13. SFERNA TRIGONOMETRIJA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "13. SFERNA TRIGONOMETRIJA"

Transcript

1 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 13 SFERNA TRIGONOMETRIJA UVOD Trigonometrija je dio geometrije unutar koje se proučavaju odnosi između stranica i kutova u ravninskom i sfernom trokutu pomoću trigonometrijskih funkcija Trigonometrijskim funkcijama se, kao što znamo, računaju elementi trokuta, svojstva periodičnih pojava te izvode druge funkcije Sferna trigonometrija je trigonomrtrija na kuglinoj površini (sferi) Sferna se trigonometrija počela razvijati prije ravninske (obične) trigonometrije i to iz potreba navigacije, astronomije itd Danas ima veliku važnost u pomorskoj, zrakoplovnoj i satelitskoj navigaciji, astronomiji, geofizici itd Osnovni pojmovi Sfera je skup svih točaka prostora koje su jednako udaljene od čvrste točke O, koja se zove središte ili centar sfere, a ta udaljenost radijus R sfere Oznaka: S(O;R) Standardna sfera je sfera s centrom u ishodištu prostornog koordinatnog sustava, radijusa 1 Oznaka: S(O;1) Glavna ili velika kružnica sfere je kružnica koju dobivamo ako sferu presječemo ravninom kroz njeno središte, a čiji je radijus jednak radijusu sfere Orijentirana glavna kružnica sfere je glavna kružnica na kojoj je odabran smjer (pozitivan, negativan) Svaki presjek sfere polumjera R nekom ravninom je kružnica polumjera r; 0 r R r = 0 kružnica se steže na točku, r = R glavna kružnica Presječna kružnica može biti i imaginarna Antipodalne točke glavne kružnice su njene dijametralno suprotne točke Ozačavamo ih C i C ili C i C Za svake dvije točke A, B sfere S(O;R) koje nisu dijametralno suprotne postoji jedinstvena glavna kružnica na kojoj one leže Ta se kružnica dobiva kao presjek sfere i ravnine točkama A, B i središtem sfere O Kroz dvije dijametralno suprotne točke prolazi beskonačno mnogo glavnih kružnica 156

2 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Udaljenost točaka A, B S(O;R) se definira kao duljina manjeg luka kroz A i B Luk AB određuje kut AOB = α Duljina luka AB, za kut α izmjeren u radijanima: AB = R α Duljina luka AB, za kut α izmjeren u stupnjevima: AB = R α 180 Na standardnoj sferi: AB = α, odnosno AB = α 180 Geodetska krivulja je najkraća spojnica dviju točaka neke plohe Geodetske krivulje na sferi su glavne kružnice AB glavne kružnice Sferni dvokut Dvije glavne kružnice dijele površinu sfere na četiri dijela, na četiri dvokuta, od kojih su dva i dva nasuprotna međusobno jednaka Drugim riječima, dvokut je dio sfere među dvjema glavnim polukružnicama Točke u kojima se sijeku glavne kružnice koje omeđuju dvokut zovu se vrhovi dvokuta Dvokut je određen kutom dvokuta, tj kutom između glavnih kružnica koje ga omeđuju, odnosno tangentama na te kružnice u njegovim vrhovima Označimo li s α kut dvokuta, onda je 0 < α < Dvije glavne kružnice sfere Sferni dvokut Zadatak Izračunati površinu P α sfernog dvokuta s kutom α u lučnoj mjeri Površina P α ovisi o kutu α i polumjeru R sfere, tj P α = P α (α,r) Neka je PS površina sfere, P S = 4R Iz omjera α α : = Pα : PS Pα = PS Pα = R α Ako je kut α izmjeren u stupnjevima, P = α R α

3 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Usporedba geometrije na sferi s onom u ravnini Prije daljnjeg upoznavanja s pojmovima i odnosima među elementima i geometrijskim tvorevinama na sferi, usporedimo neke od njih s onima u ravnini U ravnini Na sferi - točka - točka - geodetska krivulja je pravac - geodetska krivulja je glavna kružnica - kružnica - sporedna kružnica - dužina - luk glavne kružnice - kut između dva pravca - kut dviju glavnih kružnica - jednom točkom izvan zadanog pravca - dvije se glavne kružnice uvijek sijeku prolazi samo jedna paralela s tim pravcem i to u dvije antipodalne točke - pravac je neograničen - glavna kružnica je ograničena - itd - itd Euklidska geometrija geometrija na sferi spada u tzv neeuklidske geometrije Za detaljniju usporedbu i upoznavanje s Euklidskom i neeuklidskim geometrijama vidi npr [Hanžek] SFERNI TROKUT Definicija Neka su A,B,C S ( O;R) tri točke koje ne leže na istoj glavnoj kružnici i nikoje dvije nisu antipodalne točke Spojimo li te tri točke trima lukovima glavnih kružnica, onda se dio sfere omeđen tim lukovima zove sferni trokut s vrhovima A, B, C i obilježava ABC Napomena: Podrazumijevamo da su glavne kružnice orijentirane, jer bi u protivnom mogli promatrati 8 sfernih trokuta Elementi sfernog trokuta: AB = c BC = a CA = b A, B, C antipodalne točke točaka A, B, C α, βγ, kutovi sfernog trokuta kutovi među stranicama tj među tangentama na glavne kružnice u vrhovima trokuta 158

4 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Vrijedi: dva sferna trokuta su sukladna ako su im odgovarajući elementi jednaki, tj a = a,b = b, c = c, α = α, β = β, γ = γ ; dijametralno suprotni trokuti ABC i A B C su sukladni, što označavamo ABC A B C ; iz definicije sfernog trokuta slijedi da za stranice i kutove sfernog trokuta na sferi S O;R) vrijedi: 0< a,b,c < R, 0< αβγ,, < ( Definicija Sferni trobrid je figura koja nastaje kad vrhove sfernog trokuta spojimo s centrom sfere OA,OB,OC bridovi trobrida OAB,OBC,OCA strane trobrida Vrijedi: Za standardnu sferu je ispunjeno kako slijedi a = BC ( COB) = a 1 = a, S ( O; 1) b = AC ( AOC) = b, c = AB ( AOB) = c Svojstva sfernog trokuta Teorem 1) a+ b > c, a b < c; ) α + β < γ + ; 3) a = b α = β, tj nasuprot jednakim stranicama leže jednaki kutovi i obratno; 4) a < b α < β, tj nasuprot većoj (manjoj) stranici leži veći (manji) kut i obratno; 5) Suma kutova u sfernom trokutu: < α + β + γ < 3, Suma stranica u sfernom trokutu: 0< a+ b+ c < R 159

5 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Dokaz Tvrdnje dane ovim teoremom se provjeravaju poučcima koji slijede, a mogu se naći npr u [Pavković, Veljan], ili [Hanžek] Mi ćemo provjeriti istinitost tvrdnje 5 Dokažimo kao prvo da za stranice u sfernom trokutu standardne sfere (R = 1) vrijedi relacija 0 < a + b + c < Zadani sferni trokut nadopunimo preko svake njegove stranice na odgovarajući sferni dvokut (vidi sliku) Ova nadopuna daje nam tri nova sferna trokuta I, II, III na koje ćemo primijeniti prvu tvrdnju ovog teorema, tj c + b > a > 0 a + c > b > 0 + b + a > c > 0 0 < a + b + c < Za dokaz druge nejednakosti treba nam pojam polarnog trokuta Polarni trokut K k Neka je AB luk na pozitivno orijentiranoj glavnoj kružnici k sfere Točka K sfere koja se nalazi na dijametru sfere koji je okomit na ravninu te glavne kružnice, u pozitivnom smjeru, zove se pol luka AB, odnosno pol kružnice k Kružnica k zove se polara, a pridruživanje k K polaritet Neka je ABC sferni trokut i neka su redom: A pol luka BC, tj stranice a B pol luka CA, tj stranice b C pol luka AB, tj stranice c polarni trokut A B C Za trokute ABC i A B C kažemo da su međusobno polarni K 160

6 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Nije teško pokazati da za elemente a, b,c, α, β, γ polarnog trokuta vrijede relacije: α + a = β + b = γ + c = α + a = i β + b = γ + c = Na primjer, a' = + α = α, itd Dokažimo sada da za svaki sferni trokut vrijedi < α + β + γ < 3 Primijenimo dokazanu nejednakost 0 < a + b + c < na polarni trokut A B C : 0 < a + b + c < 0 < α + β + γ < 0 < 3 α + β + γ < 3 < α + β + γ < < α + β + γ < 3 ( ) ( ) Sferni eksces i sferni defekt Iz tvrdnje 5) slijedi da je suma kutova u sfernom trokutu veća od Razlika sume kutova i je kut koji se zove sferni eksces i označava s ε, tj ε = α + β + γ Osim toga iz 5) slijedi da je suma stranica u sfernom trokutu na standardnoj sferi manja od Razlika između i sume stranica je veličina koja se zove sferni defekt i označava s d, tj d = a+ b+c ( ) Teorem Površina P sfernog trokuta jednaka je umnošku sfernog ekscesa i kvadrata radijusa sfere, tj P = ε R Dokaz Promatramo ABC i A B C Nadopunimo ABC na dvokute i odredimo im površinu: P + P P + P P + P ( A BC) ( B AC) ( C BA) = R α = R β + = R γ ( A BC) + P( B AC) + P( C BA) = ( α + β + γ ) 3P + P R (*) 161

7 c b Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Trokuti ABC, A BC, B AC, C BA čine polusferu pa je zbroj njihovih površina jednak polovici površine sfere, tj P + P( A BC) + P( B AC) + P( C BA) = R Uvrstimo li to u (*) slijedi P = R α + β + γ = R ε ( ) Napomena Ako su kutovi izmjereni u stupnjevima, površina sfernog trokuta dana je sa: P 180 = R ε OSNOVNE VEZE MEĐU ELEMENTIMA SFERNOG TROKUTA Teorem (kousov poučak za stranice) (1) a = b c + b c α ; () b = c a + c a β ; (3) c = a b + a b γ Dokaz Ad (1) Neka je sfera standardna, tj uuur uuur uuur S( O; 1) OA = OB = OC = 1 r uuuur r uuuur r uuur r uuur Neka su u = OB', v = OC', u OA, v OA ï uuur uuur r r uuur Izrazimo OB, OC pomoću u, v i OA r r r r u v = u v α = α Iz slika B c A A b C c b B c O O b C slijedi uuur uuur r uuur uuur r uuur uuur OB = c OA + c u, OC = b OA + bv, OB OC = 11 a = a, uuur uuur c OA + c u r b OA + bv r = L = b c + b c α tj a = ( ) ( ) 16

8 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Teorem (usov poučak) Sinusi kutova sfernog trokuta odnose se kao usi nasuprotnoh stranica, tj α β γ = = a b c Drugi zapis usovog poučka: α : β : γ = a : b : c Dokaz Iz kousovog poučka za stranice imamo da je a b c α = b c Upotrijebimo gornju jednakost da bismo izračunali α 1 α 1 b c a + a b β = = LL = a a a b c Analogno, uz b c a c a b β = i γ = c a a b dobivamo β 1 β 1 b c a + a b β = = LL =, i b b a b c γ γ 1 + = = = c c a b c 1 b c a a b β LL Jednakost desnih strana α β γ = = a b c α β γ = = a b c Teorem (kousov poučak za kutove) U sfernom trokutu vrijedi (1) α = β γ + β γ a, () β = γ α + γ α b, (3) γ = α β + α β c Dokaz Neka je A B C polarni trokut trokuta ABC Po kousovom poučku za stranice za A B C slijedi a = b c + b c α, tj α = β γ + β γ Računom slijedi α = β γ + β γ a Analogno se provjeravaju i druge dvije formule ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( a) 163

9 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Teorem (kotangensovi stavci) U sfernom trokutu vrojedi (1) ctgb c = c α + α ctgβ, (4) ctgc b = b α + α ctgγ, () ctgc a = a β + β ctgγ, (5) ctga c = c β + β ctgα, (3) ctga b = b γ + γ ctgα, (6) ctgb a = a γ + γ ctgβ Dokaz Po kousovom poučku za stranice i usovom poučku slijedi b = a c + a c β, a = b c + b c α i b α a = β Uvrstimo li izraze za a i a iz druge i treće jednakosti u prvu, dobivamo b α b = ( b c + b c α ) c + c β β Nakon sređivanja i zamjenivši ( 1 c) sa c prethodna jednakost poprima oblik b c = b c α + b ctgβ α, odakle, dijeljenjem sa b dobivamo jednakost (1) Analogno se provjeravaju i ostali stavci Formule za polovine kutova (S formule) Da bismo odredili formule za polovine kutova, koje su za rješavanje zadataka vezanih uz sferni trokut od izuzetnog značaja, krenimo od prve relacije iz kousovog poučka za stranice, tj a = b c + b c α a b c α = b c Izračunajmo a + b c a b + c α a b c = 1 α = 1 = L = b c b c Uz kraticu: s = a + b + c, ( s a) = a + b + c ( s b) = a b + c ( s c) = a + b c Upotrijebimo li gornje oznake, α ( s b) ( s c) =, (*) b c α s ( s a) i analogno = (**) b c 164

10 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 (*) : (**) α s b s c tg = s s a tg α = α tg = ( ) ( ) ( ) ( s a) ( s b) ( s c) s ( s a) 1 ( s a) ( s b) ( s c) ( s a) s ( s a) ( s b) ( s c) Označimo li: k =, slijede formula polovine kuta s α k β k γ k tg =, i analogno tg =, tg = s a s b s c ( ) ( ) ( ) Vrijednost k ima geometrijsko značenje, tj, gdje je k = tg r u - sferni polumjer upisane kružnice r u = tg ( k) = tg 1 1 r u ( s a) ( s b) ( s c) s Formule za polovine stranica (ω formule) Formule za polovine stranica izvode se iz kousovog poučka za kutove, ponavljajući izvod formula za polovine kutova Na kraju se dobivaju formule a b c tg = ω α K, tg = ω β K, tg = ω γ ( ) ( ) ( ) K, gdje je ω K = ( ω α ) ( ω β ) ( ω γ ) Geometrijsko značenje vrijednosti K:, gdje je K = tg r o - sferni polumjer opisane kružnice r o = tg ( K ) = tg 1 1 r o ω ( ω α ) ( ω β ) ( ω γ ) 165

11 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 PRAVOKUTNI SFERNI TROKUT Pravokutni sferni trokut je sferni trokut koji ima bar jedan pravi kut Za razliku od trokuta u ravnini, sferni trokut može imati dva pa i tri prava kuta Nazive prenosimo iz ravne trigonometrije: a, b katete; c hipotenuza Formule pravokutnog trokuta Kousov poučak za stranice γ = : c = a b ; sferni Pitagorin poučak a b Sinusov poučak γ = : α =, β = c c Sve formule za pravokutni sferni trokut možemo lako zapisati i pamtiti pomoću matematičkog pravila poznatog pod nazivom Napierovo pravilo Napierovo pravilo John Napier ( ), škotski matematičar Pravokutni sferni trokut ABC Elementi trokuta: α, β - kutovi a, b - katete; c hipotenuza Za svaki od 5 elemenata na slici imamo susjedna i nesusjedna elementa, npr za element β susjedni su c i a, a nesusjedni α i b Pravilo: Kous svakog elementa pravokutnog sfernog trokuta jednak je produktu kotangensa susjednih elemenata, a jednak je i produktu usa nesusjednih elemenata 166

12 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Napierovo kolo: Prema pravilu, iz kola čitamo sve formule za pravokutni sferni trokut (10 formula): c = ctgα ctgβ, c = b a = a b β = ctg a ctgc = tga ctgc, β = α b = α b a = ctgβ ctg b = ctgβ tgb a = a, a = α c b = ctgα ctg a = ctgα tga b = b, b = β c α = ctg b ctgc = tgb ctgc α = a β = a β Napomenimo da je John Napier uveo prirodne logaritme, tj logaritme s bazom e =, Neka svojstva pravokutnog sfernog trokuta Svojstva koja ćemo navesti slijede iz odnosa za kutove sfernog trokuta ili iz deset formula pravokutnog sfernig trokuta Dokazi tih svojstava nisu teški i mogu se naći npr u [Hanžek] ili [Justinijanović] 167

13 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Neka je dan pravokutni sferni trokut ABC, kojemu su α, β - kutovi, a,b- katete i c - hipotenuza Tada vrijedi: ε a b 1 tg = tg tg ; α β < < α +β ; 3 3 < α + β < ; 4 Kateta i njoj nasuprotni kut su uvijek istovrsni, tj ili obje veličine leže u prvom ili obje leže u drugom kvadrantu; 5 Kateta je manja od nasuprotnog kuta ako su oba oštri kutovi, a veća ako su oba tupi kutovi Drugim riječima kateta, izražena u stupnjevima, mora ležati dalje od 90 od njoj nasuprotnog kuta; 6 Hipotenuza je po veličini uvijek između katete i njenog suplementa; 7 Hipotenuza je oštri kut ako su katete istovrsne, tj sve tri stranice izražene su kutovima iz prvog kvadranta; 8 Hipotenuza je tupi kut ako su katete raznovrsne, tj samo jedna stranica je iz prvog kvadranta a ostale dvije su iz drugog kvadranta; 9 Hipotenuza je pravi kut ako je barem jedna kateta pravi kut; 10 Pravokutni sferni trokut može imati dva pa i tri prava kuta RJEŠAVANJE SFERNOG TROKUTA Riješiti sferni trokut znači iz tri zadana elementa odrediti ostale elemente Na primjer, ako zadamo tri stranice a, b, c sfernog trokuta, kutove α, β, γ možemo izračunati iz kousovog poučka za stranice Ako su zadani kutovi α, β, γ stranice a, b, c sfernog trokuta možemo izračunati iz kousovog poučka za kutove Osim poučaka i stavaka s kojima smo se do sada upoznali, prilikom rješavanja sfernog trokuta često se upotrebljavaju D Alambertove i Napierove formule kao i L Huillierova formula za sferni eksces D Alambertove formule Jean D Alambert ( ), francuski matematičar, fizičar i filozof a b a b α + β γ α β = =, γ = =, c c a + b a + b α + β γ α β = =, γ = = c c Formule se dokazuju, počevši od kousovog poučka za stranice, primjenom lakih transformacija 168

14 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Napierove formule a b α + β γ tg = ctg, a + b α β a + b c tg = tg, α + β a b α β γ tg = ctg, a + b α β a b c tg = tg α + β Ove se formule dokazuju iz D Alambertovih dijeljenjem odgovarajućih formula L Huilierova formula Simon A J L Huilier ( ), švicarski matematičar Ako su zadane stranice a, b, c sfernog trokuta i označimo li s = a+b+c (opseg trokuta), sferni eksces ε dan je formulom ε tg = 4 s s a tg tg s b tg s c tg I ova se formula dokazuje iz D Alambertovih formula Vratimo se rješavanju sfernog trokuta Budući da tri od šest elemenata a, b, c, α, β, γ sfernog 6 trokuta potpuno određuju sferni trokut, postoji = 0 različitih kombinacija zadataka o 3 trokutu Međutim, svi zadaci s jednakim međusobnim položajem stranica i kutova čine isti tip zadatka, pa preostaje samo šest tipova različitih zadataka od kojih si dva i dva odgovaraju polarno Osim toga, pri rješavanju zadataka ne smijemo zaboraviti na uvjete koje moraju zadovoljiti zadani elementi trokuta kako bi trokut bio rješiv Ti uvjeti se nazivaju determinacija Tipovi zadataka i uobičajene oznake: SSS - Zadane sve tri stranice AAA - Zadana sva tri kuta SAS - Zadane dvije stranice i kut ASA - Zadana jedna stranica i dva kuta među njima na njoj SSA - Zadane dvije stranice i kut AAS - Zadana dva kuta i stranica nasuprot nasuprot jednoj od njih jednom od njih 169

15 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Rješavanje tipskih zadataka SSS: Zadane su stranice a, b i c,,? α βγ= Izračunamo s, s a, s b, s c, pa pomoću formula za polovine kutova α k β k γ k tg =, tg =, tg =, gdje je s a s b s c ( ) ( ) ( ) ( s a) ( s b) ( s c) k =, izračunamo tražene kutove α, βγ, s Determinacija: Da bi sferni trokut bio određen (determiniran) moraju veličine zadanih elemenata biti takve da ispunjavaju uvjete: 0< a+ b+ c < i b c < a < b+ c, c a < b< c+ a, a b< c < a+ b AAA: Zadani su kutovi α, βγ, a, b, c =? Ovaj zadatak polarno odgovara prethodnom Možemo ga riješiti tako da umjesto zadanog trokuta rješavamo njegov polarni trokut kojemu su poznate sve tri stranice: a' = α, b' = β, c' = γ Odavde, prema formulama iz prethodnog zadatka slijede vrijednosti za kutove α ' = a, β' = b, γ' = c, a time i stranice a, b, c Determinacija: Zadani elementi moraju zadovoljavati uvjete: β γ < α < β + γ < α + β + γ < 3 i γ α < β < γ + α α β < γ < α + β SAS: Zadane su dvije stranice i kut među njima, npr b, c, α β, γ,a =? b c b c Pomoću Napierovih formula tg β γ ctg α + = i tg β γ ctg α =, b+ c b+ c β + γ β γ β + γ β γ izračunat ćemo kutove β, γ : β = +, γ = Stranicu a izračunat ćemo npr iz usovog poučka: b α a = β Determinacija: Nema posebnih ograničenja na zadane elemente osim što svaki od njih mora biti veći od 0 i manji od 170

16 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 ASA: Zadatak polarno odgovara prethodnom SSA: Zadane su dvije stranice i kut koji je nasuprot jednoj od tih stranica, npr a, b, α β, γ, c =? b α Pomoću poučka o usima, formulom β =, izračunat ćemo dvije a suplementarne vrijednosti za kut β, ili nijednu Mogućnosti su dakle sljedeće: a) b α = a β = 1, β = 90, a to znači da je zadanim elementima određen pravokutni sferni trokut kojemu je stranica b hipotenuza b) b α > a β > 1 zadatak nema rješenja c) b α > a β > 1 dvije suplementarne vrijednosti za kut β Pomoću Napierovih jednadžbi izračunat ćemo zatim stranicu c i kut γ Determinacija: Nema posebnih ograničenja na zadane elemente AAS: Zadatak polarno odgovara prethodnom Različiti zadaci: 1 Na sferi polumjera R = 6370 km odrediti koliki je luk ako je pripadni središnji kut l = 1, 1 ili 1 Luk računamo prema formuli: l = Rl 180 l = 1 l = = 111, 1111 km, 180 l = 1 l = 1 1 l = = 6370 = 1, 850 km, o 1 l = = 6370 = 0, km = 30, 87 m Na sferi polumjera R = 6370 km odrediti koliki je središnji kut ako je pripadni luk l = 50km Središnji kut računamo prema formuli: l = Rl 180, tj 180 l l = R l = 50km l = = 0, = o 171

17 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 3 Na kugli polumjera R = 6370 km nalazi se trokut površine P = 1 km Odrediti sferni eksces tog trokuta Sferni eksces: ε = α + β + γ Iz formule za površinu P sfernog trokuta: P P = εr ε = R u radijanima, 180 P P = εr ε = 180 R u stupnjevima, ili 180 P ε = 3600 = 0, R u sekundama, što je ponekad bolje ako je eksces jako mali 4 Odrediti sferni eksces i površinu jednakostraničnog sfernog trokuta kojemu je dužina stranice 90km, ako je radijus sfere R = 6371km a = b = c = 90km P = ε R =? 180 ε =? Sferni eksces ćemo izračunati pomoću L Huilierove formule ε s s a s b s c tg = tg tg tg tg 4 3a s = a+ b+ c = 3a s = s a = = 0, s = 1, = 0, R s a s b s c = = = 0, ε 10 tg = 4, = 0, ε = 0, ε = 0, = , Sada možemo izračunati površinu: P = ε R = LL = 3507, km 180 Interesantno je izračunati razliku do površine ravnog (ravninskog) jednakostraničnog trokuta iste duljine stranice: a 3 P RT = = 3507, 40886km 4 P P = 0, km kvadrat stranice 0, km, tj 95,79157 m RT 17

18 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 5 Primjenom kousovog poučka za stranice izračunati udaljenost od Zagreba do New Yorka, ako su nam poznate geografska dužina χ i širina ϕ tih dvaju gradova Zagreb točka A ( ϕ,χ A A ) New York točka B ( ϕ,χ B B ) pol ekvatorske kružnice točka N udaljenost d mjeri se po glavnoj kružnici Iz sfernog trokuta ABN čitamo potrebne podatke: d d = ϕ A ϕ B + ϕ A ϕ B = ϕ ϕ + ϕ ϕ χ χ d = A 1 B A B ( B A ) ( ϕ ϕ + ϕ ϕ ( χ χ )) A B A B B A ( χ χ ) B A ZG NY ( ϕ A = 45 48' 54'', χ A = 15 58' 59'' ) ( ϕ = 40 4' 44'', χ = 74 0' 4'' ) B B d = 6904, 86 km 6 Neka su zadane dvije stranice sfernog trokuta ABC i kut koji je nasuprot jednoj od tih stranica Razriješiti trokut i izračunati sferni eksces Zadatak spada u tip SSA zadataka a = 53, b = 116, α = 8,57111 = 8 o β, γ,c =? Pomoću poučka o usima izračunamo β = 3, 7847 β = 3 16', 5'', i njegov suplement 1 1 β = 180 β = ', 5'' = ' 37, 7'' = 147, Iz Napierovih jednadžbi slijedi c 1 = 169, 4104 = 169 4' 43, 9'' i c = 70, = 70 58' 39, 11'', odnosno γ 1 = 173, 6793 = ' 45, '' i γ = 34, = 34 30' 13, 5'' 173

19 Geodetski fakultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 Sferni eksces: ε1 = α + β1 + γ1 180 = 54, = 54 54' 18, 58'', i ε = α + β + γ 180 = 31, = 31 11' 0, 05'' 174

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

4 Sukladnost i sličnost trokuta

4 Sukladnost i sličnost trokuta 4 Sukladnost i sličnost trokuta 4.1 Sukladnost trokuta Neka su ABC i A B C trokuti sa stranicama duljina a b c odnosno a b c. Kažemo da su ti trokuti sukladni ako postoji bijekcija f : {A B C} {A B C }

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P =

2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P = Zadatak (Tomislav gimnazija) Nađite sve pravokutne trokute čije su stranice tri uzastopna parna roja Rješenje inačica pća formula za parne rojeve je n n N udući da se parni rojevi povećavaju za možemo

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku. . Na brojevnoj kružnici označi točke: A (05π), A 2 ( 007π 2 ), A 3 ( 553π 3 ) i A 4 ( 40 o ). 2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u.zadatku. 3.

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

je B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O

je B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O Zoran Topić, Imotski Menelajev teorem i neke primjene U ovom članku ćemo dokazati Menelajev 1 teorem i pokazati neke primjene tog teorema. Menelajevo najvažnije djelo je Sphaerica u kojem dokazuje i Menelajev

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta

Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Kristijan Kilassa Kvaternik 1 U trokutu postoje četiri karakteristične točke: težište G, ortocentar H, središte upisane kružnice I i središte opisane kružnice

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta

Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Kristijan Kilassa Kvaternik U trokutu postoje četiri karakteristične točke: težište G, ortocentar H, središte upisane kružnice I i središte opisane kružnice

Διαβάστε περισσότερα

Kut je skup točaka ravnine odre - den dvama polupravcima sa. Polupravci a i b su krakovi kuta, a njihov zajednički početak V je vrh kuta.

Kut je skup točaka ravnine odre - den dvama polupravcima sa. Polupravci a i b su krakovi kuta, a njihov zajednički početak V je vrh kuta. UDŽBENIK 2. dio Pojam kuta Dva polupravca sa zajedničkim početkom dijele ravninu na dva dijela (jače naglašeni i manje naglašeni dio). Svaki od tih dijelova zajedno s polupravcima zove se kut. Da bi se

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5 Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

1. Trigonometrijske funkcije

1. Trigonometrijske funkcije . Trigonometrijske funkcije . Trigonometrijske funkcije.. Ponovimo Brojevna kružnica Kružnicu k polumjera smjestimo u koordinatnu ravninu tako da joj je središte u ishodištu. Na kružnicu k prislonimo brojevni

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Temeljni pojmovi trigonometrije i vektorskog računa

Temeljni pojmovi trigonometrije i vektorskog računa 1 Temeljni pojmovi trigonometrije i vektorskog računa 1. Trigonometrijske funkcije Trigonometrijske funkcije su omjeri stranica u pravokutnom trokutu. Mjerenjem je utvrdeno - da medusobni - omjeri stranica

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Prostorni spojeni sistemi

Prostorni spojeni sistemi Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Proširenje na poučku o obodnom i središnjem kutu

Proširenje na poučku o obodnom i središnjem kutu Proširenje na poučku o obodnom i središnjem kutu Ratko Višak 1. Uvod Na osnovu poučka o obodnom i središnjem kutu izvedene su relacije kada točka nije na kružnici, nego je izvan ili unutar nje. Relacije

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4. Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Trigonometrija Trigonometrijska kružnica Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Projektna nastava Osnovne trigonometrijske relacije:. +. tgx. ctgx tgx.

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

7.1 Međusobni položaji točaka, pravaca i ravnina

7.1 Međusobni položaji točaka, pravaca i ravnina Poglavlje 7 Stereometrija Stereometrijom nazovamo geometriju (trodimenzionalnog euklidskog) prostora. Osnovni elementi prostora su točke, pravci i ravnine. Aksiome geometrije prostora nećemo navoditi.

Διαβάστε περισσότερα

Proširenje na poučku o obodnom i središnjem kutu

Proširenje na poučku o obodnom i središnjem kutu Proširenje na poučku o obodnom i središnjem kutu Ratko Višak 1. Uvod Na osnovu poučka o obodnom i središnjem kutu izvedene su relacije kada točka nije na kružnici, nego je izvan ili unutar nje. Relacije

Διαβάστε περισσότερα

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE. razred srednja škola B kategorija Pula, 30. ožujka 009. Zadatak B-.. (0 bodova) Tomislav i ja, reče Krešimir, možemo završiti posao za 0 dana. No, ako bih radio s Ivanom

Διαβάστε περισσότερα

mogućih vrijednosti rs3. Za m, n N, mn+1 m 2 +n 2 m2 + n 2 mn + 1 je kvadrat prirodnog broja.

mogućih vrijednosti rs3. Za m, n N, mn+1 m 2 +n 2 m2 + n 2 mn + 1 je kvadrat prirodnog broja. r1. Neka je n fiksan prirodan broj. Neka je k bilo koji prirodan broj ne veći od n i neka je S skup nekih k različitih prostih brojeva. Ivica i Marica igraju naizmjenično sljedeću igru. Svako od njih bira

Διαβάστε περισσότερα

Još neki dokazi leptirovog teorema

Još neki dokazi leptirovog teorema POUČAK 50 Još neki dokazi leptirovog teorema Šefket Arslanagić, Alija Muminagić U [] su dana četiri razna dokaza Leptirovog teorema (Butterfly s theorems), od kojih su dva čisto planimetrijska, jedan je

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek. Tonio Škaro. Diplomski rad

Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek. Tonio Škaro. Diplomski rad Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Tonio Škaro Težišnice trokuta i težište Diplomski rad Zagreb, rujan, 015 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija u ravnini

Analitička geometrija u ravnini Analitička geometrija u ravnini September 5, 2008 1 Vektori u koordinatnom sustavu 1.1 Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu pravokutni koordinatni sustav potpuno je odred en ishodištem jediničnim vektorima

Διαβάστε περισσότερα

1. Trigonometrijske funkcije realnog broja

1. Trigonometrijske funkcije realnog broja 1. Trigonometrijske funkcije realnog broja 1. Brojevna kružnica... 1 7.Adicijskeformule.... Definicija trigonometrijskih funkcija....... 8. Još neki identiteti.......... 9. Trigonometrijske funkcije kutova........

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Temeljni pojmovi o trokutu

Temeljni pojmovi o trokutu 1. Temeljni pojmovi o trokutu U ovom poglavlju upoznat ćemo osnovne elemente trokuta i odnose medu - njima. Zatim ćemo definirati težišnice, visine, srednjice, simetrale stranica i simetrale kutova trokuta.

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se: 4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u

Διαβάστε περισσότερα

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum 16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y . ANALITICKA GEOMETRIJA. Pravac Imlicitni oblik jednadzbe pravca: a + by + c = 0 Opci oblik pravca: gdje je : y = k+ l k koeficijent smjera pravca, k = tan α l odsjecak pravca na osi y k > 0 pravac je

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima. M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

GEOMETRIJA KUGLE I SFERE

GEOMETRIJA KUGLE I SFERE Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Ružica Korać GEOMETRIJA KUGLE I SFERE Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Maja Starčević Zagreb, rujan 2015. Svaki dan je

Διαβάστε περισσότερα

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period.

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period. Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine. Tako da će u slijedećem vremenskom periodu nastati mala zbirka koja će biti popraćena s teorijom. Pošto

Διαβάστε περισσότερα