Vjerojatnost i statistika

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Vjerojatnost i statistika"

Transcript

1 Vjerojatnost i statistika E. Kovač Striko B. Ivanković T. Fratrović 12. ožujka Sadržaj 1 Kombinatorika Uvod Osnovni principi prebrojavanja Permutacije Permutacije bez ponavljanja Permutacije s ponavljanjem Varijacije Varijacije bez ponavljanja Varijacije s ponavljanjem Kombinacije Kombinacije bez ponavljanja Kombinacije s ponavljanjem Zadaci iz kombinatorike Rješenja zadataka iz kombinatorike Binomni poučak

2 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 1 1 Kombinatorika 1.1 Uvod Kombinatorika (latinski combinare = slagati) je dio matematike koji izučava svojstva konačnih skupova. Iz elemenata jednog skupa možemo na neki odredeni način graditi nove skupove. Obradit ćemo rješavanje problema prebrojavanja i strukture konačnih skupova, te konstrukcije i svojstva njihovih podskupova. Navedimo neke od tipičnih problema: 1. Koliko iznosi zbroj prvih 50 prirodnih brojeva, a koliki je zbroj prvih 100 prirodnih brojeva? ( 1275;1326.) 2. Može li se svaki od pet telefona spojiti s točno tri preostala? ( ne) 3. Na koliko različitih načina može četvero ljudi sjesti za okrugli stol? ( 6) 4. Koliko ukupno utakmica odigraju momčadi nogometne hrvatske lige ako svaki klub odigra po dvije utakmice sa svakim od preostalih klubova? ( 132) 5. Na koliko načina može troje ljudi podijeliti dvije kovanice od po jedne kune? ( 6) 6. U društvu od četvero ljudi svaka dvojica imaju točno jednog zajedničkog prijatelja. Dokažite da u tom društvu postoji osoba koja je prijatelj svim ostalim članovima društva. 7. Svaki je član nekog kolektiva u točno dvije delegacije, a svake dvije delegacije imaju točno jednog zajedničkog člana. Ukupno, taj kolektiv ima 5 delegacija. Koliko članova ima taj kolektiv? ( 10) 8. Koliko ima peteroznamenkastih brojeva u kojima je svaka znamenka tog broja veća od zbroja dviju znamenaka neposredno s njoj desne strane? ( 49) 9. Na koliko se različitih načina 6 ploha kocke može obojiti ako imamo četiri boje, a isti načini bojanja su oni koji se mogu rotacijama dovesti do poklapanja? ( 6 14 = 84) Ovo su samo zgodne zagonetke i služe za razonodu. Povijesno gledano, kombinatorika je kao znanstvena disciplina nastajala postepeno, a svoje korijene vuče iz zabavne matematike, zagonetki i igara još od 17. stoljeća. Kombinatorika se danas primjenjuje u biologiji, kemiji, elektronici, medicini, lingvistici, sociologiji, prometu,...

3 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) Osnovni principi prebrojavanja Broj elemenata skupa S označit ćemo s ks. Ako je S = {a, b, c, d}, tada je ks = 4. Za prazan skup, k = 0. Ako su S 1, S 2,..., S n medusobno disjunktni konačni skupovi, onda je njihova unija konačan skup i vrijedi k(s 1 S 2... S n ) = ks 1 + ks ks n. (1) (1) predstavlja broj načina da se izabere jedan element ili iz S 1 ili S 2 ili... S n. Ako konačni skupovi nisu medusobno disjunktni, tada vrijedi: Formula uključivanja - isključivanja, koja prebrojava nedisjunktne unije: 1. Ako su A i B konačni skupovi, tada vrijedi: k(a B) = k(a) + k(b) k(a B). (2) 2. Ako su A, B i C konačni skupovi, tada vrijedi: k(a B C) = k(a)+k(b)+k(c) k(a B) k(a C) k(b C)+k(A B C). (3) 3. Ako su A 1, A 2,..., A m konačni skupovi: m k( A i ) = i=1 + m k(a i ) i=1 1 i<j<k m 1 i<j m k(a i A j ) + k(a i A j A k ) m + ( 1) m+1 k( A i ). i 1 Primjer 1.1 Na koliko načina možemo izabrati jedan element bilo iz skupa A = {1, 2, 3} bilo iz skupa B = {4, 5}, bilo iz skupa C = {10, 11, 12, 13}? Po formuli (1) Izbor je moguće učiniti na 9 načina. k(a B C) = ka + kb + kc = = 9.

4 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 3 Primjer 1.2 Neka je A skup prirodnih brojeva djeljivih s 5 i manjih od 16, a B skup parnih prirodnih brojeva manjih od 16. Koliko ima brojeva manjih od 16 koji su parni ili djeljivi s 5? Navedeni skupovi su Presjek skupova je Po formuli (2) A = {5, 10, 15}, B = {2, 4, 6, 8, 10, 12, 14} A B = {10}. k(a B) = = 9. Primjer 1.3 U nekom društvu umirovljenika primijetili su da nema člana koji ne bi bio ćelav ili ne bi nosio naočale. U trenucima dokolice ustanovili su da je 31 član ćelav, da ih 24 nosi naočale i da ih 12 ima naočale i istovremeno su ćelavi. Koliko članova ima društvo penzionera? Po formuli (2) dobiva se broj članova društva = 43 Primjer 1.4 U skupu od 100 studenata engleski jezik zna 28 studenata, njemački 30, francuski 42, engleski i njemački zna njih 8, engleski i francuski 10, njemački i francuski 5, dok sva tri jezika znaju samo 3 studenta. Koliko studenata ne zna nijedan jezik? Po formuli (3) barem jedan jezik zna = 80 studenata. Niti jedan jezik nezna = 20 studenata. Zadatak 1.5 U nekom razredu svaki učenik uči barem jedan od tri strana jezika. 18 ih uči engleski, 15 njemački, a 9 francuski. 10 ih uči engleski i njemački, 7 ih uči engleski i francuski, a 6 francuski i njemački. 5 učenika uči sva tri jezika. a) Koliko učenika ima u tom razredu? b) Koliko učenika uči samo njemački? c) Koliko učenika uči engleski i francuski, ali ne i njemački?

5 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 4 a) 24; b) 4; c) 2. Primjer 1.6 U jednom gradu, koji ima samo stanovnika, organiziraju se u dobrotvorne svrhe razne aktivnosti. Gradonačelnik se na kraju godine pohvalio da su održana dva koncerta i lutrija, te da je svaki drugi gradanin sudjelovao u dobrotvornim aktivnostima. Poznato je da je na koncertu ozbiljne glazbe bilo posjetilaca, na rock-koncertu 8.000, te da je po jedan listić lutrije kupilo stanovnika. Nadalje, poznato je da je 500 ljudi bilo na oba koncerta, da je 50 ljudi koji su bili na koncertu ozbiljne glazbe sudjelovalo u lutriji, te da je posjetilaca rock-koncerta kupilo lutriju. Nitko nije kupio više od jednog listića lutrije. Što mislite o gradonačelniku? Provjeriti tvrdnju gradonačelnika formulom (3). Barem u jednoj dobrotvornoj akciji sudjelovalo je = stanovnika. Gradonačelnik ne govori istinu, jer očito stanovnika ne predstavlja polovicu broja gradana grada. Zadatak 1.7 U nekom gradu ima bijelih automobila, ih je s alarmom i bez ABS-a. Osam tisuća bijelih ima alarm, 6000 automobila s alarmom ima ABS, 5000 bijelih ima ABS, dok je njih 1000 bijelo s alarmom i ABS-om. Koliko grad ima automobila? Nakon raspoloživih podataka možemo tvrditi da je automobila u gradu barem Pazite na ABS! Kartezijev produkt konačnih skupova S 1, S 2,..., S n je konačan skup za koji vrijedi S 1 S 2 S n = {(x 1, x 2,..., x n ) : x i S i, i = 1, 2,..., n} k(s 1 S 2 S n ) = k(s 1 ) k(s 2 ) k(s n ). Teorem o uzastopnom prebrojavanju osnovni je teorem u kombinatorici. Teorem 1 Neka su A 1, A 2,..., A m konačni skupovi i neka je T A 1 A 2 A m skup uredenih m-torki (a 1, a 2,..., a m ) definiranih na sljedeći način:

6 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 5 - prva komponenta a 1 A 1 može se birati na k 1 ka 1 različitih načina, - za svaku već odabranu komponentu a 1, drugu komponentu a 2 A 2 može se izabrati na k 2 ka 2 različitih načina,... - kada su izabrane komponente a 1, a 2,..., a m 1 posljednja komponenta a m A m može se izabrati na k m ka m različitih načina. Tada je broj elemenata skupa T jednak kt = k 1 k 2 k m. Primjenom teorema o uzastopnom prebrojavanju rješavaju se sljedeći primjeri. Primjer 1.8 U razredu koji broji 20 učenika, treba izabrati predsjednika, njegova zamjenika i blagajnika. Koliko je različitih mogućnosti za izbor tročlanog povjerenstva razreda? Broj povjerenstava jednak je = Primjer 1.9 Iz grada A u grad B vode četiri ceste, a iz B u C pet. Na koliko načina možemo iz grada A preko B stići u C? 4 5 = 20 načina. Primjer 1.10 Na nekom je šahovskom turniru odigrano 78 partija. Turnir je igran po principu da je svaki igrač odigrao sa svakim samo jedan meč. Koliko je bilo šahista na turniru? Neka je n broj šahista i neka su to poimenice: A 1, A 2,..., A n. Uredenih parova (A i, A j ), i j ima n(n 1). Parovi (A i, A j ) i (A j, A i ) predstavljaju jednu te istu n (n 1) partiju. Ukupan je broj partija jednak. Slijedi jednadžba 2 n (n 1) 2 = 78. Jedino mogući n = 13. Na turniru sudjelovalo je 13 šahista. Primjer 1.11 Koliko dijagonala ima konveksni 12-terokut?

7 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 6 Iz svakog vrha konveksnog n-terokuta moguće je povući n 3 dijagonale. n(n 3) Budući vrhova ima n, a svaka se dijagonala broji dva puta, dijagonala ima Za 2 n = 12 broj dijagonala jednak je 54. Primjer 1.12 Koliko ima peteroznamenkastih brojeva čije su svake dvije susjedne znamenke različite? Na prvo mjesto može doći bilo koja znamenka osim 0, dakle 9 znamenaka. Kad se prva znamenka odabere, drugo je mjesto moguće popuniti opet na 9 načina, jer se ne smije staviti znamenka kao na prvom mjestu. Broj takovih 5-znamenkastih brojeva je: = Primjer 1.13 Kada bi se registarska pločica sastojala od 3 znamenke i najviše dva slova abecede koja ne mogu biti palatali, koliko bi se različitih pločica moglo izdati na jednom registarskom području? Prva se znamenka može izabrati na deset načina. Za svaku tako izabranu znamenku, druga se opet može izabrati na 10 načina, kao i treća. Abeceda ima 8 palatala, pa u obzir dolaze 30-8=22 slova. Ukupno: 10 } {{ 22 22} + 10 } 10 {{ 10 22} = slova 1 slovo Zadatak 1.14 Ako na području Republike BIH registarske tablice imaju troznamenkasti broj, zatim slovo koje postoji i jednako je u azbuci i abecedi, a onda ponovo troznamenkasti broj, koliko se tablica može izdati na području susjedne države? analogno prethodnom, ako su zajednička slova azbuke i abecede: A, B, E, I, J, K, M, O i T: Zadatak 1.15 Koliko ima različitih telefonskih brojeva od 7 znamenaka? njih ima Koliko od a) prve tri znamenke neparne? b) prve dvije znamenke jednake? c) sve znamenke različite? d) prve tri i posljednje tri jednake? e) sve različite, s tim da su prva, treća i peta neparne, a druga, četvrta i šesta parne?

8 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 7 a) b) c) d) e) Permutacije Permutacija (premjesdba) je bilo koja uredena n-torka Permutacije bez ponavljanja Neka skup S sadrži n elemenata. Svaku uredenu n-torku elemenata skupa S kojoj su sve komponente različite nazivamo permutacijom bez ponavljanja skupa S, ili kraće permutacijom skupa S. Primjer 1.16 Napisati sve permutacije bez ponavljanja skupa S = {1, 2, 3}?. Permutacije u leksikografskom poretku glase: (1, 2, 3), (1, 3, 2), (2, 1, 3), (2, 3, 1), (3, 1, 2), (3, 2, 1). Označimo broj permutacija bez ponavljanja ili kraće permutacija sa P n. broja P n dolazimo primjenom Teorema o uzastopnom prebrojavanju. Tada do Na prvo mjesto u n-torki može doći bilo koji od n elemenata skupa S, kada je prvo mjesto popunjeno, drugo mjesto se može popuniti na n 1 načina,..., a kada je prvih n 1 mjesta popunjeno posljednje, n-to mjesto može se popuniti samo na jedan jedini način. Slijedi da je P n = n(n 1)(n 2) 2 1 = n!, gdje se n! čita kao n faktorijela i ima sljedeće svojstvo: n! = n (n 1)! = n(n 1) (n 2)! = n(n 1)(n 2) (k + 2)(k + 1) k!, za k < n.

9 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 8 Po definiciji se uzima 0! = 1. Primjer 1.17 Izračunajte prvih šest faktorijela. Do koje faktorijele računa vaš kalkulator? 0! = 1 1! = 1 2! = 2 3! = 6 Naš kalkulator računa do 69! = ! = 24 5! = 120 6! = 720 Stirlingovu formulu koristimo za velike brojeve n kod približnog računanja: n! ( n e )n 2πn Primjer 1.18 Na koliko načina može 8 ljudi čekati u redu za ulaznice? Na = 8! = načina. Primjer 1.19 Koliko permutacija ima riječ P ROMET? 6! = 720. Primjer 1.20 Na koliko načina može 5 muškaraca i 5 žena sjesti u red u kinu sa 10 sjedala, a da nikoje dvije osobe istog spola ne sjede skupa? 2(5!) 2 = jer na prvo mjesto može sjesti bilo muškarac, bilo žena. Primjer 1.21 Na koliko načina može 11 vitezova sjesti oko okruglog stola? Jednog viteza treba fiksirati, a ostali sjednu na 10! načina.

10 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 9 Primjer 1.22 Na koliko načina može 5 studenata sjesti na jednu klupu tako da Ivica i Marica, kao dvoje od studenata sjede jedno do drugog? Ivicu i Maricu uzeti kao jedan objekt. Sada 4 objekta sjeda na 4! načina. Ivica i Marica mogu zamijeniti mjesta, pa je to 2 4! = 48 načina. Primjer 1.23 Na koliko načina mogu 5 dječaka i 2 djevojčice stajati u redu, a da djevojčice ne budu jedna do druge? 7! 2 6! jer se od svih poredaka izuzimaju oni u kojima djevojčice sjede skupa. Primjer 1.24 Na koliko načina može 5 muškaraca i 5 žena sjesti za okrugli stol, a da uvijek izmedu dva muškarca sjedi žena? Najprije svi sjednu kako je traženo. Drugačiji se raspored dobiva ako se svaki muškarac zamijeni sa susjednom ženom. Sljedeći se rasporedi dobivaju ako se svi muškarci osim jednog permutiraju. Analogno žene. Zato je broj svih načina: 2 4! 4!. Primjer 1.25 Na nekom sastanku, 5 ljudi A, B, C, D i E trebaju održati referate. Na koliko načina oni mogu biti upisani u spisak govornika? a) Koliko je rasporeda, ako B mora govoriti nakon A? (ne nužno neposredno) b) Koliko je rasporeda u kojima će A govoriti neposredno prije B? 120 načina a) svakom rasporedu u kojem je B nakon A, moguće je naći raspored u kojem je A nakon B (zamjena poredka govornika). Ukupan broj je 1 5! = 60 2 b) par AB treba smatrati jednim govornikom, pa je onda broj poredaka 4! Zadaci za samostalno rješavanje: 1. Koliko je permutacija moguće napraviti od riječi a) DUBROVNIK b) ZAGREB c) SPLIT

11 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) Koliko ima peteroznamenkastih brojeva, koji imaju znamenke kao i broj a) b) Neki skup ima n elemenata. ako se tom skupu dodaju dva elementa, onda broj njegovih permutacija postane 90 puta veći. Koliki je n? 4. a) Na koliko se načina 24 učenika jednog razreda mogu svrstati u povorku? b) Dva razreda od po 24 učenika trebaju održati susret u šahu. Na koliko načina oni mogu formirati parove protivnika? 5. Na koliko načina 10 osoba može sjesti oko okruglog stola tako da Romeo i Julija uvijek sjede skupa? 6. Na koliko načina mogu za okrugli stol sjesti 6 muškaraca i 6 žena, tako da nikoje dvije osobe istog spola ne sjede jedna do druge? 7. Koliko ima peteroznamenkastih parnih brojeva koji imaju znamenke kao i broj Rješenja: 1. a)362880, b)720, c)120; 2. a)120 b)96; 3. 8; 4. a)24!, b)(24!) 2 ; 5. 2!8! = ! 5! 5! ! Permutacije s ponavljanjem Multiskup S je skup koji se sastoji od n elemenata s tim da je medu njima n 1 jednakih elemenata prve vrste, n 2 jednakih elemenata druge vrste,..., a n k jednakih elemenata k-te vrste, tako da vrijedi: n 1 + n n k = n. Svaka uredena n-torka elemenata multiskupa S naziva se permutacija s ponavljanjem. Broj svih permutacija s ponavljanjem označavamo sa P n 1,n 2,...n k n. Vrijedi P n 1,n 2,...n k n = jer jednakih permutacija ima n 1! n 2! n k!. n! n 1! n 2! n k!.

12 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 11 Primjer 1.26 Koliko se 5-znamenkastih brojeva može napisati znamenkama {1, 1, 1, 2, 3, 3}? Traženih brojeva ima P 3,1,2 6 = 6! 3! 1! 2! = 60. Prilikom ispisivanja permutacija pogodno je pridržavati se leksikografskog poretka, sličnog poretku riječi u rječniku. Zadatak 1.27 Ispišite sve anagrame riječi M AM A. Leksikografski, to su AAMM AMAM AMMA MAAM MAMA MMAA. Nakon ispisivanja dobili smo ih P 2,2 4 = 4! 2!2! = 6. Primjer 1.28 U koliko permutacija slova riječi JUPITER samoglasnici dolaze po abecednom redu? Budući samoglasnici moraju imati točan redoslijed, svi se samoglasnici mogu poistovjetiti, pa se permutira multiskup {J, s, P, s, T, s, R} na načina. P 3 7 = 7! 3! = 840 Zadatak 1.29 Kolika anagrama ima riječ MAT EMAT IKA? 10! 2!2!3! = Zadatak 1.30 Koliko se peteroznamenkastih brojeva može zapisati tako da se znamenka 3 upotrijebi tri, a znamenka 7 dva puta?

13 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 12 5! 3!2! = 10 Primjer 1.31 Odjeljak vagona (kupe) ima dvije klupe po 4 mjesta. Od 8 putnika, njih 3 žele sjediti s licem okrenutim u smjeru vožnje vlaka, a 2 u suprotnom smjeru, dok je ostalima svejedno kako sjede. Na koliko se načina putnici mogu razmjestiti u kupeu? Putnike na svakoj klupi moguće je razmjestiti na 4! načina. Izabrati putnika koji će sjediti u smjeru vožnje od onih kojima je svejedno moguće je na 3 načina. Ukupno: Primjer 1.32 Kolektiv ima 24 radnika. 3 (4!) 2 načina. a) Na koliko se načina 24 radnika mogu podijeliti na 3 brigade sa po 8 radnika svaka? b) Na koliko je načina od 24 radnika moguće napraviti 8 grupa od po 3 radnika? a) Radnike poredati u vrstu na 24! načina. Uvijek ista osmorica idu u istu brigadu i njihov poredak unutar brigade nije bitan. Nije bitan niti poredak brigada. Traženi broj jednak je 24! (8!) 3 3! b) Slično se dobiva 24! (3!) 8 8! načina. Zadatak 1.33 Kolika anagrama ima riječ MAT EMAT IKA? 10! 2!2!3! = Zadatak 1.34 Koliko se peteroznamenkastih brojeva može zapisati tako da se znamenka 3 upotrijebi tri, a znamenka 7 dva puta? 5! 3!2! = 10. Zadatak 1.35 Vrtlar sadi voćke na 100 označenih mjesta. Na koliko načina on može posaditi 25 jabuka, 25 krušaka i 50 šljiva? 100! (25!) 2 50! = Računanje se provodi po Stirlingovoj formuli.

14 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) Varijacije Neka skup S ima n-elemenata. Svaka uredena r-torka elemenata skupa S naziva se varijacijom r-tog razreda od n-elemenata iz skupa S Varijacije bez ponavljanja Svaka uredena r-torka različitih elemenata skupa S od n-elemenata naziva se varijacijom bez ponavljanja r-tog razreda od n-elemenata iz skupa S. Slijedi 1 r n. Broj svih varijacija r-tog razreda od n elemenata označavamo sa V r n. Prvu komponentu r-torke možemo izabrati na n načina. Kada je prva komponenta izabrana, drugu je moguće izabrati na n 1 načina,..., a ako su izabrane prva, druga,..., (r 1)-va komponenta, onda se r-ta komponenta može izabrati na n r + 1 načina. Po teoremu o uzastopnom prebrojavanju slijedi V r n = n (n 1) (n r + 1). (4) Množenjem i dijeljenjem (4) izrazom (n r)! dobiva se V r n = n (n 1) (n r + 1) (n r)! (n r)! = n! (n r)!. Kalkulator ima program np r koji računa varijacije bez ponavljanja V r n. Primjer 1.36 Za skup S = {1, 2, 3} napisati varijacije bez ponavljanja svih mogućih razreda. - Varijacije prvog razreda su - Varijacije drugog razreda su i V 1 3 = 3! 2! = 3; i V 2 3 = 3! 1! = 6 - Varijacije trećeg razreda su permutacije V 3 3 = 3! = P 3.

15 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 14 Primjer 1.37 Na koliko načina šest osoba može posjesti četiri mjesta u jednom redu? Na V 4 6 = = 360 različitih načina. Zadatak 1.38 Ispišite sve varijacije trećeg razreda skupa S = {1, 2, 3, 4} , pa ih je zaista 4! 1! = = 24. Zadatak 1.39 Koliko se četveroznamenkastih brojeva s različitim znamenkama može napisati znamenkama {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8} V6 4 8! = (8 4)! = 1680 Zadatak 1.40 Koliko se šifri može sastaviti od 7 različitih slova abecede? načina = 30! = 10, ! Zadatak 1.41 Na atletskom natjecanju sudjelovalo je 14 dugoprugaša. Medalje (zlatnu, srebrnu i brončanu) osvajaju samo prva tri plasirana natjecatelja. Na koliko se načina mogu podijeliti medalje? Zlatnu može dobiti teoretski bilo koji od njih 14. Nakon toga, srebrnu dobiva netko od 13 i brončanu nakon prve dvije netko od 12 preostalih: = 2184 Zadatak 1.42 Ishod nogometnog prvenstva je tablica s poredanih 12 klubova. a) Koliko ima različitih ishoda? b) Koliko je različitih oklada ako se kladi na tri prvoplasirana i na dva koja će ligu napustiti? a) 12! = 479, b) = 47520

16 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) Varijacije s ponavljanjem Svaka uredena r-torka elemenata skupa S od n elemenata, pri čemu dopuštamo da se isti element ponovi po volji mnogo puta, naziva se varijacijom r-tog razreda s ponavljanjem od n elemenata skupa S. Označimo njihov broj sa V r n Prvu komponentu r-torke možemo izabrati na n načina. Kada je prva komponenta izabrana, druga komponenta se može izabrati opet na n načina, jer smije biti ponovljena prva komponenta. Svaka daljna komponenta može se opet i opet birati na n načina. Slijedi da je broj varijacija r-tog razreda s ponavljanjem od n elemenata skupa S jednak V r n = n r Primjer 1.43 Napisati sve varijacije s ponavljanjem prvog, drugog i trećeg razreda skupa S = {1, 2}. - Za r = i V 1 2 = 2 1 = 2. - Za r = 2 - Za r = 3 dobiva se i V 2 2 = 2 2 = 4 i V 3 2 = 2 3 = 8 Varijacija s ponavljanjem r-tog razreda od n elemenata je svaka uredena r-torka elemenata iz skupa S, k(s) = n. Primjer 1.44 Koliko se četveroznamenkastih brojeva može napisati od znamenaka {1, 2, 4, 6, 7, 8}? Traženih brojeva ima V 4 6 = 6 4 = Primjer 1.45 Bacaju se dvije kocke. Koliki je broj ishoda?

17 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 16 Svaki je ishod oblika (i, j) gdje su i, j = 1,..., 6. Ishoda ima: 6 2 = 36. Primjer 1.46 U gradu je n semafora. Svaki semafor može svijetliti crveno, žuto ili zeleno. a) Na koliko načina mogu svi semafori svijetliti u odredenom trenutku? b) Na koliko načina može svijetliti n semafora, ako je k od njih za pješake (svijetle crveno ili zeleno)? a) Ako svaki može svijetliti na tri načina, ukupno je 3 n načina. b) Ako je k pješačkih, onda je n k vozačkih, pa je ukupno 2 k 3 n k načina. Zadatak 1.47 Lokot na šifru ima 4 koluta s po 10 znamenaka. Koliko je mogućih šifri? V 4 10 = Zadatak 1.48 Na koliko se načina može popuniti listić sportske prognoze, ako ima trinaest parova, a za svaki par se može predvidjeti jedan od tri tipa: 1,2 ili X? Na 3 13 = načina. Zadatak 1.49 Koliko bi se ljudi teoretski moglo razlikovati po zubima koji im nedostaju, ako odrasli čovjek ima 32 zuba? 2 32 = 4, 294, ljudi. Zadatak 1.50 U sobi je na lusteru 6 žaruljica. Na koliko načina može luster svijetliti? Broj različitih osvjetljenja je = 2 6 = 64. Zadatak 1.51 Koliko skup od 4 elementa ima različitih podskupova? Za svaki element skupa moguće je odabrati da li je u podskupu ili ne: 2 4 podskupova. Zadatak 1.52 Koliko skup od n elemenata ima različitih podskupova? 2 n = 2 ks. Zadatak 1.53 Netko je u Zagreb s milijun stanovnika donio vrlo zanimljivu vijest. Nakon 10 minuta, on je tu vijest priopćio dvojici; svaki od te dvojice je vijest nakon 10 minuta priopćio novoj dvojici sugradana, sve dok nisu svi saznali. Nakon koliko vremena će vijest znati svi Zagrepčani?

18 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 17 Nakon 10k minuta vijest će znati (Matematika II!) k = 2 k+1 1 ljudi. Nejednadžba daje 2 k+1 1 > 10 6 k > 18. Nakon = 190min = 3h i 10min svi će znati. 1.5 Kombinacije Kombinacije bez ponavljanja Neka je S skup od n elemenata. Svaki podskup od r elemenata skupa S (r n) naziva se kombinacijom bez ponavljanja (ili kraće kombinacija) r-tog razreda od n elemenata skupa S. Broj svih kombinacija označava se sa K r n. Tada je broj kombinacija Kn r = V n r r!, jer poredak u podskupu od r elemenata nije bitan. Dakle, računanje se provodi po formuli za binomne koeficijente Kn r n! n = r! (n r)! =. r Za binomne koeficijente vrijede relacije: n n = r n r i n = 0 n = 1 n Za računanje pogodna je formula n = r n! (n r)! r! n(n 1) (n r + 1) =. 1 2 r Primjerice, računamo: 100 = = = 4950.

19 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 18 Zadatak 1.54 Izračunajte: a) ; b) ; c) ; d) Rješenja: a) 21; b) 21; c) 5050; d) Na kalkulatoru postoji tipka ncr kojom se računaju binomni koeficijenti. Primjer 1.55 Napisati kombinacije razreda r < 4 skupa S = {a, b, c, d}. - Ako je r = 1, kombinacije glase - Ako je r = 2, onda su to {1}, {2}, {3}, {4}, pa je K 1 4 = 4 = 4. 1 {1, 2}, {1, 3}, {1, 4}, {2, 3}, {2, 4}, {3, 4}, pa je K 2 4 = - Ako je r = 3, tada su to {1, 2, 3}, {1, 2, 4}, {1, 3, 4}, {2, 3, 4}, pa je K 3 4 = 4 = = 4. 3 Primjer 1.56 Košarkaški trener prijavi momčad od 11 igrača. Koliko različitih petorki može poslati na parket? Budući na parketu raspored košarkaša nije bitan broj petorki je 11 K11 5 = = 11! = 462 načina. 5 5! 6! Primjer 1.57 Iz špila od 52 igraće karte na slučajan način izvlačimo 8 karata. koliko načina možemo izvući: Na a) točno 3 asa b) barem 3 asa

20 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 19 4 a) Za izvući 3 asa od 4, ima mogućnosti, a preostalih 5 karata odabire se od 3 48 onih koji nisu asevi na načina. Po teoremu o uzastopnom prebrojavanju, ukupan broj načina iznosi. 3 5 b) Barem tri asa znači tri ili četiri asa u osam izvučenih. Nemoguće ( je odjednom ) ( izvući ) i 4 asa, pa je ukupan broj zbroj pojedinačnih slučajeva: Zadatak 1.58 Na tulumu su odlučili igrati mini-loto. Uzeli su 10 biljarskih kugli i izvlačili pet. Koliko je bilo kombinacija? Da li bi bilo više kombinacija da se izvlače tri kuglice? Broj kombinacija je 10! = 252. Ne bi. 5! 5! Zadatak 1.59 Koliko kombinacija ima loto 7 od 39, a koliko loto 6 od 45? Da li je lakše dobiti na lotu 10 od 40? Rješenja. Kombinacija redom ima: 15, ; 8, ; 847, Zadatak 1.60 Od 20 kandidata za stolnotenisku momčad, selektor mora izabrati tročlanu reprezentaciju. Na koliko načina može izvršiti izbor? 20 = Zadatak 1.61 Na koliko se načina mogu 3 jednake knjige razdijeliti medu 12 učenika, tako da svaki učenik dobije najviše jednu knjigu? Od 12 učenika izaberu se trojica koji dobivaju knjigu: ( 12 3 ) = 1320 načina. Zadatak 1.62 Na maturalnoj večeri bilo je 28 učenika jednog razreda. Od toga 16 mladića i 12 djevojaka. a) Koliko parova za ples se može formirati od po jednog mladića i jedne djevojke? 192.

21 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 20 b) Na koliko načina mogu na podiju plesati tri para? Tri mladića i tri djevojke moguće je odabrati na i 3 3 načina, s tim da je kod plesa bitan poredak mladića: ! = Zadatak 1.63 Od 100 mobitela, 5 ih je s greškom. Na koliko se načina može odabrati 10 mobitela, tako da medu njima bude a) svih 10 ispravnih? b) 1 neispravan? ( ) c) 4 s greškom? d) svih 5 s greškom? Kombinacije s ponavljanjem Kombinacija s ponavljanjem r-tog razreda od n elemenata skupa S je svaki multiskup od r elemenata iz S: skup kod kojeg je dozvoljeno ponavljanje svakog elementa iz S po volji mnogo puta. Broj kombinacija s ponavljanjem r-tog razreda od n elemenata označava se sa K r n i jednak je K r n + r 1 n =. r Primjer 1.64 Napisati kombinacije s ponavljanjem drugog razreda skupa S = {1, 2, 3}.

22 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 21 Tražene kombinacije su sljedeći multiskupovi: {11} {22} {33} {12} {23} {13} Njihov broj po formuli je: K = = 6 kombinacija. 2 Slično bi bilo postaviti pitanje na koliko načina troje ljudi može podijeliti dvije kovanice od po jednu kunu: U ovom slučaju multiskupovi imaju po dva elementa koji simboliziraju kune, a elementi multiskupova se uzimaju iz skupa ljudi {A, B, C} kao da se na svaku od kovanica nalijepi ceduljica s oznakom čija je u zadanoj podjeli. Zadatak 1.65 Na koliko se načina može pet bombona podijeliti na četvero djece. Pritom svako pojedino dijete može ostati i bez bombona, ali može dobiti i više bombona. Prvo dijete dobije nekoliko bombona u vrećici, drugo i treće dijete takoder, dok četvrto dobiva bombone bez vrećice. Bombone (O) i vrećice (V ) moguće je posložiti u niz, primjerice: O O V O V O V O U svaku vrećicu idu bomboni ispred nje. Posljednje dijete dobiva bombone bez vrećice. Različite rasporede dobivamo razmješajem vrećica i bombona, ukupno = = načina, jer je u smislu definicije n = 4, a r = 5. Napomena. U prethodnom zadatku radi se o kombinacijama 5-tog razreda (podjela bombona) skupa od 4 elementa (djeca koja su dobila bombon). Svaku podjelu bombona moguće je promatrati kao multiskup od 5 elemenata uzetih iz skupa djece D = {1, 2, 3, 4} kod kojih ne moraju biti uzeta sva četiri elementa iz D i u kojem se neki elementi mogu ponavljati. Jedan od skupova je: koji simbolizira podjelu P = {1, 1, 1, 2, 3}

23 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) 22 - prvi bombon je dobilo prvo dijete - drugi bombon je dobilo prvo dijete - treći bombon je dobilo prvo dijete - četvrti bombon je dobilo drugo dijete - peti bombon je dobilo treće dijete Zadatak 1.66 Na koliko načina petero ljudi može podijeliti 24 kune? Slčno podjeli bombona: = = Zadatak 1.67 Dobavljač naručuje pet istovrsnih proizvoda koji mogu biti ispravni ili neispravni. Na koliko načina je moguć odabir? po formuli za n = 2 i r = 5: = 6. 5 Zadatak 1.68 Dobavljač može nabaviti proizvode prve, druge i treće klase. Na koliko načina može, obzirom na kvalitetu, naručiti tri proizvoda? = Zadatak 1.69 U koliko različitih ekipa može ući četiri učenika za tri igre, koje igraju jednu za drugom, ako redoslijed sudjelovanja u igrama ne znači novu ekipu, ako a) svaki učenik jedamput sudjeluje u igrama b) svaki učenik sudjeluje više puta u igrama? 4 a) = b) = Zadatak 1.70 U nekom restoranu imaju dvije vrste jela na jelovniku. a) Na koliko načina pet osoba može naručiti jelo? 2 5 = 32. b) Na koliko se načina može naručiti 5 jela za van ako je moguće birati izmedu dva moguća? = 6. 5

24 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) Zadaci iz kombinatorike 1. Neka su zadane znamenke 2, 3, 5 i 8. Koliko se od njih može napisati: a) četveroznamenkastih brojeva b) četveroznamenkastih brojeva kojima su sve znamenke različite c) šesteroznamenkastih brojeva d) dvoznamenkastih brojeva s različitim znamenkama 2. Koliko ima različitih karata za putovanje prugom na kojoj je 10 stanica? 3. Koliko ima željezničkih postaja na jednoj pruzi ako za putovanja tom prugom postoji 4160 vrsta voznih karata? 4. Na koliko se načina izmedu 10 muškaraca i 10 žena mogu izabrati dva muškarca i tri žene? 5. Na koliko se načina može razdijeliti 12 karata medu 3 osobe, tako da: a) prva dobije 5, druga 4, a treća 3 karte? b) nije odreden broj karata koji će dobiti svaka pojedina osoba? 6. Koliko ima različitih dijeljenja kod Bele u četvero? 7. Izmedu 100 proizvoda ima 15 oštećenih. Na koliko načina možemo izabrati 10 proizvoda tako da ih barem osam bude neoštećeno? 8. U skupu od 50 proizvoda nalazi se 40 ispravnih, a ostali su neispravni. Na koliko se načina može izabrati uzorak od 5 proizvoda, ali tako da u njemu budu 3 ispravna i 2 neispravna? 9. Od 7 žena i 4 muškarca treba izabrati delegaciju. Na koliko se načina može izabrati delegacija ako se ona sastoji od a) petero ljudi i to tri žene i dva muškarca, b) bilo kojeg broja ljudi ali da je jednak broj žena i muškaraca u delegaciji, c) petero ljudi od kojih su barem dvije žene, d) petero ljudi s tim da jedno od njih bude već unaprijed odredena žena, e) šestero ljudi, po troje od oba spola, ali u jednoj delegaciji ne mogu biti zajedno jedan muškarac i jedna žena za koje se zna da se ne podnose? 10. Student mora u roku od 8 dana položiti četiri ispita. a) Na koliko to načina može učiniti?

25 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) b) Na koliko načina ih može položiti ako u jednom danu može položiti najviše jedan ispit? c) Koliko je načina, ako posljednji odluči položiti zadnji dan? d) Isto kao u c), ali da u danu ne položi više od jednog ispita? Šest muškaraca i pet žena moraju stati u red tako da se u redu izmjenjuju. Na koliko je načina moguće konstruirati takav red? 12. Na zasijedanju nekog studentskog udruženja prisustvuje 52 studenata, po 13 studenata sa svakog od četiri fakulteta. Predsjedništvo udruženja ima četiri člana, tako da u njemu budu predstavnici barem tri fakulteta. Koliko ima različitih predstavništava? Rješenja zadataka iz kombinatorike 1. a) V 4 4 = 4 4 b) P 4 = 4! c) V 6 4 = 4 6 d) V 2 4 = 4! (4 2)! 2. Svaka je karta odredena s dvije stanice: različitih karata. V 2 10 = 10 9 = 90 Napomena: ako gledamo karte po cijeni i ako cijena ovisi samo o početnoj i ciljnoj stanici, tada je to K = = 45 2 karata, duplo manje od prethodnog broja. 3. Iz V 2 n = n(n 1) = 4160 izlazi jedino moguće n = K 2 10 K 3 10 = = načina izbora. 5. a) b) K 5 12 K 4 7 K 3 3 = K 12 3 = = = ( ) 16.

26 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) = a) ( 7 4 = ) b) ( ( ( ( ( ( ( = ) 2) 2) 3) 3) 4) 4) c) ( ( = ) 4) d) 10 = e) ( ( = ) 2) 10. a) b) c) d) = = = = ! 5! = = , 2 jer na četiri načina možete izabrati onoga koji nema predstavnika, dok na tri načina može biti izabran fakultet s dva predstavnika.

27 FPZ - Vjerojatnost i statistika (19123/2007) Binomni poučak Teorem 2 Neka su a, b R (ili C) i n N. Tada vrijedi (a + b) n = n k=0 n a n k b k. (5) k Binomna formula je izraz (5), a koeficijente u izrazu za potenciranje binoma nazivamo binomni koeficijenti. Primjer 1.71 U izrazu odredite koeficijent uz x 20. Traženi koeficijent je (1 + x) = 30,

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA. () 6. studenog 2011. 1 / 18

OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA. () 6. studenog 2011. 1 / 18 OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA () 6. studenog 2011. 1 / 18 TRI OSNOVNA PRINCIPA PREBROJAVANJA -vrlo često susrećemo se sa problemima prebrojavanja elemenata nekog konačnog skupa S () 6. studenog 2011.

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Vjerojatnost i statistika

Vjerojatnost i statistika Vjerojatnost i statistika E. Kovač-Striko N. Kapetanović B. Ivanković 23. rujna 2005. Sadržaj 1 Kombinatorika 2 1.1 Teorem o uzastopnom prebrojavanju.............. 3 1.2 Formula uključivanja i isključivanja...............

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: 2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA

VJEROJATNOST I STATISTIKA Vera Čuljak VJEROJATNOST I STATISTIKA Gradevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu Predgovor Poštovani čitatelji, nadam se da ćete naći korisne informacije u ovom nastavnom tekstu. Ruski matematičar P.L.

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1 Na kolokviju nije dozvoljeno koristiti ni²ta osim pribora za pisanje. Zadatak 1. Ispitajte odnos skupova: C \ (A B) i (A C) (C \ B). Rje²enje: Neka je x C \ (A B). Tada imamo x C i x / A B = (A B) \ (A

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

KONAČNA MATEMATIKA Egzistencija kombinatornih konfiguracija Dirichlet-ov i Ramseyev teorem

KONAČNA MATEMATIKA Egzistencija kombinatornih konfiguracija Dirichlet-ov i Ramseyev teorem Природно-математички факултет, Универзитет у Нишу, Србија http://www.pmf.ni.ac.yu/mii Математика и информатика 1 (3) (2009), 19-24 KONAČNA MATEMATIKA Egzistencija kombinatornih konfiguracija Dirichlet-ov

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST 1. kolokvij studenog 2013.

VJEROJATNOST 1. kolokvij studenog 2013. Zadatak 1 (10 bodova (a (5 bodova Iskažite i dokažite teorem o strukturi vjerojatnosti na partitivnom skupu prebrojivog skupa. Zašto u slučaju prebrojivog skupa možemo promatrati samo vjerojatnosti definirane

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Dirichletov princip. Dirichletov princip je jedan od najjednostavnijih elementarnih kombinatornih principa. U najjednostavnijem

Dirichletov princip. Dirichletov princip je jedan od najjednostavnijih elementarnih kombinatornih principa. U najjednostavnijem Dirichletov princip Dirichletov princip je jedan od najjednostavnijih elementarnih kombinatornih principa. U najjednostavnijem obliku glasi ovako: Dirichletov princip: Ako n + 1 predmet rasporedimo kako

Διαβάστε περισσότερα

2. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI

2. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI 2. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI 2. ALGEBRA DOGAĐAJA 2.. Intuitivna definicija Slučajan pokus (eksperiment) jest takav pokus čiji ishodi nisu jednoznačno određeni skupom uvjeta pokusa. Sa Ω označavamo

Διαβάστε περισσότερα

OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače razred-rješenja

OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače razred-rješenja OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače 00. 4. razred-rješenja. 00 + 00 + 00 3 + 00 4 + 00 = 00 ( + + 3 + 4 + ) = 00 = 300... UKUPNO 4 BODA. 96 8 : 4 + 0 ( 68 66 ) = 96 7 + 0 = 89 + 0 = 09...

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... } VEROVTNOĆ - ZDI (I DEO) U računu verovatnoće osnovni pojmovi su opit i događaj. Svaki opit se završava nekim ishodom koji se naziva elementarni događaj. Elementarne događaje profesori različito obeležavaju,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1. 4 UVJETNA VJEROJATNOST Ponovimo... 14

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1. 4 UVJETNA VJEROJATNOST Ponovimo... 14 Sadrˇzaj Sadrˇzaj 1 4 UVJETNA VJEROJATNOST 3 4.1 Ponovimo................................. 14 1 Radni materijal 2 Poglavlje 4 UVJETNA VJEROJATNOST Thomas Bayes (1702 1762) uvodi pojam uvjetne vjerojatnosti:

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaženka Divjak. Matematika (PITUP) FOI, Varaždin

Matematika (PITUP) Prof.dr.sc. Blaženka Divjak. Matematika (PITUP) FOI, Varaždin Matematika (PITUP) FOI, Varaždin Dio III Umijeće postavljanja pravih pitanja i problema u matematici treba vrednovati više nego njihovo rješavanje Georg Cantor Sadržaj Matematika (PITUP) Relacije medu

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

3 Populacija i uzorak

3 Populacija i uzorak 3 Populacija i uzorak 1 3.1 Slučajni uzorak X varijabla/stat. obilježje koje izučavamo Cilj statističke analize na osnovi uzorka izvesti odredene zaključke o (populacijskoj) razdiobi od X 2 Primjer 3.1.

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 0 min Ukupan broj bodova: 50 Zadatak.. kolokvij - 0. lipnja 0. (a Ako su X i Y diskretne slučajne varijable, dokažite da vrijedi formula E [X + Y ] = E [X] + E [Y ].

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1

Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1 Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 32 Podsjetnik teorije skupova Operacije sa skupovima: A B = {x : x A x B} A B = {x : x A

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

RJEŠENJA ZA 4. RAZRED

RJEŠENJA ZA 4. RAZRED RJEŠENJA ZA 4. RAZRED OVDJEJEDANJEDANNAČIN RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGA- ČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN JE I TAJ POSTUPAK OCI- JENITI I BODOVATI NA ODGOVARAJUĆI NAČIN.

Διαβάστε περισσότερα

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Poreč, 25.travnja-27.travnja razred-rješenja

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Poreč, 25.travnja-27.travnja razred-rješenja DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE Poreč, 5.travnja-7.travnja 01. 5. razred-rješenja OVDJE JE DAN JEDAN NAČIN RJEŠAVANJA ZADATAKA. UKOLIKO UČENIK IMA DRUGAČIJI POSTUPAK RJEŠAVANJA, ČLAN POVJERENSTVA DUŽAN

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 29. travnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 29. travnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 29. travnja 2016. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je I kolekcija svih ograničenih jednodimenzionalnih intervala

Διαβάστε περισσότερα

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova 27. 01. 2006. Kratki rezime prošlog predavanja: Dokazali smo teorem rekurzije, te primjenom njega definirali zbrajanje ordinalnih brojeva. Prvo ćemo navesti osnovna

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα