ELEKTROTEHNIČKI ODJEL. y' + 1 x. y'' + 4 y = 0. y 1 2. y(1) = 0. y'' + 2 y'+ y = 0, (1 + x 2 ) 2 y' 2 x = 0.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ELEKTROTEHNIČKI ODJEL. y' + 1 x. y'' + 4 y = 0. y 1 2. y(1) = 0. y'' + 2 y'+ y = 0, (1 + x 2 ) 2 y' 2 x = 0."

Transcript

1 MATEMATIKA ZADATCI: Nađite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: y' + y e = Odredite partikularno rješenje obične diferencijalne jednadžbe za koje itovremeno vrijede jednakoti y'' + 4 y = 0 π y =, π y' = 3 Nađite partikularno rješenje obične diferencijalne jednadžbe koje zadovoljava početni uvjet dy - ( y) ( y) d = 0 y() = 0 4 Odredite jednadžbu krivulje zadane običnom diferencijalnom jednadžbom a točka A(0,) joj je tacionarna točka y'' + y'+ y = 0, 5 Nađite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe 6 Riješite Cauchyjev problem: dy ( y ) d = 0 y'' + y = e t, y(0) = 0, y'(0) = 7 Odredite jednadžbu krivulje koja prolazi točkom T(0,), a pripada porodici krivulja koja je zadana običnom diferencijalnom jednadžbom ( + ) y' = 0 Bojan Kovačić & Dražen Blanuša Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

2 MATEMATIKA 8 Riješite Cauchyjev problem: y'' y = e, y(0) = 0, y'(0) = 9 Nađite partikularno rješenje obične diferencijalne jednadžbe za koje vrijedi jednakot y' + y in = 0 Običnom diferencijalnom jednadžbom π y 0 = y'' + y' + y = 0 zadana je porodica krivulja u ravnini Odredite krivulju te porodice koja prolazi točkom T(,) i ima koeficijent mjera tangente krivulje u toj točki jednak Nađite partikularno rješenje obične diferencijalne jednadžbe koje zadovoljava početni uvjet y dy e d = 0 y(0) = Porodica krivulja zadana je običnom diferencijalnom jednadžbom y'' in = 0 Odredite krivulju iz te porodice koja prolazi točkom T(0,0) i ima koeficijent mjera tangente u toj točki k t = 3 Nađite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe 4 Riješite Cauchyjev problem: y' + (in ) y = in y'' + 3 y' + 3 y = 0, y(0) =, y'(0) = 0 Bojan Kovačić & Dražen Blanuša Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

3 MATEMATIKA 5 Nađite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe y' + 6 Riješite ljedeći Cauchyjev problem: y = y'' + y' + y =, y(0) =, y'(0) = 7 Porodica krivulja zadana je diferencijalnom jednadžbom y'' + y' = 0 Odredite krivulju iz te porodice koja prolazi točkom T(,) i ima koeficijent mjera tangente u toj točki k t = 8 Nađite partikularno rješenje obične diferencijalne jednadžbe koje zadovoljava početne uvjete 9 Riješite ljedeći Cauchyjev problem: 0 Riješite ljedeći Cauchyjev problem: Riješite ljedeći Cauchyjev problem: y'' + y' = y(0) = 0, y'(0) = y'' + 4 y = e co( ), y(0) = 0, y'(0) = 0 y" + y = +, y(0) = 0, y'(0) = 0 y" + 6 y' + 9 y =, y(0) = 0, y'(0) = Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 3 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

4 MATEMATIKA Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: ( y + ) d + ( y y) dy = 0 3 Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: y' + y + e = 0 4 Nađite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: y'' y' = 0 5 Pomoću Laplaceove tranformacije odredite funkciju y = y() iz uvjeta: y'' + 5 y = co( ), y(0) =, y'(0) = 0 6 Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: ( 4) y' + y = ( + ) 7 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe y' tg = y 8 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: 6 y = y'' + y' 9 Pomoću Laplaceove tranformacije odredite funkciju y = y() iz uvjeta: y'' 4 y' + 4 y = 4, y(0) = y'(0) = 30 Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: y ' y = y '' 3 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: y ctg y' = in 3 Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: y y' = ( ) ( + ) Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 4 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

5 MATEMATIKA 33 Pomoću Laplaceove tranformacije odredite funkciju y = y() iz uvjeta: y'' 8 y' + 7 y = 4, y(0) = 4, y'(0) = 8 34 Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: y' + (co ) y = co( ) 35 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: ln y (e + ) y' y e = 0 36 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: y'' y' 3 y = 0 37 Pomoću Laplaceove tranformacije odredite funkciju y = y() iz uvjeta: y'' + y = e, y(0) = y'(0) = 38 Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: y' + y = ( ) ( + ) + 39 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: ( + ) dy + (tgy) d = 0 40 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: y'' + 8 y' + 6 y = 0 4 Pomoću Laplaceove tranformacija odredite funkciju y = y() iz uvjeta: y'' y' + y = e, y(0) = y'(0) = 4 Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: y y co d + ( ) ( + ) in d y = 0 Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 5 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

6 MATEMATIKA 43 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe 5 y'' + y' + y = 0 44 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: y' + (ctg ) y = 45 Pomoću Laplaceove tranformacije odredite funkciju y = y() iz uvjeta: y'' + y' = 8 ( + ), y(0) =, y'(0) = 0 46 Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: y' + ( tg ) y = 47 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: y ln y dy d = 0 arctg + 48 Odredite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe 4 y'' 5 y' + y = 0 49 Pomoću Laplaceovih tranformacija odredite funkciju y = y() iz uvjeta: y'' y' =, y(0) =, y'(0) = 4 50 Odredite tip obične diferencijalne jednadžbe i riješite je: y' = y + 5 Nađite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: ( + y) d ( ) ( + + ) (y ) dy = 0 5 Nađite opće rješenje obične diferencijalne jednadžbe: 9 y'' y' + 4 y = 0 53 Pomoću Laplaceove tranformacije odredite funkciju y = y() iz uvjeta: y'' y' = 3 ( ), y(0) =, y'(0) = 0 Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 6 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

7 MATEMATIKA RJEŠENJA ZADATAKA Napomena: Ukoliko nije drugačije itaknuto, pretpotavlja e da u C, C, C R realne kontante Zadana obična diferencijalna jednadžba ima oblik y' + P() y = Q() Zaključujemo da e radi o nehomogenoj linearnoj običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda Njezino e rješenje određuje prema formuli y = e Q( ) e d + C P( ) d P( ) d Stoga najprije moramo ''očitati'' funkcije P() i Q() Funkcija P() je funkcija koja ''množi'' traženu funkciju y Vidimo da je P() = Funkcija Q() je ''lobodni član'', tj ona ''toji ama'' na denoj trani jednadžbe Vidimo da je Q() = e Preotaje te funkcije uvrtiti u navedenu formulu za računanje rješenja Imamo redom: Sad ikoritimo jednakot: P( ) d P( ) d y = e Q( ) e d C +, d d y = e e e d + C, ln ( ), ( ) = + ln y e e e d C ln( ) ln y = e e e d + C e ln =, za vaki > 0, pa dobivamo: ( ) y = e d + C ( y = e d + C ), Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 7 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

8 MATEMATIKA Izračunajmo zaebno integral I = e d Taj e integral računa metodom parcijalne integracije: pa lijedi: u = du = d Tako je opće rješenje polazne jednadžbe: v = e dv = e d I = e d = e e d = e e ( ) y = e e + C, C R Zadana diferencijalna jednadžba je homogena linearna diferencijalna jednadžba reda kontantnim koeficijentima Da bimo je riješili, najprije moramo ataviti i riješiti pripadnu karakteritičnu jednadžbu Ona u ovom lučaju glai: Rješenja te jednadžbe u komplekni brojevi k + 4 = 0 k = i, k = i Očitamo realni i imaginarni dio bilo kojega od dobivenih rješenja (uzet ćemo k ): a = Re(k ) = 0, b = Im(k ) = Opće rješenje zadane jednadžbe računamo prema formuli: [ co( ) in( )] a y e C b C b = + U tu formulu uvrtimo a = 0 i b = pa dobivamo: odnono, zbog e 0 =, y = e 0 [C co( ) + C in( )], y = C co( ) + C in( ) Nepoznate kontante C i C odredit ćemo iz početnih uvjeta Umjeto najprije uvrtimo π, a umjeto y uvrtimo Dobit ćemo: Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 8 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

9 MATEMATIKA π π = C co + C in, = C co( π ) + C in( π ) = C, C = Za uvrštavanje podataka iz drugoga uvjeta najprije moramo izračunati y' Imamo: y' = C in( ) + C co( ) π U tu jednakot ada uvrtimo C =, = i y' = Dobit ćemo: π π = ( ) in + C co, = in(π) + C co(π), = C, C = Da dobijemo konačno rješenje zadatka, u formulu y = C co( ) + C in( ) uvrtimo dobivene vrijednoti kontanti C i C : y = co( ) in( ) 3 Odmah vidimo da zadana obična diferencijalna jednadžba ima oblik F () G (y) d + F () G (y) dy = 0 pri čemu je F () =, F () =, G (y) = ( y) ( y), G (y) = Zaključujemo da e radi o običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda a epariranim varijablama Njezino je opće rješenje dano formulom: G ( y) G ( y) F ( ) = C F ( ) dy d + U tu formulu uvrtimo F () =, F () =, G (y) = ( y) ( y), G (y) = Radi jednotavnoti, izračunat ćemo poebno lijevu, a poebno denu tranu Imamo redom: Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 9 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

10 MATEMATIKA Lijeva trana: ( ) = G ( y) ( y) ( y) G y dy dy Ovaj e integral rješava tako da podintegralnu funkciju ratavimo na parcijalne razlomke Drugim riječima, tražimo realne brojeve A i B tako da vrijedi: A B = + ( y) ( y) y y Pomnožimo tu jednakot ( y) ( y) pa ćemo dobiti: = A ( y) + B ( y) Grupiramo poebno koeficijente uz y, a poebno lobodne članove: = y ( A B) + ( A + B) Izjednačavanjem koeficijenata lijeve i dene trane dobivamo utav dviju linearnih jednadžbi dvije nepoznanice: Njegovo je rješenje A =, B = Stoga je odnono A B = 0 A + B = =, ( y) ( y) y y = ( y) ( y) y y Vratimo e na računanje nepoznatoga integrala Umjeto podintegralne funkcije uvrtimo gornji ratav: y dy = dy dy = ln( y ) ln( y ) = ln ( y) ( y) y y y (Zbog glatkoće rješenja, apolutna vrijednot dobivena kao rezultat integriranja može e zanemariti) Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 0 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

11 Dena trana: Odmah imamo: ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA Tako mo dobili jednakot: F ( ) d + C = d + C = + C F ( ) y ln = + C y Iz te jednakoti trebamo izraziti varijablu y pomoću varijable Kako bimo e riješili ''nezgodnoga'' logaritma na lijevoj trani, potenciramo i lijevu i denu tranu bazom prirodnoga logaritma (e) Dobit ćemo: y = e y + C + C + C y = y e e, + C + C y ( e ) = e, e y = e + C + C Da bimo ovaj izraz još pojednotavnili, tavimo C = e C pa dobivamo: C e y = C e, C > 0 Nepoznatu kontantu C odredit ćemo tako da u ovu jednakot uvrtimo = i y = 0 Dobivamo:, Konačno je: 0 =, C e C e C e = 0, C = = e e e e e e e e y = = Bojan Kovačić & Dražen Blanuša Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

12 MATEMATIKA 4 Najprije moramo riješiti običnu diferencijalnu jednadžbu y'' + y' + y = 0 To je homogena linearna diferencijalna jednadžba reda kontantnim koeficijentima Slično kao u zadatku, najprije moramo ataviti i riješiti pripadnu karakteritičnu jednadžbu Ona u ovom lučaju glai: Njezina u rješenja k + k + = 0 k = k = Vidimo da mo dobili dva jednaka realna rješenja pa lijedi da je opće rješenje početne obične diferencijalne jednadžbe y = e (C + C ) Nepoznate kontante C i C odredit ćemo iz daljnjega uvjeta ikazanoga u zadatku, a taj je da točka A mora biti tacionarna točka tražene krivulje ''Prevedeno'' na jezik običnih diferencijalnih jednadžbi, to znači da itovremeno moraju vrijediti obje ljedeće jednakoti: y(0) = (jer tražena krivulja prolazi točkom A) y'(0) = 0 (jer prva derivacija funkcije y u točki A mora biti jednaka 0) Uvrtimo najprije = 0 i y = u dobiveno opće rješenje početne obične diferencijalne jednadžbe Dobivamo: tj = e 0 (C + C 0), C = Sada deriviramo dobiveno opće rješenje početne obične diferencijalne jednadžbe (kao derivaciju umnoška dviju funkcija, tako je jednotavnije): y' = e (C + C ) + C e U tu jednakot uvrtimo = 0, y' = 0 i C = Dobivamo: Odavde je 0 = ( + 0) + C C = Bojan Kovačić & Dražen Blanuša Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

13 MATEMATIKA Prema tome, tražena je krivulja y = e ( + ) 5 Odmah vidimo da zadana diferencijalna jednadžba ima oblik F () G (y) d + F () G (y) dy = 0 pri čemu je F () =, F () =, G (y) = y, G (y) = Zaključujemo da e radi o običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda a epariranim varijablama Njezino je opće rješenje dano formulom: G ( y) G ( y) F ( ) = C F ( ) dy d + U tu formulu uvrtimo F () = F () =, G (y) = y, G (y) = Radi jednotavnoti, izračunat ćemo poebno lijevu, a poebno denu tranu Imamo redom: Lijeva trana: G ( y) dy G y = dy ( ) y Dobiveni integral određujemo koriteći tablicu neodređenih integrala U njoj nalazimo: d ln a + = b + C b a a b a b pa uvrštavanjem a = b = i zamjenom varijable varijablom y dobivamo: y + dy = ln y y Zbog potrebne glatkoće rješenja, apolutnu vrijednot opet možemo zanemariti Dena trana: Odmah imamo: Tako mo dobili jednakot F ( ) d + C = d + C = + C F ( ) Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 3 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

14 MATEMATIKA y + ln = + C y Iz te jednakoti trebamo izraziti varijablu y pomoću varijable Pomnožimo je najprije : y + ln = + C y Potenciramo i lijevu i denu tranu dobivene jednakoti bazom prirodnoga logaritma: y + = e y + C y + = y e e + C + C, + ( ) C + C y e = e +, e y = e + C + C Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 4 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb, + Opet radi jednotavnoti možemo uveti novu kontantu: C = e C > 0 Tako konačno dobivamo traženo opće rješenje: C e y = C, C > 0 + e 6 Zadani početni problem rješavamo rabeći Laplaceovu tranformaciju Pođimo od zadane obične diferencijalne jednadžbe Najprije u tablici Laplaceovih tranformata pronađemo čime trebamo zamijeniti y'', čime y, a čime funkciju na denoj trani te jednadžbe Imamo: y'' F() y(0) y '(0), y F(), e t (e t tranformiramo tako da u tablici Laplaceovih tranformata nađemo funkciju f() = e a i uvrtimo a = ) + Tako polazna obična diferencijalna jednadžba prelazi u algebarku jednadžbu: U tu jednakot uvrtimo početne uvjete: F( ) y(0) y '(0) + F( ) = +

15 MATEMATIKA y(0) = 0 i y'(0) =, nakon toga ve članove koji ne adrže F() prebacimo na denu tranu, a na lijevoj trani iz preotalih članova izlučimo F() Redom dobivamo: ( ) 0 + ( ) =, + ( ) + ( ) = +, F( ) ( + ) =, + + F( ) = F F F F ( + ) ( + ) Da odredimo inverz Laplaceova tranformata na denoj trani poljednje jednakoti, taj tranformat moramo rataviti na parcijalne razlomke Drugi faktor u nazivniku je ireducibilan nad R (tj ne može e rataviti na umnožak jednotavnijih faktora čiji u koeficijenti realni brojevi), pa će e ratav atojati od ukupno dva razlomka U brojniku razlomka čiji je nazivnik + bit će kontanta (polinom tupnja 0), a u brojniku razlomka čiji je nazivnik + + bit će polinom tupnja Imamo redom: + A B + C = +, ( ) ( ) + = A + + B + C + ( ) ( ) ( ), + = A + A + B + C + B + C, + = A + B + B + C + A + C ( ) ( ) ( ) Izjednačavanjem koeficijenata na lijevoj i denoj trani dobivamo ljedeći utav triju linearnih jednadžbi tri nepoznanice: Zbrojimo li ve tri jednadžbe, dobivamo: A + B = 0, B + C =, A + C = A + B + C = 3 Kad od te jednakoti oduzmemo prvu jednadžbu utava, dobivamo: Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 5 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

16 MATEMATIKA C = 3 Na potpuno analogan način e dobiju i vrijednoti preotalih dviju nepoznanica: A =, B = Prema tome, traženi ratav na parcijalne razlomke glai: + 3 = + ( + ) ( + ) Sada možemo odrediti traženi inverz, i to prema načelu ''pribrojnik po pribrojnik'', što mijemo jer u Laplaceova tranformacija i njezin inverz linearni operatori Već mo vidjeli da je Laplaceov tranformat od e t jednak Laplaceova tranformata adrži invertiramo) Izraz + jednak + e t je poeban lučaj izraza + a Zbog toga je inverz + (kontantu uvijek prepišemo, a izraz koji (za a = ) kojega imamo u tablici Inverz toga Laplaceova tranformata je co(a t), pa lijedi da je inverz pribrojnika co t Napokon, izraz + a je poeban lučaj izraza + a + Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 6 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb jednak (za a = ) kojega imamo u tablici Inverz toga Laplaceova tranformata je in(a t), što znači da je inverz pribrojnika jednak 3 in t Dakle, traženo rješenje Cauchyjeva problema je: y = e t co t + 3 in t 7 Zapišimo najprije zadanu diferencijalnu jednadžbu u ljedećem obliku: 3 +

17 MATEMATIKA y' = ( + ) Premda je riječ o običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda a epariranim varijablama, ne moramo razdvajati varijable, već polaznu jednadžbu možemo riješiti izravnim integriranjem To ćemo integriranje proveti rabeći metodu zamjene (uptitucije) Imamo redom: dt y = d = { t = +, dt = d} = = = + C ( + ) t t + Da bi krivulja prolazila točkom T(0,), za = 0 vrijednot funkcije y mora biti jednaka Stoga u dobivenu jednakot umjeto uvrtimo 0, a umjeto y uvrtimo Dobijemo: otkuda je Tražena je krivulja, dakle, = + C, C = 3 y = + 3, y = + 8 Zadani početni problem rješavamo rabeći Laplaceovu tranformaciju Pođimo od zadane obične diferencijalne jednadžbe Najprije u tablici Laplaceovih tranformata pronađemo čime trebamo zamijeniti y'', čime y, a čime funkciju na denoj trani te jednadžbe Imamo: y'' F() y(0) y '(0), y F() (uvijek!), e (e tranformiramo tako da nađemo funkciju e a i uvrtimo a = ) Tako polazna obična diferencijalna jednadžba prelazi u algebarku jednadžbu: U tu jednakot uvrtimo početne uvjete: F( ) y(0) y '(0) F( ) = y(0) = 0 i y'(0) =, Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 7 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

18 MATEMATIKA nakon toga ve članove koji ne adrže F() prebacimo na denu tranu, a na lijevoj trani iz preotalih članova izlučimo F() Redom dobivamo: ( ) 0 ( ) =, ( ) ( ) = +, + F( ) ( ) =, F( ) =, F F F F ( ) ( ) F( ) =, ( ) ( ) ( + ) F( ) = ( ) ( + ) Da odredimo inverz Laplaceova tranformata na denoj trani poljednje jednakoti, taj tranformat moramo rataviti na parcijalne razlomke Na temelju oblika nazivnika tranformata zaključujemo da ćemo imati ukupno 3 razlomka U brojniku vakoga od njih bit će neka realna kontanta (polinom tupnja 0) Imamo redom: A B C = ( ) ( ) ( ) = A + + B + + C ( ) ( ) ( ) ( ), = A + B + + C + ( ) ( ) ( ), = A A + B + B + C C + C ( ) ( ) ( ),, = A + C + B C + B + C A Izjednačavanjem koeficijenata lijeve i dene trane poljednje jednakoti dobivamo ljedeći utav triju linearnih jednadžbi tri nepoznanice: A + C = 0 B C = B + C A = 0 Zbrojimo li ve tri jednadžbe toga utava, odmah dobivamo B = Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 8 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

19 MATEMATIKA Iz druge jednadžbe je tada pa iz prve jednadžbe odmah lijedi C =, 4 A = 4 Stoga je F ( ) = 4 + ( ) 4 + Sada možemo odrediti inverze Laplaceovih tranpormata na denoj trani poljednje jednakoti Već mo vidjeli da je Laplaceov tranformat od e jednak Zbog toga je inverz Laplaceovoga tranformata jednak e 4 ( ) 4 Izraz poeban je lučaj izraza (za a = ) Iz tablice Laplaceovih tranformata ( ) ( a) vidimo da je inverz toga Laplaceova tranformata jednak e a Stoga je inverz Laplaceova tranformata jednak e ( ) Napokon, inverz Laplaceova tranformata jednak je e, pa lijedi da je inverz + Laplaceova tranformata jednak e Tako je traženo partikularno rješenje: 9 Zadana diferencijalna jednadžba ima oblik y = e + e e 4 4 y' + P() y = Q() Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 9 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

20 MATEMATIKA pa zaključujemo da e radi o nehomogenoj linearnoj običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda Da bimo je riješili, najprije moramo ''očitati'' funkcije P() i Q() Vidimo da je: P() =, Q() = in Te funkcije uvrtimo u formulu za računanje općega rješenja nehomogene linearne obične diferencijalne jednadžbe reda: Imamo redom: ( ) d y = e Q( ) e P P( ) d d + C Izračunajmo zaebno integral d d y = e in e d + C, ln ln ( in ), ( ) ( in ), ( in ) y = e e d + C ln( ) ln y = e e d + C in, y = d + C y = d + C I = in d Taj e integral računa metodom parcijalne integracije: pa lijedi: u = du = d v = co dv = in d in d = co + co d = co + in Stoga je opće rješenje polazne obične diferencijalne jednadžbe: y = (in co + C) Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 0 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

21 MATEMATIKA Nepoznatu kontantu C odredit ćemo iz početnoga uvjeta U gornju jednakot umjeto uvrtimo π, a umjeto y uvrtimo 0 Dobit ćemo: Traženo partikularno rješenje je: π π π 0 = in co C, π + 0 = ( 0 + C), π 0 = + C, C = y = (in co ) 0 Riješimo najprije zadanu običnu diferencijalnu jednadžbu Riječ je o homogenoj linearnoj diferencijalnoj jednadžbi reda kontantnim koeficijentima Stoga najprije moramo ataviti i riješiti pripadnu karakteritičnu jednadžbu U ovom lučaju ona glai: k + k + = 0 Njezina u rješenja k = k = Vidimo da mo dobili dva jednaka realna rješenja pa lijedi da je opće rješenje početne obične diferencijalne jednadžbe y = e (C + C ) Nepoznate kontante C i C odredit ćemo iz daljnjih uvjeta ikazanih u zadatku Najprije ih ''prevedimo'' na jezik jednadžbi Zahtjev da krivulja prolazi točkom T(,) možemo zapiati u obliku y() = Zahtjev da koeficijent mjera tangente na krivulju u točki T mora biti jednak možemo zapiati u obliku Dakle, u dobiveni izraz najprije uvrtimo = i y = : y'() = y = e - (C + C ) Bojan Kovačić & Dražen Blanuša Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

22 MATEMATIKA = e C C ( + ), otkuda je e = C + C Sada deriviramo izraz y = e - (C + C ) (kao derivaciju umnoška, tako je jednotavnije) pa dobijemo: y' = e (C + C ) + e C U dobivenu jednakot uvrtimo = i y' = pa dobivamo: Uvažimo jednakot C + C = e, pa dobivamo: Sada iz lijedi Uvrtimo izračunate vrijednoti u jednakot pa dobivamo: odnono = e (C + C ) + e C, = e (C + C ) + e C = e e + e C, = + e C, = e C, C = e C + C = e C = e y = e - (C + C ) y = e ( e + e ), y = e ( ) Odmah uočavamo da zadana obična diferencijalna jednadžba ima oblik Bojan Kovačić & Dražen Blanuša Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

23 MATEMATIKA F () G (y) d + F () G (y) dy = 0 pri čemu je F () = e, F () =, G (y) =, G (y) = y Zaključujemo da e radi o običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda a epariranim varijablama Formula za određivanje općega rješenja te jednadžbe glai: G ( y) F ( ) = C F ( ) dy d + G ( y) U tu jednakot uvrtimo F () = e, F () =, G (y) =, G (y) = y pa dobivamo: y dy = e + C, y dy = e + C (Predznak kontante C ne moramo mijenjati) Izračunajmo zaebno integrale na lijevoj i denoj trani te jednakoti Lijeva trana: Dena trana: y dy = y (tablični integral!) Integral na denoj trani računamo metodom parcijalne integracije: u = du = d v = e dv = e d pa imamo: Tako mo dobili: e d = e e d = e e = + y e e C Nepoznatu kontantu C dobit ćemo iz početnoga uvjeta y(0) = U jednakot Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 3 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

24 MATEMATIKA = + y e e C umjeto uvrtimo 0, a umjeto y uvrtimo pa dobivamo: Traženo je rješenje, dakle, 0 0 = 0 e e = 0 + C, 3 C = + C, 3 = +, y e e = + 3, y e e y = e e + 3 Riješimo najprije zadanu običnu diferencijalnu jednadžbu Premda je riječ o nehomogenoj linearnoj diferencijalnoj jednadžbi reda koju (u pravilu) rješavamo rabeći Laplaceovu tranformaciju, ovdje možemo potupiti brže i kraće Zapišemo jednadžbu u obliku y'' = in, pa je riješimo dvotrukim izravnim integriranjem: ( in ) y = d d y = ( co + C ) d, y = co d + C d, y = in + C + C Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 4 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb Nepoznate kontante C i C izračunat ćemo koriteći daljnje uvjete ikazane u zadatku To što krivulja prolazi točkom T(0,0) znači da je y(0) = 0 To što krivulja u točki T ima koeficijent mjera tangente jednak znači da je y'(0) =

25 MATEMATIKA Tako u izraz y = in + C + C najprije umjeto uvrtimo 0 i umjeto y uvrtimo 0 Dobit ćemo: otkuda je odmah 0 = -in 0 + C 0 + C, C = 0 Dakle, imamo jednu kontantu manje Deriviramo ada izraz y = in + C (budući da je C = 0, tu kontantu izotavljamo) pa dobijemo: y' = co + C U tu jednakot umjeto opet uvrtimo 0, a umjeto y ovoga puta uvrtimo : otkuda je odmah Rješenje zadatka je krivulja čija je jednadžba: = co 0 + C, C = y = in 3 Zadana obična diferencijalna jednadžba ima oblik y' + P() y = Q() pa zaključujemo da e radi o nehomogenoj linearnoj običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda Da bimo je riješili, najprije moramo ''očitati'' funkcije P() i Q() Vidimo da je: P() = Q() = in Te funkcije uvrtimo u formulu za računanje općega rješenja nehomogene linearne diferencijalne jednadžbe reda: Imamo redom: ( ) d y = e Q( ) e P P( ) d d + C Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 5 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

26 MATEMATIKA in d in d y = e in e d C +, co ( ) co y = e e d + C in Integral u okrugloj zagradi rješavamo rabeći uptituciju t = co, dt = in d Tako dobijemo: Stoga je traženo opće rješenje: co t t co in e d = e dt = e = e co co y e e C = ( + ), co y C e C = +, R 4 Diferencijalna jednadžba potavljena u zadatku je homogena linearna obična diferencijalna jednadžba reda Možemo je riješiti bilo pomoću karakteritične jednadžbe, bilo pomoću Laplaceove tranformacije Opredijelit ćemo e za prvi način, tj riješit ćemo je pomoću karakteritične jednadžbe U ovom lučaju ta jednadžba glai Rješenja te jednadžbe u komplekni brojevi k + 3 k + 3 = k = + i, k = i Odaberimo bilo koji od njih (recimo k ) pa odredimo njegov realni i imaginarni dio: a = Re(k ) = 3, b = Im(k ) = Opće rješenje promatrane obične diferencijalne jednadžbe (u lučaju kompleknih rješenja karakteritične jednadžbe) dano je formulom 3 [ co( ) in( )] a y = e C b + C b U tu formulu uvrtimo vrijednoti za a i b pa dobivamo: y = e C co + C in Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 6 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

27 MATEMATIKA Nepoznate kontante C i C izračunat ćemo koriteći početne uvjete U poljednju jednakot najprije uvrtimo = 0 i y = Dobivamo: = e C co 0 + C in 0, = + 0, C = ( C C ) U natavku deriviramo izraz za y (kao derivaciju umnoška, tako je jednotavnije) pa dobijemo: y ' = e C co + C in e C in C co + U ovu jednakot ada uvrtimo = 0, y' = 0, C = Dobivamo: = ( + 0) + (0 + C), 3 3 = C, C Stoga je traženo rješenje polazne obične diferencijalne jednadžbe: = y = e co + 3 in Pove iti rezultat (ali uz nešto teže korake oko prepoznavanja inverza Laplaceova tranformata) dobili bimo i na drugi način 5 Zadana diferencijalna jednadžba ima oblik y' + P() y = Q() pa zaključujemo da e radi o nehomogenoj linearnoj običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda Da bimo je riješili, najprije moramo ''očitati'' funkcije P() i Q() Vidimo da je: Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 7 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

28 MATEMATIKA P ( ) =, Q( ) = Te funkcije uvrtimo u formulu za računanje općega rješenja nehomogene obične linearne diferencijalne jednadžbe reda: Dobivamo: Izračunajmo zaebno integral y ( ) d y = e Q( ) e P P( ) d d d = e e d d + C d + C On e rješava rabeći metodu uptitucije Stavimo t =, pa je dt = d, odnono d = dt Stoga je dt dt d = = = ln t = ln t = ln t t Zbog toga je i Prema tome, ( ) ( ) d ln ln e = e = e = =, d ln e = e = ( ) y = d + C, y = ( ( ) d C), + Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 8 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

29 MATEMATIKA ( ) y =, d d + C 3 y = C Zadani početni problem rješavamo rabeći Laplaceovu tranformaciju Pođimo od zadane obične diferencijalne jednadžbe Najprije u tablici Laplaceovih tranformata pronađemo čime trebamo zamijeniti y'', čime y', čime y, a čime funkciju na denoj trani te jednadžbe Imamo: y'' F() y(0) y'(0), y' F() y(0), y F(), Stoga zadana obična diferencijalna jednadžba prelazi u algebarku jednadžbu: F() y(0) y'(0) + F() y(0) + F() = U tu jednakot ada uvrtimo početne uvjete Dobivamo: y(0) =, y'(0) = F() + F() + F() =, F() F() + F() = + +, F() ( ) =, + + F( ) = ( + ) Da bimo mogli odrediti inverz Laplaceova tranformata na denoj trani poljednje jednakoti, taj tranformat najprije moramo rataviti na parcijalne razlomke Budući da je izraz + ireducibilan nad R (jer pripadna kvadratna jednadžba ima komplekne nultočke), dobit ćemo dva razlomka U brojniku razlomka nazivnikom bit će kontanta (polinom tupnja 0), a u brojniku razlomka nazivnikom + bit će polinom tupnja Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 9 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

30 MATEMATIKA Imamo redom: + + A B + C = +, ( + ) = A + + B + C ( ) ( ), + + = A A + A + B + C, + + = A + B + C A + A ( ) ( ) Uporedbom koeficijenata lijeve i dene trane poljednje jednakoti dobivamo ljedeći utav triju linearnih jednadžbi tri nepoznanice: Njegovo je rješenje Tako mo dobili: A + B = C A = A = A =, B = 0, C = = ( ) = + ( + ) Odredimo inverze Laplaceovih tranformata na denoj trani poljednje jednakoti Inverz od očitamo odmah u tablici: to je, Izraz = = poeban je lučaj izraza b ( + a) + b e a t 3 (za a =, b = ) U tablici piše da je inverz toga Laplaceova tranformata 3 in( b t) Stoga je traženi inverz jednak 3 e in Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 30 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

31 MATEMATIKA Konačno, traženo partikularno rješenje polazne obične diferencijalne jednadžbe je: 3 y = 3 e in + 7 Riješimo najprije zadanu običnu diferencijalnu jednadžbu Odmah uočavamo da je riječ o homogenoj linearnoj običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda Rješavamo je tako da najprije atavimo i riješimo pripadnu karakteritičnu jednadžbu U ovom lučaju ona glai: k + k = 0 Njezina u rješenja k = i k = 0 Ta dva rješenja u realna i različita pa e opće rješenje zadane obične diferencijalne jednadžbe dobije prema formuli y = C e + C e k k U tu formulu uvrtimo k = i k = 0 Dobivamo: y = C e + C Nepoznate kontante C i C odredit ćemo iz daljnjih uvjeta u zadatku To što krivulja prolazi točkom T(, ) znači da je y() = To što je koeficijent mjera tangente na krivulju u točki T jednak znači da je Zato u izraz najprije uvrtimo = i y = Dobivamo: Sad deriviramo izraz i dobijemo pa uvrtimo = i y' = Dobivamo: y'() = y = C e + C C e + C = y = C e + C y' = C e Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 3 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

32 MATEMATIKA C e = Odatle lijedi da je C = e Tu vrijednot uvrtimo u izraz pa dobijemo otkuda je C = 3 Dakle, tražena je krivulja: C e + C = + C =, y = 3 e 8 Riješimo najprije zadanu običnu diferencijalnu jednadžbu Budući da je riječ o nehomogenoj linearnoj diferencijalnoj jednadžbi reda, rješavamo je rabeći Laplaceovu tranformaciju Najprije u tablici Laplaceovih tranformata pronađemo čime trebamo zamijeniti y'', čime y', a čime broj na denoj trani te jednadžbe Imamo: y'' F() y(0) y'(0), y' F() y(0), Tako zadana obična diferencijalna jednadžba prelazi u algebarku jednadžbu: U ovu jednakot uvrtimo pa dobijemo: F() y(0) y'(0) + F() y(0) = y(0) = 0, y'(0) = F() + F() =, F() ( + ) = +, + F( ) =, ( + ) + F( ) = ( + ) Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 3 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

33 MATEMATIKA Da bimo mogli odrediti inverz Laplaceova tranformata dene trane poljednje jednakoti, taj tranformat moramo rataviti na parcijalne razlomke Na temelju oblika nazivnika Laplaceova tranformata, zaključujemo da ćemo imati ukupno 3 razlomka čiji će brojnici biti kontante (polinomi tupnja 0) Imamo redom: + A B C = + +, ( + ) + + = A + + B + + C ( ) ( ), + = A + A + B + B + C, + = A + C + A + B + B ( ) ( ) Izjednačavanjem koeficijenata lijeve i dene trane poljednje jednakoti dobivamo ljedeći utav triju jednadžbi tri nepoznanice: Njegovo je rješenje Dobiveni ratav na parcijalne razlomke glai: A + C = 0 A + B = B = A =, B =, C = + = + + ( + ) + Sada možemo odrediti inverze Laplaceovih tranformata na denoj trani poljednje jednakoti Inverz od očitamo izravno iz tablice: to je Inverz od Izraz + također očitamo izravno iz tablice: to je poeban je lučaj izraza (za a = ) U tablici piše da je inverz toga a a jednak e Laplaceova tranformata jednak e a Stoga je pripadni inverz izraza Konačno, traženo partikularno rješenje polazne obične diferencijalne jednadžbe je: y = e + Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 33 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

34 MATEMATIKA 9 Riješimo najprije zadanu običnu diferencijalnu jednadžbu Budući da je riječ o nehomogenoj linearnoj običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda, rješavamo je rabeći Laplaceovu tranformaciju Najprije u tablici Laplaceovih tranformata pronađemo čime trebamo zamijeniti y'', čime y, a čime izraz na denoj trani te jednadžbe Imamo: y'' F() y(0) y'(0), y F() e co( ) u tablici imamo izraz oblika e a co(b ) čiji je Laplaceov tranformat a pa tranformat od e co( ) dobivamo uvrštavanjem a =, b = u izraz ( a) + b a = ( a) + b ( ) Stoga polazna obična diferencijalna jednadžba prelazi u algebarku jednadžbu: U ovu jednakot uvrtimo početne uvjete: pa dobivamo: F() y(0) y '(0) + 4 F() = + 5 y(0) = 0 i y'(0) = 0 F() + 4 F() = + 5, F() ( + 4) = + 5, F( ) = ( + 5) ( + 4) Da bimo mogli odrediti inverz Laplaceova tranformata, razlomak na denoj trani poljednje jednakoti moramo rataviti na parcijalne razlomke Budući da u polinomi p() = + 5 i q() = + 4 ireducibilni nad kupom R (tj ne daju e rataviti na linearne faktore), imat ćemo ukupno parcijalna razlomka, ali polinomima tupnja u brojnicima Imamo redom: A + B C + D = +, ( 5) ( 4) 5 4 = A + B + + C + D + ( ) ( 4) ( ) ( 5), = A + B + A + B + C + D C D + C + D , Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 34 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

35 MATEMATIKA = A + C + B + D C + A D + C + B + D 3 ( ) ( ) (4 5 ) 4 5 Odavde izjednačavanjem koeficijenata dobivamo ljedeći utav od 4 jednadžbe 4 nepoznanice: A + C = 0 B + D C = 0 4 A D + 5 C = 4 B + 5 D = Iz prve jednadžbe je A = C Kad to uvrtimo u treću jednadžbu, dobivamo: odnono C D =, C = + D Tu jednakot ada uvrtimo u drugu jednadžbu pa dobivamo: B 3 D = Ta jednadžba zajedno a četvrtom jednadžbom utava odmah daje Stoga je i Tako mo dobili ljedeći ratav: 7 9 B =, D = 7 7 A =, C = = ( + 5) ( + 4) Zapišimo dobiveni izraz za F() u ljedećem obliku: 9 F( ) = ( ) + 4 ( ) Odredimo inverze vakoga od četiriju Laplaceovih tranformata na denoj trani gornje jednakoti Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 35 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

36 MATEMATIKA a Iz tablice ''pročitamo'' da je inverz Laplaceova tranformata jednak e a co(b ( a) + b ) Ovamo uvrtimo a = i b = pa dobijemo da je inverz izraza ( ) jednak e + 4 co( ) b Iz tablice ''pročitamo'' da je inverz Laplaceova tranformata jednak ( a) + b a e in( b ) Ovamo uvrtimo a = i b = pa dobijemo da je inverz izraza ( ) + 4 jednak e in( ) Iz tablice ''pročitamo'' da je inverz Laplaceova tranformata jednak co(a ) Ovamo + a uvrtimo a = pa dobijemo da je inverz izraza jednak co( ) + 4 a Iz tablice ''pročitamo'' da je inverz Laplaceova tranformata jednak in( a ) Ovamo + a uvrtimo a = pa dobijemo da je inverz izraza jednak in( ) + 4 Stoga je rješenje promatranoga Cauchyjeva problema: 9 y = e co( ) 4 e in( ) co( ) in( ) Riješimo najprije zadanu diferencijalnu jednadžbu Budući da je riječ o nehomogenoj linearnoj diferencijalnoj jednadžbi reda, rješavamo je rabeći Laplaceovu tranformaciju Najprije u tablici Laplaceovih tranformata pronađemo čime trebamo zamijeniti y'', čime y, a čime izraz na denoj trani te jednadžbe Imamo: y'' F() y(0) y'(0), y F(),, Stoga polazna obična diferencijalna jednadžba prelazi u algebarku jednadžbu: Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 36 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

37 MATEMATIKA U ovu jednakot uvrtimo početne uvjete F() y(0) y '(0) + F() = + y(0) = 0, y'(0) = 0 pa dobijemo: + F() + F() =, F() ( + + ) =, + F( ) = ( + ) Da bimo odredili inverz ovoga Laplaceova tranformata, razlomak na denoj trani moramo rataviti na parcijalne razlomke Zbog ireducibilnoti izraza + nad R (tj taj izraz ne možemo rataviti na linearne faktore) imat ćemo ukupno 3 parcijalna razlomka, od kojih će dva u brojniku imati kontante, a treći polinom tupnja Imamo redom: + A B C + D = + +, ( + ) + + = A + + B + + C + D ( ) ( ) ( ), + = A + A + B + B + C + D 3 3, + = A + C + B + D + A + B 3 ( ) ( ) Odavde izjednačavanjem koeficijenata dobivamo ljedeći utav od 4 jednadžbe 4 nepoznanice: Njegovo je rješenje A + C = 0, B + D = 0, A =, B = Zbog toga je A =, B =, C =, D = Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 37 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

38 MATEMATIKA + F() = + = Odredimo inverze četiriju Laplaceovih tranformata dene trane poljednje jednakoti Inverz Laplaceova tranformata očitamo iz tablice: to je Inverz Laplaceova tranformata također očitamo iz tablice: to je Iz tablice ''pročitamo'' da je inverz Laplaceova tranformata + a jednak co(a ) Ovamo uvrtimo a = pa dobijemo da je inverz Laplaceova tranformata + jednak co( ) a Iz tablice ''pročitamo'' da je inverz Laplaceova tranformata + a jednak in(a ) Ovamo uvrtimo a = pa dobijemo da je inverz Laplaceova tranformata + jednak in( ) Stoga je konačno rješenje promatranoga Cauchyjeva problema: y = + co( ) in( ) Riješimo najprije zadanu diferencijalnu jednadžbu Budući da je riječ o nehomogenoj linearnoj diferencijalnoj jednadžbi reda, rješavamo je rabeći Laplaceovu tranformaciju Najprije u tablici Laplaceovih tranformata pronađemo čime trebamo zamijeniti y'', čime y', čime y, a čime izraz na denoj trani te jednadžbe Imamo: y'' F() y(0) y'(0), y' F() y(0), y F(), Stoga polazna obična diferencijalna jednadžba prelazi u algebarku jednadžbu: F() y(0) y '(0) + 6 [ F() y(0)] + 9 F() = Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 38 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

39 MATEMATIKA U poljednju jednakot uvrtimo početne uvjete y(0) = 0 i y'(0) = pa dobivamo: F() F() + 9 F() = F() ( ) =, + F( ) = = ( ) ( + 3) Da bimo mogli odredili inverz ovoga Laplaceova tranformata, razlomak na denoj trani moramo rataviti na parcijalne razlomke Na temelju oblika nazivnika zaključujemo da ćemo imati ukunpo 4 razlomka od kojih će vaki u brojniku imati kontantu Imamo redom: + A B C D = ( + 3) + 3 ( + 3) + = A ( + 3) + B ( + 3) + C ( + 3) + D, 3 + = A ( ) + B ( ) + C + 3 C + D, 3 + = A + C +, = A + 6 A + 9 A + B + 6 B + 9 B + C + 3 C + D, ( ) ( 6 A + B + 3 C + D) + (9 A + 6 B) + 9 B Odavde izjednačavanjem koeficijenata dobivamo ljedeći utav od 4 jednadžbe 4 nepoznanice: Njegovo je rješenje: A + C = 0 6 A + B + 3 C + D = 9 A + 6 B = 0 9 B =, Stoga je 8 A =, B =, C =, D = F ( ) = ( + 3) Odredimo inverz vakoga od četiriju Laplaceovih tranformata na denoj trani poljednje jednakoti Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 39 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

40 MATEMATIKA Inverz Laplaceova tranformata očitamo iz tablice: to je Inverz Laplaceova tranformata također očitamo iz tablice: to je Iz tablice ''pročitamo'' da je inverz Laplaceova tranformata jednak e a Ovamo a uvrtimo a = 3 pa dobijemo da je inverz Laplaceova tranformata jednak e Iz tablice ''pročitamo'' da je inverz Laplaceova tranformata jednak e a Ovamo ( a) uvrtimo a = 3 pa dobijemo da je inverz Laplaceova tranformata jednak e 3 ( + 3) Stoga je konačno rješenje promatranoga Cauchyjeva problema: 8 y = + + e e Iz prve zagrade izlučimo, a iz druge y Tako dobivamo: (y + ) d + y ( ) dy = 0, Uočimo da na lijevoj trani imamo izraz oblika F () G (y) d + F () G (y) dy = 0, gdje je F () =, G (y) = y +, F () =, G (y) = y Zaključujemo da je polazna jednadžba obična diferencijalna jednadžba reda a epariranim varijablama Formula za određivanje rješenja te jednadžbe glai: G ( y) F ( ) = C F ( ) dy d + G ( y) U tu jednakot uvrtimo F () =, G (y) = y +, F () =, G (y) = y, pa dobivamo: dy = d + C y y + (Tu mo minu ipred integrala na denoj trani ''ubacili'' u nazivnik, odnono ''pretvorili'' ( ) u ( )) Izračunajmo zaebno vaki od tih dvaju integrala: Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 40 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

41 MATEMATIKA y dt dt dy = uptitucija:, t = y + dt = y dy y dy = dt = = = y + t t = (tablični integral) = ln t = ln( y + ) dt d = uptitucija: t, dt d d dt = = = = = t = (tablični integral) = ln t = ln( ) Na objema tranama jednakoti pojavili u e prirodni logaritmi Da bimo što više pojednotavnili dobiveni izraz, ikoritit ćemo bijektivnot logaritamke funkcije, tj činjenicu da za vaki C R potoji jedintven trogo pozitivan realan broj C 0, + takav da je C = ln C (Broj C čak je moguće efektivno i izračunati: C = e C ) Tako dobivamo: y + = + C C > ln( ) ln( ) ln, 0 ln( y + ) = ln( ) + ln C, C > 0 ln( y + ) = ln ( ) + ln C, C > 0 y + = C ( ), C > 0 y y y y C + =, C > 0 C =, C > 0 C = > C + =, C > 0 ( ), C 0 + C + C y = =, C > 3 Najprije prebacimo e na denu tranu: y' + y = e, Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 4 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

42 MATEMATIKA pa podijelimo dobivenu jednadžbu Dobit ćemo: e y' + y = Dobivena jednadžba je nehomogena linearna obična diferencijalna jednadžba reda oblika: y' + P() y = Q() Njezino e opće rješenje određuje prema formuli: y = e Q( ) e d + C P( ) d P( ) d Dakle, najprije moramo ''očitati'' funkcije P() i Q() Funkcija P() je funkcija koja ''množi'' y Dakle, P() = Funkcija Q() je ''lobodni član'', ona ''toji ama'' na denoj trani jednadžbe Dakle, e Q() = Preotaje uvrtiti te funkcije u formulu za određivanje općega rješenja Imamo redom: d e d y = e e d + C, e ln ln y = e e d + C, ln( ) e ln y = e e d + C Sada ikoritimo činjenicu da je e ln =, za vaki > 0, pa dobivamo: pa je konačno: e y = d + C, y = ( e d + C) e C y = + Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 4 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

43 MATEMATIKA 4 Zadana obična diferencijalna jednadžba je homogena linearna diferencijalna jednadžba reda kontantnim koeficijentima Stoga najprije napišemo i riješimo pripadnu karakteritičnu jednadžbu: k k = 0 Rješenja te jednadžbe u k = 0, k = Ta dva rješenja u realni brojevi i međuobno u različiti Stoga je opće rješenje polazne obične diferencijalne jednadžbe: y = C e + C e 0 0 y = C e + C e y = C + C e 5 Riječ je o nehomogenoj linearnoj diferencijalnoj jednadžbi reda kontantnim koeficijentima Takvu jednadžbu rješavamo pomoću Laplaceove tranformacije Koritimo tablicu Laplaceovih tranformata U njoj piše čime trebamo zamijeniti y'', čime y, a čime co( ) Dakle, y'' F() y(0) y'(0), y F() co() (f () = co(a ), a = ), + 4 Tako polazna obična diferencijalna jednadžba prelazi u algebarku jednadžbu: F y y F ( ) (0) '(0) + 5 ( ) = + 4 U zadatku u nam zadane vrijednoti y(0) =, y'(0) = 0 pa ih uvrtimo u dobivenu jednakot Dobivamo: ( ) ( ) =, + 4 ( ) + 5 ( ) = + 4 F F F F Sada ve članove na lijevoj trani koji ne adrže F() prebacimo na denu tranu Imamo amo jedan takav član: to je Dobivamo: ( ) 5 ( ), + 4 F + F = + Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 43 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

44 MATEMATIKA Sada na lijevoj trani ''izlučimo'' F(): F F F F F F ( ) + 5 ( ) = + 4, ( ) ( ) =, + 4 ( ) + 5 ( + 5) ( ) = + 4 Dijeljenjem a + 5 dobivamo + F( ) ( + 5) = + 4 ( 5) F() = + 4 U drugom tupcu tablice Laplaceovih tranformata naći ćemo funkciju oblika Sada + a amo treba ''prepoznati'' da je a = i uvrtiti taj broj u funkciju zapianu u itom retku, ali u prvom tupcu Tamo piše co(a ) Dakle, konačno rješenje je: y = co( ) 6 Podijelimo vaki član zadane jednadžbe a 4 Korištenjem formule za razliku kvadrata dobivamo jednadžbu: 4 = ( ) ( + ) y ' + y = + 4 Dobili mo običnu diferencijalnu jednadžbu oblika: y' + P() y = Q() To je nehomogena linearna obična diferencijalna jednadžba reda Da bimo je riješili, moramo ''očitati'' funkcije P() i Q() U ovome je lučaju Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 44 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

45 MATEMATIKA P( ) =, Q( ) = + 4 Uvrtimo te dvije funkcije u formulu za računanje rješenja nehomogene linearne obične diferencijalne jednadžbe reda: pa dobijemo: Nađimo najprije neodređeni integral y = e Q( ) e d + C, P( ) d P( ) d d + d 4 4 y = e e d + C Računamo ga uz zamjenu: 4 d t = 4, dt = d Tako dobivamo tablični integral pa je dt = ln t t d = 4 ln( 4) Upravo izračunani integral uvrtimo u jednakot d + d 4 4 y = e e d + C pa dobivamo: ln( 4) + ln( 4) y = e e d + C Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 45 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

46 MATEMATIKA Sada koritimo jednakoti: pa imamo: ( ) ( ln 4) ln 4 ln( 4) e = e = ( 4) =, e = y = ( 4) d + C, 4 + y = ( ) ( + ) d + C ( ) ( + ) y = ( ( + ) d + C) ( )( + ) Integral ( + ) najbrže računamo pomoću uptitucije t = +, dt = d Tako dobivamo integral: d pa je toga Konačno je: ( + ) t dt = t d = ( + ) 3 ( ) 3, y = ( )( ) C pa množenjem i kraćenjem dobijemo traženo opće rješenje: ( + ) C y = + 3 ( ) ( ) ( + ) 7 Podijelimo najprije zadanu jednadžbu a tg Dobivamo: y ' = y, tg Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 46 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

47 MATEMATIKA y ' = (ctg ) y Dobili mo običnu diferencijalnu jednadžbu oblika y' = f() g(y) U ovom je lučaju f() = ctg, g(y) = y Riječ je o običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda a epariranim varijablama Formula za određivanje rješenja te jednadžbe (zapiane u ovom obliku) glai: dy f ( ) d C g( y ) = + U tu jednakot ada uvrtimo f() = ctg, g(y) = y Dobivamo: dy = ctg d + C, y ln y = ln(in ) + C Ponovno ikoritimo činjenicu da za vaki realan broj C R potoji trogo pozitivan realan broj C takav da je C = ln C (Broj C lako je i izravno izračunati: C = e C ) Tako ada imamo: Odatle je ln y = ln(in ) + ln C, ln y = ln[c (in )] y = C in, C > 0 8 Polaznu običnu diferencijalnu jednadžbu najprije zapišemo u obliku y'' + y' 6 y = 0 Dobivena jednadžba je homogena linearna obična diferencijalna jednadžba reda kontantnim koeficijentima Najprije atavimo i riješimo pripadnu karakteritičnu jednadžbu Ona glai: k + k 6 = 0 Njezina u rješenja k = 3 i k = Ta dva broja u realni brojevi i međuobno različiti Stoga je opće rješenje dano formulom: y = C e + C e k k Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 47 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

48 MATEMATIKA U tu formulu uvrtimo k = 3 i k = Dobivamo: y = C e 3 + C e 9 Riječ je o nehomogenoj linearnoj običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda kontantnim koeficijentima Takvu jednadžbu rješavamo koriteći Laplaceovu tranformaciju U tablici Laplaceovih tranformata piše čime treba zamijeniti y'', čime y', a čime funkciju na denoj trani prve jednakoti Imamo: y'' F() y(0) y'(0), y' F() y(0), y F() (uvijek!), 4 (4 prepišemo, a tranformiramo) 4 Sada dobivene izraze uvrtimo u prvu jednakot Dobivamo: 4 = 4 ( ) (0) '(0) 4 ( ( ) (0)) + 4 ( ) = F y y F y F U ovu jednakot uvrtimo y(0) = i y'(0) = Sve članove na lijevoj trani koji ne adrže F() (to u, i +4) prebacimo na denu tranu Iz preotalih članova na lijevoj trani izlučimo F() Dobivamo: 4 F F( ) ( ) = F( ) = ( ) ( ) ( 4 + 4) = + 3, Razlomak na denoj trani ratavimo na parcijalne razlomke Na temelju oblika njegova nazivnika zaključujemo da ćemo imati ukupno 4 razlomka U brojniku vakoga od njih bit će kontanta, tj polinom tupnja 0 Dobivamo: A B C D + = ( ) ( ) = A ( ) + B ( ) + C ( ) + D, = A ( 4 + 4) + B ( 4 + 4) + C C + D,, Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 48 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

49 MATEMATIKA = A 4 A + 4 A + B 4 B + 4 B + C C + D, = A + C + A + B C + D + A B + B 3 4 ( ) ( 4 ) (4 4 ) 4 Izjednačavanjem koeficijenata uz ite potencije od na lijevoj i denoj trani dobije e utav: A + C = 4 A + B C + D = 3 4 A 4 B = 0 4 B = 4 Iz četvrte jednadžbe izravno lijedi B = Uvrštavanjem B = u treću jednadžbu dobivamo A = A = uvrtimo u prvu jednadžbu pa dobivamo C = 0 Konačno, uvrštavanjem A =, B =, C = 0 u drugu jednadžbu nalazimo D = 0 Dakle, A = B =, C = D = 0 pa lijedi da je F ( ) = + (Iti rezultat može e dobiti brže i kraće tako da e uoči da je = rješenje jednadžbe Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 49 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb = 0 Stoga je polinom p () = djeljiv polinomom p () = Prema potupku za dijeljenje polinoma dobiva e = ( ) ( ), odnono, nakon ratava izraza u faktore, Tako je = ( + ) ( ) ( + ) ( ) F( ) =, ( ) + F( ) =, F( ) = +, F( ) = + )

50 MATEMATIKA Sada te dvije funkcije pronađemo u drugom tupcu tablice Laplaceovih tranformata i pogledamo što e nalazi u itom retku, ali u prvom tupcu U ''paru'' a je, a u ''paru'' a je Dakle, traženo rješenje je y = + 30 Najprije pomnožimo zadanu jednadžbu a y'' Dobivamo: ''Prebacimo'' y'' a dene trane na lijevu: y' y = y'' y' y y'' = 0, pa tu jednadžbu pomnožimo ( ) i poredamo članove prema redu derivacije (od najvećega do najmanjega) Dobivamo: y'' y' + y = 0 Dobili mo homogenu linearnu običnu diferencijalnu jednadžbu reda kontatnim koeficijentima Da bimo je riješili, najprije atavimo i riješimo pripadnu karakteritičnu jednadžbu Ona glai: Riješimo tu kvadratnu jednadžbu: k k + = 0 ± 4 ± 4 8 ± 4 ± 4 ± i k, = = = = = = ± i = ± i Dakle, rješenja u k = + i, k = i Ta dva broja u komplekni brojevi pa za natavak rješavanja zadatka odaberemo npr k = + i Očitamo realni dio (označimo ga a) i imaginarni dio( označimo ga b) toga kompleknoga broja: a = Re(k ) =, b = Im(k ) = Izračunane vrijednoti uvrtimo u formulu za opće rješenje koja u ovom lučaju glai: [ co( ) in( )] a y = e C b + C b Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 50 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

51 MATEMATIKA Tako dobivamo traženo rješenje: y = e C co( ) + C in( ), y = e C co + C in 3 Jednadžbu najprije pomnožimo a ( ) pa je zapišemo u ljedećem obliku: y' y ctg = in Dobili mo običnu diferencijalnu jednadžbu oblika y' + P() y = Q() To je nehomogena linearna obična diferencijalna jednadžbi reda Da bimo je riješili, najprije moramo ''očitati'' pripadne funkcije P() i Q() Funkcija P() ''množi'' nepoznanicu y, a funkcija Q() je ''lobodni član'', tj izraz na denoj trani jednadžbe U ovome je lučaju: P() = ctg, Q() = in Uvrtimo te dvije funkcije u formulu za određivanje općega rješenja nehomogene linearne obične diferencijalne jednadžbe reda: Dobivamo: P( ) d P( ) d y = e Q( ) e d + C Ikoritimo jednakoti: ctg d ctg d y = e in e d C +, ctg d ctg d y = e in e d C +, ( ) ln(in ) ln(in ) y = e e d + C in Zbog toga je e -ln in = e ln(in ) e ln (in ) = in, = (in ) =, za in > 0 in Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 5 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

52 i konačno ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA y = in in d + C, in ( ) y = in in d + C, y = in ( co + C), y = in co C in 3 Podijelimo lijevu i denu tranu jednadžbe umnoškom y Dobivamo: ( ) ( + ) y ' = y Prema formuli za razliku kvadrata, umnožak u brojniku jednak je Sada poljednju jednakot zapišimo u ljedećem obliku: y' = y Vidimo da mo dobili diferencijalnu jednadžbu oblika y' = f() g(y) gdje je f() =, a g( y) = Riječ je o običnoj diferencijalnoj jednadžbi reda a y epariranim varijablama Opće rješenje te jednadžbe (zapiane u gornjem obliku) određuje e iz jednakoti: dy = C g( y) f ( ) d + Uvrtimo u tu jednakot f() =, g( y) = y pa dobivamo: dy = d + y C, d y dy = d + C, Bojan Kovačić & Dražen Blanuša 5 Tehničko veleučilište Elektrotehnički odjel, Zagreb

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda

Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda VJEŽBE IZ MATEMATIKE 2 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 13 Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda U ovoj lekciji vježbamo rješavanje jedne klase običnih

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE 9 Diferencijalne jednadžbe 6 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE U ovom poglavlju: Direktna integracija Separacija varijabli Linearna diferencijalna jednadžba Bernoullijeva diferencijalna jednadžba Diferencijalna

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA

LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE MATEMATIČKE METODE U KEMIJSKOM INŽENJERSTVU LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA Studenti : Nikolina Jakšić Kornelije Kraguljac 1. Laplaceova tranformacija

Διαβάστε περισσότερα

1 Obične diferencijalne jednadžbe

1 Obične diferencijalne jednadžbe 1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda s konstantnim koeficijentima Diferencijalne jednadžbe oblika y + ay + by = f(x), (1) gdje su a i b realni brojevi a f

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Elementarne funkcije

4.1 Elementarne funkcije . Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable

Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable Infimum i supremum skupa Zadatak 1. Neka je S = (, 1) [1, 7] {10}. Odrediti: (a) inf S, (b) sup S. (a) inf S =, (b) sup S = 10.

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Zavod za matematiku LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA

Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Zavod za matematiku LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijkog inženjertva i tehnologije Zavod za matematiku Kolegij: Matematičke metode u kemijkom inženjertvu LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA IVANA ŠOLJIĆ 3487 Zagreb, rujan 4. Sadržaj.

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 2. Vježbe 2017/ lipnja 2018.

Matematika 2. Vježbe 2017/ lipnja 2018. Matematika Vježbe 17/18. 3. lipnja 18. Predgovor Ova neslužbena i nedovršena skripta prati auditorne vježbe iz kolegija Matematika koje se u ljetnom semestru ak. god. 17/18. na Gradevinskom fakultetu u

Διαβάστε περισσότερα

Obi ne diferencijalne jednadºbe

Obi ne diferencijalne jednadºbe VJEŽBE IZ MATEMATIKE Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 1 Obične diferencijalne jednadžbe 1. reda Obi ne diferencijalne jednadºbe Uvodni pojmovi Diferencijalne jednadºbe su jednadºbe oblika: f(,

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje 6 1 / 60

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje 6 1 / 60 Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje 6 1 / 60 Sadržaj Sadržaj: 1 Linearna diferencijalna jednadžba drugog reda Princip superpozicije rješenja homogene linearne jednadžbe 2 Homogena

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijske imperfekcije

Geometrijske imperfekcije Geometrijske imperfekcije K. F. Pri izvodu diferecijalnih jednadžbi ravnoteže za ravnu gredu u ravnini (predavanje Statička nelinearnost za štap u ravnini (1), odjeljci. i 3.) pretpostavili smo da je u

Διαβάστε περισσότερα

Obične diferencijalne jednadžbe

Obične diferencijalne jednadžbe Poglavlje 1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Primjeri diferencijalnih jednadžbi Primjer 1.1 (Kosi hitac). Tijelo mase m bačeno je u vis početnom brzinom v pod kutem α u polju sile teže. Odredite trajektoriju

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa: Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se: 4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x Zadatak 00 (Sanja, gimnazija) Odredi realnu funkciju f() ako je f ( ) = Rješenje 00 Uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli) = t Kvadriramo: t t t = = = = t Uvrstimo novu varijablu u funkciju: f(t) = t

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Ivan Slapničar Nevena Jakovčević Stor Josipa Barić. Zbirka zadataka.

MATEMATIKA 2. Ivan Slapničar Nevena Jakovčević Stor Josipa Barić. Zbirka zadataka. Ivan Slapničar Nevena Jakovčević Stor Josipa Barić Ivančica Mirošević MATEMATIKA Zbirka zadataka http://www.fesb.hr/mat Sveučilište u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, ožujak

Διαβάστε περισσότερα

DOMAĆA ZADAĆA 5. /Formulacije i rješenja zadataka/ - INŽENJERSKA MATEMATIKA 1 ak. 2009/2010. Selma Grebović. Sarajevo, Decembar 2009.

DOMAĆA ZADAĆA 5. /Formulacije i rješenja zadataka/ - INŽENJERSKA MATEMATIKA 1 ak. 2009/2010. Selma Grebović. Sarajevo, Decembar 2009. UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO DOMAĆA ZADAĆA 5 /Formulacije i rješenja zadaaka/ - INŽENJERSKA MATEMATIKA ak. 9/. Selma Grebović Sarajevo, Decembar 9. godine Zad.. Za realnu funkciju

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Signali i sustavi Zadaci za vježbu. III. tjedan

Signali i sustavi Zadaci za vježbu. III. tjedan Signali i sustavi Zadaci za vježbu III. tjedan 1. Neka je kontinuirani kompleksni eksponencijalni signal. Neka je diskretni eksponencijalni signal dobiven iz kontinuiranog signala uniformnim otipkavanjem

Διαβάστε περισσότερα

x bx c + + = 0 po nepoznatoj x, vrijedi da je

x bx c + + = 0 po nepoznatoj x, vrijedi da je Elektrotehnički fakultet u Sarajevu studijska 0/4. ŠIFRA KANDIDATA _ Zadatak. Za rješenja, kvadratne jednačine + = i + = 7. Koliko iznosi? 9 b c + + = 0 po nepoznatoj, vrijedi da je a) 4 b) 6 c) 7 d) 4

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Prikaz sustava u prostoru stanja

Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave

Διαβάστε περισσότερα

4 Numeričko diferenciranje

4 Numeričko diferenciranje 4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 5.1 (Dio treci)

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 5.1 (Dio treci) Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 5. Dio treci) Prije rijesavanja zadataka prisjetimo se bitnih stvari koje ce nas pratiti tijekom njihovog promatranja. Tvrdnja: Osnovni trigonometrijski identiteti) Tvrdnja:

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 081 (Nina, gimnazija) Tada je: 2 f x = a x + b x + c ima ekstrem čija vrijednost. 4 a c. 4 a c b. 2 a

Zadatak 081 (Nina, gimnazija) Tada je: 2 f x = a x + b x + c ima ekstrem čija vrijednost. 4 a c. 4 a c b. 2 a Zadatak 8 (Nina, gimnazija) Skup svih vrijednosti funkcije f() = + c jest interval, 3 ]. Tada je: Rješenje 8 A. c = B. c = C. c = 3 D. c = 4 Polinom drugog stupnja (kvadratna funkcija) iznosi f = a + b

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Trigonometrija Trigonometrijska kružnica Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Projektna nastava Osnovne trigonometrijske relacije:. +. tgx. ctgx tgx.

Διαβάστε περισσότερα

Iterativne metode - vježbe

Iterativne metode - vježbe Iterativne metode - vježbe 5. Numeričke metode za ODJ Zvonimir Bujanović Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel 21. studenog 2010. Sadržaj 1 Eulerove metode (forward i backward). Trapezna

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA.   Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1

Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1 Integrali Materijali za nastavu iz Matematike Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 202/3 / 44 Definicija primitivne funkcije i neodredenog integrala Funkcija F je primitivna funkcija (antiderivacija)

Διαβάστε περισσότερα

5. poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA

5. poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA 5 Derivacija funkcija (sa svim korekcijama) 8 5 poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA U ovom poglavlju: Derivacija po definiciji, tablica deriviranja Derivacija zbroja, razlike, produkta i kvocijenta

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 8 Pojam funkcije, grafa i inverzne funkcije Poglavlje 1 Funkcije Neka su X i Y dva neprazna skupa. Ako je po nekom pravilu, ozna imo ga

Διαβάστε περισσότερα

y f x y g x Bernouli diferencijalna jed.: y' f x y g x y n realni broj; Svodi se na linernu dif.jed. Homogena diferencijalna jed.

y f x y g x Bernouli diferencijalna jed.: y' f x y g x y n realni broj; Svodi se na linernu dif.jed. Homogena diferencijalna jed. 0. DIFERENCIJALNE JEDNADZBE 0. Openito o diferenijalnim jednadzbama Obina diferenijalna jednadzba (dif.jed.) je izraz u kojem se nepoznania nalazi u formi derivaije ili diferenijala. Zavisna promijenjiva

Διαβάστε περισσότερα

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Prva tačka u ispitivanju toka unkcije je odredjivanje oblasti deinisanosti, u oznaci Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog ajla, obavezno pogledajte ajl ELEMENTARNE

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

ZI. NEODREðENI INTEGRALI ZI. Nodrđni intgrali 7 ZI. NEODREðENI INTEGRALI. Antidrvacij. Pronañi tri antidrivacij funkcij.. Odrdi sv antidrivacij funkcij.. Pronañi dvij antidrivacij funkcij.. Pronañi antidrivaciju funkcij za koju

Διαβάστε περισσότερα