H T. C P,m C V,m = R C P C V = nr U T U V T H P. Izotermski procesi: I zakon termodinamike. Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "H T. C P,m C V,m = R C P C V = nr U T U V T H P. Izotermski procesi: I zakon termodinamike. Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S."

Transcript

1 I zakon termodinamike du dq dw dh du pd C U dw e C,m C,m = R C C = nr C H du C d U d C d d u dh C p d H d Izotermski procesi: w nr ln R ln w p Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S. Izotermski revetzibilni zapreminski rad isparavanja, p-napon pare

2 ) ( C nr ad C C C w Adijabatski zapreminski rad / R C R C C R /. const C C Adijabatski procesi: Jednačina adijabate R n U U H gas

3 w q Efikasnost toplotne mašine ds dq ds 0 II zakon termodinamike- Reverzibilni i ireverzibilni q H rev Ssis isi Sok Stot Ssis S Ireverzibilni ok i S tr H tr tr Fazni prelazi S S S C ln Rln S S S C p ln Rln

4 S C odnosno C S ln d C d C S S S ln d C d C S S S S S d S S S d S S S Maksvelove relacije S C odnosno C S

5 U n i i i meš x n R S S S ln Entropija mešanja H ermodinamičke jednačine stanja W k S ln k-bolcmanova konstanta, k=r/n A =, J/K

6 Helmholcova i Gipsova slobodna energija S A S A da= d Sd dg = d Sd S S G G p G H G ) / ( H G p 0 0 R ln G G m mm

7 IANJA. U termodinamici, veličina čija vrednost zavisi samo od početnog i krajnjeg stanja sistema naziva se:. termodinamička količina. funkcija puta 3. funkcija stanja 4. adijabatska veličina 5. ekstenzivna veličina

8 . Koji od sledećih setova sadrži samo ekstenzivne veličine:. mol, zapremina, pritisak. H, U, 3.,, 4. gustina, toplotni kapacitet, tačka ključanja 5. površinski napon, masa, specifična zapremina

9 3. Izraz za zapreminski rad je:. - sp d. sp d (R)

10 4. Sistem X prolazi kroz sledeće promene: X(,, )W(,, )Z(,, )X(,, ) Čitav proces se naziva:. Reverzibilni proces. Ciklični proces ili ciklus 3. Ciklični i reverzibilni proces 4. Izohorski proces 5. Adijabatski proces

11 5. Koja od sledećih je ekstenzivna veličina:. emperatura. Energija 3. ritisak 4. Odnos mase i zapremine 5. Gustina

12 6. Jedna litar-atmosfera (Latm) je približno jednaka:. 9, J. 0 J J 4. 8,34 J

13 7. romena unutrašnje energije pri nekom procesu ne zavisi od:. količine supstance u sistemu. temperature 3. puta kojim se proces dešava 4. prirode supstance u sistemu

14 8. Unutrašnja energija određene količine gasa u idealnom gasnom stanju zavisi od:. temperature. pritiska 3. zapremine 4. svih ovih faktora

15 9. Matematički izraz za entalpiju sistema je:. U+. U- 3. +U 4. d

16 0. Apsolutna vrednost U ne može da se odredi zbog:. ne posedovanja odgovarajuće aparature. molekuli su suviše mali da bi mogli da se izoluju 3. mnogi doprinosi energiji su neodređeni 4. kompleksne molekulske strukture

17 . U je mera toplote razmenjene pri konstantnom:.., 3., 4.,,

18 . Unutrašnja energija ne uključuje:. vibracionu energiju. nuklearnu energiju konstituenata atoma 3. energiju zbog gravitacionog dejstva 4. potencijalnu energiju 5. kinetičku energiju

19 3.Unutrašnja energija jednog mola gasa u idealnom gsnom stanju iznosi:. 3/(R). k/ 3. R/ 4. 3k/

20 4. Korektan matematički izraz za I zakon termodinamike je:. H=U+. q+w=u 3. U=q-w 4. qw=u

21 5. Koji od sledećih izraza daje toplotni kapacitet jednog mola gasa pri konstantnom pritisku.. du/d. dh/d 3. dh/d 4. dh/dt 5. dh m /d 6. du m /d

22 6. Ako je sistem A u termalnoj ravnoteži sa B i B je u termalnoj ravnoteži sa C tada su:. temperature A i C jednake. toplotni sadržaji A i C jednaki 3. A i C u hemijskoj ravnoteži 4. ukupna energija A i C jednake

23 7. Šta je tačno za veličinu :. to je funkcija stanja. predstavlja koeficijent ekspanzije 3. predstavlja toplotni kapacitet pti kostantnoj zapremini 4. predstavlja entalpiju U

24 8. Razlika između molarnog toplotnog kapaciteta pri konstantnom pritisku i pri konstantnoj zapremini je jednaka:. Džul-omsonovom koeficijentu. molarnoj gasnoj konstanti 3. Avogadrovoj konstanti 4. Bolcmanovoj konstanti 5. molarnoj zapremini

25 9. Koja od sledećih tvrdnji ne predstavlja I zakon termodinamike:. energija univerzuma je konzervirana. nije moguće konstrusati perpetum mobile I vrste 3. Energija sistema i okoline tokom hemijske ili fizičke promene ostaje konstantna 4. nemoguće je potpuno pretvoriti toplotu u rad

26 ZADAAK. Izračunati rad potreban da ptica mase 0g uzleti do visine od 50m od: a) ovršine Zemlje b) ovršine Meseca (g=,6ms - ). Rešenje: a) w mgh 0,kg9,8m / s 50m 58,86J b) w mgh 0,kg,6m / s 50m 9,6J

27 ZADAAK. Hemijska reakcija se dešava u cilindru preseka 00cm. Kao rezultat, klip se pomerio za 0cm nasuprot pritiska od atm. Koliki je rad (u J)? Rešenje: 6 3 w 035a 0000 m 0, 65J

28 Zadatak 3. U ciklusu mol gasa u idealnom gasnom stanju vrši rad od 486J. Koliko je q? Rešenje: w=-486j U=0 q=486j

29 Zadatak 4. Rad (u J) koji izvrši gas u IGS pri širenju nasuprot pritisku od atm i od 0 do 30 L je: a) 000 b) -035 c)-06,5 d) -0 e) 08,8 f) 405,6 Rešenje: 3 3 w 035a(30 0) 0 m 06, 5J

30 ZADAAK 5. Jedan mol gasa prelazi iz stanja sa pritiskom 0 i zapreminom 0 u stanje sa duplo većom zapreminom i pritiskom. Na p- dijagramu taj proces je predstavljen pravom linijom. Koliki rad izvrši gas u tom procesu? a) o 0 b) - o 0 / c) -3 o 0 / d) o 0 e) -3 o 0 f) ne znam Rešenje: o w ( o o ) o 3 o o o o o

31 ZADAAK 6. U termodinamičkom procesu promena unutrašnje energije sistema je U = -300 J, sistem prima toplotu od 00 J i širi se nasuprot pritiska od bar. Kolika je promena zapremine (L)? a) b) 3 c) 4 d) 5 e) f) ne znam Rešenje: U q w w 300J 00J 400J w m 3 5 J m J dm 3 4L

32 Zadatak 7. Električni grejač snage 5W greje masu od g vode tokom jednog minuta. Ako je početna temperatura vode 35 o C, kolika će biti krajnja temperatura vode (K)?Specifični toplotni kapacitet vode je cal/step.g Rešenje: Snaga grejača je: =ΔU/t. Energija koju grejač oslobađa je:δu=t=5j/s 60s=900J U s U m 900J g 75J / g C vs 4,86J / o Cg C vs U s U C vs s 75J / g o 4,86J / Cg 7,9K 7,9 o C k k p 35 7,9 5,9 308,5K 7,9 36,07K o C

33 Zadatak 8. mol vode isparava. Kolika je promena entalpije ako je pritisak bar? romena unutrašnje energije pri isparavanju je 40,7kJ/mol. H U isp p t p R 8,34J / Kmol 373K 3 p 0,03m / mol 5 0 a 5 3 H 40700J / mol 0 a 0,03m / mol 43,8kJ t / mol

34 ZADAAK 9. Izračunati rad širenja pri elektrolizi 50 g vode pri konstantnom pritisku i temperaturi od 5 o C. Rešenje: H O(t)H (g)+o (g) w=- sp =- sp ( k - p )- sp k = 50g w,5 mol / mol 8,345J 8g / mol 039J 0kJ sp nr sp nr / Kmol 98,5K

35 Zadatak 0.Domaći Koliko energije treba dovesti masi od,35kg vode da bi se zagrejala od 0 o C do temperature ključanja. retpostaviti da je C vs =4,86J/gK?

36 Zadatak. Jedan mol gasa u IGS u početku na pritisku od atm i 300K se reverzibilno zagreva do 400 K pri konstantnoj zapremini. Izračunati krajnji pritisak i promenu unutrašnje energije, toplotu i rad. Rešenje: 400K 035a 300K 3500a w 0 q n U q C vm d 47,J mol,5 8,34J / Kmol 00K 47,J

37 Zadatak. Izračunati napon pare vode na 35 o C ako se vodena para širi reverzibilno i izotermski od zapremine 5 cm 3 do zapremine 00 cm 3 ako se pri tome vrši rad od 534 mj. Rešenje: w=-p( - ) w=-0,534j p=0,534nm/950-6 m 3 =56a

38 0. Za reakciju: N O 4 (g)no (g) itanja. H=U. H-U=-R 3. H-U=R 4. H-U=-R 5. H-U=0 6. H-U=R

39 . Za hemijsku reakciju, razlika H i U je:. nr. () 3. n g R 4. R

40 . H i U su jednaki za reakciju kada je. ukupan broj molekula reaktanata jednak ukupnom broju molekula produkata. Broj gasnih molekula produkata veći od broja gasnih molekula reaktanata 3. Broj gasnih molekula produkata manji od broja gasnih molekula reaktanata 4. Broj gasnih molekula produkata jednak broju gasnih molekula reaktanata

41 ZADAAK 3. Izračunati U za reakciju sagorevanja,0 mola propana na 5 o C, ako je H=-058 kj. Rešenje: C 3 H 8 (t)+5o (g)3co (g)+4h O(t) n g =3-5=- U=H-n g R= J+8,34598=-053kJ

42 Zadatak 4. Kada se 3 mola kiseonika zagreje pri konstantnom pritisku od 3,5atm, njihova temperatura poraste od 60 K do 85 K. Ako je C,m =0,4J/Kmol, izračunati H, q i U. Rešenje: H U q nc pm 30,4J / Kmol(85 60) K 530J H nr 530J 3mol 8,34J / Kmol 5K 906,45J

43 Zadatak 5. Za reakciju: C 6 H 4 (t)+5o (g) CO (g)+6h O(t) vrednost q p -q v će biti (na 5 o C) : a) -7,436kJ b) +3,78kJ c) +7,436kJ d) -3,78kJ qp qv ng R 3mol 8,34J / Kmol 98,5K 7, 436kJ

44 ZADAAK 6. Rad reverzibilnog izotermskog širenja jednog mola gasa u idealnom gasnom stanju od zapremine do zapremine je dat izrazom: a) p( - ) b) R ln c) R ln R d) C ( - ) e) C C f) ne znam

45 Zadatak 7. Dva mola idealnog gasa podleže izotermalnoj reverzibilnoj ekspanziji od početne zapremine do krajnje zapremine 0 i vrši rad od 4860J. Ako je početni pritisak 00 bar kolika je početna zapremina (u L) i temperatura (u K)? Rešenje w=nrln / =nr,3 =nr=w/,3=4860/,3=800j =800/ =,8 0-3 m 3 =,8 L nr=800j, = 800/ 8,34=093K

46 Zadatak 8. Uzorak argona mase 6,56g zauzima zapreminu od 8,5dm 3 Na 305K. a) Izračunati rad koji bi se izvršio kada se gas širi izotermski nasuprot konstantnog spoljašnjeg pritiska od 7,7ka dok mu se zapremina ne poveća za,5 dm 3. b) Izračunati rad koji bi se izvršio kada bi se ista ekspanzija vršila reverzibilno Rešenje: a) w sp 7,7 0 a,5 0 m 9, 5J 3 6,56g dm b) w nr ln 8,34J / Kmol 305K ln 3 40g / mol 8,5dm 5,7J

47 ZADAAK 9. Rad reverzibilnog adijabatskog širenja jednog mola gasa u idealnom gasnom stanju od zapremine pri temperaturi do zapremine pri temperaturi, je dat izrazom: a) ( - ) b) ( - ) c) d) C ( - ) e) f) R ln C R C R C C

48 ZADAAK 0. Jedan mol idealnog gasa na 300 K se širi adijabatski i reverzibilno od 0 bar do bar. Koja je temperatura u krajnjem stanju gasa pretpostavljajući da je C =(3/) R? a) 05,5 b) 90,5 c) 05,6 d)99,6 e),0 f) ne znam Rešenje: C 5 ln R ln 300 R ln R ln 0 C C R 90,5K 5 R

49 ZADAAK. Izračunati krajnji pritisak argona (bar) posle reverzibilnog i adijabatskog širenja pri kome se zapremina poveća dva puta. očetni pritisak je iznosio 00 ka a γ Ar =5/3. Rešenje: Iz jednačine adijabate se dobija: 00ka 3,5 ka 0, 35bar 3 5

50 q ZADAAK. Izračunati rad i promenu unutrašnje energije pri adijabatskom širenju 0, mol Ar od 0,5 do,0l. očetna temperatura je izosila 5 o C, a molarni toplotni kapacitet Ar na konstantnoj zapremini iznosi,48 JK - mol -. w Rešenje: 0, nr C C m 0,mol,48JK U R mol 75,8J 0,5L,0 L (87,9 0,666 98,5K 98,5) K 87,9K 75,8J

51 ZADAAK 3. Domaći! Dva mola idealnog gasa za koji je C v,m =5R/ je reverzibilno zagrevan do 356K na konstantnoj zapremini. očetni pritisak i temperatura su bili =ka i =77K. Izračunati krajnji pritisak, U, q i w. Rešenje:

52 Zadatak 4. Jedan mol idealnog monoatomskog gasa u početku na 0 atm pritisku i temperaturi od 0 o C širi se izotermski nasuprot pritiska od atm. Uslovi su takvi da je konačna zapremina 0 puta veća od početne, krajnji pritisak je jednak spoljašnjem pritisku. (a) Izračunati početnu i krajnju zapreminu (b) Izračunati q, w, U za proces. Kako je =,4 L to je =,4 L Ukupni proces je izotermski pa je U=0. Izvršeni rad je -=-, N/m x(0,04-0,004)m 3 = w=-04,j, q=04,j

53 ZADAAK 5. Na vrlo niskoj temperaturi toplotni kapacitet čvrstih supstancija se može uzeti da je proporcionalan sa 3, pa se može pisati da je C =a 3. Kolika je promena entalpije takve supstancije pri zagrevanju od 0 do temperature (koja je bliska 0)? Rešenje: H 0 3 a a d 4 4

54 Zadatak 6. Gas se pokorava jednačini stanja: R ( ) a) Odrediti reverzibilni rad koji se vrši pri zagrevanju gasa od do pri konstantnom pritisku. b) Odrediti reverzibilni izotermski rad pri širenju od do.

55 Rešenje a) b) ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( R w R R ) ( ) ( ln ) ( ) ( ln ) ( R R d R d w

56 Zadatak 7. Uzorak od 5mol ugljendioksida pri zapremini od 5dm 3 na 80K, podleže adijabatskoj ekspanziji nasuprot konstantnog pritiska od 78,5ka dok mu se zapremina poveća za faktor 4. Izračunati q, w,, U i H (C m =37,J/Kmol). Rešenje: q w 353,5J H H 0 4,5K w U ( ) w C U 78,5 0 U a (45 5) 0 U nr 353,5J 5mol 8,34J / molk ( 4,5K ) 455J 3 q w 353,5J w C 3 m 3 353,5J 5mol (37,8,34) J / Kmol

57 itanja 4. Koja od sledećih jednačina predstavlja H f gasovitog vodonik sulfida? a) FeS+HClFeCl +H S H=-xkJ b) Na S+H SO 4 Na SO 4 +H S H=-ykJ c) H (g)+/8(s 8 )(č) H S(g) H=-zkJ

58 5. Hesov zakon konstantnosti zbira je baziran na: a) E=mc b) zakonu o održanju mase c) rvom zakonu termodinamike d) Drugom zakonu termodinamike

59 6. Ako je H f vode xkj/mol, tada je xkj/mol toplota razlaganja vode na gasoviti vodonik i kiseonik. Ovo tvrđenje se bazira na: a) Nultom zakonu termodinamike b) Drugom zakonu termodinamike c) Laplas-Lavoazejevom zakonu d) Helmholcovom zakonu

60 7. Hipotetička reakcija XY prolazi kroz sledeće korake: (/)XZ H=q ZW H=q W (/)Y H=q 3 rednost H reakcije je: a) q + q + q 3 b) q + q + 3q 3 c) (q + q + q 3 ) d) (q + q +q 3 )

61 8. Entalpija sagorevanja supstanci je uvek: a) 0 c) 0 b) 0 d) <0 9. Koji izraz odgovara Hesovom zakonu: a) H=U+ b) H=G+S c) Za hemijsku reakciju koja se dešava kroz dva puta je: H(I put) =H(II put) d) Za hemijsku reakciju koja se dešava kroz dva puta je: S(I put) = S(II put)

62 30. Izraz ( H ) C predstavlja drugi oblik: a) Džul-omsonovog koeficijenta b) Kirhofove jednačine c) Hesovog zakona d) Gips Helmholcove jednačine

63 3. Energija veze H je 436 kj/mol.ovo znači da je: a) 436 kj toplote je potrebno da se raskine veza u molekulu H da bi nastala dva atoma vodonika b) 436 kj toplote je potrebno da disosuje 6,0 0 3 molekula H do H atoma c) 436 kj toplote je potrebno da disosuje 3,0 0 3 molekula H do 6,0 0 3 H atoma d) 436 kj električne energije je potrebno da disosuje 6,0 0 3 molekula H do H + i H - jona

64 Zadatak 8. Jedan mol idealnog monoatomskog gasa na početnim = atm i =73,5K je preveden na pritisak =4atm reverzibilnim putem definisanim sa /=const. Izračunati, i, U, H, q i w. Rešenje: Iz jedn. id. g. stanja je =, L. ošto je /=const. to je =,4 L. Kombinovanjem /=const. sa =R dobija se / =const. pa je =4 =09,6K U=C =(3R/)89=0,kJ, H=C =7,03kJ. Da bi se dobilo w treba odrediti w= d. Iz početnih uslova, /=const=/,=0,78atm/l pa je w=-0,78 d=-0,089( - ) w=-3,39kj q=u-w=3,6j.

65 ZADAAK 9. oplotni kapacitet gasa u IGS varira sa temperaturom prema izrazu: C p ( J / K) 0,7 0,400 ( K) za mol. Izračunati q, w, U i H za jedan mola gasa kada temperatura raste od 0 o C do 00 o C. a) Na konstantnom pritisku. b) Na konstantnoj zapremini.

66 Rešenje a) =const. q H H Cd q w nr mol 8,34J / Kmol 00K 83,4 J U H nr 4946,383,4 44,83J 4,kJ =const (0,7 0,4000) d 0,7(373 73) 0,0005(373,5 73,5 ) 4946,3J w 0 U H 4, kj q

67 Zadatak 30 Jedan mol gasa sa C m =0,93J/mol step. u početku pri standardnim uslovima prolazi kroz sledeći reverzibilni ciklus: A: izohorsko zagrevanje do dvostruke vrednosti početne temperature od stanja do, B: adijabatsko širenje od do 3 do početne temperature i C: izotermalnu kompresiju od 3 do. Izračunati q, w, ΔU i ΔH za korake A, B i C. rikazati grafik =f() za dati cikluc. Rešenje Korak A: =const. =73,5K, =bar, w=0, ΔU=q v =nc m Δ= mol0,93 ( - )=0,93 73,5=577J=q v H=U+nR=7987,97J ii) Korak B: q=0, ΔU=w=C Δ=0,93( - )=-577J, ΔH=-7988J, iii) Korak C: ΔU= ΔH=0, / 3 =, 3 / =( / 3 ) C/R, = w=r ln 3 / =R ln( / 3 ) C/R =C,303log= 0,93 73,5,303 log=396,74j/mol, q=-396,74 J/mol

68 3. Jedan mola gasa u idealnom gasnom stanju prolazi kroz termodinamički ciklus koji se sastoji od reverzibilnih promena (koraka) A, B i C i stanja, i 3 i koji je prikazan na slici. opuni ablice. i. za dati ciklus. ablica. Stanje, a, m 3, K,030 5,060 5,030 5, , , dm 3 44,8,4 3 C B A 73 K] 546 ablica. Korak Ime procesa q, J w, J U, J A B C izohorski izotermski izobarski Ciklus 3404, ,58 346,50-346, ,3 69, -3404,58 876,78-877,38 0

69 3. Jedan mol monoatomskog gasa u idealnom gasnom stanju prolazi kroz ciklus koji se sastoji iz tri procesa, što je prikazano na slici. Ispuniti tablice i. ablica. Stanje, a, m 3 0-3, K, atm 035, A B (q=0) C 3,4, L ablica. roces ip procesa q, J w, J U, J A B C ciklus

70 3. Rešenje ablica. Stanje, a, m 3 0-3, K, atm 035,4 0650, , ,78 A B (q=0) C 3,4, L ablica. roces ip procesa q, J w, J U, J A B C izohorski adijabatski izobarski ciklus 3404, , ,9-648, ,3-755,7 478,6-478,6 0

71 33. Domaći: Jedan mola gasa u idealnom gasnom stanju prolazi kroz termodinamički ciklus koji se sastoji od : a) izotermske kompresije od atm i 0L do 0 atm i L, b) izobarske ekspanzije kojom se gas vraća do zapremine od 0 L a temperatura menja od do, c) izohorskog hlađenja do početnog stanja. Nacrtati grafik i popuniti tablicu vrednostima q, w i U za procese i ciklus.

72 Zadatak 34. Stepen korisnog dejstva mašine koja hladnjaku preda jednu trećinu količine toplote uzete od grejača je: a) 0,5 b) 0,35 c) 0,67 d) 0,5 e) ne znam

73 35. Zadatak oplotna mašina radi između 00K i 500K. a) Kolika je maksimalna efikasnost mašine? b) Izračunati maksimalan rad izvršen za svaki kj toplote uzete iz izvora. c) Koliko toplote se oslobađa u utok u reverzibilnom procesu za svakih kj uzete toplote iz izvora?

74 35. Rešenje a) ,583 b) w q 0,583kJ 0, 583kJ c) w q q q q w kj 0,583kJ 0, 47kJ

75 Zadatak 36. Izračunati entropiju topljenja (S) u J/mol K za KCl čija je tačka topljenja C. romena entalpije topljenja 6,8 kj/mol. a) 34,8 b) 0,035 c)5,7 d) 0,06 e)487,9 f) ne znam

76 Zadatak 37 Za sledeću reakciju na 5 0 C: CuO(č)+H (g)cu(č)+h O(g) vrednosti standardnih entropija su: S 0 CuOč=4,63 J/Kmol, S 0 Hg=30,68 J/Kmol, S 0 Cuč=33,5 J/Kmol i S 0 HOg=88,83 J/Kmol. Odrediti da li će se reakcija odigravati spontano sa aspekta sistema. S Rešenje: Standardna promena entropije u reakciji je: S 0 S 0 ( produkti ) ( reak tan ti) Za gornju reakciju promena standardne entropije je: 0 S 0 Cu( c) S 48,67J / Kmol 0 H O( g) S 0 CuO( c) S 0 H ( g) ošto je promena entropije za sistem pozitivna to je reakcija spontana sa aspekta sistema. S 0 33,5 88,83 4,6330,68 J / Kmol

77 38.Grafit i dijamant su dve alotropske modifikacije ugljenika. Izračunati S sis, S ok i S tot za hemijsku reakciju u kojoj grafit i gasoviti vodonik grade metan: C(graf.)+H (g)ch 4 (g) H o 98,m=-74,8kJ/mol 5,74 30,684 86,6 S o mf (J/Kmol) Rešenje: S sis =86,6-x30,684-5,74=-80,848J/Kmol S ok =7480/98=5J/Kmol S tot =-80,848+5=70,9J/Kmol

78 Zadatak 39. Koja od sledećih reakcija je praćena najpozitivnijom promenom entropije? a) CO(g) + O (g) CO (g) b) N (g) + O (g) NO(g) c) CH 4 (g) + O (g) CH 3 OH(t) d) H O (t) + N H 4 (t) N (g) + 4 H O(g) e) C(č, grafit) + H O(g) CO(g) + H (g)

79 Zadatak 40: Za reakciju : CHCl 3 (t)+cl (g)ccl 4 (t)+hcl(g) na 5 0 C standardne entropije su: S 0 98(CHCl 3 (t))=03,0 J/Kmol S 0 98(Cl (g))=3,07 J/Kmol S 0 98(CCl 4 (t))=4,53 J/Kmol S 0 98(HCl(g))=86,9 J/Kmol a toplotni kapaciteti su: C 0 p(chcl 3 (t))=5,48 J/Kmol C 0 p(cl (g))=34,36 J/Kmol C 0 p(ccl 4 (t))=3,63 J/Kmol C 0 p(hcl(g))=8,84 J/Kmol Odrediti standardnu promenu entropije reakcije na 50 o C.

80 Rešenje: S 0 0 n is, i ( produkti) i j n j S 0, j ( reak tan ti) 0 S98 (4,5386,9 03, 3,07) J / Kmol 4,65J / Kmol C 0 0 nic, i ( produkti) i i n C i 0, i ( reak tan ti) 0 C 3,63 8,84 5,48 34,36J / Kmol,63J / Kmol S ,83 98,63 d 33 4,83,63ln 98 3,7J / Kmol

81 Zadatak 4. Izračunati promenu entropije kada se idealan gas čiji je C,m =5R/ komprimuje do jedne trećine svoje početne zapremine i istovremeno zagreje do tri puta veće temperature od početne. Rešenje: C v, m 5 R, 3, 3 S n 5 nc, m ln R ln 3 nr ln 3 nr ln 3 n 5 nr ln 3 3,7nJ R ln 3 nr ln / K 3

82 Zadatak 4: Koliki je porast entropije kada zagrevamo mol hloroforma, CHCl 3 od 40 do 330K, ako je C pm =(9,47+7,50 - ) J/molK? Rešenje: S S 330 S 40 C p d mol (9,47 7,50 d ) ,47 ln 7,50 9,3 6,75 35,88J / K

83 Zadatak 43: U sistemu se odigrava proces u kome se entropija menja za 5,5J/K. Za vreme procesa,5 kj toplote dodato je sistemu na 350K. Da li je proces termodinamićki reverzibilan? Rešenje: q Ssis q 500J rev q q rev rev S 98,5J 98,5J q q rev roces nije termodinamički reverzibilan-ireverzibilan je

84 Zadatak 44: Uzorak bakra (M=63,546g/mol), mase,75kg i toplotnog kapaciteta 4,44J/Kmol, se hladi na konstantnom pritisku od 330 K do 75 K. Izračunati a)energiju koja se mora razmeniti u vidu toplote i b) promenu entropije sistema. Rešenje: a) H q p 5,80 nc 4 J p, m 58,kJ 3,750 g 63,546gmol (4,44JK mol )( 55K) b) S C p d nc p, m d 43,3mol (4,44J / Kmol)ln(75/ 330),980 J / K 93J / K

85 Zadatak 45: Uzorak azota mase 35 g na 30 K i, atm širi se izotermalno do pritiska od 4,3atm. Izračunati promenu entropije gasa. Rešenje: S nrln p 35g, (8,34J / Kmol)ln( ) p 8,04g / mol 4,3 6,5J / K

86 Zadatak 46: Uzorak idealnog gasa u početku na 70K,,0 atm i,0l komprimuje se izotermalno. Do koje zapremine treba da se komprimuje da bi se entropija smanjila za 3,0J/K Rešenje: n,atm L 0, mol R 0,08Latm / Kmol 70K 596 S nr ln L 0,546 exp( S / nr) 6L S exp( ) nr (L)exp( 3,0JK /(0,596mol)(8,34JK mol )

87 Zadatak 47: Jedan mol čvrstog bakra se širi izotermski od 00 bar do bar. Izračunati promenu entropije sistema za proces u kome je 5 Rešenje:,66 0 K, a gustina =8,960 3 kgm -3. S( sistem ) d d ( ),660 5 K 63,5460 mol 8, kgmol 3 kgm ( 00) bar,340 3 J / K

88 Zadatak 48. Dat je proces za koji je a) U=0, b) H=0, c) A=0, d) G=0 i e) S=0. Objasniti u kojim procesima je ovo ispunjeno. Rešenje: a) U izohorsko-adijabatskim b) U izobarsko-adijabatskim c) U izotermsko-izohorskim d) U izotermsko-izobarskim e) U adijabatskim.

89 Zadatak 49: Jedan mol CO (g) na 73 K se hladi do CO (t) na 94,4 K. Hlađenje se vrši reverzibilno i ireverzibilno stavljanjem uzorka u tečni vodonik na 3,96 K. Izračunati promenu entropije za proces ako je standardna entalpija isparavanja 3,75 kjmol - na 94,4 K i ako je C p =3,+(,80-3 )+(-3,470-6 ). Rešenje: Može se razmatrati proces u dva koraka. rvi je hlađenje gasa na konstantnom pritisku do tačke ključanja i drugi prevođenje u tečno stanje.

90 Reverzibilan proces: S 94,4 3 ( 3,470 3, ln (,80 )(94,4 73) 73,5 9, 3,46J / K S sis ok C d 3,47J / K H klj 0 isp 94,4 73 3, (,80 3 ) ( 3, ) ((94,4) ) d (73) 375, 94,4 ) 375, 94,4 Stoga je ukupna promena entropije za reverzibilan proces: S iz S sis S ok 0

91 Ako se promena vrši na irevrzibilan način toplota preneta u okolini je: q ( 94,4 73 C d H 0 isp ),80 3,(94,4 73) 6,kJ 3 ((94,4) (73) ) 3, ((94,4) 3 (73) 3 ) (375,Jmol ) S S ok tot q 60J 3,96K 878J 878 3,46 746,5J / K / K

92 Zadatak 50. Jedan mol gasa u idealnom gasnom stanju u početku pri normalnim uslovima širi se izotermski i ireverzibilno do 44,8 L, pod takvim uslovom da je rad w=48,6j. Izračunati S i G sistema. Rešenje: =atm, =73,5K, =,4L =0,5atm, =73,5K, =44,8L S R ln 5,76J / K G R ln 574,J

93 Zadatak 5. Jedan mol gasa u IGS u početku pri zapremini od 5L, pritisku i temperaturi od 98K prolazi kroz sledeće reverzibilne promene: A)izotermsku kompresiju do polovine početne zapremine, B) izohorsko hlađenje dok se pritisak ne vrati do početne vrednosti, pri temperaturi 3 Izračunati, i 3 kao i q, w, U, H, S i G za korake A i B odvojeno.

94 Rešenje: A B C,L,5 5 ) ( / 8,64 ln, 3097,0 ) ( 5 858,8 ) 98 (49 3 0, ) 77,3 ln, / 5,76 ln 77,3 ln 0, ) 0 9,9,,5 /, ,96, 5, 98 ) S S H G K J C S J R H J K K R C U w B J R G K J R S J R w q H U A a L K a L K a v

95 Zadatak 5. romena Gipsove energije za neki izobarski proces može da se prikaže izrazom: G / J 86,7 4,3( / K) Izračuneti promenu entropije i entalpije za taj proces. Rešenje oznato je da je: S H G p G S 86,7 86,7 4,3 4,3 4,3J 4,3 86,7J

96 Zadatak 53. Kada se dva mola gasa na 330 K i 3,5 atm izotermski komprimuje, entropija opadne za 5,0J/K. Izračunati krajnji pritisak gasa i promenu Gipsove energije za kompresiju. Rešenje: S nr ln 3, S exp nr a exp mol exp 5J / K 8,34J / Kmol S nr, a G G 6,5940 nr ln 8,34330ln 5 3,54550 S 330K 5J / K 850J 850J

97 Zadatak 54. Jedan mola idealnog monoatomskog gasa se prevodi iz početnog stanja (,4 L, 73 K, atm, S=0 cal/k) u krajnje stanje (,L, atm, 303K). Izračunati U, H, S i G za ovu termodinamičku promenu.

98 Rešenje: Označićemo stanja gasa: očetno: Krajnje: =,4L=,4 0-3 m 3 =,4L=,4 0-3 m =73 K =303 K = atm=, a =atm=, a S= 0 cal/kmol=83,7j/kmol ošto je gas u idealnom gasnom stanju to je: U=C v =(3R/)x30=374,3J H=C p =(5R/)x30=63,55J

99 romena entropije i Gipsove funkcije će se odrediti razmatrajući promenu kroz dva stupnja:. 0,04m 3, 73 K,, a 0,04 m 3, 303 K,, a S =Cpln / =(5R/)ln,=,67J/K (S krajnje =,69J/K) G =H -( S - S )=63,55-(303x85,887-73x83,7)= -544,65 J. 0,04 m 3, 303 K,, a 0,0 m 3, 303 K;, a S =Rln / =8,34x,3log0,5=-5,763J/K G =Rln / =746,4J Ukupne promene su: S=,67-5,763=-3,596J/K; G=-544,65+746,4=-798,5J

C P,m C V,m = R C P C V = nr

C P,m C V,m = R C P C V = nr I zakon termodinamike du dq+ dw+ dw e dh du+ pd du U U d+ d d+ u d,m,m R nr dh Izotermski procesi: p d + H H d wnr ln R ln Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.. w p Izotermski revetzibilni

Διαβάστε περισσότερα

C P,m C V,m = R C P C V = nr

C P,m C V,m = R C P C V = nr I zakon termodinamike du dq + dw + dw e dh du + pd du U U d + d d + u d,m,m R nr dh Izotermski procesi: p d + H H d w nr ln R ln Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S. w pδ Izotermski revetzibilni

Διαβάστε περισσότερα

C P,m C V,m = R C P C V = nr

C P,m C V,m = R C P C V = nr I zakon termodinamike du dq + dw + dw e dh du + pd du C U U C d + d C d + u d C,m C,m R C C nr dh Izotermski procesi: C p C d + H H d w nr ln R ln Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S.

Διαβάστε περισσότερα

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku

Διαβάστε περισσότερα

Idealno gasno stanje-čisti gasovi

Idealno gasno stanje-čisti gasovi Idealno gasno stanje-čisti gasovi Parametri P, V, T i n nisu nezavisni. Odnos između njih eksperimentalno je utvrđeni izražava se kroz gasne zakone. Gasni zakoni: 1. ojl-maritov: PVconst. pri konstantnim

Διαβάστε περισσότερα

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K 1 Zadatak temperatura K- C Telo A se nalazi na temperaturi 50 C i zagreje se za 50 K. Telo B se nalazi na temperaturi 313 K.i zagreje se za 40 C. Koje je telo toplije posle zagravanja i kolika je razlika

Διαβάστε περισσότερα

TOPLOTA I RAD, PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

TOPLOTA I RAD, PRVI ZAKON TERMODINAMIKE TOPLOTA I RAD, PRI ZAKON TERMODINAMIKE Mehanički rad u termodinamici uvek predstavlja razmenu energije izmedju sistema i okoline. Mehanički rad se javlja kao rezultat delovanja sile duž puta: W Fdl W Fdl

Διαβάστε περισσότερα

NULTI I PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

NULTI I PRVI ZAKON TERMODINAMIKE NULTI I PRVI ZAKON TERMODINAMIKE NULTI ZAKON (princip)termodinamike ako su dva sistema A i B u međusobnom termičkom kontaktu, i u ravnoteži sa trećim sistemom C onda su u ravnoteži i jedan sa drugim Ako

Διαβάστε περισσότερα

entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: S čvrsto < S tečno << S gas

entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: S čvrsto < S tečno << S gas ,4,4, Odreñivanje promene entropije,4,4,, romena entropije pri promeni faza Molekular ularna interpretacija entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: čvrsto

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. / p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA

Διαβάστε περισσότερα

Termohemija. C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) H= -393,5 kj

Termohemija. C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) H= -393,5 kj Termohemija Termodinamika proučava energiju i njene promene Termohemija grana termodinamike odnosi izmeñu hemijske reakcije i energetskih promena koje se pri tom dešavaju C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) H= -393,5

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Energetska priroda toplote Mejer i Džul (R. Mayer, , i J. Joul, ) W. Thomson S. Carnot J. W. Gibbs

Energetska priroda toplote Mejer i Džul (R. Mayer, , i J. Joul, ) W. Thomson S. Carnot J. W. Gibbs ERMODINAMIKA ermodinamika naučna disciplina koja proučava energetske promene koje prate univerzalne procese u prirodi kao i vezu tih promena sa osobinama materije koja učestvuje u njima. ermodinamika je

Διαβάστε περισσότερα

Drugi zakon termodinamike

Drugi zakon termodinamike Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE Hemjska termodnamka proučava promene energje (toplotn efekat) pr odgravanju hemjskh reakcja. MATERIJA ENERGIJA? Energja je dskontnualna

Διαβάστε περισσότερα

TERMODINAMIKA.

TERMODINAMIKA. TERMODINAMIKA http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html 1 Termodinamika naučna disciplina koja proučava energetske promene koje prate univerzalne procese u prirodi kao i vezu tih promena sa osobinama

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice

Διαβάστε περισσότερα

Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika

Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika Molekularna fizika proučava strukturu i svojstva supstanci polazeći od molekularno -kinetičke teorije: supstance su sastavljene od vrlo malih čestica (molekula, atoma i jona) koji se nalaze u stalnom haotičnom

Διαβάστε περισσότερα

TERMODINAMIKA. Sistem i okruženje

TERMODINAMIKA. Sistem i okruženje TERMODINAMIKA Sistem i okruženje SISTEM je deo sveta koji nas zanima; to je bilo koji objekat, bilo koja količina materije, bilo koji deo prostora, izabran za ispitivanje i izdvojen (misaono) od svega

Διαβάστε περισσότερα

TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.

TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem. 1.OSNOVNI POJMOVI TOPLOTA Primjeri * KALORIKA Nauka o toploti * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem. * TD SISTEM To je bilo koje makroskopsko tijelo ili grupa tijela,

Διαβάστε περισσότερα

za reverzibilan kružni proces količina toplote koju je sistem na svojoj nižoj temperaturi T 1 predao okolini i ponovo prešao u početno stanje

za reverzibilan kružni proces količina toplote koju je sistem na svojoj nižoj temperaturi T 1 predao okolini i ponovo prešao u početno stanje ENROPIJA Spontani procesi u prirodi se uvek odvijaju u određenom smeru (npr. prelazak toplote sa toplijeg na hladnije telo) što nije moguće opisati termodinamičkim funkcijama do sad obrađenim. Nulti zakon

Διαβάστε περισσότερα

Termodinamički zakoni

Termodinamički zakoni Termodinamički zakoni Stanje sistema Opisano je preko varijabli stanja tlak volumen temperatura unutrašnja energija Makroskopsko stanje izoliranog sistema može se specificirati jedino ako je sistem u unutrašnjoj

Διαβάστε περισσότερα

Promene termodinamičkih funkcija na putu do ravnoteže i u ravnoteži

Promene termodinamičkih funkcija na putu do ravnoteže i u ravnoteži romene termodinamičkih funkcija na putu do ravnoteže i u ravnoteži Helmholcova slobodna energija-2.5.1.,2.5.2. Gibsova slobodna energija-2.5.3. Gibs-Helmholcova jednačina-2.5.4. Reverzibilni i ireverzibilni

Διαβάστε περισσότερα

2. TERMODINAMIKA 2.1. Prvi zakon termodinamike

2. TERMODINAMIKA 2.1. Prvi zakon termodinamike . ERMODINAMIKA.. rvi zakon termodinamike ermodinamika je naučna disciplina koja proučava energetske promene koje prate univerzalne procese u prirodi kao i vezu tih promena sa osobinama materije koja učestvuje

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Termodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima.

Termodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima. Termodinamika - Termo toplota - Dinamika promena, snaga Termodinamika je oblast fizike koja se bavi odnosima između toplote i drugih oblika energije. Konkretno objašnjava kako se toplotna energija pretvara

Διαβάστε περισσότερα

GASNO STANJE.

GASNO STANJE. GASNO STANJE http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html AGREGATNA STANJA MATERIJE Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije čestica i energije međumolekulskih

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Termodinamika. Termodinamika

Termodinamika. Termodinamika ermodinamika Postoje brojne definicije termodinamike kao nauke o toploti. ako na primjer, prema Enriku Fermiju: Glavni sadržaj termodinamike je opisivanje transformacije toplote u mehnaički rad i obratno

Διαβάστε περισσότερα

I zakon termodinamike unutrašnje energije, U I zakon termodinamike II zakon termodinamike

I zakon termodinamike unutrašnje energije, U I zakon termodinamike II zakon termodinamike I zakon termodinamike je doveo do uvoñenja unutrašnje nje energije, U koja nam omogućava da odredimo koje termodinamičke promene su moguće: samo one u kojima unutrašnja energija izolovanog sistema ostaje

Διαβάστε περισσότερα

SPONTANI PROCESI II ZAKON TERMODINAMIKE

SPONTANI PROCESI II ZAKON TERMODINAMIKE SPONANI PROCESI II ZAKON ERMODINAMIKE I zakon termodinamike se bavi termodinamičkim procesom kao procesom koji je praćen ekvivalentnošću različitih oblika energije bez ikakvih ograničenja odnosno ne govori

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

II zakon termodinamike

II zakon termodinamike Poglavlje.3 II zakon termodinamike Pravac i smer spontanih promena Drugi zakon termodinamike-definicije Karnoova teorema i ciklus Termodinamička temperaturska Prvi zakon termodinamike: Energija univerzuma

Διαβάστε περισσότερα

TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota

TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota TERMODINAMIKA TERMO TOPLO nauka o kretanju toplote DINAMO SILA Termodinamika-nauka odnosno naučna disciplina koja ispituje odnose između promena u sistemima

Διαβάστε περισσότερα

Rastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja

Rastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja Rastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja Disperzni sistem je smeša u kojoj su jedna ili više supstanci raspršene u nekoj drugoj supstanci u obliku sitnih čestica. Disperzni sredstvo je supstanca u kojoj

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

I zakon termodinamike unutrašnje energije, U I zakon termodinamike II zakon termodinamike

I zakon termodinamike unutrašnje energije, U I zakon termodinamike II zakon termodinamike I zakon termodinamike je doveo do uvođenja unutrašnje nje energije, U koja nam omogućava da odredimo koje termodinamičke promene su moguće: samo one u kojima unutrašnja energija izolovanog sistema ostaje

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

Termohemija. Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima

Termohemija. Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima Termohemija Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima Poglavlje 2.2 Termohemija Termohemija je deo termodinamike i bavi se proučavanjem toplotom razmenjenom pri hemijskim i fizičkim promenama,

Διαβάστε περισσότερα

= T 2. AgBr (s) + ½ Cl 2(g) + ½ Br 2(g) = AgCl (s) O (l) O (g) +1/2O 2(g) H 2(g) =H 2. značaj navođenja agregatnog stanja

= T 2. AgBr (s) + ½ Cl 2(g) + ½ Br 2(g) = AgCl (s) O (l) O (g) +1/2O 2(g) H 2(g) =H 2. značaj navođenja agregatnog stanja TERMOEMIJA Termohemija proučava toplotne promene koje prate hemijske reakcije, fazne prelaze (topljenje, isparavanje, sublimacija, polimorfne promene), rastvaranje supstance, razblaživanje rastvora itd.

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U BEOGRADU. Zbirka zadataka iz Statističke fizike

UNIVERZITET U BEOGRADU. Zbirka zadataka iz Statističke fizike . UNIVERZIE U BEOGRADU FIZIČKI FAKULE Zbirka zadataka iz Statističke fizike verzija 3.1415 pripremio: Vladimir Miljković U slučaju da na(i) dete - (na) greške, ili da imate opštiji komentar, pošaljite

Διαβάστε περισσότερα

Termohemija. Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima

Termohemija. Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima Termohemija Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima Poglavlje 2.2 Termohemija Termohemija je deo termodinamike i bavi se proučavanjem toplotom razmenjenom pri hemijskim i fizičkim promenama,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

TERMOENERGETIKA. Boričić Aleksandra

TERMOENERGETIKA. Boričić Aleksandra TERMOENERGETIKA Boričić Aleksandra Šta proučava termodinamika? Termodinamika je nauka koja proučava pojave vezane za međusobno pretvaranje jednog oblika energije u drugi. Termodinamika analizira i definiše

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Količina topline T 2 > T 1 T 2 T 1

Količina topline T 2 > T 1 T 2 T 1 Izvršeni rad ermodinamički sustav može vršiti rad na račun unutrašnje energije. Smatramo da je rad pozitivan ako sustav vrši rad, odnosno da je negativan ako se rad vrši nad sustavom djelovanjem vanjskih

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1 OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Prvi zakon termodinamike

Prvi zakon termodinamike Prvi zakon termodinamike Uvod Prvi princip termodinamike je apsolutni prirodni zakon koji važi za sve pojave koje se odigravaju na svim prostornim nivoima (mikro, makro i mega svetu). Zasnovan je na brojnim

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Gibbs-ova slobodna energija

Gibbs-ova slobodna energija ibbs-ova slobodna energija Reakcija će se odvijati spontano ili ne, zavisno od toga de li je praćena porastom entropije univerzuma ili ne: ri = const: S S S univerzuma sistema okruzenja S univerzuma H

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016.

12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016. 12 SKUPIN ZDK IZ FIZIKE I 6 linja 2016 Zadatak 121 U osudi - sremniku očetnog volumena nalazi se n molova dvoatomnog lina na temeraturi rema slici) Plin izobarno ugrijemo na temeraturu, adijabatski ga

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

RAD, SNAGA I ENERGIJA

RAD, SNAGA I ENERGIJA RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA

Διαβάστε περισσότερα

kvazistatičke (ravnotežne) promene stanja idealnih gasova

kvazistatičke (ravnotežne) promene stanja idealnih gasova zbirka zadataka iz termodinamike strana 1/71 kvazistatičke (ravnotežne) promene stanja idealnih gasova 1.1. Vazduh (idealan gas), (p 1 =2 bar, t 1 =27 o C) kvazistatički menja stanje pri stalnoj zapremini

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE DRUGI ZKON ERMODINMIKE Povratni i nepovratni procesi Ranije smo razmotrili više različitih procesa pomoću kojih se termodinamički sistem (u našem razmatranju, idealan gas) prevodi iz jednog stanja ravnoteže

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

zapremini. Na i koliki deo konaqne zapremine zauzima gasovita faza, ako je odnos specifiqnih zapremina

zapremini. Na i koliki deo konaqne zapremine zauzima gasovita faza, ako je odnos specifiqnih zapremina Pismeni ispit iz MOLEKULARNE FIZIKE I TERMODINAMIKE, 21. januar 2014. godine 1. Idealan gas molarne mase M nalazi se u veoma visokoj vertikalnoj posudi u homogenom gravitacionom polju qije je ubrzanje slobodnog

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

Primer povratnog procesa bi bio izotermski proces koji bi se odvijao veoma sporo i bez trenja.

Primer povratnog procesa bi bio izotermski proces koji bi se odvijao veoma sporo i bez trenja. Povratni i neovratni rocesi Povratan (reverzibilan) roces je takav roces koji može da se odvija u dva surotna smera rolazeći kroz ista stanja i koji, ri tome, ne ostavlja nikakve romene u okolini. Pravih

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα