Aksiomatsko zasnivanje euklidske geometrije

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Aksiomatsko zasnivanje euklidske geometrije"

Transcript

1 Aksiomatsko zasnivanje euklidske geometrije 1. Postoji jedna i samo jedna prava koja sadrži dve razne tačke A i B. 2. Postoji jedna i samo jedna ravan koja sadrži tri nekolinearne tačke A, B, C. 3. Ako dve razne ravni π 1 i π 2 poseduju najmanje jednu zajedničku tačku, one se seku po jednoj pravoj. 4. Ako su A, B, C, D četiri nekomplanarne tačke, dokazati da su svake tri od tih tačaka nekolinearne. 5. Dokazati da u prostoru E 3 postoje mimoilazne (nekomplanarne) prave. 6. Ako su A i B dve razne tačke, tada na pravoj AB postoji tačka C takva da je A C B. 7. Ako je A, B par neistovetnih tačaka i A kraj neke poluprave p, tada na polupravoj p postoji jedinstvena tačka B takva da je (A, B) = (A, B ). 8. Dokazati da unutrašnje tačke P, Q, R, stranica BC, CA, AB trougla ABC ne pripadaju jednoj pravoj. 9. Relacija paralelnosti definisana na skupu pravih prostora E n (n = 2, 3) je relacija ekvivalencije. 10. Ako u prostoru E 3 prava p ne pripada ravni π i ako u ravni π postoji prava q takva da je p q, tada je p π. 11. Relacija paralelnosti definisana na skupu ravni prostora E 3 je relacija ekvivalencije. 12. Ako su a i b prave po kojima neka ravan σ seče dve medu sobom paralelne ravni α i β prostora E 3, dokazati da je a b. 13. Ako u prostoru E 3 neka prava s prodire jednu od dveju medu sobom paralelnih ravni α i β, dokazati da prava s prodire i drugu od tih dveju ravni. 14. Ako su a i b dve paralelne prave prostora E 3 i π ravan tog prostora paralelna sa pravom a, dokazati da je π b. 15. Dokazati da u prostoru E 3 postoji jedinstvena ravan α koja sadrži datu tačku A i paralelna je s datom ravni π. Podudarnost 1. Ako su B 1 i C 1 središta stranica CA i AB trougla ABC, dokazati da je AB = AC BB 1 = CC Ako su B 1 i C 1 središta stranica CA i AB trougla ABC u ravni E 2, dokazati da je BC C 1 B 1 i BC = 2C 1 B Ako su M i N središta bočnih stranica AD i BC trapeza ABCD, dokazati da je AB +CD = 2MN. 4. Dokazati da središta stranica bilo kojeg četvorougla predstavljaju temena nekog paralelograma ili se nalaze na jednoj pravoj. 1

2 5. Neka je u prostoru E 3 dat nekomplanaran četvorougao ABCD. Ako je pri tome AB = CD i BC = AD, dokazati da je prava koja sadrži središta P i Q dijagonala AC i BD zajednička normala mimoilaznih pravih AC i BD. 6. Neka je u prostoru E 3 dat nekomplanaran četvorougao ABCD. Ako su P, Q, R, S središta stranica AB, BC, CD, DA tog četvorougla, dokazati da je P R = QS AC BD. 7. Neka je u ravni E 2 dat pravougaonik ABCD kome je AB = 3BC. Ako su E i F tačke stranice AB takve da je AE = EF = F B, dokazati da je AED + AF D + ABD = Dokazati da medijatrise stranica trougla u ravni E 2 pripadaju konkurentnom pramenu pravih. 9. Neka je u ravni E 2 dat tetivan šestougao ABCDEF. Ako pri tome naspramne stranice AB i DE imaju zajedničku medijatrisu p, a naspramne stranice BC i EF imaju zajedničku medijatrisu q, dokazati da i naspramne stranice CD i AF imaju zajedničku medijatrisu r. 10. Dokazati da prave odredene visinama trougla u ravni E 2 pripadaju konkurentnom pramenu pravih. Konstruktivni zadaci 1. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su težišne duži podudarne s trima datim dužima t a, t b, t c. 2. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su zbir stranica AB i BC, zbir visina BB i CC i poluprečnik upisanog kruga podudarni s datim dužima s,v,ρ. 3. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su simetrala AE ugla kod temena A i poluprečnik upisanog kruga podudarni s datim dužima l a, ρ, a razlika unutrašnjih uglova kod temena B i C podudarna datom uglu δ. 4. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su unutrašnji uglovi kod temena B i C podudarni s datim uglovima β, γ, a poluobim trougla podudaran s datom duži p. 5. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su poluprečnici upisanog kruga i spolja pripisanog kruga koji odgovara temenu A podudarni s datim dužima ρ, ρ a, a unutrašnji ugao kod temena A podudaran s datim uglom α. 6. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su stranica BC, visina AD i poluprečnik upisanog kruga podudarni s datim dužima a, h a, ρ. 7. U ravni E 2 konstruisati ABC kome su zbir (razlika) stranica AB i AC, visina iz temena A i poluprečnik upisanog kruga podudarni s datim dužima s,h a, ρ. 8. U ravni E 2 dat je konveksan ugao P AQ i na njegovoj bisektrisi tačka E. Konstruisati pravu s koja sadrži tačku E seče poluprave AP i AQ u tačkama B i C takvim da duž BC bude podudarna s datom duži a. 9. Dati su u ravni E 2 ugao AOB i dve tačke M, N. Odrediti na polupravoj OA tačku X takvu da prave MX i NX seku polupravu OB u tačkama Y i Z koje zadovoljavaju relaciju XY = XZ. 2

3 Izometrijske transformacije ravni 1. Dve osne refleksije S p i S q euklidske ravni E 2, sa raznim osama p i q, su komutativne transformacije ako i samo ako je p q, naime biće S q S p = S p S q p q 2. Ako u izometrijskoj transformaciji I ravni E 2 pravama p 1,..., p m odgovaraju respektivno prave p 1,..., p m dokazati da je I (S pm S p1 ) I 1 = S p m S p Ako su a, b i c tri prave ravni E 2, dokazati da je S c S a S c = S b S c (a) = b. 4. Neka je u ravni E 2 dat ABC. Ako je tačka P podnožje upravne iz središta S upisanog kruga na stranici BC, dokazati da je R C, ACB R A, BAC R B, CBA = S P, Kompozicija triju centralnih refleksija ravni E 2 predstavlja takode centralnu refleksiju te ravni. 6. Ako su S A i S B dve razne centralne refleksije ravni E 2 i S c osna refleksija te iste ravni, tada kompozicija S B S c S A predstavlja neku osnu refleksiju S d ako i samo ako je AB c, naime biće S B S c S A = S d AB c. 7. Neka je u ravni E 2 dat ABC. Ako su M i N središta stranica AB i AC, a p i q prave od kojih prva predstavlja medijatrisu stranice BC, a druga pravu odredenu visinom iz temena A trougla ABC, dokazati da je S N S q S M = S p. 8. Ako su S O, S P, S Q centralne refleksije ravni E 2, dokazati da je S P S O = S O S Q S O (P ) = Q. 9. Ako su S A i S B dve razne centralne refleksije ravni E 2 i S p osna refleksija te iste ravni, dokazati da je S B S p S A = S A S p S B p AB. 10. Kompozicija dveju centralnih rotacija ravni E 2 predstavlja centralnu rotaciju, translaciju ili koincidenciju. 11. Ako je T P Q translacija i R O,ω centralna rotacija ravni E 2, dokazati da svaka od kompozicija I 1 = R O,ω T P Q i I 2 = T P Q R O,ω predstavlja centralnu rotaciju ravni E Ako je T P Q translacija i S m osna refleksija ravni E 2 kojoj je osa upravna na pravoj P Q, dokazati da svaka od kompozicija I 1 = S m T P Q i I 2 = T P Q S m predstavlja osnu refleksiju ravni E Kompozicija sastavljena iz triju osnih refleksija neke ravni E 2, kojima ose ne pripadaju jednom pramenu pravih, predstavlja klizajuću refleksiju te ravni. 14. Ako su P i P dve razne tačke neke ravni E 2 i s prava te iste ravni, tada je G P P = S s S P S s (P ) = P. 15. Ako su A, B, C tri nekolinearne tačke ravni E 2 i c prava koja u tački A dodiruje krug opisan oko ABC, dokazati da je G CA G BC G AB = S c. 16. Dokazati da su dva kruga ABC i ACD ravni E 2 ortogonalna medu sobom ako i samo ako je zadovoljena relacija G DA G CD G BC G AB = S A. 3

4 Stereometrija 1. Ako je u prostoru E 3 prava P Q upravna na ravni π u tački Q, a prava P R upravna na pravoj s π u tački R, dokazati da je QR s. 2. Konstruisati skup svih tačaka prostora E 3 podjednako udaljenih od triju datih nekolinearnih tačaka A, B, C E Dokazati da se oko svakog tetraedra ABCD u prostoru E 3 može opisati sfera. 4. Ako su P i Q podnožja zajedničke normale dveju mimoilaznih pravih p i q prostora E 3, dokazati da je duž P Q kraća od svih ostalih duži koje spajaju tačke pravih p i q. 5. Dokazati da u prostoru E 3 postoji jedinstvena prava koja sadrži datu tačku O a upravna je na svakoj od dveju mimoilaznih pravih p i q. 6. Date su u prostoru E 3 četiri mimoilazne prave p, q, r, s. Konstruisati skup središta svih paralelograma P QRS kojima temena P, Q, R, S respektivno pripadaju pravama p, q, r, s. 7. U prostoru E 3 date su dve ravni α i β koje se seku po jednoj pravoj. Konstruisati skup svih tačaka tog prostora kojima je zbir ili razlika odstojanja od ravni α i β jednaka datoj duži s. Izometrijske transformacije prostora 1. Dve ravanske refleksije S α i S β euklidskog prostora E 3, sa raznim osnovama α i β, su komutativne transformacije ako i samo ako je α β, naime biće S β S α = S α S β α β. 2. Ako su S π,s µ,s ν ravanske refleksije prostora E 3, dokazati da je S π S µ S π = S ν S π (µ) = ν. 3. Dokazati da kompozicija dveju osnih rotacija euklidskog prostora E 3, kojima se ose seku u nekoj tački O, predstavlja osnu rotaciju kojoj osa sadrži tačku O. 4. Ako su p, q, r tri prave prostora E 3 upravne medu sobom u tački O, dokazati da je S r S q S p = E. 5. Dokazati da kompozicija dveju osnih refleksija S p i S q prostora E 3, kojima se ose p i q seku u nekoj tački O, predstavlja osnu rotaciju tog prostora. 6. Dokazati da kompozicija sastavljena iz tri osne refleksije S p, S q, S r prostora E 3, kojima su ose upravne na nekoj ravni π E 3 predstavlja takode osnu refleksiju kojoj je osa upravna na ravni π. 7. Odrediti zakon za transmutaciju osnorotacione refleksije R π;s,ω prostora E 3 bilo kojom izometrijskom transformacijom J tog prostora. 8. Ako je S o centralna refleksija i I bilo koja izometrijska transformacija prostora E 3, zatim O tačka takva da je I(O)=O, tada je I S o I 1 = S o. 9. Centralna refleksija S o i ravanska refleksija S π prostora E 3 su dve komutativne transformacije ako i samo ako tačka O pripada ravni π, naime biće S π S o = S o S π O π. 10. Kompozicija triju centralnih refleksija prostora E 3 predstavlja takodje centralnu refleksiju tog prostora. 4

5 11. Ako su S A, S B dve razne centralne refleksije i S γ ravanska refleksija prostora E 3, dokazati da kompozicija S B S γ S A predstavlja neku ravansku refleksiju S δ ako i samo ako je AB γ, naime biće S B S γ S A = S δ AB γ. 12. Ako su S α, S β ravanske refleksije i S c centralna refleksija prostora E 3, dokazati da kompozicija S β S c S α predstavlja neku centralnu refleksiju S D ako i samo ako su ravni α i β medju sobom paralelne, naime biće S β S c S α = S D α β. 13. Ako su A, B, C tri razne tačke prostora E 3, dokazati da važe sledeće relacije: (a) T T AC ; (b) T CA T BC T AB = E. BC T AB = 14. Dokazati da kompozicija parnog broja centralnih refleksija prostora E 3 predstavlja translaciju ili koincidenciju. 15. Date su u prostoru E 3 dve sfere σ 1,σ 2 i ravan π. Konstruisati ravan ψ koja je paralelna sa ravni π i koja seče sfere σ 1,σ 2 po medu sobom podudarnim krugovima k 1, k Ako su A, B, C tri razne tačke neke ravni π u prostoru E 3, dokazati da je G π; CA G π; BC G π; S π. 17. Ako osa s osne rotacije R s,ω i osnova π ravanske refleksije S π prostora E 3 nemaju zajedničkih tačaka, dokazati da svaka od sledećih dveju kompozicija I 1 = R s,ω S π i I 2 = S π R s,ω predstavlja klizajuću refleksiju prostora E Ako u prostoru E 3 duž P P nije upravna na ravni π, dokazati da svaka od kompozicija I 1 = T P P S π i I 2 = S π T P P predstavlja klizajuću refleksiju prostora E Dokazati da kompozicija sastavljena iz triju ravanskih refleksija kojima su osnove odredene bočnim pljosnima bilo koje trostrane prizme ABCA B C zadate u prostoru E 3 predstavlja klizajuću refleksiju tog prostora. 20. Kompozicija I sastavljena iz dveju osnih refleksija S p i S q prostora E 3, kojima su ose p i q mimoilazne, predstavlja zavojno kretanje. 21. Dokazati da zavojno kretanje Z P P,ω prostora E3 u opštem slučaju nema invarijantnih ravni. Specijalno, ako je ugao ω opružen, svaka ravan koja sadrži pravu P P je invarijantna. 22. Dokazati da kompozicija sastavljena iz triju osnih refleksija S a, S b, S c prostora E 3, kojima ose a, b, c pripadaju jednoj ravni, no ne pripadaju jednom pramenu, predstavlja zavojno poluobrtanje. 23. Ako su A, B, C tri nekolinearne tačke prostora E 3 i t tangenta u tački A na krugu k opisanom oko ABC, dokazati da je Z CA Z BC Z AB = S t. 24. Dokazati da se svako zavojno kretanje prostora E 3 može predstaviti kao kompozicija jedne osnorotacione i jedne ravanske refleksije. 25. Dokazati da se svako zavojno poluobrtanje prostora E 3 može predstaviti kao kompozicija jedne centralne i jedne ravanske refleksije. 26. Ako su OP, OQ, OR tri medju sobom ortogonalne duži prostora E 3, dokazati da kompozicija I = Z OR Z OQ Z OP predstavlja translaciju tog prostora. AB = 5

6 Transformacije sličnosti prostora 1. (Ojlerova prava) Dokazati da ortocentar H, težište T i središte O opisanog kruga ABC zadatog u ravni E 2 pripadaju jednoj pravoj, pri čemu je HT : T O = 2: (Menelaj) Neka je u ravni E n dat ABC. Dokazati da tačke P, Q, R koje se nalaze respektivno na pravama BC, CA, AB i različite su od temena ABC pripadaju jednoj pravoj ako i samo ako BP ( ) P C CQ QA AR RB = (Čeva) Neka je u ravni En dat ABC. Dokazati da prave odredene temenima A, B, C i tačkama P, Q, R koje se nalaze na pravama BC, CA, AB pripadaju jednom pramenu ako i samo ako je ( ) BP P C CQ QA AR RB = Ako je E tačka u kojoj simetrala ugla A seče stranicu BC trougla ABC koji se nalazi u ravni E 2, dokazati da središta S i S a upisanih krugova tog trougla koji dodiruju stranicu BC zadovoljavaju relaciju AS : SE = AS a : S a E = (AB + AC): BC. 5. Neka je u ravni E 2 dat paralelogram ABCD. Ako su E i F tačke u kojima krug opisan oko ABC seče prave AD i CD, dokazati da je EBC EF D. 6. Neka je u ravni E 2 dat ABC i na stranici BC tačka D. Ako su O 1 i O 2 središta krugova opisanih oko trouglova ABD i ACD, dokazati da je ABC AO 1 O Neka je u ravni E 2 dat ABC. Ako je t tangenta u tački A na krugu l opisanom oko ABC i D tačka prave AC takva da je BD t, dokazati da je AB 2 = AC AD 8. Neka je u ravni E 2 dat ABC kome je A prav. Ako upravna kroz proizvoljnu unutrašnju tačku P hipotenuze BC seče prave AC i AB u tačkama Q i R, a opisani krug oko ABC u tački S, dokazati da je P S 2 = P Q P R. 9. Dokazati da kod ABC u ravni E 2 simetrala spoljašnjeg ugla A i simetrale unutrašnjih uglova B i C seku prave odredene naspramnim stranicama u kolinearnim tačkama. 10. Dokazati da kod ABC u ravni E 2 tangente opisanog kruga u temenima A, B, C seku prave odredene naspramnim stranicama u kolinearnim tačkama. 11. Dokazati da su kod ABC u ravni E 2 središte visine AD, središte upisanog kruga i dodirna tačka stranice BC sa spolja upisanim krugom tri kolinearne tačke. 12. Dokazati da se kod ABC u ravni E 2 prave odredene temenima i dodirnim tačkama naspramnih stranica sa upisanim krugom seku u jednoj tački, tzv. Žergonovoj tački tog trougla. 13. Dokazati da su dva para kolinearnih tačaka A, B i C, D medu sobom harmonijski spregnuti ako i samo ako središte O duži CD zadovoljava relaciju OA OB = OC 2. 6

7 14. Dokazati da su dva para kolinearnih tačaka A, B i C, D medu sobom harmonijski spregnuti ako i samo ako orijentisane duži AC, AB, AD odreduju harmonijsku progresiju, naime biće H(A, B; C, D) 1 AC + 1 AD = 2 AB. 15. Neka kod ABC koji se nalazi u ravni E 2 simetrala unutrašnjeg i simetrala spoljašnjeg ugla A seku pravu BC u tačkama E i F. Ako obeležimo sa S središte upisanog kruga i sa S a, S b, S c središta spolja upisanih krugova tog trougla, dokazati da je (a) H(B, C; E, F ); (b) H(A, E; S, S a ) (c)h(a, F ; S b, S c ). 16. Date su na pravoj s tri razne tačke A, B, C. Konstruisati tačku D takvu da je H(A, B; C, D). 17. U ravni E 2 dati su ABC i tačka S. Konstruisati pravu s koja sadrži tačku S i seče prave AB, AC, BC respektivno u tačkama P, Q, R takvim da je H(P, Q; R, S). 18. Potencijalne ose triju krugova ravni E 2 pripadaju jednom pramenu pravih. 19. Neka je u ravni E 2 dat ABC. Ako je l(o, r) opisan krug, k(s, ρ) upisan krug i k(s a, ρ a ) spolja upisani krug koji dodiruje stranicu BC tog trougla, dokazati da je OS 2 = r 2 2rρ i OSa 2 = r 2 + 2rρ a. 20. Date su u ravni E 2 tri kolinearne tačke A, B, O. Koristeći potenciju tačke u odnosu na krug, odrediti na pravoj AB tačke C i D takve da je H(A, B; C, D), a tačka O središte duži CD. 21. Date su u ravni E 2 dve razne tačke A, B i duž l. Koristeći potenciju tačke u odnosu na krug, odrediti na pravoj AB tačke C i D takve da je H(A, B; C, D) i CD = l 22. Date su u ravni E 2 četiri kolinearne tačke A, B, C, D. Odrediti na njihovoj pravoj tačke E i F takve da je H(A, B; E, F ) i H(C, D; E, F ). 23. Ako se u ravni E 2 prave odredene tetivama AB i CD dvaju krugova k 1 i k 2 seku na radikalnoj osi tih krugova, dokazati da tačke A, B, C, D pripadaju jednom krugu. 24. Ako u ravni E 2 neki krug k seče dva kruga k 1 i k 2, prvi u tačkama A i B, a drugi u tačkama C i D, dokazati da se prave AB i CD seku na radikalnoj osi s krugova k 1 i k 2 ili su paralelne sa osom s. 25. Dokazati da u ravni E 2 prava odredena visinom AD trougla ABC predstavlja radikalnu osu krugova kojima su prečnici težišne linije BB i CC tog trougla. 26. Dokazati da u ravni E 2 ortocentar H predstavlja radikalno središte krugova kojima su prečnici stranice tog trougla. 27. Ako su A 1, B 1, C 1 središta stanica BC, CA, AB trougla ABC koji se nalazi u ravni E 2, dokazati da simetrala unutrašnjeg ugla A 1 trougla A 1 B 1 C 1 predstavlja radikalnu osu: a) upisanih krugova ABC koji dodiruju stranicu BC b) spolja upisanih krugova ABC koji odgovaraju temenima B i C. 28. Ako je s radikalna osa dvaju ekscentričnih krugova k 1 (O 1, r 1 ) i k 2 (O 2, r 2 ) ravni E 2, P proizvoljna tačka te iste ravni i Q podnožje upravne iz tačke P na pravoj s, dokazati da je p(p, k 1 ) p(p, k 2 ) = 2 O 1 O 2 P Q. 7

8 29. Dokazati da skup središta svih krugova ravni E 2 koje seče svaki od dvaju zadatih krugova k 1 i k 2 u dijametralno suprotnim tačkama predstavljaju tačke radikalne ose krugova k 1 i k 2 koje se nalaze u tim krugovima. 30. Dokazati da skup središta svih krugova u ravni E 2 koji seku svaki od dvaju datih krugova k 1 ik 2 u dijametralno suprotnim tačkama predstavlja pseudoradikalnu osu krugova k 1 i k 2, tj. pravu simetričnu s radikalnom osom tih krugova u odnosu na središte duži koja spaja njihove centre. 31. Dati su u ravni E 2 ekscentrični krugovi k 1, k 2 i tačka A. Konstruisati u toj ravni krug k koji sadrži tačku A i ortogonalan je na svakom od krugova k 1 i k 2. Inverzija u odnosu na krug 1. Ako je ψ k inverzija u odnosu na neki krug k(o, r) i A, B bilo koji par tačaka različitih od tačke O, dokazati da je r 2 ψ k (A)ψ k (B) = OA OB AB. 2. Ako su A, B, C, D četiri razne kolinearne tačke ravni E 2 i krug k kome je duž AB prečnik, dokazati da je ψ k (C) = D H(A, B; C, D). 3. Ako u inverziji ψ k : E 2 E 2 tački P / k odgovara tačka P, dokazati da je svaki krug l koji zadovoljava uslove P, P l i l E 2 ortogonalan na krugu k. 4. Neka je l opisani krug ABC koji se nalazi u ravni E 2. Ako su P i Q tačke u kojima medijatrisa m stranice BC seče prave AB i AC, dokazati da je ψ(p ) = Q. 5. Neka je O središte kruga l opisanog oko ABC koji se nalazi u ravni E 2 Ako su B i C tačke polupravih AB i AC takve da je AB AB = AC AC, dokazati da je OA B C. 6. Primenom inverzije konstruisati u ravni E 2 krug k koji sadrži dve date tačke A i B i dodiruje datu pravu p. 7. U ravni E 2 konstruisati krug k koji sadrži datu tačku A i dodiruje dva data kruga k 1 i k U ravni E 2 konstruisati krug k koji dodiruje tri data kruga k 1, k 2, k 3. 8

EUKLIDSKA GEOMETRIJA

EUKLIDSKA GEOMETRIJA EUKLIDSKA GEOMETRIJA zadaci za vežbe AKSIOMATSKO ZASNIVANJE EUKLIDSKE GEOMETRIJE 1. Ako dve razne ravni imaju zajedničku tačku tada je njihov presek prava. Dokazati. 2. Za svake dve prave koje se seku

Διαβάστε περισσότερα

1. APSOLUTNA GEOMETRIJA

1. APSOLUTNA GEOMETRIJA 1. APSOLUTNA GEOMETRIJA Euklidska geometrija izvedena sintetičkim metodom zasniva se na aksiomama koje su podeljene u pet grupa i to: aksiome rasporeda, aksiome incidencije, aksiome podudarnosti, aksiome

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II Sličnost trouglova 1. Neka su dati krugovi k 1 (O 1, r 1 ), k 2 (O 2, r 2 ) i k 3 (O 3, r 3 ) takvi da k 1 dodiruje krug k 2 u tački P, k 2 dodiruje krug k

Διαβάστε περισσότερα

O trouglu. mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš

O trouglu. mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš O trouglu mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš O trouglu 2 O TROUGLU Trougao je nezaobilazna tema kako osnovne tako i srednje škole. O trouglu se skoro sve zna. Navodimo te činjenice.

Διαβάστε περισσότερα

Konstruktivni zadaci. Uvod

Konstruktivni zadaci. Uvod Svaki konstruktivni zadatak ima četri dijela: 1. Analiza 2. Konstrukcija 3. Dokaz 4. Diskusija Konstruktivni zadaci Uvod U analizi pretpostavimo da je zadatak riješen, i na osnovu slike (skice) rješenja,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz predmeta Euklidska geometrija 1

Pismeni ispit iz predmeta Euklidska geometrija 1 Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet Odsjek: Matematika i informatika Zenica, 27.01.2010. Pismeni ispit iz predmeta Euklidska geometrija 1 Zadatak br. 1 a) U oštrouglom trouglu ABC (AC < BC) visina

Διαβάστε περισσότερα

Zbirka zadataka iz geometrije. Elektronsko izdanje

Zbirka zadataka iz geometrije. Elektronsko izdanje Zbirka zadataka iz geometrije . Predrag Janičić ZBIRKA ZADATAKA IZ GEOMETRIJE Sedmo izdanje (treći put ponovljeno četvrto izdanje) Matematički fakultet Beograd, 2007 Autor: dr Predrag Janičić, docent

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Planimetrija. Sličnost trouglova. GF 000 Dužine stranica trougla su 5cm, cm i 8cm. Dužina najduže stranice njemu sličnog

Διαβάστε περισσότερα

Ako dva trougla imaju dvije stranice proporcionalne i podudaran ugao izme du njih tada su ta dva trougla slična.

Ako dva trougla imaju dvije stranice proporcionalne i podudaran ugao izme du njih tada su ta dva trougla slična. Sličnost trouglova i Talesova teorema Definicija sličnosti trouglova Dva trougla ABC i A B C su slična ako su im sva tri ugla redom podudarna i ako su im a odgovarajuće stranice proporcionalne tj. = b

Διαβάστε περισσότερα

Aksiome podudarnosti

Aksiome podudarnosti Aksiome podudarnosti Postoji pet aksioma podudarnosti (tri aksiome podudarnosti za duži + dvije aksiome podudarnosti za uglove) III 1 Za svaku polupravu a sa početnom tačkom A i za svaku duž AB, postoji

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Nacrtne geometrije (drugi semestar)

Zadaci iz Nacrtne geometrije (drugi semestar) Zadaci iz Nacrtne geometrije (drugi semestar) Srdjan Vukmirović August 19, 2003 Aksiome projektivne geometrije P1 Za ma koje 2 tačke A i B postoji tačno jedna prava a = AB kojoj pripadaju tačke A i B.

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Geometrije 4

Zadaci iz Geometrije 4 Zadaci iz Geometrije 4 - za rad na vežbama - 3. maj 2017. 1 Stereometrija 1. Data je kocka ABCDA 1 B 1 C 1 D 1 ivice a. Dokazati da je tetraedar ACB 1 D 1 pravilan i odrediti mu dužinu ivice. 2. Dat je

Διαβάστε περισσότερα

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu: Refleksija S φ u odnosu na pravu kroz koordinatni početak Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu: ( ) ( ) ( ) x cos 2φ

Διαβάστε περισσότερα

Sli cnost trouglova i Talesova teorema

Sli cnost trouglova i Talesova teorema Sli cnost trouglova i Talesova teorema Denicija. Dva trougla ABC i A B C su sli cna ako su im sva tri ugla redom podudarna a i ako su im odgovaraju ce stranice proporcionalne tj. a = b b = c c. Stav 1.

Διαβάστε περισσότερα

Elementarni zadaci iz predmeta Euklidska geometrija 1

Elementarni zadaci iz predmeta Euklidska geometrija 1 Elementarni zadaci iz predmeta Euklidska geometrija 1 Trougao Računanje uglova u trouglu 1. Težišnica i visina iz vrha A u ABC djele ugao α na tri jednaka dijela. Koliki su uglovi trougla ABC. 2. U trouglu

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija II. Elvis Baraković siječnja Tuzla;http://pmf.untz.ba/staff/elvis.barakovic/

Geometrija II. Elvis Baraković siječnja Tuzla;http://pmf.untz.ba/staff/elvis.barakovic/ Geometrija II Elvis Baraković 1 10. siječnja 2018. 1 Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli, Odsjek matematika, Univerzitetska 4 75000 Tuzla;http://pmf.untz.ba/staff/elvis.barakovic/ Sažetak

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijska mesta tačaka i primena na konstrukcije

Geometrijska mesta tačaka i primena na konstrukcije Univerzitet u Nišu Prirodno - matematički fakultet Departman za matematiku Geometrijska mesta tačaka i primena na konstrukcije Master rad Mentor: Prof. dr Mića Stanković Student: Ivana Gavrilović Niš,

Διαβάστε περισσότερα

LEKCIJE IZ ELEMENTARNE GEOMETRIJE

LEKCIJE IZ ELEMENTARNE GEOMETRIJE LEKCIJE IZ ELEMENTARNE GEOMETRIJE BANJA LUKA, 2010. i ii Sadržaj: 1 Prva lekcija 1 1.1 O Euklidovim Elementima................... 1 1.2 Osnovni pojmovi u geometriji................... 3 1.3 Aksiome incidencije

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije

Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Transformacije koordinata tačaka Transformacije koordinata tačaka Pretpostavimo da za bazne

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo

Διαβάστε περισσότερα

9 Elementarni zadaci: Prizma i kvadar

9 Elementarni zadaci: Prizma i kvadar 9 Elementarni zadaci: Prizma i kvadar Elementarna pitanja: 1. Kako glasi formula za računanje površine prizme? 2. Kako glasi formula za računanje zapremine prizme? [V = B H] 3. Kako glasi formula za računanje

Διαβάστε περισσότερα

Sadržaj sveske sa vježbi iz predmeta Euklidska geometrija 1 (akademska 2011/2012.)

Sadržaj sveske sa vježbi iz predmeta Euklidska geometrija 1 (akademska 2011/2012.) Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet Matematika i informatika Sadržaj sveske sa vježbi iz predmeta Euklidska geometrija 1 (akademska 2011/2012.) Sedmica broj 1 i 2 (Osnovi pojmovi iz geometrije) Uvod

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet. Predmet:Metodika nastave i računarstva Tema:Sličnost

Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet. Predmet:Metodika nastave i računarstva Tema:Sličnost Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet Predmet:Metodika nastave i računarstva Tema:Sličnost Profesor Student Nebojša Ikodinović Marina Stanković 270/2011 Anđela Milijašević 132/2011 Datum:15.12.2014

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet. Glava 1 Vektori U mnogim naukama proučavaju se vektorske i skalarne veličine. Skalarna veličina je odred ena svojom brojnom vrednošću u izabranom sistemu jedinica. Takve veličine su temperatura, težina

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 2 Dokazati da se visine trougla seku u jednoj tački ortocentar. 1 Dvostruki vektorski proizvod Važi

Διαβάστε περισσότερα

Euklidska geometrija II (1. dio)

Euklidska geometrija II (1. dio) Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet Odsjek: Matematika i informatika Akademska 2012/2013. (sveska je skinuta sa stranice pf.unze.ba\nabokov U svesci je mogu a pojava grešaka. Za uo ene greške pisati

Διαβάστε περισσότερα

VEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je

VEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je VEKTORI Nenad O. Vesi 1 1 Uvod Odnos vektora AB, jednak je α CD ( AB CD ) = α, ako je AB = αcd. Teorema 1 (TEOREME BLIZANCI) Dat je trougao ABC i ta ke P i Q na pravama BC, CA redom i ta ke R i S na pravoj

Διαβάστε περισσότερα

Racionalni algebarski izrazi

Racionalni algebarski izrazi . Skratimo razlomak Racionalni algebarski izrazi [MM.4-()6] 5 + 6 +. Ako je a + b + c = dokazati da je a + b + c = abc [MM.4-()] 5 6 5. Reši jednačinu: y y y + + = 7 4 y = [MM.4-(4)] 4. Reši jednačinu:

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija

Analitička geometrija 1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Kružni snopovi i transformacije u euklidskom modelu inverzivnog prostora

Kružni snopovi i transformacije u euklidskom modelu inverzivnog prostora Matematički fakultet Univerzitet u Beogradu MASTER RAD Kružni snopovi i transformacije u euklidskom modelu inverzivnog prostora Tomović Siniša Beograd, Januar 2013. Mentor: Dr Zoran Lučić Članovi komisije:

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

PROJEKTIVNA GEOMETRIJA ANALITIČKI PRISTUP

PROJEKTIVNA GEOMETRIJA ANALITIČKI PRISTUP PROJEKTIVNA GEOMETRIJA oktobar 2010. godine ANALITIČKI PRISTUP Homogene koordinate i dvorazmera 1. Tačke 0, i 1 afinog sistema koordinata uzete su redom za bazne tačke A 1 (1 : 0), A 2 (0 : 1) i jedinicu

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Potencija taqke. Duxan uki

Potencija taqke. Duxan uki Potencija taqke Duxan uki Neka su dati krug k i taqka u ravni. Posmatrajmo proizvoljnu pravu l kroz i njene preseqne taqke B i sa krugom k. Proizvod B ne zavisi od izbora prave l. Zaista, ako sa D oznaqimo

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija 18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi

Διαβάστε περισσότερα

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b) TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje između dve tačke Ako su nam date tačke Ax (, y) i Bx (, y ), onda rastojanje između njih računamo po formuli

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija - vežbe

Analitička geometrija - vežbe Analitička geometrija - vežbe Milica Žigić May 25, 2017 1 Pravougli koordinatni sistem i rastojanje izmed u tačaka 1. Na brojnoj osi ucrtati tačke A( 3), B( 8 3 ) i C(0). 2. (a) Na brojnoj osi ucrtati

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

1.1 Tangentna ravan i normala površi

1.1 Tangentna ravan i normala površi Površi. Tangentna ravan i normala površi Zadatak Data je površ r(u, v) = (u cos v, u sin v, a 2 u 2 ), a = const. Ispitati o kojoj se površi radi i odrediti u i v linije. Zadatak 2 Data je površ r(u, v)

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqka gimnazija u Beogradu Vektori. Milivoje Luki

Matematiqka gimnazija u Beogradu Vektori. Milivoje Luki Matematiqka gimnazija u Beogradu 30.01.2007. Vektori Milivoje Luki 1. Linearne kombinacije vektora Vektor v je linearna kombinacija vektora v 1, v 2,..., v n ako postoje skalari (odn. realni brojevi) λ

Διαβάστε περισσότερα

Poenkareov model u hiperboličkoj geometriji

Poenkareov model u hiperboličkoj geometriji Univerzitet u Nišu Prirodno - matematički fakultet Departman za matematiku Poenkareov model u hiperboličkoj geometriji Master rad Mentor: Prof. dr Milan Zlatanović Student: Aleksandra Milovanović Niš,

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Vektori. Ukoliko biste kasnije te godine poželeli da odete iz Beograda na Zlatar, vaš put bi obrazovao vektor b: #slika:

Vektori. Ukoliko biste kasnije te godine poželeli da odete iz Beograda na Zlatar, vaš put bi obrazovao vektor b: #slika: Vektori Zamislite da živite u Beogradu I da želite da odete avionom u Herceg Novi na more. Ukoliko biste povezali trenutno nalazište i željenu destinaciju, obrazovali biste vektor: #slika: Pošto biste

Διαβάστε περισσότερα

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

12 Elementarni zadaci: Računanje površine tijela u ravni i trigonometrija

12 Elementarni zadaci: Računanje površine tijela u ravni i trigonometrija 12 Elementarni zadaci: Računanje površine tijela u ravni i trigonometrija Elementarna pitanja: 1. Nabrojati sve geometriske figure prikazane na slici ispod. [kocka, kvadar, četverostrana piramida, sfera

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu Prirodno matematički fakultet Departman za matematiku

Univerzitet u Nišu Prirodno matematički fakultet Departman za matematiku Univerzitet u Nišu Prirodno matematički fakultet Departman za matematiku Karakteristične krive i površi u Hiperboličkoj geometriji Master rad Student: Vuk Vujović Mentor: dr Milan Zlatanović Niš, septembar

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1. 09.0200 Prvi razred A kategorija Ako je n prirodan broj, dokazati da 3n 2 + 3n + 7 nije kub nijednog prirodnog broja. U trouglu ABC je ABC = 60. Neka su D i E redom preseqne taqke simetrala uglova CAB

Διαβάστε περισσότερα

OTPORNOST MATERIJALA

OTPORNOST MATERIJALA 3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Tehnologija bušenja II

Tehnologija bušenja II INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 1. Vežba V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 1 of 44 Algebra i trigonometrija V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 2 of 44 Jednačine Pitanje: Ako je a = 3b

Διαβάστε περισσότερα

Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I

Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Tatjana Grbić Silvia Likavec Tibor Lukić Jovanka Pantović Nataša Sladoje Ljiljana Teofanov Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I Novi Sad, 009. god.

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Transformacije u 3D i projekcije

Računarska grafika. Transformacije u 3D i projekcije Računarska grafika Transformacije u 3D i projekcije I ove se pretpostavlja konvencija pokretne virtuelne kamere Postoji formalna sličnost sa transformacijama u 2D grafici: oaje se jean član jenačina (a

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Paskalova teorema, pol i polara verzija 2.0:

Paskalova teorema, pol i polara verzija 2.0: askalova teorema, pol i polara verzija 2.0: 10.2.2015. uxan uki Teoreme kojima se ovde bavimo su u stvari tvrđenja iz projektivne geometrije, tako da imaju i dokaze unutar projektivne geometrije. Ipak,

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike Inverzija. Milivoje Luki

Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike Inverzija. Milivoje Luki Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike 10.12.2005. Inverzija Milivoje Luki milivoje.lukic@gmail.com Inverzija sa centrom O i polupreqnikom r je preslikavanje ψ O,r : E 2 \{O} E 2

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 { fiziqka hemija

Matematika 1 { fiziqka hemija UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET Matematika 1 { fiziqka hemija Vektori Tijana Xukilovi 29. oktobar 2015 Definicija vektora Definicija 1.1 Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih dui koje imaju

Διαβάστε περισσότερα

Primene kompleksnih brojeva u geometriji

Primene kompleksnih brojeva u geometriji Primene kompleksnih brojeva u geometriji Radoslav Dimitrijević 07.1.011. 1 Neki osnovni geometrijski pojmovi 1.1. Rastojanje izmed u tačaka Neka su tačke A i B u kompleksnoj ravni odred ene kompleksnim

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

, 81, 5?J,. 1o~,mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pten:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M. J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost. 00200 Prvi razred A kategorija Neka su a 1 < a 2 < < a n dati realni brojevi. Na i sve realne brojeve x za koje je izraz x a 1 + x a 2 + + x a n najmanji. Na i sve trojke međusobno razliqitih dekadnih cifara

Διαβάστε περισσότερα

2.7. DEVET RJEŠENJA JEDNOG ZADATKA IZ GEOMETRIJE *)

2.7. DEVET RJEŠENJA JEDNOG ZADATKA IZ GEOMETRIJE *) .7. DEVET RJEŠENJ JEDNOG ZDTK IZ GEOMETRIJE *) Riječ je o sljedećem zadatku iz geometrije: Oko jednakostraničnog trougla Δ opisana je kružnica. Dokazati da svaka tačka M luka ima osobinu M+ M = M. Daćemo

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Viša Geometrija 1. Vedad Pašić. Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli

Viša Geometrija 1. Vedad Pašić. Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli Viša Geometrija 1 Vedad Pašić Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Tuzli 1 Sva prava zadržana. Svako objavljivanje, štampanje ili umnožavanje zahtjeva odobrenje autora 2 Predmet: Viša geometrija

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα