jx γ s I ) I ) m R Fe Slika Ekvivalenta šema asinhronog motora u praznom hodu.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "jx γ s I ) I ) m R Fe Slika Ekvivalenta šema asinhronog motora u praznom hodu."

Transcript

1 75. Zadata: Tofazi aihoi oto pege Y, U 380 V, p 4, 50 Hz ipituje e u ogledu pazog hoda. Izeea je tuja pazog hoda I 0 6 A i aga pazog hoda P W. ehaiči gubici izoe 10 W. Na aju ogleda pazog hoda oto je odpoje od eže i U I etodo a jedoeo tujo izee je otpo jede faze aotaja tatoa R 0,8 Ω. Odediti paaete gae agećeja evivalete šee. Paza hod pedtavlja adi eži aihoe ašie u oe a ehaičo polazu - vtilu ašie ea opteećeja. Paza hod taođe pedtavlja i epeiet oji e povodi adi odeđivaja aateitia pazog hoda. Iz ogleda pazog hoda ogu e odediti i paaetaa evivaletog ola - gaa agećeja. U ogledu pazog hoda oto e piljučuje a izvo apoa tale fevecije i poeljivog apoa (0,5 1,)U. U taju pazog hoda, bzia obtaja otoa aihoe ašie je veoa blia ihooj bzii, odoo lizaje je blio uli, što za poledicu ia da /. Evivaleta šea aihoe ašie za taje pazog hoda vodi e a šeu piazau a lici R jx γ U ) f I ) 0 E I ) I ) Fe I) µ R Fe jx Slia Evivaleta šea aihoog otoa u pazo hodu. U pazo hodu aihoa ašia povlači eativu agu potebu za agećeje (oja je blia oialoj) i ativu agu eophodu ao za poivaja gubitaa pazog. Fato age pazog hoda ože biti odeđe a ledeći ači: P 600 co 0 P ϕ 0 0 0,15. (75.1) P + Q 3U I U pazo hodu zbog 0 tuja otoa je I 0 0, pa u eletiči gubici u otoo aotaju u pazo hodu P Cu0 0. Too pazog hodu aihoi oto iz izvoa uzia ativu agu da poije gubite u bau uled tuje pazog hoda, gubite u gvožđu i ehaiče gubite. Gubici pazog hoda u: P PCu0+ PFe+ Pgeh Na oovu (75.) oguće je odediti agu gubitaa u gvožđu: 0. (75.) PFe P0 Pgeh 3 R I , ,6 W. (75.3)

2 Gubici u gvožđu zavie od fevecije i agete iducije, zbog čega u za dati apo otati i e zavie od opteećeja. Gubici u gvožđu otoa e zaeauju zbog ale učetaoti otoih tuja ao u pazo hodu tao i pi oialo opteećeju. ože e zljučiti da će gubici u gvožđu biti iti pi azivo opteećeju ao i u pazo hodu pi oialo apou apajaja. Na oovu pethodog, evivalete šee a lie 75.1, uz zaeaeje pada apoa a tatou, važi da je: odale e izačuava vedoti otpoa u gai agećeja: P 3 E 3U f Fe, (75.4) RFe RFe 3 U f 30 R Fe 368, 9Ω. (75.5) P 393,6 Fe Ne teba etuti a ua da je R Fe fitiva otpoot ojo e evivaletiaju gubici u gvožđu. Eletiči paaeto e evivaletiaju gubici čija je pioda ataa ageta. Stuja agećeja I, lia 75.1, ia doiatu eativu opoetu I μ oja opiuju eativu agu potebu za agećeje ašie i zato aju ativu opoetu tuje I Fe oja opiuje gubite u gvožđu. Reativa opoeta tuje agećeja I μ je: pa je vedot eatae agećeja: I µ I0 iϕ ,15 5,9 A, (75.6) U f 0 X 37, 9Ω. (75.7) I µ 5,9 Kao evivaleta šea aihog otoa e uzia u obzi ehaiče gubite to je ulaza (eletiča) aga u evivaletu šeu a lie (P 0 - P geh )/3, odoo e ože e pieiti aaloga jedačia za odeđivaje ative opoete tuje agećeja I Fe I 0 coφ 0. Zbog ehaičih gubite e ože e izjedačiti tuja agećeja i tuja pazog hoda, što bi e oglo zaljučiti iz evivalete šee a lie Vedot ative opoete tuje agećeja ao e zaeai pad apoa a tatou je: U f 0 I Fe 0,59 A. (75.8) R 368,9 Fe

3 76. Zadata: Tofazi aihoi oto pege Y, U 380 V, p 6, 50 Hz, 970 ob/i ipituje e u ogledu atog poja. Kada je piljuče a apo U 150 V, izeea je tuja oju ašia povlači iz eže I 7 A i aga P 350 W. Otpoot jede faze aotaja a tatou je R 0,8 Ω. Odediti: a) Paaete evivalete šee. b) Vedot polazog oeta pi dato apou. c) Vedot polaze tuje pi apajaju otoa oiali apoo. d) Vedot polazog oeta pi apajaju otoa oiali apoo. a) Kata poj aihoe ašie pedtavlja taje u oje je a tato dovede tofazi ite apoa, a oto e e obće - ehaiči je uoče. Staje ataog poja aihoog otoa e četo eće, je pi vao poetaju aihoog otoa iz taja iovaja, oto polazi iz atog poja. Ovaj ata poj taje vlo ato. U ogledu atog poja, pi uočeo otou, ašia e piljučuje a ižei apo dovolja da e potige oiala tuja. Ogled atog poja oogućava odeđivaje paaetaa evivalete šee - ede gae, a luži i za otuciju tzv. užog dijagaa. U ato poju bzia obtaja otoa ašie je 0, a lizaje je 1.j. Evivaleta šea aihoe ašie u ato poju vodi e a šeu piazau a lici R jx γ jx γ I ) U ) f Slia Evivaleta šea aihoog otoa u ato poju. Saga oju aihoi oto povlači iz izvoa apajaja u ato poju: P PCu + PCu + PFe+ Pgeh. (76.1) Teba uvažiti čijeicu da je zbog 0, P geh 0 ao i da e zbog ižeog apoa u ovo ogledu gubici u gvožđu ašie ogu zaeaiti, P Fe 0, tao da je ulaza aga u aihoi oto too atog poja: P 3( R+ ) I 3 R I. (76.) Jedačia (76.) oogućava izačuavaje zbia oog otpoa tatoa i vedee vedoti oog otpoa otoa R R + a oovu izeeih age i tuje atog poja: P 350 R + R R 1,07Ω. (76.3) 3 I 37 S obzio da e otpo tatoa R lao ože izeiti (a pie U-I etodo jedoeo tujo) vedei otpo otoa e ože izačuati:

4 R R R 1,07 0,8 0, 7Ω. (76.4) Na oovu evivalete šee aihoog otoa u ato poju, lia ože e odediti ipedaa: U f Ζ 3, Ω, (76.5) I 7 a zati izačuati vedot zbia eatae aipaja tatoa i vedee eatae aipaja otoa: X Xγ + X γ Ζ R 3, 1,07 3Ω. (76.6) Razdvajaje zbia eatai a eatau aipaja tatoa i vedeu eatau aipaja otoa vši e, ao iu pozati ei dodati podaci oji oogućavaju peciziju podelu, tao što e ata da u X γ i X γ jedae, tj: X X γ Xγ 1, 5Ω. (76.7) b) oeat oji ašia azvija u taju atog poja aziva e polazi (tati, potezi) oeat. Da bi e odedila vedot polazog oeta pi dato apou ogleda atog poja, eophodo je pvo izačuati agu obtog polja (P ob ). Saga obtog polja (aga oja e peoi oz vazduši zazo a oto ašie) izačuava e tao što e od ulaze age oduzu gubici u tatou ašie uz uvažavaje čijeice da je u ovo lučaju P Fe 0: P P P , W, (76.8) ob Cu pol P ob ω p P ob π f p 600 3, ,73 N. (76.9) c) U lučaju piljučeja aihoog otoa iz taja iovaja a ežu azivog apoa, oto će povlačiti tuju oja višetuo veća od azive tuje. Ovo je tuja polaa otoa i tipičo je ti do pet puta veća od azive tuje. Polazu tuju pi apajaju ašie oiali apoo I pol je jedotavo oguće izačuati, ao e a oovu (76.5) upotavi odo I pol /I, gde je I polaza tuja pi apajaju otoa ižei apoo: U 380 I pol I 7 68,4 A. (76.10) U 150 d) Vedot polazog oeta pi apajaju otoa oiali apoo pol jedotavo je oguće izačuati, ao e upotavi odo pol / pol, gde je pol polazi oeat pi apajaju otoa ižei apoo: U pol pol U ,73 36,77 N (76.1)

5 9. Zadata: Za tofazi avezi aihoi oto paaeti evivalete šee u: R 10 Ω, 6,3 Ω, X X γ + X γ 1 Ω. Gaa agećeja e ože izotaviti, a ehaiči gubici e ogu zaeaiti. oto je opteeće oialo, ado ašio otatog oeta 5 N. oto je za U 400 V, 50 Hz, aotaj tatoa je veza u zvezdu, p 4. a) Odediti lizaje, bziu i tuju otoa u oalo ado ežiu. b) Bzia otoa e eja poeo apoa apajaja. Odediti vedot apoa a piljučaa otoa pi oje će bzia obtaja otoa izoiti 1350 o/i, pi azivo oetu opteećeja. c) Nactati odgovaajuće oete aateitie i obeležiti poačuate ade tače. a) Iz jedačie za oeat ovezije otoa pi dato oialo opteećeju: 3p c U f π f ( R + ) + X, (9.1) e ože doći do oialog lizaja ešavaje vadate jedačie: 3p ( R + X ) + R U + 0 πf f, (9.) , ,69 0. (9.3) Fiziči pihvatljivo ešeje za lizaje iz (9.3) je 3,45 %. Za pozato oialo lizaje, oiala bzia obtaja četvoopolog aihoog otoa je: Noiala tuja otoa je: 60 f ( 1 ) ( 1 ), (9.4) p 6050 ( 1 0,0345) 1448,5o/i. (9.5) I U f U f, (9.6) Ζe ( R + ) + X I 1, A. + 1 ( 10+ 6,3 0,0345) Jedačia (9.6) je data a oovu pofaze evivalete šee aihoog otoa, tj. ovo je faza tuja. Kao je aotaj otoa veza u zvezdu to je liija tuja jedaa fazoj tuji. Noiala tuja je uve liija tuja.

6 b) Za bziu obtja 1350 o/i lizaja izoi: % (9.7) 1500 Da bi e potigla željea bzia od 1350 o/i potebi apo apajaja e ože odediti iz jedačie (9.1) uz odgovaajuće lizaje: c U1 f 3p U πf 1 f πf 3p ( R + ) + X ( R + ) ( 10+ 6,3 0,1) 100π + 1 U 1 f 5 150,8 V. 3 6,3 0,1 1 1, (9.8) 1 + X, (9.9) 1 Kao je aotaj otoa poje u zvezdu to je poteba liiji (eđufazi) apo apajaja otoa: U U 61, V. (9.10) 1 3 1f c) Na lici 9.1. u piazae ehaiče aateitie aihoog otoa pi oialo apou i pi ižeo apou apajaja otoa u cilju potizaja željee bzie obtaja ao i ehaiča aateitia ade ašie. Na ehaičoj aateitici u azačee i ade tače. U f U 1 f R 1 0 Slia 9.1. ehaiče aateitie aihoog otoa za azličite apoe apajaja.

7 90. Zadata: Tofazi lizooluti aihoi oto a podacia: Y, U 6000 V, p 4, 50 Hz, 1 %, R 1,496 Ω, 0,973 Ω X 0,619 Ω, opteeće je ado ašio otatog oeta oji je jeda oialo oetu otoa. a) Izačuati oiali oeat, bziu i agu otoa. b) Odediti vedeu vedot tofazog otpoia oji teba dodati u olo otoa da bi e potigao aiala polazi oeat. c) Odediti bziu obtaja otoa u utaljeo taju a dodati otpoio iz dela zadata pod b). d) Siciati ehaiče aateitie otoa i ade ašie i ozačiti aateitiče ade tače. a) Kao je pozato oialo lizaje i paeti evivalete šee otoa to e oiala oeat otoa ože lao odediti: 3 p U f π f ( R + ) + X, (90.1) π 3 Noiala bzia i aga otoa u: ( 1,496+ 0,973 0,01) 0,973 0,01 + 0,619 ( 1 ) ( 1 0,01) o/i; 189,3 N. (90.) (90.3) π π 1485 P ω 189,3 340,455 W. (90.4) b) Uljučeje dodatog otpoia u olo otoa utiče e a vedot polazog oeta otoa. Na ovaj ači e ože potići da polazi oeat bude: pol p. (90.5) Ao je ovo iz (90.5) otvaeo tada je pevalo lizaje p 1.j. Iz jedačie za pevalo lizaje: + dod p, (90.6) R + X e ože doći do vedee vedoti dodatog otpoia u olu otoa ovog lizoolutog otoa ao bi e potogao pol p : R R + X 1, ,619 0,973 19, 7Ω. (90.7) dod

8 c) Tažea bzia obtaja e ože odediti ao e pethodo odedi lizaje otoa pi uljučeo dodato otpoiu od dod 19,7 Ω i oialo ehaičo oetu opteećeja od 189,3 N: c 3p U πf f ( + Rdod ) ( R + ( + ) ) + X dod 3p ( R + X ) + R U u + 0 u πf f gde je u + dod. Iz (90.9) e dolazi do vadate jedačie po lizaju: u, (90.8), (90.9) 47, , ,379 0, (90.10) čije je jedio fiziči pihvatljivo ešeje 1 0,615 %. Ovo lizaju odgovaa bzia obtaja od: ( ) ( 1 0,0615) ,8 o i d) Na lici u piazae ehaiče aateitie lizoolutog aihoog otoa bez dodate otpooti u olu otoa, a dodato otpooti u olu otoa ao i ehaiča aateitia ade ašie. Na ehaičoj aateitici u azačee i ade tače. [N] (b) (c) (a) R 1 i [ ob i] Slia ehaiče aateitie lizoolute aihoe ašie.

ZADACI SA VEŽBI ASINHRONE MAŠINE

ZADACI SA VEŽBI ASINHRONE MAŠINE ZADACI SA VEŽBI ASINHONE AŠINE Zadata. Ogledom azog hoda i atog oja tofazog aihoog avezog motoa, dobijei u ledeći ezultati: u ogledu atog oja i aou 00 V, moto je ovlačio iz meže tuju od I 70 A i agu od

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom

Διαβάστε περισσότερα

KOČENJE ASINHRONOG MOTORA

KOČENJE ASINHRONOG MOTORA Potoje ti načina kočenja: KOČENJE ASINHRONOG OTORA 1. Rekupeativno;. Potivtujno na dva načina; 3. Dinamičko ili kočenje jednomenom tujom. 1. REKUPERATIVNO Pokazano je da ainhoni moto adi kao ainhoni geneato

Διαβάστε περισσότερα

DESETA VEŽBA 1. zadatak:

DESETA VEŽBA 1. zadatak: DEETA VEŽBA zadata: Trasformator čiji su podaci: VA cu 4 W W u 5 % radi pri eom opterećeju uz fator sage φ 8 (id) ritom su omiali gubici u baru cu određei pri temperaturi od C Za radu temperaturu trasformatora

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM ELEKTROOTORNI POGONI SA ASINHRONI OTORO Poučavamo amo pogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni moto u elektomotonim pogonima. Ainhoni moto: - jednotavna kontukcija; - mala cena; - vioka enegetka efikanot.

Διαβάστε περισσότερα

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM OGON SA ASNHRON OTORO oučavaćemo amo ogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni ogon. Ainhoni moto: - ota kontukcija; - jeftin; - efikaan. ETALN RSTEN LANRANO JEZGRO BAKARNE ŠKE KAVEZN ROTOR NAOTAJ LANRANO

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima OADP: Kompreija lie i ideo igala Ooi priipi ompreije D i 3D igala D traformaija ompaija eergije Katoaje D igala Kodoaje D igala Etimaija poreta u 3D igalima oi ad 06 traa OADP: Kompreija lie i ideo igala

Διαβάστε περισσότερα

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3 Zadatak Data u 3 ejedaka erver M/M/ tia koji u vezai aralelo. Ukoliko je a ulazu dat itezitet toka, a koji ači ga treba raorediti u aralele grae tako da očekivao vreme odziva bude miimalo? Pozata u redja

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA PRIMJENOM RAČUNALA

ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA PRIMJENOM RAČUNALA S V E U Č I L I Š T E U Z A GR E U F A K U L T E T E L E K T R O T E H NI K E I R A Č U N A R S T V A Z A V O D Z A E L E K T R OST R OJ A R S T V O I A U T O M A T I Z A C I J U ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5? Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti

Διαβάστε περισσότερα

10.1. Bit Error Rate Test

10.1. Bit Error Rate Test .. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2. Vele u ehc Rd, g eegj D. do. Sl. Veo 3. Tezo II. ed 4. Tezo IV. ed. Sl: 3 0 pod je jedc (ezo ulog ed). Veo: 3 3 pod je jedc (ezo pog ed) 3. Tezo dugog ed 3 9 pod je jedc 4. Tezoeog ed 3 4 8 pod je jedc

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

ISPITIVANJE ASINHRONIH MAŠINA

ISPITIVANJE ASINHRONIH MAŠINA ISITIVANJE ASINHRONIH MAŠINA SADRŽAJ ISITIVANJE ASINHRONIH MAŠINA... 3. Ozae priljučaa... 4. Ispitivaja toom proizvodje... 4.. Kotrola mehaičog rada... 5.. Ispitivaje amota... 5.3 Ispitivaja završee asihroe

Διαβάστε περισσότερα

Identitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem

Identitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem OASDSP: asoacije i ile bae asoacije disei sigala File bae Ideie ile bae i asoacije asoacije sa elaaje Uslov eee eosucije ovi Sad 6 saa OASDSP: asoacije i ile bae ovi Sad 6 saa DF: vadaa asoacija DF IF

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTO ELEKTRO RNI MOTO POGONI POG

ELEKTROMOTO ELEKTRO RNI MOTO POGONI POG ELEKTROOTORNI POGONI Pogoni a A Statika Dinamički modeli doc. d Peta atić peo@etfbl.net P R O G R A UVOD OSNOVNI ELEENTI EP IZBOR OTORA ZA EP POGONI SA JS OPŠTE UPRAVLJANJE, KOČENJE; STATIKA DINAIKA I

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I . Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Newtonovi aksiomi: MEHANIKA II. Zadaci dinamike: I. Aksiom: Zakon inercije. II. Aksiom: Osnovni zakon dinamike. III. Aksiom: Zakon akcije i reakcije

Newtonovi aksiomi: MEHANIKA II. Zadaci dinamike: I. Aksiom: Zakon inercije. II. Aksiom: Osnovni zakon dinamike. III. Aksiom: Zakon akcije i reakcije Newoo ao: MHANIKA II. do: D Aebero prcp Zao dae I. ao: Zao ercje II. ao: Zao baja III. ao: Zao acje reacje (poajaje z ae) I. Ao: Zao ercje Maerjao jeo oa bez djeoaja ajh a zadržaa aje roaja jedoo praocro

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1 Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h

I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h A n a l i s a M a n a j e m e n B P I H d i B a n k S y a r i a h I S S N : 2 0 8 7-9 2 0 2 I S L A M I N O M I C P e n e r b i t S T E S I S L A M I C V I L L A G E P e n a n g g u n g J a w a b H. M

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Kinetička energija: E

Kinetička energija: E Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

ROTACIJA. rad. rad. 24 s. m s

ROTACIJA. rad. rad. 24 s. m s OTACJA ZAD: Na hoizotaloj ploči, koja e ože oketati oko etikale oi, iuje tijelo a udaljeoti od edišta ploče. loča e počije oketati tako da joj bzia potupo ate. oeicijet teja izeďu tijela i ploče izoi 0,.

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Ako se gubici u mašini mogu zanemariti, i uzimajući sinhronu brzinu obrtanja kod sinhronih mašina, važi izraz za moment: E X

Ako se gubici u mašini mogu zanemariti, i uzimajući sinhronu brzinu obrtanja kod sinhronih mašina, važi izraz za moment: E X VŽB. TRMN Zadatak. Troazi šetopoli ihroi motor ulaze age 5 MVA za apo kv, prega Y, 5 Hz, coφ,8. ihroa reaktaa je 4,5 Ω, a omki otpor je zaemariv. Koliki je makimali mogući momet pri azivom apou i azivoj

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

!!# $ %% %$ & % !'!  #$! " "" %%"" %" &" %" " " " % ((((( ((( ((((( " %%%% & ) * ((( "* ( + ) (((( (, (() (((((* ( - )((((( )((((((& + )(((((((((( +. ) ) /(((( +( ),(, ((((((( +, 0 )/ (((((+ ++, ((((() & "( %%%%%%%%%%%%%%%%%%%(

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Opšti kurs fizičke hemije II. Zadaci I. Fizičke osobine molekula, osobine tečnog stanja, napon pare, tačka ključanja, površinski napon, viskoznost

Opšti kurs fizičke hemije II. Zadaci I. Fizičke osobine molekula, osobine tečnog stanja, napon pare, tačka ključanja, površinski napon, viskoznost Ošti kus fizičke heije II Zadaci I Fizičke osobie olekula, osobie tečog staja, ao ae, tačka ključaja, ovšiski ao, viskozost Zadatak. Molae efakcije etaa i etaa izose 6,8 i,4 c ol esektivo. Izačuati atoske

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

2. OSNOVNE TEORIJSKE POSTAVKE

2. OSNOVNE TEORIJSKE POSTAVKE SADR AJ Uvod Onovne teoijke potavke 3 Model ainhonog otoa 3 Klakova tanfoacija 5 3 Pakova tanfoacija 6 4 Relativizacija jedna ina 5 Indiektna vektoka kontola 6 Koini ki odel pege IVKAM 5 7 Ode ivanje paaetaa

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa: Pie 3.1 Mehnički ite, ikzn n lici, keće e u vni ctež. Ketnje enonog eleent definiše njegov ugo otcije ϕ ( t) eltivno ketnje definiše koodint ( ) t. Podci u: ϕ( t ) t, ( t) 3t t, b 1, ( t[ ], [ ], ϕ[ d

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleouniacijsog roeta FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, svibanj/lianj 2009. Oće inforacije Konzultacije:

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

ISPITIVANJE TRANSFORMATORA

ISPITIVANJE TRANSFORMATORA ISPITIVANJE TRANSFORMATORA SADRŽAJ 1 ISPITIVANJE TRANSFORMATORA... 4 1.1 Sprege trofazih trasformatora... 4 1. Ispitivaja toom proizvodje... 5 1..1 Ispitivaje magetog ola bez amotaja... 6 1.. Ispitivaje

Διαβάστε περισσότερα

1 TRANSFORMATORI. Slika 1-1 Trofazni distributivni transformator

1 TRANSFORMATORI. Slika 1-1 Trofazni distributivni transformator TRASFORMATOR SADRŽAJ TRASFORMATOR3 Osovi elemeti ostrucije trasformatora3 Pricip rada, osove jedačie 5 Praza hod idealog trasformatora6 Opterećeje idealizovaog trasformatora8 3 Preosi odos 4 Struja prazog

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika 1 I. UVOD. = 15 kg djeluju jednake sile. Usporedite (module) ubrzanja tih toaka. Koji je odgovor toan? a =

Dinamika 1 I. UVOD. = 15 kg djeluju jednake sile. Usporedite (module) ubrzanja tih toaka. Koji je odgovor toan? a = Dii I. UVOD. N dije eijle oe e 5 i 5 djeluju jede ile. Upoedie (odule) ubzj i o. Koji je odoo o? ) ubzj jed ( ) 3 b) ubzje oe e 5 i pu je ee od ubzj oe e 5 ; ( ) c) Ubzje oe e 5 i pu je je od ubzj oe e

Διαβάστε περισσότερα

σ (otvorena cijev). (34)

σ (otvorena cijev). (34) DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena

Διαβάστε περισσότερα

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Opšti kurs fizičke hemije 2. Zadaci I. Fizičke osobine molekula, osobine tečnog stanja, napon pare, tačka ključanja, površinski napon, viskoznost

Opšti kurs fizičke hemije 2. Zadaci I. Fizičke osobine molekula, osobine tečnog stanja, napon pare, tačka ključanja, površinski napon, viskoznost Ošti kus fizičke heije Zadaci I Fizičke osobie olekula, osobie tečog staja, ao ae, tačka ključaja, ovšiski ao, viskozost Zadatak. Molae efakcije etaa i etaa izose 6,8 i,4 c ol esektivo. Izačuati atoske

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Tretja vaja iz matematike 1

Tretja vaja iz matematike 1 Tretja vaja iz matematike Andrej Perne Ljubljana, 00/07 kompleksna števila Polarni zapis kompleksnega števila z = x + iy): z = rcos ϕ + i sin ϕ) = re iϕ Opomba: Velja Eulerjeva formula: e iϕ = cos ϕ +

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković Devizno tržište Devizni urs i devizno tržište Devizni urs - cena jedne valute izražena u drugoj valuti Promene deviznog ursa utiču na vrednost ative i pasive oje su izražene u stranoj valuti Devizni urs

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

p 1 ENTROPIJSKI ZAKON

p 1 ENTROPIJSKI ZAKON ENROPIJSKI ZAKON REERZIBILNA srememba: moža je obrjea srememba reko eakih vmesih staj kot rvota srememba. Po obeh sremembah e sme biti obeih trajih srememb v bližji i dalji okolici. IREERZIBILNA srememba:

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Granične vrednosti realnih nizova

Granične vrednosti realnih nizova Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

ISPITIVANJE SINHRONIH MAŠINA

ISPITIVANJE SINHRONIH MAŠINA ISPITIVANJE SINHRONIH MAŠINA SADRŽAJ 1 ISPITIVANЈE SINHRONIH MAŠINA... 3 1.1 Oze rjev mot i ojediih veliči... 3 1. Iitivj toom roizvodje... 4 1..1 Ogled vitlj... 5 1.3 Iitivj zvršee ihroe mšie... 7 1.3.1

Διαβάστε περισσότερα

Sistem sučeljnih sila

Sistem sučeljnih sila Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu

Διαβάστε περισσότερα

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun

Διαβάστε περισσότερα

9. SINTEZA SISTEMA SA KONAČNIM IMPULSNIM ODZIVOM

9. SINTEZA SISTEMA SA KONAČNIM IMPULSNIM ODZIVOM 9. SINTEZA SISTEMA SA KONAČNIM IMPULSNIM ODZIVOM Pozato je da u aalogim sistemima e ostoje fucije eosa oje imaju samo ule, je se to otivi uslovima fiziče ostvaljivosti [R-, P-]. Zbog toga se fucije eosa

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση.

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση. (, ) =,, = : = = ( ) = = = ( ) = = = ( ) ( ) = = ( ) = = = = (, ) =, = = =,,...,, N, (... ) ( + ) =,, ( + ) (... ) =,. ( ) = ( ) = (, ) = = { } = { } = ( ) = \ = { = } = { = }. \ = \ \ \ \ \ = = = = R

Διαβάστε περισσότερα

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

KUPA I ZARUBLJENA KUPA KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

Električne mašine. Zadaci za rad na časovima računskih vežbi

Električne mašine. Zadaci za rad na časovima računskih vežbi Električe mašie Zadaci za rad a čaovima račukih vežbi AM M Tekt adrži 9 zadataka koji će e rešavati a čaovima račukih vežbi u toku druge polovie kura Prvih 5 zadataka e odoi a aihroe mašie Preotala 4 zadatka

Διαβάστε περισσότερα

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο ο φ. II 4»» «i p û»7'' s V -Ζ G -7 y 1 X s? ' (/) Ζ L. - =! i- Ζ ) Η f) " i L. Û - 1 1 Ι û ( - " - ' t - ' t/î " ι-8. Ι -. : wî ' j 1 Τ J en " il-' - - ö ê., t= ' -; '9 ',,, ) Τ '.,/,. - ϊζ L - (- - s.1 ai

Διαβάστε περισσότερα