TOPLOTA I RAD, PRVI ZAKON TERMODINAMIKE
|
|
- Ἀρφαξάδ Παπαφιλίππου
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 TOPLOTA I RAD, PRI ZAKON TERMODINAMIKE
2 Mehanički rad u termodinamici uvek predstavlja razmenu energije izmedju sistema i okoline. Mehanički rad se javlja kao rezultat delovanja sile duž puta: W Fdl W Fdl Sila F mora biti spoljašnja sila. Rad je često nastao dejstvom sile na površinu, odnosno, na neki klip W F dl F A A dl Pd Jedinice za rad su dobijene kao proizvod jedinica sile i rastojanja: J = Nm W YdX Postoje i drugi oblici rada i i
3 Energija je sposobnost da se vrši rad ili prenese toplota Toplota : energija razmenjena tokom prenosa energije, kao rezultat razlike u temperaturi dva sistema Rad: Energija preneta da bi se izvršila promena položaja, dejstvo sile na odredjenom putu: w = F x d T low q T high Jedinica za energiju, toplotu i rad je J = Nm, ali i 1 kalorija (cal) = J Kada se energija prenosi sa jednog sistema na drugi to se manifestuje kao promena toplote ili kao rad. 6.1
4 Konvencije o predznaku toplote i rada: Po dogovoru, znak se odredjuje zavisno od toga da li kao rezultat promene, unutrašnja energija sistema raste ili opada. Znak unutrašnje energije, rada i toplote je pozitivan ako ih sistem prima, a negativan ako ih sistem odaje. Ako sistem vrši rad (odaje toplotu), unutrašnja energija se smanjuje rad (toplota) je negativan. Ako se rad vrši na sistemu (predaje mu se toplota), to dovodi do povećanja unutrašnje energije taj rad (toplota) je pozitivan.
5 Sabijanje gasa u sistemu: w = P ; w > 0 vrši rad nad sistemom Okruženje Širenje gasa u sistemu; sistem vrši rad koji onda okruženje dobija: w < 0 q > 0 okolina daje toplotu sistemu - proces u sistemu je endoterman. q < 0 sistem daje tolotu okruženju proces u sistemu je egzoterman.
6 Dakle, kad god sistem dobije energiju (uveća svoju unutrašnju energiju), tu energiju je obezbedilo okruženje, koje je izgubilo tačno ekvivalentnu količinu energije. Slično, kada sistem izgubi neku količinu energije, tu količinu energije dobilo je okruženje. Energija može biti prevedena iz jednog u drugi oblik (potencijalna energija tela u mirovanju pretvara se u kinetičku energiju kada isto to telo pada...). Ali, energija ne može biti uništena niti stvorena.
7 Dakle, unutrašnja energija sistema može biti promenjena ili tako što će sistem izvršiti rad koji dobija okruženje; ili tako što će taj sistem dobiti toplotu iz okruženja. I, dok iz okruženja često možemo da uočimo različite promene koje su se pri tim prenosima energije izmedju sistema i okoline desile (otopljen led u okruženju, povećana ili smanjena temperatura, povećana ili smanjena količina materije u okruženju); sistem je neosetljiv na način promene. Bilo koji oblik energije da je dobio, (toplotu ili rad) sistem je stornira i čuva kao unutrašnju energiju.
8 I ZAKON TERMODINAMIKE E = E K + E P + U Za zatvoreni sistem koji miruje kao celina (m = const, E E = ΔU = Q W E - ukupna promena energije sistema Q - toplota predata sistemu W - rad izvršen od strane sistema const): U - je veličina specifična za termodinamiku; predstavlja kinetičku i potencijalnu energiju molekula, atoma i subatomskih čestica koje se nalaze u sistemu. Apsolutna vrednost U se ne može se odrediti. Na sreću, samo promene U su neophodne i one se mogu naći eksperimentom.
9 ZATORENI SISTEM: ili, u diferencijalnom obliku: U = Q - W du = Q - W * sva razmena energije sa okruženjem služi jedino da se promeni unutrašnja energija. * ukupna enegija jednog sistema i okružujuće sredine mora ostati konstantna, mada energija može prelaziti iz jednog oblika u drugi. * energija ne može biti stvorena niti uništena (E = mc 2!) U U 2 1 du du U U U 2 1 ne zavisi od puta!
10 Prvi zakon termodinamike Zakon o održanju energije Energija ne može biti stvorena niti uništena, ona može biti samo prevedena iz jednog oblika u drugi. Energija univerzuma je konstantna.
11 Kada je sistem na konstantnom pritisku a može da menja zapreminu, energija dovedena kao toplota mora biti vraćena okruženju kao rad. U tom slučaju promena unutrašnje energije je manja od energije koja je sistemu data kao toplota. du = Q - W
12 I zakon daje vezu izmedju unutrašnje energije U, toplote i rada Kada sistem doživljava hemijsku ili fizičku promenu, promena unutrašnje energije U je jednaka zbiru tolote koju je sistem primio ili odao i rada koji je tom prilikom obavljen. U = Q + (-W) Q = tolota; W = rad Q je tolota koju sistem prima od okoline i zato ima pozitivan znak u jednačini, a rad koji sistem vrši ima negativan znak W.
13 Slučaj izolovanog sistema: Eksperimentalno je nadjeno da, ako je sistem izolovan od okruženja, tada je promena unutrašnje energije nemoguća. Dakle, ako je sistem izvršio rad, i potom smo ga izolovali, ne možemo se vratiti tom sistemu posle nekog vremena i očekivati da on izvrši isti rad ponovo. Saznanje o tome formulisano je kroz tvrdnju da perpetuum mobile mašina nikada nije konstruisana. Jedna od formulacija I zakona termodinamike takodje glasi: Unutrašnja energija izolovanog sistema je konstantna.
14 Kada se energija prenosi sa jednog sistema na drugi to se manifestuje kao promena toplote ili kao rad. Q i W nisu osobine sistema jer njihove promene zavise od puta! Njihova integracija daje konačne vrednosti a ne razliku vrednosti izmedju 2 stanja. Q Q; W W
15 Termodinamičke funkcije stanja i funkcije puta Funkcije stanja su osobine sistema koje zavise samo od njegovog trenutnog stanja (temperature, pritiska, visine..) a ne zavise od puta kojim je to stanje dostignuto. Funkcije puta su osobine sistema koje zavise od puta kojim je sistem došao u to stanje. Put 2 stanje A stanje B Put 1
16 Funkcije stanja zavise samo od početnog i krajnjeg stanja sistema Primer: unutrašnja energija na nju utiču temperatura i pritisak
17 Funkcije puta Rad i toplota nisu funkcije stanja, jer one zavise od toga kako je proces tekao.
18 PT sistemi Najprostiji termodinamički sistem sastoji se od odredjene mase fluida koji se menja kao rezultat neke hemijske promene, ili, još jednostavnije, zahvaljujući dejstvu neke spoljašnje sile. Na primer, u reakciji Zn(s) + 2H+(aq) Zn 2+ (aq) + H 2 (g) se razvija gas, što dovodi do ekspanzije. Takvi sistemi su opisani sa 3 merljive veličine - P, i T PT sistemi.
19 W F dl F A A dl Pd Potrebna je jednačina stanja koja povezuje ove 3 veličine. P = RT
20 P = const = const T = const
21
22 Postoje odredjeni uslovi pod kojima su izrazi za rad i toplotu odredjeni: kada su P ili = const, a izvršeni rad je mehanički rad protiv spoljašnjeg pritiska. Kada je P = const rad je W = P, a pošto je zapremina odredjena i nezavisna od puta, jasno je da će i W biti odredjeno. Tada jednačina postaje: U = Q P - P ; odnosno, Q P = U + P * ENTALPIJA *
23 Kako su U i P odredjeni samo početnim i krajnjim stanjem, sledi da je apsorbovana Q takodje nezavisna od puta pri P = const. Tada je: Q P = (U B - U A ) +P( B - A ) = (U B + P B ) - (U A + P A ) Kako su P i osobine stanja sistema, U + P je takodje zavisno samo od stanja, a ne i od istorije sistema (predjenog puta) U + P na P = const toplotni sadržaj sistema, toplotna funkcija ENTALPIJA. Q P = H B - H A = H Povećanje toplotnog sadržaja sistema jednako je toploti apsorbovanoj pri P = const. H = U + P ; dh = du + Pd
24 Pri = const, = 0, ne vrši se spoljašnji rad! Q = U = U B - U A apsorbovana toplota pri procesu bez promene zapremine jednaka je povećanju energetskog sadržaja sistema. Jednačina H = U + P može biti napisana za bilo koju količinu materijala. Kako su H, U i ekstenzivne veličine proporcionalne masi materijala, one se mogu definisati po jednom molu supstance. Tada one postaju molarne osobine molarna entalpija, molarna zapremina
25 REERZIBILNOST U termodinamici, primarni interes je sistem, a ne okruženje, i osnovni zahtev je da termodinamičke jednačine koje opisuju promene na sistemu budu izražene osobinama sistema. Specijalna vrsta procesa za koje je uvek moguće postaviti jednačine koje se baziraju na osobinama sistema su REERZIBILNI PROCESI. REERZIBILAN proces je onaj proces koji u bilo kom stupnju može biti vraćen u suprotnom smeru, dejstvom infinitezimalne promene spoljašnjih uslova.
26 Eksperiment: cilindar i klip koji su adijabatski izolovani od okruzenja; i gas u cilindru. Ako izmedju cilindra i klipa nema trenja, onda je pocetno stanje ravnotezno, ravnoteza postoji izmedju sile koju masa vrsi na dole i pritiska gasa. Unutrašnji pritisak je jednak težini klipa / njegova površina; što znači da nema razlike izmedju unutrašnjeg i spoljašnjeg pritiska.
27 Ako se ukloni masa m, klip će se podići, dobiti ubrzanje i oscilovaće ovakav proces je IREERZIBILAN (NEPORATAN), bez obzira što nema trenja.
28 Jedini način da se ovo izbegne je da se oduzimaju mase dm, beskonačno sporo. Tada će se položaj klipa pomerati za vrlo malo rastojanje - dl, on neće dobiti ubrzanje i neće oscilovati, tako da je sledeće stanje sistema takodje ravnotežno.
29 ali je P sada unutrašnji pritisak sistema! U svakom momentu proces se može vratiti nazad. Promena se može izvršiti kontinualnim uklanjanjem masa dm. Reverzibilni procesi se mogu vršiti beskonačno sporo tako da je sistem uvek u ravnoteži sa okolinom. Reverzibilni proces se definiše kao niz uzastopnih ravnotežnih stanja. ažna osobina reverzibilnih procesa je da sistem nikad nije uklonjen iz ravnotežnog stanja više nego infinitezimalno. Sistem se uvek može definisati sa T i P, i uvek je primenljiva neka od jednačina stanja. Takodje, kako je sistem uvek u ravnoteži sa okruženjem, unutrašnji pritisak je u ravnoteži sa spoljašnjim silama. Za reverzibilni proces važi jednačina W Pd
30 Reverzibilni proces je fikcija, misaoni eksperiment; ali od izuzetnog značaja jer omogućava izračunavanje rada W iz osobina sistema. Reverzibilni procesi omogućavaju saznavanje: *gornje granice rada W koji može biti dobijen u procesu koji daje rad. donje granice rada W koji je neophodan u procesu koji koristi rad.
31 Reverzibilna promena Reverzibilan je onaj proces koji u bilo kom stupnju može biti vraćen u suprotnom smeru, dejstvom infinitezimalne promene spoljašnjih uslova. U reverzibilnoj promeni, ekspanziji ili kompresiji, p ex = p gas Ireverzibilna promena ireverzibilna je svaka promena koja nije reverzibilna. U ireversibilnoj ekspanziji, p ex < p gas p ex p gas U ireverzibilnoj kompresiji p ex > p gas p ex p gas p ex p gas
32 Toplotni kapaciteti Količina toplote koja treba da se doda zatvorenom PT sistemu da bi se postigla promena stanja zavisi od načina kako se proces izvodi. Samo za reverzibilne procese gde je put promene potpuno definisan moguće je povezati toplotu Q sa osobinama sistema. Toplotni kapacitet sistema definisan je kao količina toplote koja je potrebna da se temperatura sistema podigne za 1.
33 C X Q dt X C Q dt pri = const, Q aps = U C du dt du = C dt pri P = const, Q aps = H C P dh dt P dh = C P dt
34 Izotermalni i adijabatski procesi Adijabatski je onaj proces u kome nema razmene toplote sa okolinom. Izotermalni je onaj proces u kome je početna temperatura jednaka krajnjoj; odnosno, u kome nema promene temperature.
35 Izotermalni reverzibilni rad w P spoljašnje d Reverzibilni proces znači da je p spoljašnje = p gasa u unutrašnjosti cilindra p gasa n RT w nrt d - nrtln 2 1
36 Kod adijabatskog sistema datog sastava dobija se ista promena temperature ako se nad tim sistemom izvrši isti rad na različite načine. Sistem je izolovan adijabatskim zidovima, i ne može mu se dovesti toplota, ali mu se može dovesti električni rad, ili se nad njim može izvršiti mehanički rad okretanjem pedala, na primer. Ako se nad sistemom dakle izvrši rad u istoj količini, na različite načine; uvek će biti dobijeno isto povećanje temperature (izolovan je i ne može da oda toplotu T raste!)
37 Prvi zakon termodinamike za slučaj adijabatskog sistema glasi: Rad potreban da se adijabatski sistem promeni iz jednog stanja sistema u drugo stanje sistema je isti, kako god da je taj rad izvršen. du = Q - W
38 q=0 du= - w Za idealni gas C dt = -p spoljasnje d Ako je promena reverzibilna p spolja = p unutra = nrt/ Pa sledi da je: C (dt/t) = -nr(d/) C dt = -nrt(d/) Integraljenjem: C (T 2 -T 1 ) = -nrtln( 2 / 1 ) Adijabatska ekspanzija q q w
39 Termodinamički uslov idealnosti za gas du U d U T T dt du U T d C dt na T = const, dt = 0 i onda d 0 pri širenju Kada nema interakcija izmedju molekula, unutrašnja energija ne zavisi od njih, i kada se vrši širenje, ΔU se ne menja zbog toga to se savladavaju medjumolekulske interakcije.
40 U T 0 Očigledno, pri T = const, unutrašnja energija idealnog gasa nezavisna je od njegove zapremine. Ovo je jedna od definicija idealnog gasa. Drugim rečima, unutrašnja energija idealnog gasa zavisi samo od temperature, to je u skladu sa kinetičkomolekularnom teorijom.
41 Joule-Thompson-ov efekat U T 0 Termodinamički uslov idealnosti gasa
42 Joule-Thompson-ov efekat
43 Pod odredjenim uslovima, dogadja se hladjenje gasa (T 1 >T 2 ) Radi se o adijabatskom sistemu! q=0 Rad potreban da se 1 mol gasa progura kroz slavinu je: w levo =P 1 1 (rad na sistemu, od strane levog klipa) w desno =P 2 2 (rad koji sistem vrsi na desnom klipu!)
44 Ukupni rad moze biti izražen kao: Kako je q=0: zato, w U U P P U P P H H 2 P H 1 U 1 P 1 1
45 H H dh dt dp 0 T P P T H H dt dp T P P T T ( H / P) T P H ( H / T ) P
46 dh = du + Pd + dp = TdS Pd + Pd + dp dh = TdS + dp. Sada diferenciranjem po P dobijamo: H P T T S P T T T T P P C P
47 Reverzibilno izotermalno širenje idealnog gasa Razmatra se cilindar sa klipom bez trenja. Spoljašnji pritisak se održava uvek za beskonačno mali iznos manji od P gasa. Širenje gasa je vrlo sporo. Iz rezervoara toplote biće uzeta toplota Q potrebna da se kompenzuje rad širenja. Kako se proces vrši vrlo sporo (reverzibilno) apsorpcija Q dešava se istom brzinom sa kojom se troši u obliku rada, i T = const. Izvršeni rad u izotermalnom reverzibilnom širenju je maksimalni mogući rad za datu promenu zapremine. P - pritisak u nekom stupnju širenja, P - dp spoljašnji pritisak. Rad koji se izvrši kada gas poveća zapreminu za d je: 2 w ( P dp) d Pd dp d Pd W Pd Kod izotermalnog reverzibilnog procesa P je odredjeno sa T i u svakom momentu. Za 1 mol idealnog gasa: P = RT P=RT/; pa je na T = const: 1 W 2 RT d 1 RT ln 2 1 W RT P P ln 1 2
48 Kako je kod idealnog gasa unutrašnja energija U nezavisna od, iz jednačine prvog zakona termodinamike sledi da je: Q = W toplota apsorbovana iz okoline ravna je radu koji sistem daje okolini (IDEALNOST). Reverzibilni adijabatski proces idealnog gasa i toplotni kapaciteti idealnog gasa Za mali stupanj u reverzibilnom adijabatskom procesu q = 0. Iz I zakona sledi: du + w = 0 Ako je izvršen spoljašnji rad samo usled promene zapremine w = pd du + pd = 0 U 0 C T du dt du U T dt C dt
49 za adijabatski proces sa idealnim gasom kao radnim materijom sledi: C dt + Pd = 0 U adijabatskom širenju d > 0 pa je dt < 0, i obrnuto! Kada gas vrši rad a sistem ne prima i ne daje toplotu, energija se dobija na račun unutrašnje energije gasa, pa temperatura pada. Kako je P = RT, P = RT/ C dt RT d 0 C dt T R d 0 Neka su (P 1, 1,T 1 ) karakteristike početnog stanja; a (P 2, 2,T 2 ) krajnjeg. Integraljenjem jednačine od T 1 do T 2, odnosno od 1 do 2, sledi: C ln T T 2 1 R ln 2 1 0
50 T = 273 K ireverzibilni rad p ex 4 2 reverzibilni rad 0 f i
Drugi zakon termodinamike
Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραNULTI I PRVI ZAKON TERMODINAMIKE
NULTI I PRVI ZAKON TERMODINAMIKE NULTI ZAKON (princip)termodinamike ako su dva sistema A i B u međusobnom termičkom kontaktu, i u ravnoteži sa trećim sistemom C onda su u ravnoteži i jedan sa drugim Ako
Διαβάστε περισσότεραBIOFIZIKA TERMO-FIZIKA
BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. / p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραTermohemija. C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) H= -393,5 kj
Termohemija Termodinamika proučava energiju i njene promene Termohemija grana termodinamike odnosi izmeñu hemijske reakcije i energetskih promena koje se pri tom dešavaju C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) H= -393,5
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραEnergetska priroda toplote Mejer i Džul (R. Mayer, , i J. Joul, ) W. Thomson S. Carnot J. W. Gibbs
ERMODINAMIKA ermodinamika naučna disciplina koja proučava energetske promene koje prate univerzalne procese u prirodi kao i vezu tih promena sa osobinama materije koja učestvuje u njima. ermodinamika je
Διαβάστε περισσότερα2. TERMODINAMIKA 2.1. Prvi zakon termodinamike
. ERMODINAMIKA.. rvi zakon termodinamike ermodinamika je naučna disciplina koja proučava energetske promene koje prate univerzalne procese u prirodi kao i vezu tih promena sa osobinama materije koja učestvuje
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραTERMODINAMIKA. Sistem i okruženje
TERMODINAMIKA Sistem i okruženje SISTEM je deo sveta koji nas zanima; to je bilo koji objekat, bilo koja količina materije, bilo koji deo prostora, izabran za ispitivanje i izdvojen (misaono) od svega
Διαβάστε περισσότεραMolekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika
Molekularna fizika proučava strukturu i svojstva supstanci polazeći od molekularno -kinetičke teorije: supstance su sastavljene od vrlo malih čestica (molekula, atoma i jona) koji se nalaze u stalnom haotičnom
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραU unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA
HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραSPONTANI PROCESI II ZAKON TERMODINAMIKE
SPONANI PROCESI II ZAKON ERMODINAMIKE I zakon termodinamike se bavi termodinamičkim procesom kao procesom koji je praćen ekvivalentnošću različitih oblika energije bez ikakvih ograničenja odnosno ne govori
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραC 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K
1 Zadatak temperatura K- C Telo A se nalazi na temperaturi 50 C i zagreje se za 50 K. Telo B se nalazi na temperaturi 313 K.i zagreje se za 40 C. Koje je telo toplije posle zagravanja i kolika je razlika
Διαβάστε περισσότεραTOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.
1.OSNOVNI POJMOVI TOPLOTA Primjeri * KALORIKA Nauka o toploti * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem. * TD SISTEM To je bilo koje makroskopsko tijelo ili grupa tijela,
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραTERMOENERGETIKA. Boričić Aleksandra
TERMOENERGETIKA Boričić Aleksandra Šta proučava termodinamika? Termodinamika je nauka koja proučava pojave vezane za međusobno pretvaranje jednog oblika energije u drugi. Termodinamika analizira i definiše
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραPrvi zakon termodinamike
Prvi zakon termodinamike Uvod Prvi princip termodinamike je apsolutni prirodni zakon koji važi za sve pojave koje se odigravaju na svim prostornim nivoima (mikro, makro i mega svetu). Zasnovan je na brojnim
Διαβάστε περισσότεραTERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota
TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota TERMODINAMIKA TERMO TOPLO nauka o kretanju toplote DINAMO SILA Termodinamika-nauka odnosno naučna disciplina koja ispituje odnose između promena u sistemima
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραH T. C P,m C V,m = R C P C V = nr U T U V T H P. Izotermski procesi: I zakon termodinamike. Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S.
I zakon termodinamike du dq dw dh du pd C U dw e C,m C,m = R C C = nr C H du C d U d C d d u dh C p d H d Izotermski procesi: w nr ln R ln w p Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S. Izotermski
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραC P,m C V,m = R C P C V = nr
I zakon termodinamike du dq+ dw+ dw e dh du+ pd du U U d+ d d+ u d,m,m R nr dh Izotermski procesi: p d + H H d wnr ln R ln Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.. w p Izotermski revetzibilni
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραC P,m C V,m = R C P C V = nr
I zakon termodinamike du dq + dw + dw e dh du + pd du U U d + d d + u d,m,m R nr dh Izotermski procesi: p d + H H d w nr ln R ln Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S. w pδ Izotermski revetzibilni
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραC P,m C V,m = R C P C V = nr
I zakon termodinamike du dq + dw + dw e dh du + pd du C U U C d + d C d + u d C,m C,m R C C nr dh Izotermski procesi: C p C d + H H d w nr ln R ln Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S.
Διαβάστε περισσότεραGASNO STANJE.
GASNO STANJE http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html AGREGATNA STANJA MATERIJE Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije čestica i energije međumolekulskih
Διαβάστε περισσότεραTERMODINAMIČKI PARAMETRI su veličine kojima opisujemo stanje sistema.
TERMODINAMIKA U svakodnevnom govoru, često dolazi greškom do koriščenja termina temperatura i toplota u istom značenju. U fizici, ova dva termina imaju potpuno različito značenje. Razmatračemo kako se
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA
OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE Hemjska termodnamka proučava promene energje (toplotn efekat) pr odgravanju hemjskh reakcja. MATERIJA ENERGIJA? Energja je dskontnualna
Διαβάστε περισσότεραTermodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima.
Termodinamika - Termo toplota - Dinamika promena, snaga Termodinamika je oblast fizike koja se bavi odnosima između toplote i drugih oblika energije. Konkretno objašnjava kako se toplotna energija pretvara
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραOsnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji
Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραPRVI I DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
PRVI I DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE TERMODINAMIČKI SUSTAVI - do sada smo proučavali prijenos energije kroz mehanički rad i kroz prijenos topline - uvijek govorimo o prijenosu energije u ili iz specifičnog
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραza reverzibilan kružni proces količina toplote koju je sistem na svojoj nižoj temperaturi T 1 predao okolini i ponovo prešao u početno stanje
ENROPIJA Spontani procesi u prirodi se uvek odvijaju u određenom smeru (npr. prelazak toplote sa toplijeg na hladnije telo) što nije moguće opisati termodinamičkim funkcijama do sad obrađenim. Nulti zakon
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραTermodinamika. Termodinamika
ermodinamika Postoje brojne definicije termodinamike kao nauke o toploti. ako na primjer, prema Enriku Fermiju: Glavni sadržaj termodinamike je opisivanje transformacije toplote u mehnaički rad i obratno
Διαβάστε περισσότεραIdealno gasno stanje-čisti gasovi
Idealno gasno stanje-čisti gasovi Parametri P, V, T i n nisu nezavisni. Odnos između njih eksperimentalno je utvrđeni izražava se kroz gasne zakone. Gasni zakoni: 1. ojl-maritov: PVconst. pri konstantnim
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραTermodinamički zakoni
Termodinamički zakoni Stanje sistema Opisano je preko varijabli stanja tlak volumen temperatura unutrašnja energija Makroskopsko stanje izoliranog sistema može se specificirati jedino ako je sistem u unutrašnjoj
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότερα4 Izvodi i diferencijali
4 Izvodi i diferencijali 8 4 Izvodi i diferencijali Neka je funkcija f() definisana u intervalu (a, b), i neka je 0 0 + (a, b). Tada se izraz (a, b) i f( 0 + ) f( 0 ) () zove srednja brzina promene funkcije
Διαβάστε περισσότεραASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:
ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako
Διαβάστε περισσότεραII zakon termodinamike
Poglavlje.3 II zakon termodinamike Pravac i smer spontanih promena Drugi zakon termodinamike-definicije Karnoova teorema i ciklus Termodinamička temperaturska Prvi zakon termodinamike: Energija univerzuma
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα