Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije
|
|
- Αἴσων Ζάχος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije Osnovni teoremi diferencijalnog računa L Hospitalovo pravilo
2 Derivacije višeg reda Derivacija funkcije f je opet funkcija, i može biti derivabilna. U tom slučaju derivacija funkcije f' se označava kao f" i zove druga derivacija funkcije f. Derivacija funkcije f"se zove treća derivacija funkcije f, itd. Ove derivacije: druga, treća,... se zovu derivacije višeg reda. Obično se v označavaju s f", f'", f, ali i ovako: f (4), f (5), f (6), Dakle, općenito, k-ta derivacija f (k) je prva derivacija od f (k-). Primjer: Dokazati da za funkciju konstante, vrijedi y y. y Acos + B sin, gdje su A i B bilo koje Rješenje: y Asin + Bcos, y Acos Bcos y. Primjer: Naći f (5), ako je 4 f ( ). Rješenje: ) 4 3, f ( ), f ( ) 4, f (4) 4, f (5).
3 Primjer: Naći brzinu i akceleraciju materijalne točke koja se giba po pravcu ( 3t ) prema zakonu gibanja s( t) e. Rješenje: Brzina v(t) je derivacija puta po vremenu, a akceleracija a(t) je derivacija brzine po vremenu. Dakle, ( ( 3t ) ( 3t 3t v( t) s ( t) e e )( 3) 3e, 3t 3t 3t a( t) v ( t) 3e 3 e 3 9e ( ) ( )( ).
4 Diferencijal funkcije Pojam diferencijala je izrazito važan u diferencijalnom računu funkcija više varijabli, dok kod funkcija jedne varijable ima nešto manju važnost. Pojam derivacije funkcije vezan je za pojam promjene funkcije. U dokazu teorema o deriviranju složene funkcije primjenili smo formulu: f ( + ) f ( ) ) + ε ( ), gdje je ε ( ), koja slijedi odmah iz definicije derivacije: ) f ( + ) f ( ). Neka je točka učvršćena, a vrijednost varijabilna. Prirast funkcije može se predočiti kao zbroj dvaju članova, ) i ε ( ), pri čemu je drugi član mali u odnosu na prvi član za mali prirast argumenta (jer ε ( ) ). Prvi član ) zove se diferencijal funkcije f u točki i označava se s df()( ). Prema tome, diferencijal u čvrstoj točki je linearna funkcija u varijabli, definirana s df ( )( ) )
5 što često pišemo skračeno df ( ) ) odnosno, ako to uskladimo s oznakom df ( ) ), d df ( ) ) d Obično kažemo da je diferencijal linearni dio promjene funkcije, što je jasno iz f ( + ) f ( ) ) + ε ( ) ali ćemo to objasniti i geometrijski. U SS trokutu TS S je tg α ). Dakle, TS SS ), tj. diferencijal računa promjenu vrijednosti ordinate po tangentina krivulju u točki.
6 Primjer: Naći diferencijal funkcije f ( ) lnsin. Rješenje sin cos Prema tome: df ( ) d. sin cos sin ešenje: f ( ) ( lnsin ) cos. Budući da je u formuli za diferencijal bitan dio derivacija, svojstva diferencijala su analogna svojstvima derivacija. Tako imamo:. d(u ± v) du ± dv,. d(u v) v du + u dv, 3. u d v v du u dv, v 4. d(u(v)) (u(v)) dv.
7 Približno računanje pomoću diferencijala Diferencijal možemo koristiti za približno računanje. Ako je d mali, onda se prirast po tangenti malo razlikuje od prirasta funkcije (vidi sliku). Tako imamo: Odavde slijedi formula f ( ) ), tj. f + ) f ( ) ) f (. + ) f ( ) + ), ( kojase zove formula konačnog prirasta. 3 Primjer: Neka je f ( ) Izračunaj približno f(.). Rješenje: Stavimo,.. Imamo: f (.) f ( +.) f ( + ) f ( ) + ) f () , ) Dakle, f (.) f () + ).; ( 3 ) ( ) Pogledajmo koliko smo pogriješili ovim približnim računom. Stvarna vrijednost
8 funkcije iznosi , pa je pogreška.3. Računanje potencije: Ako je f() n, onda imamo: n n ( + ) + n. Primjer: Izračunaj približno.. Rješenje: Stavimo f(),,.. Imamo f (), pa je:. ( +.) Stvarna vrijednost je., pa je pogreška.. n Računanje korijena: Ako je f() n, onda imamo: n ( + ) n + n n n. Primjer: Izračunaj približno 6.
9 Rješenje: Stavimo f(), 5,. Imamo ), pa je: Stvarna vrijednost je približno , pa je pogreška..
10 Osnovni teoremi diferencijalnog računa U prethodnom poglavlju smo naučili derivirati. Sada nas zanima primjena diferencijalnog računa za funkcije jedne varijable. Jedna od primjena je ispitivanje toka zadane funkcije. Da bismo mogli nacrtati graf funkcije potrebne su nam neke tvrdnje koje vežu pojam derivacije zadane funkcije i ponašanje njezinog grafa. Upravo su osnovni teoremi diferencijalnog računa ta poveznica iz koje iščitavamo, izravno ili neizravno, kako se ponaša zadana funkcija. Najprije ćemo definirati pojam lokalnog ekstrema. Ekstremi funkcije. Neka je f : S R funkcija definirana na bilo kojem zadanom nepraznom skupu S R. Za točku a S kažemo da je a točka maksimuma od f ako za sve S vrijedi f() f(a).
11 Ako za sve S vrijedi f() f(a), onda kažemo da je a točka minimuma od f. U prvom slučju pišemo da je f a) ma{ f ( ) : S} (, ili kraće f ( a) ma f ( ). Taj broj je maksimum funkcije na skupu S. U drugom slučaju pišemo f ( a) minf ( ). Taj broj je minimum funkcije na skupu S. S Sve točke maksimuma i minimuma funkcije f zovemo ekstremima funkcije f. S Ako u gornjoj funkciji vrijedi stroga nejednakost uz dodatni uvjet a, onda govorimo o točki strogog maksimuma ili minimuma, ili o strogom ekstremu.
12 Lokalni ekstremi. Neka je I otvoreni interval u R i f : I R bilo koja funkcija. Za točku a I kažemo da je točka lokalnog maksimuma od f ako postoji otvoreni interval O(a) koji sadrži a, takav da restrikcija f O(a) ima maksimum u točki a. Slično se definira i točka lokalnog minimuma od f. Točke lokalnog maksimuma i minimuma funkcije f : I R zovemo točkama lokalnih ekstremima funkcije f. Odgovarajuće točke na grafu funkcije zovemo takoñer lokalnim ekstremima. Sljedeći teorem kaže da je u svakoj točki lokalnog ekstrema funkcije tangenta na njen graf vodoravna, tj. paralelna s -osi. Ta je tvrdnja geometrijski skoro očevidna.
13 Teorem. (Fermatov teorem) Neka je I otvoreni interval u R i neka je f : I R diferencijabilna funkcija. Ako je a I točka lokalnog ekstrema od f, onda je f'(a). Dokaz: Neka je a I točka lokalnog ekstrema, npr. točka lokalnog maksimuma. Onda je f() f(a) za sve O(a). Dakle, za sve O(a) takve da je <a vrijedi f ( ) f ( a) a, jer su brojnik i nazivnik negativni (brojnik može biti i ). Za O(a) takve da je >a vrijedi f ( ) f ( a) a, jer je nazivnik pozitivan. Zbog diferencijabilnosti od f u točki a, u obje gornje nejednakosti možemo računati es kada a (s lijeva u prvoj nejednakosti, s desna u drugoj). Dobivamo f'(a) i f'(a), dakle f'(a). Q.E.D.
14 Stacionarne točke. Za diferencijabilnu funkciju f : I R točke koje su rješenja jednadžbe zovu se stacionarne točke od f. f'() Naziv "stacionarna (tj. nepokretna) točka" je vrlo zoran: ako zamiso graf funkcije kao čvrstu podlogu, onda će mala kuglica položena na graf mirovati jedino u onim točkama gdje je tangenta vodoravna, tj. u točkama na grafu koje odgovaraju stacionarnim točkama. U svim osta točkama kuglica će se otkotrljati. Drugim riječima, Fermatov teorem kaže da su sve točke lokalnih ekstrema stacionarne točke. Ovaj jednostavan, ali vrlo važan teorem, povezuje geometriju grafa funkcije s algebrom (nalaženje nul-točaka derivacije).
15 Kritične točke. Nešto širi pojam od stacionarne točke (to su točke u kojima je derivacija jednaka nuli, tj. tangenta na graf je vodoravna) je pojam kritične točke funkcije. To su one točke u kojima je derivacija jednaka nuli ili ne postoji. Za diferencijabilne funkcije su kritične točke isto što i stacionarne. Teorem. (Rolleov teorem) Neka je f :[a,b] R neprekinuta funkcija, diferencijabilna na (a,b). Ako je f(a) f(b), onda postoji točka c (a,b) takva da je f'(c).
16 Dokaz: Ako je f konstantna funkcija, onda je f'() za sve (a,b), pa tvrdnja vrijedi. Ako f nije konstantna funkcija, onda u barem jednoj točki c (a,b) funkcija ima lokalni ekstrem (minimum ili maksimum) različit od f(a) (u suprotnom bi f bila konstantna). Kako je f diferencijabilna, prema Fermatovom teoremu dobivamo f'(c). Q.E.D. Teorem 3. (Lagrangeov teorem o srednjoj vrijednosti) Neka je f :[a,b] R neprekinuta funkcija, diferencijabilna na (a,b). Onda postoji točka c (a,b) takva da je f(b) f(a) f'(c) (b a). Slika: Postoji tangenta koja je paralelna sa sekantom
17 Dokaz: Definirajmo pomoćnu funkciju F() f() - λ. Odaberimo konstantu λ tako da bude F(a) F(b). Dakle: f(a) - λa f(b) - λb, pa slijedi da je f ( b) f ( a) λ. Ovako definirana funkcija F() ispunjava sve uvjete Rolleovog b a teorema, pa slijedi da postoji c (a,b) takav da vrijedi F'(c). Kako je F' () f ( b) f ( a) f'() - λ, slijedi da je f'(c) - λ, tj. c) λ. Tvrdnja je dokazana. b a Q.E.D. Teorem je geometrijski skoro očevidan. Naime, ako povučemo sekantu kroz točke na grafu funkcije f koje odgovaraju a i b, onda postoji tangenta na f u nekoj točki c (a,b) koja je paralelna sekanti, tj. f ( b) f ( a) c). b a
18 Korolar. Neka je I otvoreni interval u R. (a) Neka je funkcija f : I R diferencijabilna. Ako je f'() za sve I, onda je funkcija f konstantna. (b) Neka su f i g : I R dvije diferencijabilne funkcije. Ako je f'() g'() za sve I, onda se funkcije razlikuju za konstantu, tj. f() g() + C. Dokaz: (a) Neka su a, b I proizvoljno odabrani. Prema Lagrangeovu teoremu postoji c (a,b) tako da je f ( b) f ( a) c)( b a) ( b a). Dakle je f(a) f(b). Dakle, f je konstantna funkcija. (b) Definirajmo pomoćnu funkciju F() f() g(). Imamo F'() f'() g'() za sve I. Funkcija F zadovoljava pretpostavke tvrdnje (a), pa slijedi da je F() C za sve I, tj. f() g() + C. Q.E.D.
19 Derivacija i monotonost. Sljedeći korolar je važan za nalaženje intervala monotonosti zadane funkcije, tj. intervala u kojima je funkcija rastuća ili padajuća. Ako je derivacija u nekom intervalu pozitivna, onda je na njemu funkcija strogo rastuća. Ako je derivacija u nekom intervalu negativna, onda je na njemu funkcija strogo padajuća. Sa slike (geometrijski) je tvrdnja skoro očevidna. Korolar. Neka je I otvoreni interval u R. (a) Ako je f'() > na I, onda je funkcija strogo rastuća. (b) Ako je f'() < na I, onda je funkcija strogo padajuća.
20 Dokaz: (a) Neka je f'() > na I. Odaberimo bilo koje i I tako da je <. Prema Lagrangeovu teoremu postoji c (, ) tako da je f ) f ( ) c)( ), ( > Dakle je f( ) < f( ). Tvrdnja (b) se dokazuje na isti način. Q.E.D. Obrat tvrdnji iz Korolara ne vrijedi. Primjerice, funkcija raste na cijelom R, ali nije ) >. Naime ). 3 f ( ) strogo Sljedeći teorem će nam omogućiti dokaz L Hospitalova pravila, koje predstavlja važno sredstvo u računanju raznih esa.
21 Teorem 4. (Cauchyjev teorem o srednjoj vrijednosti) Neka su zadane dvije funkcije f,g :[a,b] R koje su neprekinute na a,b] i diferencijabilne na (a,b). Predpostavimo da je g'() za sve (a,b). Onda postoji c (a,b) tako da vrijedi f ( b) g( b) f ( a) g( a) c). g ( c) Dokaz: Dokaz je vrlo sličan dokazu Lagrangeova teorema. Definirajmo pomoćnu funkciju F() f() - λg(). Odaberimo konstantu λ tako da bude F(a) f ( b) f ( a) F(b). Dakle: f(a) - λg(a) f(b) - λ g(b), pa slijedi da je λ (ne može g( b) g( a) biti g(a) g(b), jer bi inače po Rolleovom teoremu primijenjenom na funkciju g postojao c (a,b) takav da je g'(c), što je nemoguće). Ovako definirana funkcija F() ispunjava sve uvjete Rolleovog teorema, pa slijedi da postoji c (a,b) takav da vrijedi F'(c). Kako je F' () f'() - λ g'(), slijedi da je f'(c) - λ c) g'(c), tj. λ. Tvrdnja je dokazana. Q.E.D. g'( c)
22 L Hospitalovo pravilo L Hospitalovo pravilo služi za računanje esa kvocijenta dviju funkcija u slučaju kada kvocijent ima neodreñeni oblik ili. Ostali neodreñeni oblici (,,,, ) izračunavaju se svoñenjem na neki od ova dva oblika. U teoremima ćemo koristiti oznaku R {- } «R «{ }. Teorem 5. (L Hospitalovo pravilo ) Neka su f i g diferencijabilne funkcije na S (a, ) «(,b) i g'() na S. Ako vrijedi f ( ) g( ) i postoji ) g ( ) R, onda je f ( ) g( ) ). g ( )
23 Dokaz: Dokaz ćemo prvo provesti za es sdesna. Promatrajmo funkcije f i g na intervalu (, +h) za neki mali h>. Ako definiramo f( ) g( ), tada funkcije postaju neprekinute na [, +h]. Sada primijenimo Cauchyjev teorem na intervalu [, ] za neki (, +h). Prema ovom teoremu postoji točka c f ( ) c) (,) takva da je. U ovoj jednakosti pustimo da, tada i g( ) g ( c) c. Iz pretpostavke teorema postoji es desne strane, pa tada postoji i f ( ) ) es lijeve strane i oni su jednaki. Dakle,. g( ) g ( ) + + Analogno razmatranje možemo provesti za es slijeva (na intervalu ( -h, )). f ( ) ) ) Dakle, vrijedi i. Kako postoji to su es g( ) g ( ) g ( ) slijeva i sdesna jednaki, pa slijedi tvrdnja teorema. Q.E.D. Prethodnim teoremom nije obuhvaćen slučaj kada ili -. Pokazuje se da teorem vrijedi i u tom slučaju:
24 Korolar 3. Neka su f i g diferencijabilne funkcije na intervalu I (a, ) i g'() ) na I. Ako vrijedi f ( ) g( ) i postoji R, onda je g ( f ( ) g( ) ). g ( ) ) Dokaz: Uvedimo supstituciju i vidimo da funkcije f ( ) i g ( ) u u u zadovoljavaju pretpostavke Teorema 5 na nekom intervalu < u < u slučaju c kada u +. Prema tome vrijedi: f ( ) g( ) f ( ) u g( ) u u u + u + u + u ) u g ( ) u ) u g ( ) u ). Q.E.D. g ( )
25 Primjeri: ) Izračunajmo već poznati es sin sin pomoću L Hospitalovog pravila: (sin ) ( ) cos. ) Izračunajmo es tg : sin tg sin cos cos (+ cos ). cos ( cos )(+ cos ) cos 3) Izračunajmo es cos sin :
26 cos sin sin cos. Limes smo izračunali koristeći, te sin sin ( ) cos ( ) cos cos. U ovom slučaju ne možemo koristiti L Hospitalovo pravilo. Zaista, ako je f ( ) cos, g( ) sin, onda je ) g ( ) cos + sin, cos a taj es ne postoji jer ne postoji es sin. Prema tome za
27 cos ne možemo koristiti L Hospitalovo pravilo, jer nisu zadovoljeni sin uvjeti Teorema 5. L Hospitalovo pravilo možemo primijeniti i nekoliko puta uzastopno računajući neki es. Jedino je važno da kod svake primjene imamo zadovoljene uvjete pod kojima smijemo koristiti to pravilo. Primjer: Izračunajmo sin 3 : sin 3 cos 3 sin 6 cos 6. 6
28 Teorem 6. (L Hospitalovo pravilo ) Neka su f i g diferencijabilne funkcije na S (a, ) «(,b) i g'() na S. Ako vrijedi f ( ) g( ) i postoji ) g ( ) R, onda je f ( ) g( ) ). g ( ) Dokaz se opet provodi primijenom Cauchyjevog teorema. Izostavit ćemo ga. Napomena: Teorem 6 vrijedi kada jedna ili obje funkcije teže u, atakoñer vrijedi kada ili. Primjeri: ) Izračunajmo + e 3 i e : 3
29 3 e e e 3 e e, e, pa ga računamo direktno e. 3 3 ln ). Neodreñeni oblici,,,, mogu se izračunavati takoñer koristiti L Hospitalovo pravilo, ali se prije toga moraju svesti na oblik ili. Pokazat ćemo to na primjerima. Neodreñeni oblik. imamo u slučaju kada računamo es umnoška funkcija, pri čemu jedna funkcija teži u beskonačno (± ), a druga u nulu. Tada jedan faktor umnoška zapišemo kao razlomak s nazivnikom recipročno.
30 Primjeri: ln ) ln ( ) Uočimo da smo mogli ln bismo imali nešto kompliciraniji račun. + ln + svesti na oblik pisati ) ln ( ). + ln, ali ln. Neodreñeni oblik. imamo u slučaju kada računamo es razlike funkcija, pri čemu svaka funkcija teži u beskonačno. Tada razliku funkcija pišemo tako da u obliku
31 f ( ) g( ) f ( ) g( ) kada es svodimo na oblik. Slično f ( ) g( ) f ( ) g( ) ga možemo svesti na oblik ili prvo na oblik oblika., pa zatim na prethodna dva Primjeri: ) arctg π ( ) +. sin arctg π ) ( ) + sin + sin + sin + cos + cos
32 sin. cos sin + Neodreñene oblike,, svodimo na već spomenute oblike pišući g( ) g( )lnf ( ) g( )lnf ( ) f ( ) e e kada ili ili. Primjeri: ln ln ( ) ) e e e e ) Koristeći ranije odreñen es ln + imamo ( ) e e +. ln +.
33 3) ( ) ln sin ln sin sin e e e, jer imamo. cos sin sin cos sin sin cos sin ln ln sin
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115
4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115 2 / 115 Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Motivacija: aproksimacija funkcije, problemi brzine i tangente Povijesno su dva po prirodi različita
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότερα9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE
Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότερα16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum
16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραNeprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija
Sadržaj: Nizovi brojeva Pojam niza Limes niza. Konvergentni nizovi Neki važni nizovi. Broj e. Limes funkcije Definicija esa Računanje esa Jednostrani esi Neprekinute funkcije i esi Definicija neprekinute
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραOsnovni teoremi diferencijalnog računa
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike Tena Pavić Osnovni teoremi diferencijalnog računa Završni rad Osijek, 2009. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότεραDerivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1
Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 45 Definicija derivacije funkcije Neka je funkcija f definirana u okolini točke x 0 i
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA
. Limesi funkcija (sa svim korekcijama) 69. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA U ovom poglavlju: Neodređeni oblik Neodređeni oblik Neodređeni oblik Kose asimptote Neka je a konačan realan broj ili
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραDeterminante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.
Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραVVR,EF Zagreb. November 24, 2009
November 24, 2009 Homogena funkcija Parcijalna elastičnost Eulerov teorem Druge parcijalne derivacije Interpretacija Lagrangeovog množitelja Ako je (x, y) R 2 uredjeni par realnih brojeva, onda je s (x,
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije
4 Funkcije 4.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa
Διαβάστε περισσότεραViše dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu
Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότερα5. poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA
5 Derivacija funkcija (sa svim korekcijama) 8 5 poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA U ovom poglavlju: Derivacija po definiciji, tablica deriviranja Derivacija zbroja, razlike, produkta i kvocijenta
Διαβάστε περισσότεραPRVI IZVOD. f x0 x f x0. y x. ) lim lim ( ) ( ) x. Neka je y f(x) funkcija definisana na intervalu [a,b], x 0
. y PRVI IZVOD Neka je y f() funkcija definisana na intervalu [a,b], 0 unutrašnja tačka tog intervala, Δ ( 0) priraštaj argumenta i Δy odgovarajući priraštaj funkcije. Ako postoji granična vrijednost količnika
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραFunkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότερα1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.
1 Diferencijabilnost 11 Motivacija Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji es f f(x) f(c) (c) x c x c Najbolja linearna aproksimacija funkcije f je funkcija l(x) = f(c)
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότερα2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα1 DIFERENCIJALNI RAČUN Granična vrijednost i neprekidnost funkcije Derivacija realne funkcije jedne varijable
Sadržaj 1 DIFERENCIJALNI RAČUN 3 1.1 Granična vrijednost i neprekidnost funkcije........... 3 1.2 Derivacija realne funkcije jedne varijable............ 4 1.2.1 Pravila deriviranja....................
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραDiferencijalni račun
ni račun October 28, 2008 ni račun Uvod i motivacija Točka infleksije ni račun Realna funkcija jedne realne varijable Neka je X neprazan podskup realnih brojeva. Ako svakom elementu x X po postupku f pridružimo
Διαβάστε περισσότεραMJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (
Διαβάστε περισσότερα1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI
/ 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI 6.. Definicija reda Promatrajmo niz Definicija reda ( ) n 2 :, 2 2 3 2 4 2,... Postupno zbrajajmo elemente niza: = + 2 2 = 5 4 + 2 2 + 3 2 = 49 36 + 2 2 + 3 2 + 4 2 =
Διαβάστε περισσότεραx M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku.
1. FUNKCIJE, LIMES, NEPREKINUTOST 1.1 Brojevi - slijed, interval, limes Slijed realnih brojeva je postava brojeva na primjer u obliku 1,,3..., nn, + 1... koji na realnoj osi imaju oznaceno mjesto odgovarajucom
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραGeodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA
Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA Pojam derivacije Glavne ideje koje su vodile do današnjeg shvaćanja derivacije razvile su se u 7 stoljeću kada i započinje razvoj
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE IZ MATEMATIKE 1
VJEŽBE IZ MATEMATIKE Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcije i Limesi i derivacije Poglavlje Limesi i derivacije.0. Limesi Limes funkcije f kada teºi nekoj to ki a ovdje a moºe ozna avati i ± moºemo
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότερα4.1 Elementarne funkcije
. Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )
Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija
Διαβάστε περισσότερα4 Izvodi i diferencijali
4 Izvodi i diferencijali 8 4 Izvodi i diferencijali Neka je funkcija f() definisana u intervalu (a, b), i neka je 0 0 + (a, b). Tada se izraz (a, b) i f( 0 + ) f( 0 ) () zove srednja brzina promene funkcije
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραUvod u diferencijalni račun
Uvod u diferencijalni račun Franka Miriam Brückler Problem tangente Ako je zadana neka krivulja i odabrana točka na njoj, kako konstruirati tangentu na tu krivulju u toj točki? I što je to uopće tangenta?
Διαβάστε περισσότερα4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραFakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:
Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne
Διαβάστε περισσότερα1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva
1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva Definicija 1 Polje realnih brojeva je skup R = {x, y, z...} u kojemu su definirane dvije binarne operacije zbrajanje (oznaka +) i množenje (oznaka ) i jedna binarna
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότερα3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije
3 Funkcije 3.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραFunkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:
4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα