8 O H = =

Transcript

1 Zadatak (arko, ginazija) U zatvorenoj osudi obuja nalazi se. kg vode i.6 kg kisika. Odredi tlak u osudi ri C ako znao da ri toj teeraturi sva voda rijeñe u aru. (linska konstanta R = 8. J/(ol K)) Rješenje =, =. kg, =.6 kg, t = C => = 7 + t = 7 + = = 77 K, R = 8. J/(ol K), =? Jednadžba stanja lina, ako je zadana nožina n idealnog lina, glasi: = n R = R, gdje je tlak, obuja, asa lina, olna asa lina, R linska konstanta, teeratura. U sjesi nekoliko linova ukuni će tlak biti jednak zbroju arcijalnih tlakova oiješanih linova. lak sjese je = n, gdje su,,,..., n tlakovi ojedinih linova. Relativna atoska asa A r, nekog atoa, odnosno olekule r, jest broj koji govori koliko je uta asa atoa ili olekule veća od ase atoa izotoa. 6 C asa ase atoa izotoa ugljika C jest atoska jedinica ase (znak: u). Izražena u kilograia, ta asa iznosi 6 Računao arcijalni tlak vode u =.66 7 kg. olnu asu vode (vodene are) odredit ćeo tako da najrije odredio relativnu olekulsku asu r. Ona je jednaka zbroju relativnih atoskih asa dva atoa vodika i jednog atoa kisika čije su vrijednosti naznačene u eriodno sustavu eleenata. H.8 8 O 6. r = = 8.6. olna asa vode iznosi: g kg = 8.6 = 8.6. ol ol Parcijalni tlak vode je: R = R = R / = = J. kg K = ol K = 786. Pa. kg 8.6 ol Računao arcijalni tlak kisika olnu asu kisika odredit ćeo tako da najrije odredio relativnu olekulsku asu r. Ona je jednaka zbroju relativnih atoskih asa dva atoa kisika čija je vrijednost naznačena u eriodno sustavu eleenata. 8 O 6.

2 r = 6. =.. olna asa kisika iznosi: g kg =. =.. ol ol Parcijalni tlak kisika je: R = R = R / = = J.6 kg K = ol K = 6. Pa. kg. ol lak u osudi iznosi: = + = 786. Pa + 6. Pa = Pa =.997 Pa. ježba U zatvorenoj osudi obuja d nalazi se dag vode i 6 dag kisika. Odredi tlak u osudi ri C ako znao da ri toj teeraturi sva voda rijeñe u aru. (linska konstanta R = 8. J/(ol K)).997 Pa. Zadatak (arko, ginazija) Sjesa linova sadrži ri norirano tlaku 6. % dušika,. % kisika i. % ugljičnog dioksida. Koliki je arcijalni tlak svakog lina? (norirani tlak = Pa) Rješenje = 6. % =.6 dušik, =. % =. kisik, =. % =. ugljični dioksid, = Pa, =?, =?, =? U sjesi nekoliko linova ukuni će tlak biti jednak zbroju arcijalnih tlakova oiješanih linova. lak sjese je = n, gdje su,,,..., n tlakovi ojedinih linova. Kako se računa % od x? x. Računao arcijalni tlak svakog lina u sjesi. Dušik 6 = ( N ) = = Pa = Pa Kisik = ( O ) = = Pa = Pa Ugljični dioksid = ( CO ) =. 6 = Pa = Pa ježba Sjesa linova sadrži ri norirano tlaku 7. % dušika,. % kisika. Koliki je arcijalni tlak svakog lina? (norirani tlak = Pa) N Pa, O. Pa.

3 Zadatak (Sonja, ginazija) U cilindru orečnog resjeka - nalazi se zrak čija je teeratura C od tlako. Pa. Na visini.6 od dna nalazi se kli. Za koliko se kli susti ako na njega stavio uteg težine 98 N, a zrak se u cilindru rito zagrije na 7 C? Zanearite trenje klia o zidove i njegovu težinu. Rješenje S = -, t = C => = 7 + t = 7 + = 8 K, =. Pa, h =.6, G = 98 N, t = 7 C => = 7 + t = = K, h =? lak je ojer sile što jednoliko rasoreñena djeluje okoito na neku ovršinu i te ovršine F =. S Obuja valjka, ovršine baze (osnovke) S i visine h, glasi = S h. Jednadžba stanja lina Oćenitu ovisnost izeñu tri araetra idealnog lina obuja, tlaka i teerature ožeo izraziti zakono koji sadrži sva tri linska zakona: = ili kraće = konst. što vrijedi za odreñenu asu lina. stanje h stanje h Kada je kli cilindra na visini h (stanje ) tlak zraka u njeu je. Stavio li na kli uteg težine G kli će se sustiti na visinu h (stanje ), a tlak zraka orasti na G = +, S gdje je G težina utega, S ovršina baze klia. Obuja zraka koji se nalazi isod klia ijenjat će se zbog ovećanja tlaka i teerature. Zato stanje i stanje zraka u cilindru ožeo oisati jednadžbo =. Pooću te forule dobije se visina h. = = = / S h S h h h = = = = = / h S h S h h h h = h.

4 Razlika visina h i h je odgovor na itanje za koliko se susti kli. h = h h h = h h h = h h = G + S. Pa K =.6 =.79 = N. Pa + 8 K ježba U cilindru orečnog resjeka d nalazi se zrak čija je teeratura C od tlako. Pa. Na visini 6 d od dna nalazi se kli. Za koliko se kli susti ako na njega stavio uteg težine 98 N, a zrak se u cilindru rito zagrije na 7 C? Zanearite trenje klia o zidove i njegovu težinu. 79. Zadatak (ira, ginazija) Otvorena staklena boca obuja c isunjena je zrako. Bocu zagrijeo do 7 C i zati je grlo rea dolje uronio u vodu. Koja će asa vode ući u bocu kad se teeratura zraka u njoj snizi na 7 C? Gustoća vode kod 7 C je kg/. Rješenje = c = -, t = 7 C => = 7 + t = = K, t = 7 C => = 7 + t = = K, ρ = kg/, =? Kad je tlak lina stalan, a ijenja se teeratura (izobarna rojena), obuja dane ase lina ijenjat će se rea Gay-Lussacovu zakonu:. = konst =, = konst. što znači da za različita stanja iste ase nekog lina, uz stalan tlak, ojer ostaje uvijek isti. Gustoću ρ neke tvari ožeo naći iz ojera ase tijela i njegova obuja: ρ = = ρ. Neka je obuja zraka na teeraturi, a obuja zraka nakon hlañenja. Budući da je tlak stalan (izobarna rojena!), slijedi = = / =. Obuja vode koja je ušla u osudu jednaka je razlici obujova zraka i.

5 = = =. asa vode koja će ući u bocu iznosi: kg K = ρ = ρ = =. kg = g. K ježba Otvorena staklena boca obuja. d isunjena je zrako. Bocu zagrijeo do 7 C i zati je grlo rea dolje uronio u vodu. Koja će asa vode ući u bocu kad se teeratura zraka u njoj snizi na 7 C? Gustoća vode kod 7 C je kg/. g. Zadatak (Ella, ginazija) Plin ase 6 g zauzia obuja 6 c ri tlaku 6 Pa i teeraturi C. Odredite koji je to lin. (linska konstanta R = 8. J/(ol K)) Rješenje = 6 g =.6 kg, = 6 c =.6, = 6 Pa, t = C => = 7 + t = 7 + = 8 K, R = 8. J/(ol K), =? Jednadžba linskog stanja idealnog lina glasi: = R, gdje je tlak lina, obuja lina, asa lina, olna asa lina, R linska konstanta, terodinaička teeratura lina. olna asa lina iznosi: R = R = R / = = o je olna asa kisika, O. J.6 kg 8. 8 K kg g = ol K =. =. 6 Pa.6 ol ol ježba Plin ase.6 dag zauzia obuja.6 d ri tlaku 6 Pa i teeraturi C. Odredite koji je to lin. (linska konstanta R = 8. J/(ol K)) Plin je kisik. Zadatak 6 (ira, ginazija) Kolika je tolinska snaga kroz rozorsko staklo ovršine. i debljine ako su teerature vanjske i unutarnje stijenke C, odnosno C? (koeficijent tolinske vodljivosti stakla λ =.8 W/( K)) Rješenje 6 S =., d = =., = ( ) K = K, λ =.8 W/( K), q =? Fourierov zakon voñenja toline: olinski tok, tj. ojer rovedene toline i vreena voñenja je zadan forulo 8 O 6. 8 O 6.

6 q = λ S, d gdje je λ koeficijent tolinske vodljivosti aterijala, S loština ovršine kroz koju rolazi tolina (ovršina okoita na sjer tolinskog toka), = razlika teeratura na krajevia loče, d debljina loče kroz koju roatrao voñenje toline. olinski tok iznosi: W K q = λ S =.8. = W = kw. d K. ježba 6 Kolika je tolinska snaga kroz rozorsko staklo ovršine. i debljine ako su teerature vanjske i unutarnje stijenke C, odnosno C? (koeficijent tolinske vodljivosti stakla λ =.8 W/( K)) 6 kw. Zadatak 7 (Sanja, ginazija) U čeličnoj se boci nalazi odreñena asa idealnog lina ri nekoj teeraturi. asa se lina udvostruči uz istodobno udvostručenje teerature izražene u kelvinia. Koliko se uta rito oveća tlak lina u boci? Rješenje 7 =, =, =,? = Jedan od oblika jednadžbe stanja lina glasi: = R, gdje je tlak lina, obuja lina, asa lina, olna asa lina, R linska konstanta, teeratura lina izražena u kelvinia..inačica Zbog uvjeta zadatka jednadžba stanja lina = R ( ) ostaje = R. ada je zbog = R = R = R ( ) lak lina oveća se uta. = = /: =..inačica Iz sustava jednadžbi dobije se ojer tlakova lina. = R odijelio R R jednadžbe = = R R = R 6

7 R = = = / =. R lak lina oveća se uta..inačica Iz jednadžbe stanja lina = R = R. vidi se da je tlak razjeran sa aso i teeraturo. Znači, ako se asa oveća uta, a teeratura uta, tada će se tlak lina ovećati uta. = ježba 7 U čeličnoj se boci nalazi odreñena asa idealnog lina ri nekoj teeraturi. asa se lina utrostruči uz istodobno udvostručenje teerature izražene u kelvinia. Koliko se uta rito oveća tlak lina u boci? 6 uta. Zadatak 8 (alena, keijska škola) Srednja kinetička energija čestica lina ri teeraturi iznosi E. k srednja kinetička energija čestica lina biti dvostruko veća? Rješenje 8 A) B) C) D) Pri kojoj će teeraturi Pri odreñenoj teeraturi srednja kinetička energija olekula svih linova jednaka je i ovisi sao o teeraturi lina E k, k = B gdje je k B Boltzanova konstanta, teeratura lina izražena u kelvinia..inačica Budući da su srednja kinetička energija čestica lina i teeratura lina uravno razjerne veličine, srednja kinetička energija čestica lina bit će dvostruko veća, ako je i teeratura dvostruko veća. Odgovor je od D..inačica Iz sustava jednadžbi dobije se ojer teeratura lina. E = k B k uvjet k ' k k ' k / E ' E B = B B = B = k E ' = k ' k k B k B ' =. Odgovor je od D. 7

8 ježba 8 Srednja kinetička energija čestica lina ri teeraturi iznosi E. k srednja kinetička energija čestica lina biti trostruko veća? A) B) C) D) Odgovor je od D. Pri kojoj će teeraturi Zadatak 9 (Branka, srednja škola) eeratura od 7 C iznosi K. Ako se teeratura tijela ovisi od 7 C na 9 C, ovisila se za K. Rješenje 9 eeratura se obično jeri i iskazuje Celzijevi stunje. Celzijev stuanj, C, odreñen je kao stoti dio teeraturnog intervala od ledišta vode ( C) do vrelišta vode ( C) ri norirano tlaku od Pa. U fizici se često koristi i terodinaička teeraturna ljestvica. U toj ljestvici teeraturu označujeo slovo i izražavao jedinico kelvin (znak K). eza terodinaičke (asolutne, Kelvinove) teerature i Celzijeve teerature t jest = 7. + t ili = 7 + t, gdje se izražava u kelvinia, a t u Celzijevi stunjevia. eeraturni interval izražen kelvinia jednak je teeraturno intervalu izraženo Celzijevi stunjevia, tj. t =. Zato se ože, na rijer, naisati da je t = C = K, tj. ako se teeratura tijela ovisi za C, tada se ona ovisi i za K. akoñer se ože naisati da je kg J J =. C kg K - 7. C K C 7. K C 7. K eeratura od 7 C iznosi: = 7 + t t = 7 = = K. Ako se teeratura tijela ovisila od 7 C na 9 C ovisila se za t = 9 C 7 C t = C = K. ježba 9 eeratura od 7 C iznosi K. Ako se teeratura tijela ovisi od C na 9 C, ovisila se za K. K, K. Zadatak (Biba, srednja škola) Iao dva uzorka iste vrste ulja. Prvou, čija je asa g, teeratura oraste za 8 C kad rii neku tolinu Q. Ako drugi uzorak, ase g, rii uola anje toline, za koliko će stunjeva orasti njegova teeratura? 8

9 Rješenje = g, t = 8 C, Q, = g, Q = Q, c, t =? olina Q je onaj dio unutrašnje energije tijela koji relazi s jednog tijela na drugo zbog razlike teeratura tih tijela. olina koju neko tijelo zagrijavanje rii odnosno hlañenje izgubi jednaka je Q = c t, gdje je asa tijela, c secifični tolinski kaacitet, a t rojena teerature tijela..inačica Q = c t odijelio Q Q c t c t Q c t = = = Q = c t jednadžbe Q c t Q c t Q c t t t t t g 8 C = = / t = = = C. t t g.inačica Q = c t Q = c t etoda c t = c t Q = c t Q = sustitucije c t t g 8 C c t = c t / t = = = C. c g ježba Iao dva uzorka iste vrste ulja. Prvou, čija je asa g, teeratura oraste za 8 C kad rii neku tolinu Q. Ako drugi uzorak, ase g, rii uola anje toline, za koliko će stunjeva orasti njegova teeratura? C. Zadatak (atija, tehnička škola) Led teerature C stavi se u zatvorenu osudu koja se oto zagrijava. Na slici je rikazan graf koji okazuje ovisnost teerature unutar osude o količini dovedene toline. Koji se dio grafa odnosi na taljenje leda? A) AB B) BC C) CD D) DE t / C D E B C Q / J - A Rješenje aljenje je roces rijelaza tvari iz čvrstog agregatnog stanja u tekuće agregatno stanje. alište je teeratura ri kojoj se čvrsto tijelo tali (odnosno očvršćuje) ri norirano tlaku. a teeratura ostaje neroijenjena sve dok se tvar ne rastali, odnosno očvrsne. alište leda je na C. Odgovor je od B. 9

10 ježba Led teerature C stavi se u zatvorenu osudu koja se oto zagrijava. Na slici je rikazan graf koji okazuje ovisnost teerature unutar osude o količini dovedene toline. Koji se dio grafa odnosi na zagrijavanje leda do tališta? A) AB B) BC C) CD D) DE t / C D E B C Q / J A. - A Zadatak (Nena, aturantica ginazije) Grijaća loča na štednjaku je kružnog oblika olujera c. U loču je ugrañen grijač snage. kw. Kolika je teeratura ovršine uključene grijaće loče ako loča zrači kao crno tijelo? (Stefan Boltzannova konstanta σ =.67-8 W/( K )) Rješenje r = c =., P =. kw = W, σ =.67-8 W/( K ), =? olinska energija koju zrači ovršina asolutno crnog tijela u jednoj sekundi ože se odrediti Stefan Boltzannovi zakono P = σ S, gdje je P snaga zračenja, teeratura tijela, S ovršina tijela, σ Stefan Boltzannova konstanta. eeratura ovršine uključene grijaće loče, ako loča zrači kao crno tijelo, iznosi: P P / / P P = σ S P = σ S = = = σ S σ S σ S σ S P W S = r π = = = 96 K. σ r π 8 W.67 (. ) π K ježba Grijaća loča na štednjaku je kružnog oblika olujera d. U loču je ugrañen grijač snage. kw. Kolika je teeratura ovršine uključene grijaće loče ako loča zrači kao crno tijelo? (Stefan Boltzannova konstanta σ =.67-8 W/( K )) 96 K. Zadatak (Katarina, ginazija) Odreñenoj količini lina izobarni roceso ri tlaku od bar oveća se obuja od litre do litre. Koliki je rad lina? Rješenje = bar = Pa, = l = d = -, = l = d = -, W =? Kada linu dovodio tolinu uz stalan tlak (izobarna rojena), lin se rasteže i obavlja rad koji je jednak

11 .inačica Rad lina iznosi: ( ) W = W =. ( ) ( ) W = = Pa = J = kj..inačica Zadatak rješavao grafički. Ploština ravokutnika, duljina stranica a i b, izračunava se o foruli Nacrtao, dijagra. / Pa P = a b. / Pa W / - / - U, dijagrau rad je roorcionalan loštini isod krivulje. Budući da je rad W roorcionalan loštini isod krivulje (loštini ravokutnika), slijedi: W = Pa = J = kj. ( ) ježba Odreñenoj količini lina izobarni roceso ri tlaku od bar oveća se obuja od litre do litre. Koliki je rad lina? kj. Zadatak (Katarina, ginazija) Idealni lin rolazi kružni roces (A B C A) rikazan na slici. Izračunajte obavljeni rad. / Pa Rješenje A C W =? 6 / d Kružni roces Ako je konačno stanje lina jednako očetno, iao kružni roces. Rad u kružno rocesu brojčano je jednak loštini koju zatvara riadna krivulja. Rad u kružno rocesu je ozitivan ako se u, dijagrau stanje lina ijenja u sjeru gibanja kazaljke na satu, a negativan je ako se stanje lina ijenja u sjeru surotno od gibanja kazaljke na satu. Ploština ravokutnog trokuta, duljina kateta a i b, izračunava se o foruli Sa slika vidi se: B a b P =.

12 A = Pa, B = Pa, A = d =, C = 6 d = 6. / Pa / Pa B B W A C A C 6 / d 6 / d U zadano kružno rocesu rad je brojčano jednak loštini ravokutnog trokuta ABC. ( ) ( ) ( ) ( Pa Pa 6 ) B A C A W = = = J = kj. ježba Idealni lin rolazi kružni roces (A B C A) rikazan na slici. Izračunajte obavljeni rad. / Pa B 8 6 A C kj. 6 / d Zadatak (iktor, srednja škola) Bazen za kuanje dienzija 7 x x isunjen je vodo iz vodovoda teerature 7 ºC. Da bi voda bila ugodnija za kuanje u bazen su ugrañeni električni grijači. Kolika treba biti snaga grijača da se voda u bazenu zagrije na ugodnih ºC za sati? (secifični tolinski kaacitet vode c = J/(kg K), gustoća vode ρ = kg/ ) Rješenje x = 7, y =, z =, t = 7 ºC, t = ºC, t = h = [ 6] = = 8 s, c = J/(kg K), ρ = kg/, P =? olina koju neko tijelo zagrijavanje rii odnosno hlañenje izgubi jednaka je Q = c t Q = c ( t t ), gdje je asa tijela, c secifični tolinski kaacitet, a t rojena teerature tijela. Gustoću ρ neke tvari ožeo naći iz ojera ase tijela i njegova obuja: ρ = = ρ.

13 Brzinu rada izražavao snago. Snaga P jednaka je ojeru rada W i vreena t za koje je rad obavljen, tj. W P =. t Zakon očuvanja energije: Energija se ne ože ni stvoriti ni uništiti, već sao retvoriti iz jednog oblika u drugi. Ukuna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se rocesi zbivaju u to sustavu. Kad se u neko rocesu ojavi gubitak nekog oblika energije, ora se ojaviti i jednak rirast nekog drugog oblika energije. Budući da bazen ia oblik kvadra, njegov je obuja a asa vode u bazenu iznosi = x y z = ρ = ρ x y z. olina koju rii voda u bazenu ekvivalentna je radu električnog grijača. Snaga grijača iznosi: Q = W. Q = W Q = c ( t t ) W = ρ x y z c ( t t ) ρ x y z c ( t t ) = ρ x y z W P = = P = t W t P = t kg J 7 ( 7 ) K kg K 6 = = 8 W = 8 kw =.8 W. 8 s ježba Bazen za kuanje dienzija 7 x x isunjen je vodo iz vodovoda teerature 6 ºC. Da bi voda bila ugodnija za kuanje u bazen su ugrañeni električni grijači. Kolika treba biti snaga grijača da se voda u bazenu zagrije na ugodnih ºC za sati? (secifični tolinski kaacitet vode c = J/(kg K), gustoća vode ρ = kg/ ) 8 kw. Zadatak 6 (Goga, ginazija) Dvije kugle jednakih asa olovna i čelična ale su s iste visine u ijesak. Koja se od njih više zagrijala? (secifični tolinski kaacitet olova c = J/(kg K), secifični tolinski kaacitet čelika c = 6 J/(kg K)) Rješenje 6 = =, c = J/(kg K), c = 6 J/(kg K), t : t =? ijelo ase i brzine v ia kinetičku energiju E v. k = Kad tijelo obavlja rad, ijenja u se energija. Projena energije tijela jednaka je utrošeno radu. Da bi se tijelu ovećala kinetička energija, ora okolica na njeu obaviti rad. Ako se tijelu sanjuje kinetiča energija, tijelo obavlja rad. Potencijalna energija je energija eñudjelovanja tijela. Ona ovisi o eñusobno oložaju tijela ili o eñusobno oložaju dijelova tijela. U olju sile teže tijelo ase ia gravitacijsku otencijalnu energiju

14 Eg = g h, gdje je g akceleracija slobodnog ada, a h vertikalna udaljenost tijela od jesta gdje bi rea dogovoru tijelo ialo energiju nula. Zakon očuvanja energije: Energija se ne ože ni stvoriti ni uništiti, već sao retvoriti iz jednog oblika u drugi. Ukuna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se rocesi zbivaju u to sustavu. Kad se u neko rocesu ojavi gubitak nekog oblika energije, ora se ojaviti i jednak rirast nekog drugog oblika energije. olina koju neko tijelo zagrijavanje rii odnosno hlañenje izgubi jednaka je Q = c t Q = c ( t t ), gdje je asa tijela, c secifični tolinski kaacitet, a t rojena teerature tijela. Budući da se kugle, jednakih asa, nalaze na istoj visini, iaju jednaku gravitacijsku otencijalnu energiju. Pri udaru u zelju sva se gravitacijska otencijalna energija retvorila u kinetičku energiju. Zbog zakona o očuvanju energije kinetičke energije kugala jednake su. a energija relazi u tolinsku energiju koja će više zagrijati olovnu kuglu jer je njezin secifični tolinski kaacitet anji od secifičnog tolinskog kaaciteta čelične kugle. Q = c t zakon o očuvanju energije c t = c t Q = c Q t = Q J 6 c kg K c t = c t / t = t t = t t =. t. c J c kg K ježba 6 Dvije kugle jednakih asa olovna i aluinijska ale su s iste visine u ijesak. Koja se od njih više zagrijala? (secifični tolinski kaacitet olova c = J/(kg K), secifični tolinski kaacitet aluinija c = 9 J/(kg K)) Olovna kugla. Zadatak 7 (Nena, srednja škola) Kad se koad aluinija zagrijava, njegove se dienzije ovećavaju jer se ovećava: A. veličina atoa aluinija B. razak izeñu atoa aluinija C. broj čestica u koadu aluinija D. veličina olekula aluinija Rješenje 7 Čvrsta tijela javljaju se u karakteristični stanjia: kristalno i aorfno. Kod kristalnog stanja čestice (atoi i olekule) sještene su u odreñeno oretku i to u čitavo obuju tijela, tj. razještene su u ravilno oretku. Zagrijavanje čvrstog tijela olekule ili atoi se sve više raziču. akroskoski se to očituje kao ovećanje obuja tijela. Odgovor je od B.

15 ježba 7 Kad se koad bakra zagrijava, njegove se dienzije ovećavaju jer se ovećava: A. veličina atoa bakra B. razak izeñu atoa bakra C. broj čestica u koadu bakra D. veličina olekula bakra B. Zadatak 8 (Nena, srednja škola) Poznato je da se atosferski tlak ijenja od dana do dana. Što će se dogoditi s brodiće koji luta na vodi kad se atosferski tlak oveća? Brodić će: A. više uroniti u ore B. anje uroniti u ore C. jednako uroniti u ore D. otonuti Rješenje 8 Zrak je sjesa linova koju Zelja oko sebe drži silo težo. Zeljin zračni lašt zove se Zeljina atosfera. Unutar atosfere javlja se tlak koji nastaje zbog težine linova. o je atosferski tlak. Atosferski tlak djeluje svuda na ovršini Zelje. Njega orao uzeti u obzir kod tlakova u tekućini jer on kao vanjski tlak djeluje na sve slobodne ovršine tekućine i u njoj se širi na sve strane jednako. U stvarnosti, tlak zraka se na neko jestu stalno ijenja. Osnovni uzročnik rojena tlaka zraka, kako na nekoj ikrolokaciji tako i u globalni razjeria je razlika u teeraturi zraka. Budući da atosferski tlak djeluje i na brodić i na vodu, brodić će jednako uroniti u ore. Odgovor je od C. ježba 8 Poznato je da se atosferski tlak ijenja od dana do dana. Što će se dogoditi s brodiće koji luta na vodi kad se atosferski tlak sanji? Brodić će: A. više uroniti u ore B. anje uroniti u ore C. jednako uroniti u ore D. otonuti C. Zadatak 9 (Neca, ginazija) jehurić zraka oveća svoj obuja dva uta kada s dna jezera doñe do ovršine. Kolika je dubina jezera od retostavko da je teeratura vode jednaka na svi dubinaa? Atosferski tlak je Pa, a gustoća vode kg/, ubrzanje sile teže /s. Rješenje 9 =, = konst., = Pa, ρ = kg/, g = /s, h =? Ako ri rojeni stanja dane ase lina, teeratura ostaje stalna (izoterno stanje), rojene obuja i tlaka lina ožeo oisati Boyle-ariotteovi zakono: =. Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini stuca h tekućine iznad jesta na kojeu jerio tlak i o gustoći tekućine ρ: = ρ g h. lak ovećava se linearno s dubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine ρ. Na dubini h jezera na jehurić zraka djeluju atosferski tlak i hidrostatski tlak a je ukuni tlak:

16 = + ρ g h. Na ovršini jezera na jehurić zraka djeluje sao atosferski tlak: =. Budući da je teeratura vode jednaka na svi dubinaa, riječ je o izoterno stanju te vrijedi Boyle-ariotteov zakon: ( ρ ) ( ρ ) = + g h = + g h = /: + ρ g h = ρ g h = ρ g h = ρ g h = / ρ g Pa h = = =. ρ g kg s ježba 9 jehurić zraka oveća svoj obuja tri uta kada s dna jezera doñe do ovršine. Kolika je dubina jezera od retostavko da je teeratura vode jednaka na svi dubinaa? Atosferski tlak je Pa, a gustoća vode kg/, ubrzanje sile teže /s.. Zadatak (alentina, ginazija) jehurić zraka voluena c nalazi se na dubini. eeratura vode na toj dubini je ºC. Koliki će biti voluen jehurića ri ovršini vode ako je tao teeratura ºC? Atosferski tlak je Pa, a gustoća vode kg/. (g /s ) Rješenje = c, h =, t = ºC => = 7 + t = 7 + = 77 K, t = ºC => = 7 + t = 7 + = 96 K, = Pa, ρ = kg/, g /s, =? Oćenitu ovisnost izeñu tri araetra idealnog lina obuja, tlaka i teerature ožeo izraziti zakono koji sadrži sva tri linska zakona: =. Hidrostatski tlak u tekućini nastaje zbog njezine težine. On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini stuca h tekućine iznad jesta na kojeu jerio tlak i o gustoći tekućine ρ: = ρ g h. lak ovećava se linearno s dubino tekućine, a ovisi još o gustoći tekućine ρ. Na dubini h jezera na jehurić zraka djeluju atosferski tlak i hidrostatski tlak a je ukuni tlak: = + ρ g h. Na ovršini jezera na jehurić zraka djeluje sao atosferski tlak: =. Računao voluen zraka ri ovršini vode. 6 ( ρ ) + g h = = / = = = kg Pa + c 96 K s = =.7 c. 77 K Pa

17 ježba jehurić zraka voluena c nalazi se na dubini. eeratura vode na toj dubini je ºC. Koliki će biti voluen jehurića ri ovršini vode ako je tao teeratura ºC? Atosferski tlak je Pa, a gustoća vode kg/. (g /s ).7 c. 7