističnu apsorpciju u IR oblasti spektra od cm -1 zbog veze V=O.
40 Svi kompleksi sa koordinacionim brojem 5 lako vezuju još jedan ligand u trans položaju u odnosu na kiseonik iz vanadila V O, i to pre svega ligande koji su dobri donori elektrona kao piridin, trifenilfosfin i postaju kompleksi oktaedarske strukture sa koordinacionim brojem metala 6. Kompleks VO 2+ jona sa acetilacetonatom
41 Hemija vanadijuma(iii) V(III) manje zastupljen u odnosu na V(V) i V(IV) oksid V 2 O 3 je baznih osobina, rastvara se u kiselinama i daje akva- jon ili njegove komplekse. Elektrolitičkom redukcijom jedinjenja V(IV) i V(V) nastaju plavo obojeni rastvori u kojima postoji jon [V(H 2 O) 6 ] 3+. Ovi rastvori se lako oksiduju na vazduhu: VO H + + e - = V 3+ + H 2 O E = 0,36V Jon [V(H 2 O) 6 ] 3+ postoji u vodenim rastvorima u kojima dolazi delimično do njegove hidrolize do jona V(OH) 2+ i VO + i u stipsama M'V(SO 4 ) 2 12H 2 O.
42 [V(H 2 O) 6 ] 2+ [V(H 2 O) 6 ] 3+ [VO(H 2 O) 5 ] 2+ [VO(H 2 O) 5 ] 3+
43 Hemija vanadijuma(ii) V(II) gradi najmanji broj jedinjenja. V 2+ nastaje u rastvoru elektrohemijskom redukcijom jedinjenja vanadijuma sa višim oksidacionim stanjem. Ovi ljubičasto obojeni rastvori su vrlo nestabilni i lako se oksiduju na vazduhu do VO 2+ - jona. M' 2 SO 4 VSO 4 6H 2 O i sulfatu VSO 4 7H 2 O
Hemija prelaznih metala sa koordinacionom hemijom
Univerzitet u Nišu Prirodno-matematički fakultet Departman za hemiju Katedra za neorgansku hemiju Hemija prelaznih metala sa koordinacionom hemijom Školska: 2016/2017. godina Doc. dr Nenad S. Krstić P_13_M3
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότερα13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA. Elektronska konfiguracija ns 2 np 1 B 4
13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA Bor redak element, najčešće u obliku minerala boraksa, Na 2 B 4 O 7 10H 2 O. Aluminijum najrasprostranjeniji metal u Zemljinoj kori (8,3 mas.%) i
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραOsnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji
Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραPREDMET:ODABRANA POGLAVLJA IZ HEMIJE za studente IV semestra rudarskog odseka Profesor dr Aleksandra Kostić-Pulek
PREDMET:DABRANA PGLAVLJA IZ HEMIJE za studente IV semestra rudarskog odseka Profesor dr Aleksandra KostićPulek Predavanje br.viii:elementi SPREDNIH PDGRUPA PERIDNG SISTEMA ELEMENATA (B GRUPAPRELAZNI METALI
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραHALKOGENI ELEMENTI HALKOGENI ELEMENTI
HALKGENI ELEMENTI HALKGENI ELEMENTI 16. grupa Periodnog sistema elemenata. Kiseonik najrasprostranjeniji element na Zemlji: 45,5 mas.% litosfere 23 mas.% (21 vol.%) atmosfere 86 mas.% hidrosfere umpor
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραREGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar)
REGIONALNO-METAMORFNE STENE (200-800ºC; 2-10 kbar) PODELA PREMA TEKSTURI 1. ŠKRILJAVE I 2. MASIVNE METAMORFNE STENE PODELA PREMA STEPENU KRISTALINITETA (NE ZAVISI OD STEPENA METAMORFIZMA) 1. STENE VISOKOG
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραHEMIJA ELEMENATA. Grupa 12. Li i K. Zn i Hg. Grupa 2. Mg. Prelazni metali Ti, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, Cu. Plemeniti gasovi
HEMIJA ELEMENATA Grupa 1. Li i K HEMIJA ELEMENATA Grupa 2. Mg Grupa 12. Zn i Hg Prelazni metali Ti, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, Cu Plemeniti gasovi Grupa 13. B i Al Grupa 14. C Pb Si Sn Grupa 15. NiP Grupa
Διαβάστε περισσότεραIII-b grupa (grupa skandijuma)
III-b grupa (grupa skandijuma) Simbol Ime Elektr. konfig. Atom. r nm Tt o C Tk o C I-energ. jon.-ev E o V d g/cm 3 Sc skandijum ( 18 Ar) 3d 1 4s 2 0,162 1539 2370 6,58-2,08 3,0 Y itrijum ( 36 Kr) 4d 1
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραOSNOVNA ŠKOLA HEMIJA
OSNOVNA ŠKOLA HEMIJA Zadatak broj Bodovi 1. 8 2. 8 3. 6 4. 10 5. 10 6. 6 7. 10 8. 8 9. 8 10. 10 11. 8 12. 8 Ukupno 100 Za izradu testa planirano je 120 minuta. U toku izrade testa učenici mogu koristiti
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραREAKCIJE OKSIDO-REDUKCIJE (REDOKS REAKCIJE)
REAKCIJE OKSIDO-REDUKCIJE (REDOKS REAKCIJE) OKSIDACIJA - REAKCIJE SA KISEONIKOM i NASTANAK OKSIDA... Najpoznatije takve reakcije jesu reakcije SAGOREVANJA! 2 Ca(s) + O 2 (g) 2 CaO(s) 2 H 2 (g) + O 2 (g)
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραNastaju sjedinjavanjem prostih jedinjenja ili jona, zbog čega se nazivaju kompleksna (složena) jedinjenja. CuSO 4. (aq) + 4NH 3. (aq) [Cu(H 2.
KMPLEKSI Nastaju sjedinjavanjem prostih jedinjenja ili jona, zbog čega se nazivaju kompleksna (složena) jedinjenja. CuS 4 (s) 2 Cu 2+ (aq) + S 2-4 (aq) CuS 4 (aq) + 4N 3 (aq) [Cu ]S 4 (aq) [Cu( 2 ] 2+
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραKiselo-bazne ravnoteže
Uvod u biohemiju (školska 2016/17.) Kiselo-bazne ravnoteže NB: Prerađena/adaptirana prezentacija američkih profesora! Primeri kiselina i baza iz svakodnevnog života Arrhenius-ova definicija kiselina i
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραmali atomski i kovalentni radijus, velika energija jonizacije, mala stabilnost H - -jona SLIČNOST i sa alkalnim metalima (1 valentni e -,
VODONIK najrasprostranjeniji element u Vasioni (88,6 at.%) 3. po rasprostranjenosti na Zemlji (iza O i Si), 15 at.% prvi, najlakši i najjednostavniji element (1 p + i 1 e - ) 1s 1 : mali atomski i kovalentni
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραGRUPA HALOGENA. Halogeni oni koji lako grade soli (oznaka X) Rasprostranjenost im opada sa porastom Z
Halogeni oni koji lako grade soli (oznaka X) Rasprostranjenost im opada sa porastom Z Zbog velike reaktivnosti ne nalaze se u elementarnom stanju F mineral fluorit CaF 2 Cl morskavodau obliku soli I jedini
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραčilska šalitra) Fosfor u litosferi u obliku fosfornih minerala: najvažniji iz grupe apatita Ca 5 šalitra, NaNO 3 ) 3 (PO 4
15. GRUPA PERIDG SISTEMA 15. GRUPA PERIDG SISTEMA Azot najrasprostranjeniji element u atmosferi 78 vol.% atmosfere mala zastupljenost u litosferi (K 3 šalitra, a 3 čilska šalitra) Fosfor u litosferi u
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραN u elementarnom stanju 78,4 vol% (75,5 mas.%) atmosfere. As, Sb, Bi malo zastupljeni u obliku sulfidnih minerala
GRUPA AZOTA GRUPA AZOTA Pniktogeni zagušljivci N u elementarnom stanju 78,4 vol% (75,5 mas.%) atmosfere P u obliku fosfornih minerala apatita Ca 5 (PO 4 ) 3 X (X = F,Cl, OH) As, Sb, Bi malo zastupljeni
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA ~ KOORDINACIONA JEDINJENJA
Διαβάστε περισσότερα3. Υπολογίστε το μήκος κύματος de Broglie (σε μέτρα) ενός αντικειμένου μάζας 1,00kg που κινείται με ταχύτητα1 km/h.
1 Ο ΚΕΦΑΛΑΙΟ ΑΣΚΗΣΕΙΣ 1. Ποια είναι η συχνότητα και το μήκος κύματος του φωτός που εκπέμπεται όταν ένα e του ατόμου του υδρογόνου μεταπίπτει από το επίπεδο ενέργειας με: α) n=4 σε n=2 b) n=3 σε n=1 c)
Διαβάστε περισσότεραΝόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραRAVNOTEŽE U RASTVORIMA KISELINA I BAZA
III RAČUNSE VEŽBE RAVNOTEŽE U RASTVORIMA ISELINA I BAZA U izračunavanju karakterističnih veličina u kiselinsko-baznim sistemima mogu se slediti Arenijusova (Arrhenius, 1888) teorija elektrolitičke disocijacije
Διαβάστε περισσότεραHEMIJA ELEMENATA VODONIK
HEMIJA ELEMENATA Najrasprostranjeniji element u Vasioni (88,6 at.%). Na trećem mestu po rasprostranjenosti na Zemlji (15 at.%, iza O i Si). Prvi, najlakši i najjednostavniji element (1 p + i 1 e ). SVOJSTVA
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA PROIZVOD RASTVORLJIVOSTI
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραVodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Vodik Najzastupljeniji element u svemiru (maseni udio iznosi 90 %) i sastavni dio Zvijezda. Na Zemlji je po masenom udjelu deseti element po zastupljenosti. Zemljina gravitacija premalena je da zadrži
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραSupstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori
Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραPREDMET:ODABRANA POGLAVLJA IZ HEMIJE za studente IV semestra rudarskog odseka Profesor dr Aleksandra Kostić-Pulek
PREDMET:DABRANA PGLAVLJA IZ HEMIJE za studente IV semestra rudarskog odseka Profesor dr Aleksandra Kostić-Pulek Predavanje br.v ELEMENTI GLAVNIH PDGRUPA PERIDNG SISTEMA ELEMENATA (A GRUPA) Sadržaj casa:
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA Opšta i neorganska hemija I KOLOKVIJUM. 5. Navesti osobine amfoternih oksida i napisati 3 primera amfoternih oksida.
Dr Sanja Podunavac-Kuzmanović, redovni profesor tel: (+381) 21 / 485-3693 fax: (+381) 21 / 450-413 e-mail: sanya@uns.ac.rs web page: hemijatf.weebly.com ISPITNA PITANJA Opšta i neorganska hemija I KOLOKVIJUM
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραC kao nukleofil (Organometalni spojevi)
C kao nukleofil (Organometalni spojevi) 1 Nastajanje nukleofilnih C atoma i njihova adicija na karbonilnu grupu Ukupan proces je jedan od najkorisnijih sintetskih postupaka za stvaranje C-C veze 2 Priroda
Διαβάστε περισσότεραHEMIJA. eksterna provjera znanja učenika na kraju iii ciklusa osnovne škole. školska 2012/2013. godina UPUTSTVO
HEMIJA eksterna provjera znanja učenika na kraju iii ciklusa osnovne škole školska 2012/2013. godina UPUTSTVO Ne otvarajte test dok vam test-administrator ne kaže da možete početi sa radom. Dozvoljen pribor:
Διαβάστε περισσότεραEstimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design
Supplemental Material for Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design By H. A. Murdoch and C.A. Schuh Miedema model RKM model ΔH mix ΔH seg ΔH
Διαβάστε περισσότεραHALOGENI ELEMENTI HALOGENI ELEMENTI. Elektronska konfiguracija ns 2 np 5
17. grupa Periodnog sistema elemenata. Zajednički simbol X. Ne nalaze se u prirodi u elementarnom stanju (zbog velike reaktivnosti), već u obliku: F minerala fluorita (CaF 2 ) Cl minerala halita (NaCl)
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότερα1. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MOLEKULA HEMIJSKA VEZA
EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MLEKULA Molekul je najsitnija čestica koja se sastoji od dva ili više istih atoma, a to su molekuli elemenata: Cl 2, 2, N 2,
Διαβάστε περισσότεραPri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže:
HEMIJSKE VEZE Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže: - prelaskom atoma u pozitivno i negativno naelektrisane jone koji se međusobno privlače, jonska veza - sparivanjem
Διαβάστε περισσότερα