Konstrukcija broda 2 16 Potpalubne strukture broda 1
|
|
- ÏἈχαϊκός Φραγκούδης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Konstrukcija broda 16 Potpalubne strukture broda 1 POTPALUBNE STRUKTURE (e:supporting deck structures) 1. Opis potpalubnih struktura Potpalubne strukture ukrepljuju palube u poprečnom i uzdužnom smjeru kako bi se osigurala odgovarajuća poprečna i lokalna čvrstoća kao i stabilnost palubne strukture obzirom na moguća izvijanja pod tlačnim opterećenjima. Osim toga, osiguravaju palube u području otvora grotala i omogućuju prijenos opterećenja paluba na strukturu dna. Učinkovito uzdužno usmjereni nosači i ukrepe sudjeluju u uzdužnoj čvrstoći brodskog trupa. Ako nosači nisu uključeni u proračun uzdužne čvrstoće ili ako se dimenzije poprečnih nosača i sponja određuju na osnovi neposrednog proračuna, vrijednosti dopuštenih naprezanja ne smiju biti veći od iznosa dobivenih prema izrazima: σ = 150 / k N / mm b τ = 100 / k N / mm Palubne konstrukcije koje mogu biti tlačno opteećene se moraju provjeriti na izvijanje. σ ekv = σ + 3τ = 180 / k N / mm. Opterećenja potpalubnih struktura Pogled na palubu u uzdužnom sustavu za vrijeme gradnje Potpalubne strukture izloženih paluba preuzimaju na sebe opterećenja uslijed naplavljivanja morem, težine tereta i opreme koja djeluju na opločenje paluba. Potpalubne strukture u međupalublju preuzimaju opterećenja uslijed tereta i opreme. Uzdužno usmjereni potpalubni elementi su opterećeni uslijed savijanja brodskog trupa, pri čemu najveća opterećenja trpe uzdužni elementi na najvišim palubama. Poprečni elementi potpalubnih struktura se dijelovi poprečnih okvira zajedno sa rebrima boka i rebrenicama dna. Na poprečno usmjerene potpalubne elemente posredno djeluju tlakovi koji se prenose preko bočne oplate. Na uspravne potpalubne strukture kao što su upore, djeluju opterećenja koja se prenose sa paluba. Ta su opterećenja upora pretežno tlačna, osim kada su upore u tankovima, kada opterećenja mogu biti i vlačna. Upore drže razmak između paluba i dna, čime posredno sudjeluju u uzdužnoj čvrstoći. Osobit problem predstavljaju koncentracije naprezanja oko otvora na palubama. 3. Konstrukcija potpalubnih struktura Potpalubne strukture se izvode i u poprečnom i u uzdužnom sustavu ovisno o tipu, veličini i službi broda, te o vrsti i položaju palube po visini kod višepalubnih brodova. U poprečnom sustavu gradnje glavni elementi potpalubih struktura su sponje koje ukrepljuu palube u poprečnom smjeru i okvirne sponje koje su nosači gornjeg dijela poprečnog okvira trupa, te podveze koje se kao nosači pružaju u uzdužnom smjeru. U uzdužnom sustavu gradnje glavni elementi potpalubnih struktura su uzdužnjaci koju ukrepljuju palube u uzdužnom smjeru, poprečnjaci palube koji su nosači gornjeg dijela poprečnih okvira trupa i uzdužni nosači palube. Potpalubne su strukture koji put poduprte uporama.
2 Konstrukcija broda 16 Potpalubne strukture broda 3.1. Poprečno ukrepljenje paluba Sponje (e:deck beams) Gusto postavljene sponje su osnovni elementi poprečnog ukrepljenja paluba. Obično su od valjanih profila. Sponje su strukturna podloga u poprječnom sustavu gradnje za pričvršćenje opločenja palube. Sponje su gornji dio poprečnog okvira brodskog trupa, i kao takve daju uporište rebrima. Sponje su opterećene na savijanje, s krajnjim osloncima na bokovima ili s osloncima na podvezama odnosno uporama Podveze (e:deck girders) Podveze su potpalubni uzdužni nosači u poprečnom sustavu ukrepljenja paluba, koji se oslanjaju na podupiruće strukture poprečnih pregrada, upora i poprečnih pražnica grotala. Podveze se ugrađuju da bi se smanjila nepoduprti raspon sponja. Krajevi podveza spojeni na poprečne pregrade mogu se smatrati potpuno upetima ako su postavljena jaka koljena. Potpuno upetim se može smatrati i oslonac nad uporom, ako su primijenjena odgovarajuća koljena. Podveze su obično složeni profili sastavljeni od struka i pojasa, ili umjesto pojasne trake može biti prirub. Mogu biti simetričnog i nesimetričnog presjeka. Koljenima se struk podveze ukrućuje na križanjima sa sponjama da se spriječi postrano izvijanje (e:tripping) kod tlačnog opterećenja. Sa stajališta izvijanja povoljniji su simetrični presjeci profila. Križanje sponja i podveza se može ostvariti na dva načina: 1. Sponja neprekinuto prolazi kroz izrez na podvezi. Sponja se prekida a podveza je neprekinuta, interkostalna sponja 3.. Uzdužno ukrepljenje paluba Uzdužnjaci palube (e:deck longitudinals) Sponje i podveze u međupalublju Gusto postavljeni uzdužnjaci su osnovni element uzdužnog ukrepljenja paluba. Uzdužnjaci palube se prostiru većim dijelom duljine broda i zato ulaze s punim presjekom u proračun uzdužne čvrstoće. Kod brodova duljine preko 10 m, barem su gornje palube uzdužno ukrepljene. Uzdužnjaci palube se oslanjaju na poprečne pregrade i na poprečnjake palube Poprečnjaci palube (e:deck transverses) Poprečnjaci paluba su poprečni potpalubni nosači na koje se oslanjaju uzdužnjaci. Poprečnjaci trebaju biti što niži da ne smetaju teretu. Poprečnjaci trebaju biti spojeni za bočna rebra koljenima. Razmaci poprečnjaka Za brodove do 00m duljine, razmak poprečnjaka je obično 3 do 4 razmaka rebara. Za brodove do 100m, razmak poprečnjaka u sredini broda je najviše d=3.8m a za brodove preko 100m duljine razmak poprečnjaka je d=0.006l+3.m. U području 0.75L pramca broda, poprečnjaci su gušće postavljeni, i to za brodove do 100m, d=.5m, a preko 100m d=3.5m. Visina struka poprečnjaka na pramcu treba da je puta veća od visine uzdužnjaka. Na mjestima rebara koja se ne nastavljaju poprečnjacima, ugrađuju se koljena koja sežu do prvog uzdužnjaka palube. Uzdužnjaci palube moraju prolaziti neprekinuto kroz poprečnjake palube, a poželjno i kroz poprečne pregrade. Inače se spojevi uzdužnjaka i poprečnih pregrada moraju posebno osigurati na primjer koljenima koja neprekinuto prolaze kroz pregrade.
3 Konstrukcija broda 16 Potpalubne strukture broda 3 Potpalubna struktura broda za rasute terete s osloncima na poprečnim naboranim pregradama: između grotala poprečno izvan grotala uzdužno ukrepljenje Potpalubna struktura tankera u uzdužnom sustavu gradnje i spoj na ravne poprečne i uzdužne pregrade Nadpalubna struktura tankera za kemikalije Podpalubna struktura bočnog tanka tankera za kemikalije
4 Konstrukcija broda 16 Potpalubne strukture broda 4 Nadpalubna struktura tankera za kemikalije s dvostrukim stjenkama i spojevi na boku i uzdužnoj pregradi 3.3. Sponje i uzdužnjaci palube Moment otpora i smična površina uzdužnjaka palube u području od 0.5H do 0.75H po visini od osnovice određuje se prema izrazu: 3 W = f b p l k cm A = ( m ) 0.05 s l p k cm d l=nepoduprti raspon, b=širina nošenog dijela palube, k=koeficijent materijala, m -faktor kao za orebrenje. f=0.55 općenito, f=0.75 za sponje, podveze i okvirne sponje koje su zglobno oslonjene (e:simply supported) na jednom ili na oba kraja. Opterećenja p=p D, p DA ili p L Uzdužne ukrepe uzdužnjaci i poprječni nosači poprečnjaci palube
5 Konstrukcija broda 16 Potpalubne strukture broda Uzdužnjaci palube u području gornjeg i donjeg pojasa brodskog trupa. Moment otpora uzdužnjaka palube u području ispod 0.5H i/ili iznad 0.75H po visini od osnovice određuje se prema zahtjevima za uzdužno orebrenje Završni spojevi Sponje se spajaju s rebrima prema zahtjevima opisanim za orebrenje. Sponje koje prolaze kroz uzdužne pregrade i podveze mogu se izravno spajati zavarivanjem za ukrepe uzdužne pregrade, odnosno struka podveze. Ako se sponje spajaju s podvezama i pražnicama grotla značajne krutosti, vezu je potrebno izvesti s koljenima. Krak koljena sponje u području o.6l na sredini broda kod brodova s jednom palubom mora se povećati za 0% Podveze i poprečni nosači Sponje i njihovi oslonci na rebra u međupalublju Moment otpora ne smije biti manji od vrijednosti dobivene po izrazu: 3 W = f b p l k cm Na mjestima oslonaca površina poprečnog presjeka struka ne smije biti manja od vrijednosti dobivene po izrazu: Aw = 005 p b l. k cm Visina nosača ne smije biti manja od 1/5 nepoduprtog raspona. Visina nosača, koji imaju otvore za prolaz sponja ili uzdužnjaka, ne smije biti manja od 1.5 visine sponje, odnosno uzdužnjaka. Završni spojevi nosača na pregradama trebaju biti tako dimenzionirani da se mogu na njih prenijeti momenti savijanja i smične sile. Ukrepe pregrada ispod nosača moraju biti tako dimenzionirani da podupiru nosače. Pojas nosača se ukrepljuje koljenima protiv postranog izvijanja. Na nosačima simetričnog presjeka koljena se postavljaju naizmjenično na obje strane struka. Križanje podveza i poprječnih nosača potpalubnih struktura
6 Konstrukcija broda 16 Potpalubne strukture broda Struktura paluba u području sidrenog vitla i stopera Za podupiruće elemente koji se nalaze ispod sidrenog vitla i stopera dopuštaju se naprezanja u skladu sa izrazima: σ b = 00/ k N/ mm τ = 10/ k N/ mm σ = σ + 3τ 0 / k N / mm ekv = Djelujuća sila se uzima kao 80% i 45% u odnosu na nazivnu silu sidrenog lanca, i to: 80% za stoper. 80% za sidreno vitlo, ako postoji stoper, 45% za sidreno vitlo ako ne postoji stoper Upore Paluba u području sidrenog vitla Sponje bi bile prevelikih dimenzija kada bi se prostirale od boka do boka broda. Zbog toga se sponje podupiru uporama ugrađenim izravno ispod njih, ili se ispod njih ugrađuju podveze koje se protežu između poprečnih pregrada. Da bi se smanjio nepoduprti raspon podveza ispod njih se ugrađuju upore. Opterećenja paluba se prenosi na upore i preko njih na dno broda. Upore odterećuju koljena sponja i bokove broda. Upore sprečavaju pomake između paluba i dna i time posredno doprinose uzdužnoj čvrstoći. Upore se ugrađuju i ispod palubnih kućica, ispod teretnih vitala, dizalica, sidrenog vitla, kormilarskog uređaja, te u strojarnici gdje postoje teži dijelovi opreme. Upore u međupalublju i teretnom prostoru Upore se raspoređuju u redove ovisno o širini broda, prema slijedećim smjernicama: Za B=6-17m, postavlja se jedan red upora. Za B=15-1m, postavljaju se dva reda upora, a za B=19-5m postavljaju se tri reda upora. Povoljno je upore postavljati u središnju liniju ili u uglove grotala. Na mjestima oslonaca upora pojačava se struktura i to tako da se postavljaju na poduporne ploče iznad rebrenica koje u tom slučaju ne trebaju imati olakšanja i provlake, i osiguraju se koljenima. Mali brodovi imaju obično pune okrugle profile za upore. Veći brodovi imaju obično cjevaste profile za upore. Koriste se još i valjani I, T, U profili, ili složeni profili. Upore vrlo velikih dimenzija mogu se napraviti od oblikovanih limova. Strukturni elementi na mjestima spoja s uporom se izvode uzimajući u obzir silu koju prenosi upora. Spojevi se izvode tako da 1cm poprečnog presjeka prenosi najviše 10 kn opterećenja. Na vrhu i dnu cijevnih upora se obično postavljaju limovi. U tankovima namijenjenim za prijevoz zapaljivih tekućina ne dopušta se primjena cijevnih upora. Upore u tankovima moraju biti ispitane na tlak. Debljina stjenki cijevnih upora koje mogu biti oštećene tijekom ukrcaja/iskrcaja tereta ne smije biti manja od vrijednosti dobivene po izrazu. tu = duv mm, za duv 300mm tu = duv mm, za duv 300mm d uv je vanjski promjer cijevne upore u mm.
7 Konstrukcija broda 16 Potpalubne strukture broda 7 Površina poprečnog presjeka upore ne smije biti manja od vrijednosti dobivene prema Au = 10 Pu/ σt cm Opterećenje upore je Pu = p A+ Pi kn gdje je A= površina u m na koju djeluje opterećenja za promatranu uporu; P i je opterećenje koje se prenosi sa gornje upore. Dopušteno tlačno naprezanje σt se određuje prema tablici: Vitkost Upore u nastambama U ostalim prostorima λu λu > / λu / λu gdje su λ u = L u / i u, iu = Iu/ Au za pune upore kružnog presjeka: i u = 05d. u, za cijevne upore: iu = 05. duv + d uu cm. L u =duljina upore u cm. A u =površina poprečnog presjeka upore u cm. I u =moment inercije upore u cm 4, d u =promjer upore, d uv =vanjski promjer upore, d uu =unutarnji promjer upore u cm. Potpalubna struktura u strojarnici manjeg broda, grotlište, podveze, sponje i upore s osloncem 3.9. Konzolne sponje Sponje, odnosno poprečni nosači ugrađeni bočno od grotala tako da mogu samostalno poduprijeti pražnice grotala, bez pomoći upora. Na spoju konzolne sponje i bočnog rebra preporuča se postavljanje pojasne trake s prikladnim polumjerom zaobljenosti, a struk sponje i rebra treba prikladno ukrijepiti. Konzolne sponje se moraju spajati s okvirnim rebrima, pojačanim rebrima ili pregradama. Pojasna traka konzolnih sponja mora se osigurati od izvijanja koljenima. Dimenzije konzolnih sponja se određuju na osnovi dopuštenih naprezanja prema slijedećim izrazima: a) ako su konzolne sponje postavljene na velikim razmacima σ b = 15/ k N/ mm i τ = 80/ k N/ mm b) ako su konzolne sponje postavljene na malom razmaku (npr. na svakom rebru). σ b = 150/ k N/ mm i τ = 80/ k N/ mm te σ = σ + τ = 180/ / Nosači pražnica i nosači koji sudjeluju u uzdužnoj čvrstoći broda ekv k N mm Dimenzije uzdužnih i poprečnih nosača ispod pražnica se određuju neposrednim proračunom, a na osnovi opterećenja navedenim ranije. Nosači pražnica se dimenzioniraju na temelju vrijednosti dopuštenih naprezanja prema tablici: Uzdužne pražnice i nosači pal. čvrstoće Ostali nosači grotla Gornji i donji pojas 150/k 150/k N/mm Razina palube 70/k 150/k N/mm Vrijednosti naprezanja uzdužnih neprekinutih pražnica nastalih od uzdužnog savijanja trupa i lokalnog savijanja ne smije biti veće od vrijednosti dobivenih po izrazu: σl + σl 00/ k N/ mm σ l =lokalno naprezanje u uzdužnom smjeru; σ L =uzdužno naprezanje brodskog trupa. Vrijednosti ekvivalentnog naprezanja ne smiju biti veće od vrijednosti dobivenih po izrazima: L L<90m: σ ekv = ( )30 / k N / mm ili za L>90m: σ ekv = 30/ k N/ mm 450 σekv = σx σxσy + σy + 3τ odnosno σ x = σ L + σ. σ y =naprezanje u poprečnome smjeru na mjestu poprečnih elemenata. τ=smično naprezanje, max 90/k N/mm. Pojedinačna naprezanja σ L i σ y ne smiju biti veća od 150/k N/mm.
8 Konstrukcija broda 16 Potpalubne strukture broda 8 Paluba broda za rasute terete, uzdužni sustav izvan, poprečni sustav unutar otvora grotala Polupregrade Dugi otvori grotala u odnosu na duljinu skladišta, imaju za posljedicu da su upore na krajevima grotala blizu poprečnih pregrada. Polupregrade se postavljaju u simetrali broda i protežu se od poprečnih pregrada do poprečne pražnice grotla. Slobodni kraj završava U-profilom, u međupalublju malo odmaknutom od poprečne pražnice da ne smeta poklopcima. Za prolaz kroz polupregradu s jedne na drugu stranu, ostavlja se otvor približeno 1500X750mm. Polupregrade mogu biti ravne ili naborane. Uspravne ukrepe polupregrada zajedno sa sunosivom širinom lima moraju podnijeti tlačna opterećenja bez izvijanja.
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραNOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA
NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA Zavareni spojevi - I. dio 1 ZAVARENI SPOJEVI Nerastavljivi spojevi Upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosivih mehatroničkih dijelova i konstrukcija 2 ŠTO
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 2
BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:
Διαβάστε περισσότεραKonstrukcija broda 2 20 Konstrukcija statvi broda 1
Konstrukcija broda 2 20 Konstrukcija statvi broda 1 KONSTRUKCIJA STATVI BRODA (e:stem and sternframe structures) 1. Opis statvi Pramčana i krmena statva su dijelovi kojima započinje odnosno završava struktura
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότερα4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA
JBG 4. STTIČKI PRORČUN STUBIŠT PROGR IZ KOLEGIJ BETONSKE I ZIDNE KONSTRUKCIJE 9 6 5 5 SVEUČILIŠTE U ZGREBU JBG 4. Statiči proračun stubišta 4.. Stubišni ra 4... naliza opterećenja 5 5 4 6 8 0 Slia 4..
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD. Davorin Zrilić. Zagreb, godina.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Davorin Zrilić Zagreb, 2013. godina. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Doc. dr. sc. Jerolim
Διαβάστε περισσότεραProračun nosivosti elemenata
Proračun nosivosti elemenata EC9 obrađuje sve fenomene vezane za stabilnost elemenata aluminijumskih konstrukcija: Izvijanje pritisnutih štapova; Bočno-torziono izvijanje nosača Izvijanje ekscentrično
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότερα4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA
JBAG 4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA PROGRA IZ KOLEGIJA BETONSKE I ZIDANE KONSTRUKCIJE 9 5 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU JBAG 4. Statiči proračun stubišta 4.. Stubišni ra 4... Analiza opterećenja 5 5 4 6 8 5 6 0
Διαβάστε περισσότεραSPREGNUTE KONSTRUKCIJE
SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Prof. dr. sc. Ivica Džeba Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SPREGNUTI NOSAČI 1B. DIO PRIJENJIVO NA SVE KLASE POPREČNIH PRESJEKA OBAVEZNA PRIJENA ZA KLASE PRESJEKA 3 i 4
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραMETALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA
METALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA 1 Skr. predmeta i red. br. teme Dodatne napomene objašnjenja uputstva RASPORED SADRŽAJA NA SLAJDOVIMA NASLOV TEME PODNASLOVI Osnovni sadržaj. Važniji pojmovi i sadržaji su štampani
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραGeometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U MOSTRU GRĐEVINSKI FKULTET Kolegij: Osnove betonskih konstrukcija k. 013/014 god. 8. pismeni (dodatni) ispit - 10.10.014. god. Zadatak 1 Dimenzionirati i prikazati raspored usvojene armature
Διαβάστε περισσότερα7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama
5. ožujka 2018. 7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama Primjer sloma zbog djelovanja poprečne sile SLIKA 1. T- nosač slomljen djelovanjem poprečne sile Do sloma armirano-betonske grede uslijed
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA
ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA STATIČKI MOMENTI I MOMENTI INERCIJE RAVNIH PLOHA Kao što pri aksijalnom opterećenju štapa apsolutna vrijednost naprezanja zavisi, između ostalog,
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα3. REBRASTI GREDNI MOSTOVI
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu predmet: MASIVNI MOSTOVI Skripte uz predavanja 3. REBRASTI GREDNI MOSTOVI SADRŽAJ: 3. REBRASTI GREDNI MOSTOVI... 0 3.1. OPĆENITO... 1 3.2. PRORAČUN PLOČE KOLNIKA
Διαβάστε περισσότεραTABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL
PRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Materijal: Beton: C25/30 C f ck /f ck,cube valjak/kocka f ck 25 N/mm 2 karakteristična tlačna čvrstoća fcd proračunska tlačna
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραOpšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Διαβάστε περισσότεραNERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi
NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI Zakovični spojevi Zakovice s poluokruglom glavom - za čelične konstrukcije (HRN M.B3.0-984), (lijevi dio slike) - za kotlove pod tlakom (desni dio slike) Nazivni promjer (sirove)
Διαβάστε περισσότεραAksijalno pritisnuti štapovi konstantnog višedelnog preseka
Aksijalno pritisnuti štapovi konstantnog višedelnog preseka Metalne konstrukcije 1 P6-1 Osobenosti višedelnih štapova Poprečni presek se sastoji od više samostalnih elemenata koji su mestimično povezani;
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραzastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.
zastori zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. (mm) (mm) za PROZOR im (mm) tv25 40360 360 400 330x330 tv25 50450 450 500 410x410
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD Osijek, 15. rujan 2017. Ivan Kovačević SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραKolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,
Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ZAVRŠNI RAD Osijek, 14. rujna 2017. Marijan Mikec SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ZAVRŠNI RAD Izrada projektno-tehničke dokumentacije armiranobetonske
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραVrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραZadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότεραZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.
ZSTORI ZSTORI SUNSET URTIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. ŠIRIN (mm) VISIN (mm) Z PROZOR IM. (mm) TV25 40360 360 400 330x330 TV25 50450 450
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότερα( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραl r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)
Vežbe 6 IZVIJANJE 1 IZVIJANJE Izvijanje se javlja kod aksijalno napregnutih štapova na pritisak, kada imaju relativno veliku dužinu u odnosu na površinu poprečnog preseka. Zbog postojanja geometrijskih
Διαβάστε περισσότεραČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm
ČELIČNA UŽAD STANDARD - OPIS Broj žica dimenzije DIN 3053 19 Ø 1-10 mm DIN 3054 37 Ø 3-10 mm DIN 3055 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49 Ø 1,5-20 mm DIN 3060 6 X 19 + T.J. = 114 6 X 19 + J.J. = 133 Ø
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραQ (promjenjivo) P (stalno) c uk=50 (kn/m ) =17 (kn/m ) =20 (kn/m ) 2k=0 (kn/m ) N 60=21 d=0.9 (m)
L = L 14.1. ZADATAK Zadan je pilot kružnog poprečnog presjeka, postavljen kroz dva sloja tla. Svojstva tla i dimenzije pilota su zadane na skici. a) Odrediti graničnu nosivost pilota u vertikalnom smjeru.
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD Osijek, 15. rujan 2015. Marija Vidović SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJE
Διαβάστε περισσότερα20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm
MMENT NERJE ZDTK. Za površinu prema datoj slici odrediti: a centralne težišne momente inercije, b položaj glavnih, centralnih osa inercije, c glavne, centralne momente inercije, d glavne, centralne poluprečnike
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI RAD Osijek, 0.09.05. Matija Pantaler SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZNANSTVENO
Διαβάστε περισσότεραMetalne konstrukcije I Proračun otpornosti elementa s nesimetričnim poprečnim presjekom klase 4 izloženog savijanju i tlačnoj sili
Sadržaj 1. Uvod... 1 2. Potrebni dokazi nosivosti za elemente izložene tlaku i savijanju prema EN 1993 za poprečne presjeke klase 4... 2 2.1. Klasifikacija poprečnog presjeka... 2 2.2 Djelotvorna širina
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότερα6. Plan armature prednapetog nosača
6. Plan armature prednapetog nosača 6.1. Rekapitulacija odabrane armature Prednapeta armatura odabrano:3 natege 6812 Uzdužna nenapeta armatura. u polju donji rub nosača (mjerodavna je provjera nosivosti
Διαβάστε περισσότεραANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD
GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET Katedra za metalne i drvene konstrukcije Kolegij: METALNE KONSTRUKCIJE ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD TLOCRTNI PRIKAZ NOSIVOG SUSTAVA OBJEKTA 2 PRORAČUN
Διαβάστε περισσότερα