ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA
|
|
- Καλόγερος Μάγκας
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata niz merenja na maketi buck konvertora kod koga je regulacija izlaznog napona ostvarena primenom impulsno-širinske modulacije (PWM, pulse width modulation) pobudnih impulsa prekidačkog tranzistora. Cilj vežbe je upoznavanje sa načinom rada impulsno-širinskog modulatora i snimanje njegove karakteristike. Drugi cilj vežbe je upoznavanje sa stabilnim i nestabilnim radom regulatora i uočavanje efekata nestabilnosti. Treći cilj je upoznavanje sa uticajem tipa regulatora i njegovih parametara na dinamički odziv konvertora pri impulsnoj promeni opterećenja. Pre vežbe treba proučiti materijal sa predavanja koji se odnosi na dinamički model buck konvertora i tehniku upravljanja konvertorom primenom impulsno-širinske modulacije. Osim toga, potrebno je da se poznaje rad integrisanog kola NE555 u funkciji astabilnog multivibratora, što je obrađeno u predmetu Analogna elektronika, kao i da se prouče karakteristike i način primene za integrisana kola TL41 i LM11, kako bi se razumela njihova funkcija u kolu. Podaci za korišćena integrisana kola se mogu pronaći na internetu. B. POTREBAN PRIBOR I INSTRUMENTI 1. maketa buck konvertora sa PWM regulatorom i kolom za impulsnu promenu opterećenja. generator signala. izvor jednosmernog napona 15 V 4. ampermetar 5. voltmetar 6. osciloskop 7. otpornici za impulsnu promenu opterećenja 8, Ω / 4,5 W, 16,5 Ω / 9 W (x Ω / 4,5 W) i 47 Ω / W 8. računar na kome je instaliran potreban softver (OpenChoice Desktop, Excel, Matlab, Word) 9. BNC/BNC kabl za sinhronizaciju 10. RS kabl za povezivanje osciloskopa i računara 11. reostat 100 Ω 1
2 C. OPIS MAKETE Šema veze makete buck konvertora sa impulsno-širinskom modulacijom prikazana je na slici 4.1. Maketa sadrži buck konvertor, kolo za pobudu prekidačkog tranzistora, impulsno-širinski modulator, regulator izlaznog napona, kao i dva podsistema koji nisu deo samog konvertora, a to su kolo za merenje struje kalema i kolo za impulsnu promenu opterećenja. Buck konvertor i kolo za pobudu prekidačkog tranzistora su realizovani na isti način kao u vežbi. v IN C 1 C µF 5V C µF 5V C 1 GND1 U TP v G TP7 NE555 impulsno-širinski modulator na kolo za impulsnu promenu opterećenja J 10 J 8 R,9kΩ R TP1,9kΩ C 1nF J 9 J 7 TP U TL41 D 1N4148 C 8 R 14 D 4 D 5 1N4148 1N4148 R 4 pobudno kolo Q BC7 R 15 8,Ω Q R 16 BC7 D EGP0D TP9 D 1 EGP0D J 1 J J J 4 J 5 J 6 C 7 R 5 R 6 C 4 C 5 C 6 1nF 10nF 47nF 100kΩ C TP4 4 1 U LM11 470kΩ P 500kΩ TP8 R 17 Q 1 v G Q 4 MTP5N50 8,Ω R 18 R 7 10kΩ P 1 0kΩ R 8 10kΩ L 1 100µH 1A TP5 kolo za impulsnu promenu opterećenja D 7 MUR10 R 1 0,9Ω W kΩ MTP5N50 V A C 10 R 9 R 11 R 10kΩ 10kΩ 10 U 4 LF56 TP6 C 1 470µF 5V GND R 1 47kΩ C D 6,7V R 1 R L v OUT C 9 regulator izlaznog napona kolo za merenje struje Slika 4.1. Maketa buck konvertora sa impulsno-širinskom modulacijom Regulator izlaznog napona je realizovan primenom integrisanog kola TL41, koje sadrži izvor referentnog napona i pojačavač greške. Predviđena je mogućnost izbora proporcionalnog, integralnog ili proporcionalno-integralnog tipa regulatora izlaznog napona. Impulsno-širinski modulator se sastoji od oscilatora sa integrisanim kolom NE555 i komparatora LM11. Teorijski, oscilator treda da generiše trougaoni napon, međutim primenjeni oscilator generiše naponske segmente eksponencijalne zavisnosti od vremena. Kolo za impulsnu promenu opterećenja je uvedeno kako bi se ispitivao dinamički odziv konvertora. Na kolo za impulsnu promenu opterećenja se povezuje pomoćni potrošač R L, koji kolo za impulsnu promenu opterećenja naizmenično uključuje i isključuje, prema signalu koji dobija iz generatora signala.
3 Na maketi se nalaze dva višeobrtna potenciometra, P1 i P. Potenciometrom P1 reguliše se izlazni napon konvertora, dok se potenciometrom P podešava konstanta proporcionalnog dejstva proporcionalno-integralnog regulatora. Pre uključenja konvertora klizač potenciometra P1 postaviti u smeru strelice na maketi u krajnji položaj kome odgovara minimalna otpornost, odnosno izlazni napon od 5 V. Na maketi se nalaze tri grupe pozicija za džampere, od kojih u svakoj grupi uvek treba da se nalazi postavljen tačno jedan džamper. Prvu grupu čine pozicije za izbor tipa i parametara regulatora izlaznog napona, označene sa J1 do J6. Ako drugačije nije naglašeno, smatra se da se džamper nalazi na poziciji J5, koja odgovara integralnom regulatoru izlaznog napona sa kondenzatorom kapacitivnosti 100 nf. Drugu grupu pozicija za džampere čine pozicije J7 i J9. Ako je džamper u poziciji J7 izlazni napon je regulisan pomoću integrisanog kola TL41 i to je podrazumevana pozicija džampera. U poziciji J9 spolja dovedeni napon se dovodi na impulsno-širinski modulator i reguliše rad konvertora. Treću grupu pozicija za džampere čine pozicije J8 i J10. Džamper na poziciji J8 vodi signal sa generatora signala na kolo za impulsnu promenu opterećenja i to je podrazumevani položaj džampera. U položaju J10 signal sa generatora signala se vodi na impulsno-širinski modulator. Džamperi J7 i J8, odnosno J9 i J10 uvek se postavljaju u paru. D. ZADATAK Povezati ampermetar i voltmetar na mesta na maketi označena sa A, odnosno V. Povezati reostat otpornosti 100 Ω kao potrošač na mesto na maketi označeno sa VOUT. Postaviti klizač reostata na maksimalnu vrednost otpornosti. Povezati izvor jednosmernog napona od 15 V na mesto na maketi označeno sa VIN. Pre uključenja pozvati dežurnog asistenta da proveri veze i odobri uključenje. Pre svake promene konfiguracije isključiti redom izlazni napon generatora signala (kada se koristi) i izvor jednosmernog napona. Osciloskop i merni instrumenti se ne isključuju. Posle promene konfiguracije i podešavanja parametara prema uslovima zadatka, uključiti izvor jednosmernog napona i izlazni napon generatora signala. Analizirati rad kola za merenje struje i izvesti vezu između napona na izlazu kola za merenje struje i struje kalema, v TP 5 = V 0 + RX il, gde treba odrediti V 0 i R. D.1. Snimanje karakteristike impulsno-širinskog modulatora, D ( v TP ) Proveriti da li se džamperi nalaze u pozicijama J5, J7 i J8. Proveriti da li je klizač potenciometra P1 u položaju koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. Kanal 1 osciloskopa povezati na plus ulaz komparatora, TP, a kanal osciloskopa povezati na izlaz komparatora, TP4. Sinhronizovati osciloskop prema signalu sa kanala. Podesiti osciloskop tako da meri srednju vrednost napona na prvom kanalu, kao i period signala T S i trajanje pozitivnog intervala (positive width) T POS na drugom kanalu. Potenciometrom P1 menjati izlazni napon od 5 V do 10 V u koracima po 0,5 V. Kada se dostigne izlazni napon od 10 V, smanjiti otpornost reostata tako da izlazna struja bude 1 A i izvrišiti tražena merenja i za tu tačku. Popuniti tabelu 4.1. Izračunati faktor ispunjenosti pobudnih impulsa D i prikazati zavisnost D (slika 4.). ( ) v TP X
4 D.. Integralni regulator D..1. Integralni regulator sa 10 nf. Vratiti klizač potenciometra P1 u položaj koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. Premestiti džamper sa J5 na J. Podesiti otpornost reostata na 100 Ω. Kanal 1 osciloskopa povezati na TP5, tako da se posmatra signal srazmeran struji kalema. Kanal povezati na izlaz regulatora, na TP. Podesiti sinhronizaciju osciloskopa na kanal 1. Snimiti vremenske dijagrame struje kalema (slika 4.) i izlaznog napona regulatora (slika 4.4). Smanjivati otpornosti potrošača i izmeriti struju pri kojoj konvertor postaje nestabilan. Umesto reostata povezati otpornik otpornosti 16,5 Ω. Sinhronizaciju sa kanala 1 prebaciti na kanal. Snimiti vremenske dijagrame struje kalema (slika 4.5), izlaznog napona regulatora (slika 4.6) i izlaznog napona konvertora (slika 4.7). Izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona. D... Integralni regulator sa 100 nf. Premestiti džamper sa J4 na J5. Povezati reostat kao potrošač. Smanjivanjem otpornosti reostata povećavati struju potrošača od nule do maksimalne vrednosti od 1 A u koracima po 00 ma. Posmatranjem vremenskih dijagrama struje kalema i izlaznog napona regulatora utvrditi da li je konvertor stabilan ili nestabilan. Meriti jednosmernu komponentu izlaznog napona i popuniti tabelu 4.. Nacrtati dijagram zavisnosti V OUT ( I OUT ) (slika 4.8). Na osnovu rezultata merenja izvesti zaključak u kom režimu je konvertor nestabilan i pri kojim kapacitivnostima kondenzatora u integralnom regulatoru izlaznog napona. Zaključak uneti u izveštaj. D.. Proporcionalni regulator D..1. Proporcionalni regulator sa 100 kω. Premestiti džamper sa J5 na J1. Kanala 1 povezati na TP, tako da prikazuje izlazni napon regulatora. Kanala povezati na TP5, tako da prikazuje vremenski dijagram struje kalema. Obezbediti sinhronizaciju osciloskopa. Promenom otpornosti reostata menjati struju potrošača od nule do maksimalne vrednosti od 1 A u koracima po 00 ma. Popuniti tabelu 4.. i nacrtati dijagram zavisnosti ( ) OUT I OUT (slika 4.9). V. D... Proporcionalni regulator sa 470 kω. Premestiti džamper sa J1 na J. Ponoviti merenja iz prethodne tačke. Popuniti tabelu 4.4. i nacrtati dijagram zavisnosti V OUT ( I OUT ). (slika 4.10). Pri I OUT = 500 ma snimiti vremenske dijagrame struje kalema (slika 4.11), izlaznog napona regulatora (slika 4.1) i naizmenične komponente izlaznog napona konvertora (slika 4.1). Objasniti pojavu talasnosti napona na izlazu regulatora i uporediti je sa talasnošću u slučaju integralnog regulatora. Objasniti razliku. Zaključak uneti u izveštaj. D.4. Proporcionalno-integralni regulator Povezati otpornik otpornosti 16,5 Ω kao potrošač. Premestiti džamper sa J na J6. Potenciometar P podesiti na minimalnu vrednost otpornosti okretanjem klizača u smeru strelice. Kanala 1 osciloskopa povezati na TP5, tako da se posmatra vremenski dijagram struje kalema. Kanala povezati na TP, tako da se posmatra izlazni napon regulatora. Sinhronizaciju osciloskopa podesiti na kanal. Snimiti vremenske dijagrame struje kalema (slika 4.14) i izlaznog napona regulatora (slika 4.15). Premestiti sondu kanala sa TP na TP6 i snimiti vremenski dijagram naizmenične komponente izlaznog napona konvertora (slika 4.16). 4
5 Povećavanjem otpornosti potenciometra P, što je ekvivalentno povećanju proporcionalnog dejstva regulatora izlaznog napona, dovesti konvertor na granicu stabilnosti. Snimiti vremenske dijagrame struje kalema (slika 4.17), izlaznog napona regulatora (slika 4.18) i izlaznog napona konvetora (slika 4.19). Umesto otpornika otpornosti 16,5 Ω povezati reostat kao potrošač. Promenom otpornosti reostata proveriti da li je konvertor stabilan za 0 < I OUT < 1 A. Ukoliko je potrebno, podesiti otpornost potenciometra P tako da pri 0 < I OUT < 1 A konvertor bude stabilan. D5. Dinamički odziv konvertora Uključiti generator signala i isključiti njegov izlazni napon. Izabrati tip signala Square. Podesiti visoki naponski nivo impulsa na 10 V i niski naponski nivo impulsa na 0 V. Faktor ispunjenosti pobudnih impulsa D podesiti na 0,5. Povezati generator signala na mesto na maketi označeno sa VG. Pomoću posebnog kabla povezati trigger output (Sync) generatora signala sa ulazom External Trigger na osciloskopu. Sinhronizaciju osciloskopa postaviti na External. Kanala 1 priključiti na TP5, tako da prikazuje vremenski dijagram struje kalema. Kanala priključiti na TP6, tako da prikazuje vremenski dijagram izlaznog napona konvertora. Spregu na kanalu postaviti na AC. D.5.1. Proporcionalni regulator sa 100 kω. Premestiti džamper sa J6 na J1. Postaviti otpornik otpornosti 16,5 Ω kao osnovni potrošač na mesto na maketi označeno sa VOUT, a otpornik otpornosti 8, Ω kao pomoćni potrošač na mesto na maketi označeno sa RL. Podesiti frekvenciju generatora signala na 00 Hz. Snimiti dijagrame struje kalema (slika 4.0) i naizmenične komponente izlaznog napona (slika 4.1). D.5.. Integralni regulator sa 100 nf. Premestiti džamper sa J na J5. Povezati otpornik otpornosti 16,5 Ω kao osnovni potrošač, a otpornik otpornosti 8, Ω kao pomoćni potrošač. Podesiti frekvenciju generatora signala na 100 Hz. Snimiti dijagrame struje kalema (slika 4.) i naizmenične komponente izlaznog napona (slika 4.). D.5.. Proporcionalno-integralni regulator. Premestiti džamper sa J5 na J6. Sonde osciloskopa priključiti na TP5 i TP6, kako bi se posmatrali vremenski dijagrami struje kalema i naizmenične komponente izlaznog napona. Povezati otpornik otpornosti 16,5 Ω kao osnovni potrošač, a otpornik otpornosti 8, Ω kao pomoćni potrošač. Frekvenciju generatora signala podesiti na 00 Hz. Snimiti vremenske dijagrame struje kalema (slika 4.4) i naizmenične komponente izlaznog napona (slika 4.5) pri zatečenoj poziciji potenciometra P. D.6. Prenosna karakteristika konvertora i kružno pojačanje Isključiti izlazni napon generator signala. Ukloniti pomoćni potrošač za impulsnu promenu opterećenja. Postaviti otpornik otpornosti 16,5 Ω kao osnovni potrošač. Premestiti džamper sa J6 na J5. Pomoću osciloskopa izmeriti jednosmernu komponentu napona na TP: Isključiti izvor jednosmernog napona. Premestiti džamper sa J7 na J9, odnosno sa J8 na J10. Na generatoru signala izabrati tip signala Sine. Podesiti frekvenciju generatora signala na 10 Hz. Podesiti amplitudu signala na 100 mv (00 mv peak-to-peak) i DC offset na prethodno izmerenu vrednost V TP. 5
6 Uključiti izlazni napon generatora signala i tek tada uključiti napajanje konvertora. Ukoliko izlazni napon konvertora nije 5 V, izvršiti fino podešavanje DC offset-a generatora signala. Sinhronizaciju osciloskopa podesiti na External. D.6.1. Prenosna karakteristika konvertora. Sondu sa kanala 1 povezati na TP7, a sondu sa kanala na TP6. Spregu na oba kanala postaviti na AC. U rasponu frekvencije od 10 Hz do 10 khz u 0 tačaka snimiti amplitudsku i faznu karakteristiku prenosne funkcije ( s) = V ( s) V ( s) H 1 ( s) (slike 4.6 i 4.7). H1 out g. Popuniti tabelu 4.5. i nacrtati amplitudsku i faznu karatkeristiku za D.6.. Kružno pojačanje. Sondu sa kanala 1 povezati na TP7, a sondu sa kanala na TP. Spregu na oba kanala postaviti na AC. U rasponu frekvencije od 10 Hz do 10 khz u 0 tačaka snimiti amplitudsku i faznu karakteristiku prenosne funkcije H ( s) = VTP ( s) Vg ( s). Popuniti tabelu 4.6. i nacrtati amplitudsku i faznu karatkeristiku za H ( s) (slike 4.8 i 4.9). 6
ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 5: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE Autori: Predrag Pejović i Vladan
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραLINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραSnimanje karakteristika dioda
FIZIČKA ELEKTRONIKA Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 6: TROFAZNI ISPRAVLJAČ Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata
Διαβάστε περισσότεραLABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe
LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA
Διαβάστε περισσότεραLaboratorijske vežbe iz Osnova elektronike
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radivoje Đurić Milan Ponjavić Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike priručnik za rad u laboratoriji Beograd, 05. Laboratorijske vežbe iz Osnova
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραLABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe
LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2017/2018 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Određivanje osvetljenosti laboratorije korišćenjem fotootpornika
Διαβάστε περισσότεραVežba 8 Osciloskop 2. Uvod
Vežba 8 Osciloskop Uvod U prvom delu vežbe ispituju se karakteristike realnih pasivnih i aktivnih filtara. U drugom delu vežbe demonstrira se mogućnost osciloskopa da radi kao jednostavan akvizicioni sistem.
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno
Διαβάστε περισσότεραKola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu
Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović SPISAK VEŽBI 1. Ispravljačka diodna
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,
2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραTranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Διαβάστε περισσότεραL E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER
L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραVežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje. Cilj vežbe
Vežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje Cilj vežbe Cilj vežbe je da studente upozna sa merenjem u NI ELVIS I okruženju kroz nekoliko primera merenja karakteristika električnih komponenti i kola. U svakom od
Διαβάστε περισσότεραOvisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji
Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.
OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone
Διαβάστε περισσότεραRadivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραPoglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότερα1.1 Osnovni pojačavački stepeni
1.1 Osnovni pojačavački stepeni Autori: prof. dr Vlastimir Pavlović, dipl. inž. Dejan Mirković 1.1.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine osnovnih tipova pojačavača sa
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραUPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU MULTIMETAR FLUKE 111 I PROTOBORD- Vladimir Rajović IZVOR ZA NAPAJANJE Agilent E3630A-Dušan Ćurapov GENERATOR
Διαβάστε περισσότεραUnipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
Διαβάστε περισσότεραRadivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa
Univerzitet u Beogradu, Elektrotehnički fakultet, Katedra za elektroniku ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa ime i prezime: broj indeksa: grupa: datum:
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραTREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA
TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA RADNI REŽIMI POGONA SA ASINHRONIM MOTOROM 1. UVOD Na laboratorijskom modelu grupe koju čini jednosmerni motor sa nezavisnom pobudom i trofazni asinhroni motor sa kaveznim rotorom,
Διαβάστε περισσότεραInduktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE
KATEDRA ZA ELEKTRONIKU Laboratorijske vežbe DIGITALNA ELEKTRONIKA (smer EL) ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE NAPOMENA: Prilikom rada na računaru mora se poštovati sledeće: - napajanje na
Διαβάστε περισσότεραNAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)
NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmeničnog napona: u(t) = U max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmenične struje:
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM
Ponašanje pojačavača u vremenskom domenu zavisi od frekvencijske karakteristike, odnosno položaja nula i polova prenosne funkcije. ( N r ( D( B( Pogodan način da se ustanovi stabilnost pojačavača je da
Διαβάστε περισσότεραIMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka
IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE
TEHNIČKI ŠKOLSKI CENTAR ZVORNIK PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE II RAZRED Zanimanje: Tehničar računarstva MODUL 3 (1 čas nedeljno, 36 sedmica) PREDMETNI PROFESOR: Biljana Vidaković 0
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE LABORATORIJSKE VEŽBE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA Autori: Radivoje Đurić i Milan Ponjavić 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραElektrična merenja Analogni instrumenti
Električna merenja Analogni instrumenti 4..7. Analogni instrumenti Elektro-mehanički instrumenti Elektronski instrumenti Elektro-mehanički instrumenti Prednosti Ampermetri i voltmetri ne zahtevaju izvor
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραTreća vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom
Treća vežba Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom Uvod Cilj vežbe je da se pomoću laboratorijskog modela regulisanog pogona sa jednosmernim nezavisno pobuđenim
Διαβάστε περισσότεραFunkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.
OT3OS1 7.11.217. Definicije Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h
Διαβάστε περισσότεραANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA
ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότερα4 IMPULSNA ELEKTRONIKA
4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi zadaci za kontrolni
Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana
Διαβάστε περισσότεραGlava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI
ioje Đurić - Osnoi analogne elektronike Glaa 3 NSTUMENTACON POJAČAVAČ ETF u eogru - Osek za elektroniku 3 nstrumentacioni pojačaači 33 X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi
Διαβάστε περισσότεραElementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona
lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραPeta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem
Peta vežba Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem Uvod Cilj vežbe je da se prouči način korišćenja i rada jednog industrijskog uređaja za upravljanje
Διαβάστε περισσότεραTREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA
TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA 1. UVOD RADNI REŽIMI I UPRAVLJANJE POGONOM SA ASINHRONIM MOTOROM Na laboratorijskom modelu grupe koju čini trofazni asinhroni motor sa kaveznim rotorom i jednosmerni motor sa
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραAnalogna mikroelektronika
Analogna mikroelektronika Z. Prijić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2014. Idealni operacioni pojačavač Diferencijalni pojačavač Deo I Operacioni pojačavači Idealni operacioni
Διαβάστε περισσότεραMERENJE VREMENA REAKCIJE NA VIZUELNU POBUDU
EŽBA BOJ 7 Uputstvo za laboratorijske vežbe iz Električnih merenja MEENJE EMENA EAKCIJE NA IZUELNU POBUDU ZADATAK: Odrediti vreme reakcije na vizuelnu pobudu. Izvršiti elementarnu statističku obradu dobijenih
Διαβάστε περισσότεραZadatak Vul[V] Vul[V]
Zadatak 11.1. a) Projektovati kolo A/D konvertora sa paralelnim komparatorima koji ulazni napon u opsegu 0 8V kovertuje u 3 bitni binarni broj prema karakteristici sa Slike 11.1.1. a). U slučaju kada je
Διαβάστε περισσότεραPeta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom
Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom Uvod Cilj vežbe je da se prouče statičke i dinamičke karakteristike pogona sa vektorskim upravljanjem. Kroz ovu vežbu, studenti će imati priliku da prouče
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραSnage u kolima naizmjenične struje
Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότερα