Linearna algebra Materijali za nastavu iz Matematike 1

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Linearna algebra Materijali za nastavu iz Matematike 1"

Transcript

1 Linearna algebra Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 40

2 Uvod Matrica: matematički objekt koji se sastoji od brojeva koji su rasporedeni u retke i stupce zapisuje se u obliku pravokutne sheme, a brojeve od kojih se sastoji zovemo elementima matrice Matrica A sa m redaka, n stupaca i s elementima a ij zapisuje se kao a 11 a a 1n a 21 a a 2n A = a m1 a m2... a mn Takvu matricu zovemo m n matrica, što zapisujemo A M m,n 2 / 40

3 Uvod matricu sa samo jednim retkom zovemo matrica redak ili jednoretčana matrica matricu sa samo jednim stupcem zovemo matrica stupac ili jednostupčana matrica ako je broj redaka jednak broju stupaca kažemo da je A kvadratna matrica reda n i zapisujemo A M n Primjer [ ] 2 3 / 40

4 Uvod Jednakost matrica: matrica A je jednaka matrici B ako imaju isti broj redaka i isti broj stupaca i za njihove elemente vrijedi a ij = b ij, i, j. Svaki element jedne matrice jednak je odgovarajućem elementu druge matrice. Nul-matrica je matrica čiji je svaki element jednak nuli. Dijagonalna matrica je kvadratna matrica za koju vrijedi ( i j)(a ij = 0) Jedinična matrica je dijagonalna matrica kojoj su svi elementi na dijagonali jednaki 1. Označavamo je sa I ili E. Primjer / 40

5 Operacije s matricama Zbrajanje matrica Neka su A, B M m,n. Matricu C M m,n s elementima c ij = a ij + b ij, i, j zovemo zbrojem matrica A i B i pišemo C = A + B. Primjer [ ] [ ] = Svojstva operacije zbrajanja: [ ] = [ 3 3 ] A + (B + C) = (A + B) + C asocijativnost 2 A + B = B + A komutativnost 5 / 40

6 Operacije s matricama Množenje matrica sa skalarom matrica se množi sa skalarom (brojem) tako da se svaki element matrice pomnoži s tim brojem, ka = B, gdje je b ij = ka ij, i, j. Primjer A = A = = Svojstva operacije množenja matrica sa skalarom: 1 c(a + B) = ca + cb distributivnost množenja prema zbrajanju 2 (k + l)a = ka + la distributivnost množenja prema zbrajanju 3 (kl)a = k(la) 6 / 40

7 Operacije s matricama Transponiranje matrica Neka je A M m,n. Matrica A T M n,m naziva se transponirana matrica matrici A, ako je svaki redak od A T jednak odgovarajućem stupcu matrice A. Primjer A = AT = Svojstva operacije transponiranja matrica: 1 (A T ) T = A 2 (A + B) T = A T + B T 3 (AB) T = B T A T 7 / 40

8 Zadaci Zadatak 2 2 Ako je A = 3 4, B = 5 6 (a) 3A + B T (b) 2A T + 3B. Zadatak [ ] odredite Odredite matricu X za koju vrijedi 2A 3X = B, ako je A = [ ] 5 2 B =. 1 3 [ ] 2 1, / 40

9 Zadaci Zadatak Odredite matricu X koja zadovoljava uvjet 3A + 2X = I, gdje je I jedinična matrica, a A = Zadatak [ ] Odredite X iz uvjeta 2A X = C, ako je A = i [ ] C = / 40

10 Operacije s matricama Množenje matrica Neka je A M m,n i B M n,p. Produkt matrica A i B je matrica C M m,p kojoj su elementi odredeni formulom c ij = n a ik b kj, 1 i m, 1 j p. k=1 Produkt matrica A i B definiran je samo onda kad je broj stupaca matrice A jednak broju redaka matrice B. Za takve dvije matrice kažemo da su ulančane. Zadatak Odrediti m, n N iz uvjeta (a) A 3,4 B 4,5 = C m,n (b) A 2,3 B m,n = C 2,6 10 / 40

11 Zadaci Zadatak Izračunajte produkt matrica A B i B A, ako postoji, za: [ ] (a) A =, B = [ ] [ ] (b) A =, B = [ ] (c) A = , B = [ ] (d) A =, B = / 40

12 Operacije s matricama Svojstva množenja matrica 1 A(B + C) = AB + AC 2 (B + C)A = BA + CA 3 A(BC) = (AB)C 4 k(ab) = (ka)b = A(kB) Uočimo: ne vrijedi zakon komutativnosti postoje matrice A i B za koje produkt A B postoji, a B A ne postoji, ili obratno postoje matrice A i B za koje vrijedi A B = 0 iako ni A ni B nisu nul-matrice. 12 / 40

13 Polinom matrice Ako je A kvadratna matrica, izraz P n (A) = a n A n + a n 1 A n a 0 I je polinom matrice A. Ako je P n (A) nul-matrica, onda A zovemo nul-točkom polinoma P n (x). Zadatak Dokažite da je A nul-točka polinoma P 2 (x) = x 2 4x 5, ako je A = / 40

14 Determinanta matrice Kvadratnoj matrici A reda n pridružujemo broj koji nazivamo determinanta matrice A, a računamo ga na sljedeći način: A = [ [ ] ] a11 a a 11, det(a) = a11 A = 12, det(a) = a a 21 a 11 a 22 a 12 a Za matrice reda većeg od 2 koristimo razvoj determinante po retku ili stupcu koji se još naziva i Laplaceov razvoj determinante. 14 / 40

15 Laplaceov razvoj determinante Laplaceov razvoj determinante n > 2 : A M n, a 11 a a 1n a 21 a a 2n det(a) =..... =. a n1 a n2... a nn n a ij A ij i=1 }{{} razvoj po j-tom stupcu = n a ij A ij j=1 }{{} razvoj po i-tom retku A ij nazivamo algebarski komplement A ij = ( 1) i+j M ij M ij se naziva minora, to je determinanta matrice nižeg stupnja koja se dobiva izostavljanjem i-tog retka i j-tog stupca. 15 / 40

16 Primjer Primjer Izračunajte det(a) ako je [ ] 2 1 (a) A = ; 3 5 [ ] cos α sin α (b) A =. sin α cos α Primjer Izračunajte det(a) ako je A = (a) razvijajući po 1. retku; (b) razvijajući po 2. stupcu. 16 / 40

17 Sarrusovo pravilo Samo za determinante 3. reda vrijedi tzv. Sarrusovo pravilo pomoću kojeg možemo brže izračunati determinantu. = a 11 a 22 a 33 + a 12 a 23 a 31 + a 13 a 21 a 32 a 13 a 22 a 31 a 11 a 23 a 32 a 12 a 21 a 33 Primjer Prethodni primjer riješite koristeći Sarrusovo pravilo. 17 / 40

18 Svojstva determinanti det(a T ) = det(a). Ako u determinanti zamijenimo dva retka (stupca), determinanta mijenja predznak. Ako matrica ima dva jednaka retka ili stupca, onda je njena determinanta jednaka 0. Ako se jedan redak (stupac) determinante pomnoži skalarom, onda se cijela determinanta množi tim skalarom. Ako matrica ima redak ili stupac sastavljen od samih nula, onda je njena determinanta jednaka 0. Determinanta trokutaste matrice (matrica kojoj su elementi iznad ili ispod dijagonale jednaki 0) jednaka je produktu elemenata na dijagonali. 18 / 40

19 Svojstva determinanti Ako nekom retku (stupcu) matrice dodamo neki drugi redak (stupac) pomnožen sa skalarom, vrijednost determinante se neće promijeniti. Binet-Cauchy teorem: det(ab) = det(a) det(b). Zadatak Ako je D = (a) Izračunajte M 23, M 33, A 23, A 33. (b) Koristeći svojstva izračunajte D. 19 / 40

20 Zadatak Izračunajte: Zadatak Izračunajte: (a) , (b) (a) , (b) / 40

21 Elementarne transformacije matrice Elementarne transformacije nad retcima (stupcima): 1 Zamjena dva retka (stupca) 2 Množenje retka (stupca) skalarom različitim od nule 3 Dodavanje nekog retka (stupca) nekom drugom retku (stupcu) Napomena Posljedica uzastopne primjene transformacije (3) je dodavanje nekom retku (stupcu) linearne kombinacije ostalih redaka (stupaca), što ćemo takoder smatrati elementarnom transformacijom. 21 / 40

22 Rang matrice Matrica A reda n je regularna ako je det(a) 0. Ako je det(a) = 0 kažemo da je A singularna. Rang matrice A M m,n jednak je maksimalnom broju linearno nezavisnih redaka (stupaca) matrice A. Posljedica: r(a) = r(a T ) Nul-matrica ima rang 0. Za A M m,n je r(a) min{m, n}. Ako je A M n i det(a) 0, onda je r(a) = n. 22 / 40

23 Ekvivalentne matrice Za dvije matrice istog tipa kažemo da su ekvivalentne ako imaju isti rang, to jest A, B M m,n : A B r(a) = r(b). Teorem Ako su A i B ekvivalentne, onda se matrica B može dobiti pomoću elementarnih transformacija matrice A. Primjenom elementarnih transformacija zadane matrice, matricu možemo svesti na trapezoidni ili na trokutasti oblik. Iz tih oblika se lako odreduje rang matrice. 23 / 40

24 Zadaci Zadatak Dokažite da su matrice A = odredite njihov rang. [ ] i B = regularne i Zadatak [ ] Dokažite da su matrice A = i B = singularne i odredite njihov rang. 24 / 40

25 Zadaci Zadatak Odredite rang matrice A = Zadatak Odredite rang matrica: (a) A = , (b) B = / 40

26 Definicija i svojstva inverzne matrice Matrica A 1 je inverzna matrica kvadratne matrice A ako je A A 1 = A 1 A = I, gdje je I jedinična matrica. Teorem Inverzna matrica A 1 postoji ako i samo ako je matrica A regularna (det(a) 0). Svojstva inverzne matrice: 1 (AB) 1 = B 1 A 1 2 (A 1 ) 1 = A 3 (ka) 1 = 1 k A 1, k 0 4 det(a 1 ) = 1 det(a) 26 / 40

27 Odredivanje inverzne matrice Inverznu matricu možemo odrediti na dva načina: (I) (Gaussov postupak) pomoću elementarnih transformacija samo nad retcima [A I ] [I A 1 ] (II) (Kramerovo pravilo) A 1 = 1 det(a) A = A 11 A A 1n 1 det(a) A 21 A A 2n A n1 A n2... A nn gdje je A adjungirana matrica, A ij algebarski komplement matrice. T 27 / 40

28 Zadaci Inverz za opću matricu drugog reda: [ ] 1 a b = c d 1 ad cb [ ] d b, ad cb 0 c a Zadatak Neka je A = Odredite A 1 na oba načina Zadatak Neka je A = Odredite A / 40

29 Matrične jednadžbe Matrične jednadžbe su jednadžbe oblika A X = B ili X A = B, gdje su A i B zadane, poznate matrice, a X je matrica nepoznanica. Riješavamo ih množenjem s desna ili lijeva inverznom matricom A 1, ako je A regularna matrica. Ako A nije regularna (det(a) = 0), onda jednadžba ili nema rješenja ili ima beskonačno mnogo rješenja. OPREZ! Množenje matrica nije komutativno. Važno je da li se množi s desna ili s lijeva! 29 / 40

30 Zadaci Zadatak Riješite matrične jednadžbe: [ ] [ ] (a) A X = B, ako je A =, B = [ ] [ ] (b) X A = B, ako je A =, B = [ ] [ (c) A X B = C, ako je A =, B = (d) A X (B I ) = C, ako je A = 0 2 1, B = C = ], C = [ ] 2 3, 2 1 [ ] / 40

31 Uvod Primjer U nekom kavezu su zečevi i patke. Ako znamo da u kavezu ima 35 glava i 94 noge, odredite broj zečeva u kavezu. Metode rješavanja: 1 Metoda suprotnih koeficijenata 2 Metoda komparacije 3 Metoda supstitucije 4 Grafička metoda 31 / 40

32 Matrični zapis sustava linearnih jednadžbi Sustav od m jednadžbi s n nepoznanica a 11 x 1 + a 12 x a 1n x n = b 1 a 21 x 1 + a 22 x a 2n x n = b 2... a m1 x 1 + a m2 x a mn x n = b m Uvodenjem matrice sustava A R m n, vektora rješenja x R n i vektora desne strane sustava b R m sustav prelazi u matrični problem a a 1n x 1 b 1 a a 2n x 2 Ax = b, to jest.... = b 2. a m1... a mn x n b m 32 / 40

33 Rješenja linearnih sustava Rješenje sustava je svaka n torka koja zadovoljava svaku jednadžbu sustava. Sustav linearnih jednadžbi je: nerješiv (nema rješenje) rješiv: ima jedinstveno rješenje (odreden sustav) ima beskonačno mnogo rješenja (neodreden sustav) 33 / 40

34 Kronecker-Capellijev teorem Teorem (Kronecker-Capellijev teorem) Sustav ima rješenje ako i samo ako je rang matrice sustava jednak rangu proširene matrice, tj. r(a) = r(a b), gdje je a a 1n b 1 a a 2n b 2 [A b] =..... a m1... a mn b m Ako je r(a) = r(a b) = n, (n je broj nepoznanica), onda sustav ima jedinstveno rješenje. 34 / 40

35 Homogeni i nehomogeni sustavi Sustav čija je matrična jednadžba oblika Ax = b, b različit od nul-vektora, zove se nehomogen sustav. Sustav kod kojeg je vektor desne strane nul-vektor, to jest čija je matrična jednadžba oblika Ax = 0, zove se homogen sustav. Za homogen sustav vrijedi: Kako je r(a) = r(a b) sustav uvijek ima rješenja. Ako je r(a) = n, sustav ima samo trivijalno rješenje. Ako je r(a) < n, sustav ima rješenja. x 1 = x 2 = = x n = 0 je trivijalno ili nul-rješenje. Ako je matrica A regularna (to jest det(a) 0) sustav ima samo trivijalno rješenje. 35 / 40

36 Metode rješavanja Opći postupak za rješavanje sustava je Gaussov postupak (korištenje elementarnih transformacija matrice samo nad retcima). Ako je matrica sustava regularna (to jest, det(a) 0), onda se sustav može rješiti tzv. Cramerovim pravilom: x i = D i D, gdje je D = det(a), D i determinanta koja se dobiva iz D kada se i-ti stupac zamijeni stupcem desne strane tj. b 1. b n. množenjem sa inverznom matricom A 1 pa dobijemo matričnu jednadžbu X = A 1 b. 36 / 40

37 Zadaci Zadatak Riješite sustave linearnih jednadžbi: (a) (c) x + 2y = 3 2x y = 1 x 2y + z = 1 2x y + z = 2 3x 3y + 2z = 3 (b) x 2y + 3z = 0 x + y 4z = 10 3x 3y z = 13 (d) x + 2y + 3z = 3 2x + z = 2 x + 2y z = 3 x + 2y + 12z = 1 37 / 40

38 Zadaci Zadatak Riješite sustave linearnih jednadžbi: (a) 2x y z = 1 3x + y + 2z = 2 x + 2y + 3z = 1 (b) 2x y = 0 x + y = 0 (c) x + y + z = 6 2x y + z = 3 3x + y z = 2 (d) x + y + 3z = 1 x + y + z = 5 (e) 2x y + 3z = 0 x + 2y 5z = 0 3x + y 2z = 0 38 / 40

39 Zadatak Riješite sustave linearnih jednadžbi: (a) (b) (c) 3x 1 2x 2 + x 3 + 2x 4 = 1 5x 1 x 2 + 3x 3 x 4 = 3 2x 1 + x 2 + 2x 3 3x 4 = 4 3x 1 2x 2 + x 3 + 2x 4 = 1 5x 1 x 2 + 3x 3 x 4 = 5 2x 1 + x 2 + 2x 3 3x 4 = 4 2x 1 x 2 + x 3 x 4 = 0 2x 1 x 2 3x 4 = 0 3x 1 x 3 + x 4 = 0 2x 1 + 2x 2 2x 3 + 5x 4 = 0 39 / 40

40 Zadatak U ovisnosti o parametru a R riješiti sustave: (a) x + y z = 0 2x y + z = 1 2x + ay 2z = 2 (b) 2x 1 + 3x 2 x 3 + x 4 = 1 x 1 x 2 + 2x 3 x 4 = a 3x 1 + 2x 2 + x 3 = 4 40 / 40

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Linearna algebra

Riješeni zadaci: Linearna algebra Riješeni zadaci: Linearna algebra Matrice Definicija Familiju A od m n realnih (kompleksnih) brojeva a ij, i 1,, m, j 1,, n zapisanih u obliku pravokutne tablice a 11 a 12 a 1n a 21 a 22 a 2n A a m1 a

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima

UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima UVOD Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima u svrhu lakšeg praćenja i boljeg razumijevanja predavanja iz kolegija matematika. Ovi materijali čine suštinu nastavnog gradiva pa, uz obaveznu literaturu,

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Geologija, Znanost o okolišu Matematika 1

Geologija, Znanost o okolišu Matematika 1 1 Algebra matrica 11 Osnovni pojmovi Definicija 1 Neka su m i n prirodni brojevi Niz elemenata (a 11, a 12,, a 1n, a 21, a 22,, a 2n,, a m1, a m2,, a mn R m n posloženih u pravokutnu shemu A = a 11 a 12

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA MATEMATIKA. By Štreberaj ID: 10201

MATEMATIKA MATEMATIKA. By Štreberaj ID: 10201 MATEMATIKA MATEMATIKA By Štreberaj 1 ID: 10201 Ovo je samo pregled, a cijela skripta (44 str.) te čeka u našoj SKRIPTARNICI! 1 Bok! Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

4 Matrice i determinante

4 Matrice i determinante 4 Matrice i determinante 32 4 Matrice i determinante Definicija 1 Pod matricom tipa (formata) m n nad skupom (brojeva) P podrazumevamo funkciju koja preslikava Dekartov proizvod {1, 2,, m} {1, 2,, n} u

Διαβάστε περισσότερα

Matrice Definicija i primjeri matrica

Matrice Definicija i primjeri matrica 1 Matrice 1Definicijaiprimjerimatrica 1 2Operacijesmatricama 6 3 Algebramatrica 8 4 Matrična jednadžbaiinverzna matrica 14 5 Algebarskestrukture 17 6Blokmatrice 20 11 Definicija i primjeri matrica Matrice

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1 LEKCIJE IZ MATEMATIKE Ivica Gusić Lekcija 6 Linearni sustavi i njihovo rješavanje Lekcije iz Matematike. 6. Linearni sustavi i njihovo rješavanje I. Naslov i objašnjenje naslova U lekciji se obradjuje

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Elementarne funkcije

4.1 Elementarne funkcije . Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

Matrice i sustavi linearnih jednadžbi, inverzi i determinante, svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori

Matrice i sustavi linearnih jednadžbi, inverzi i determinante, svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori Matrice i sustavi linearnih jednadžbi, inverzi i determinante, svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori Franka Miriam Brückler Matrični zapis sustava linearnih jednadžbi Neka je dano n nepoznanica x

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

5 Sistemi linearnih jednačina. a 11 x 1 + a 12 x a 1n x n = b 1 a 21 x 1 + a 22 x a 2n x n = b 2.

5 Sistemi linearnih jednačina. a 11 x 1 + a 12 x a 1n x n = b 1 a 21 x 1 + a 22 x a 2n x n = b 2. 5 Sistemi linearnih jednačina 47 5 Sistemi linearnih jednačina U opštem slučaju, pod sistemom linearnih jednačina podrazumevamo sistem od m jednačina sa n nepoznatih x 1 + a 12 x 2 + + a 1n x n = b 1 a

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Matrica se definiše kao niz brojeva (ili algebarskih simbola) smještenih u redove i kolone.

Matrica se definiše kao niz brojeva (ili algebarskih simbola) smještenih u redove i kolone. Matrice Uvod u matrice i vektore Pretpostavite da ste odgovorni za iznajmljivanje automobila zaposlenicima svoje firme Sedmični najmovi za različite veličine automobila su: kompaktni 9KM, srednji 60KM,

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 Skripta za seminar. Miroslav Jerković

Matematika 1 Skripta za seminar. Miroslav Jerković Matematika Skripta za seminar Miroslav Jerković Matematika - seminar ii Sadržaj Realni i kompleksni brojevi. Realni brojevi............................... Kompleksni brojevi............................3

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. Inverzna matrica

Determinante. Inverzna matrica Determinante Inverzna matrica Neka je A = [a ij ] n n kvadratna matrica Determinanta matrice A je a 11 a 12 a 1n a 21 a 22 a 2n det A = = ( 1) j a 1j1 a 2j2 a njn, a n1 a n2 a nn gde se sumiranje vrši

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: 2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1. Ivan Slapničar Josipa Barić. Zbirka zadataka.

MATEMATIKA 1. Ivan Slapničar Josipa Barić. Zbirka zadataka. Ivan Slapničar Josipa Barić Marina Ninčević MATEMATIKA Zbirka zadataka http://wwwfesbunisthr/mat Sveučilište u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, rujan 08 Sadržaj Popis

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 Skripta za seminar. Miroslav Jerković

Matematika 1 Skripta za seminar. Miroslav Jerković Matematika Skripta za seminar Miroslav Jerković Matematika - seminar ii Sadržaj Realni i kompleksni brojevi. Realni brojevi............................... Kompleksni brojevi............................

Διαβάστε περισσότερα

Vježbe uz kolegij Matematika

Vježbe uz kolegij Matematika Vježbe uz kolegij Matematika Sadržaj LINEARNA ALGEBRA. Uvod i pojam matrice....................... Tipovi matrica........................... Transponirane i simetrične matrice............... 8.4 Vektorski

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1

Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1 Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 32 Podsjetnik teorije skupova Operacije sa skupovima: A B = {x : x A x B} A B = {x : x A

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima. M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Prikaz sustava u prostoru stanja

Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

1 Obične diferencijalne jednadžbe

1 Obične diferencijalne jednadžbe 1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda s konstantnim koeficijentima Diferencijalne jednadžbe oblika y + ay + by = f(x), (1) gdje su a i b realni brojevi a f

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

4. Sustavi linearnih jednadžbi. Definicija Linearna jednadžba nad poljem F u nepoznanicama x 1, x 2,

4. Sustavi linearnih jednadžbi. Definicija Linearna jednadžba nad poljem F u nepoznanicama x 1, x 2, 4 Sustavi linearnih jednadžbi 4 Rješivost i struktura skupa rješenja Definicija 4 Linearna jednadžba nad poljem F u nepoznanicama x, x 2,, x n je jednadžba oblika a x + a 2 x 2 + + a n x n = b pri čemu

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra. Mirko Primc

Linearna algebra. Mirko Primc Linearna algebra Mirko Primc Sadržaj Dio 1. Linearna algebra 1 7 Poglavlje 1. Rješavanje sistema linearnih jednadžbi 9 1. Sistemi linearnih jednadžbi 9 2. Trokutasti sistemi jednadžbi 11 3. Gaussova metoda

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne definicije i rezultati iz Uvoda u linearnu algebru

Osnovne definicije i rezultati iz Uvoda u linearnu algebru Osnovne definicije i rezultati iz Uvoda u linearnu algebru (0.01) Simetrije Neka je A = [a ij ] kvadratna matrica (matrica oblika n n). a) Za A kažemo da je simetrična matrica kadgod je A = A, tj. kadgod

Διαβάστε περισσότερα

Vježbe uz kolegij Matematika

Vježbe uz kolegij Matematika Vježbe uz kolegij Matematika Sadržaj LINEARNA ALGEBRA. Uvod i pojam matrice....................... Tipovi matrica...........................3 Transponirane i simetrične matrice............... 8.4 Vektorski

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 { fiziqka hemija

Matematika 1 { fiziqka hemija UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET Matematika 1 { fiziqka hemija Vektori Tijana Xukilovi 29. oktobar 2015 Definicija vektora Definicija 1.1 Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih dui koje imaju

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1 LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1 Ivica Gusić Lekcija 4 Algebra matrica. Inverzna matrica. Determinanta Lekcije iz Matematike 1. 4. Algebra matrica. Inverzna matrica. Determinanta I. Naslov i obja²njenje naslova

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra i geometrija

Linearna algebra i geometrija Univerzitet u Sarajevu Elektrotehni ki fakultet Linearna algebra i geometrija predavanja Sarajevo, septembar 2012. Sadrºaj Sadrºaj ii 1 Uvod 1 2 Matrice i determinante 2 2.1 Pojam matrice..........................

Διαβάστε περισσότερα

Zbirka zadataka iz matematike

Zbirka zadataka iz matematike Zbirka zadataka iz matematike Kristina Devčić Božidar Ivanković Nataša Kapetanović 8. studenog 0. Uvod Vježbe su tijekom dugog niza održavanja nadopunjavane. Osnovu vježbi napravila je Nataša Kapetanović,

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNI PROSTORI

LINEARNI PROSTORI 7 4 Pokažite da je matrica cos α e iβ sin α e iβ sin α cos α unitarna za sve α, β R Ispitajte ima li linearni sistem samo trivijalno rješenje 3 5 3 4 x x x 3 = 3 Nadite opće rješenje problema y = Ay, gdjejea

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI IZ MATEMATIKE

RIJEŠENI ZADACI IZ MATEMATIKE RIJEŠENI ZADACI IZ MATEMATIKE Ovi zadaci namijenjeni su studentima prve godine za pripremu ispitnog gradiva za kolokvije i ispite iz matematike. Pripremljeni su u suradnji i po uputama predmetnog nastavnika

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1 LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1 Ivica Gusić Lekcija 3 Zapis nekih transformacija ravnine i prostora - pojam matrice i linearnog operatora Lekcije i Matematike 1. 3. Zapis nekih transformacija ravnine i prostora

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda

Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda VJEŽBE IZ MATEMATIKE 2 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 13 Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda U ovoj lekciji vježbamo rješavanje jedne klase običnih

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Matrice linearnih operatora i množenje matrica. Franka Miriam Brückler

Matrice linearnih operatora i množenje matrica. Franka Miriam Brückler Matrice linearnih operatora i množenje matrica Franka Miriam Brückler Kako je svaki vektorski prostor konačne dimenzije izomorfan nekom R n (odnosno C n ), pri čemu se ta izomorfnost očituje odabirom baze,

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα