Matura iz grčkog jezika za klasične gimnazije Ispitni katalog za državnu maturu iz grčkog jezika
Članovi stručne radne skupine za pripremu ispita iz grčkog jezika: Inga Fröbe Naprta, prof., Klasična gimnazija, Zagreb voditeljica SRS-a Zdravka Martinić-Jerčić, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb - zamjenica voditeljice Koraljka Crnković, prof., Privatna klasična gimnazija, Zagreb Ivana Marijanović, prof., I gimnazija Split Ninoslav Zubović, prof., Filozofski fakultet, Zagreb 2
SADRŽAJ 1. UVOD...4 2. OPĆI CILJEVI ISPITA...5 3. OBRAZOVNI ISHODI SPECIFIČNI CILJEVI...6 4. STRUKTURA ISPITA Tablica specifikacije testa...8 4.1. RAZUMIJEVANJE JEZIKA...9 4.2. UPORABA JEZIKA...10 4.3. VOKABULAR...11 4.4. CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST...12 5. TEHNIČKI OPIS ISPITA...13 6. OPIS BODOVANJA I OCJENJIVANJE...14 7. PRIMJER TESTA I KLJUČ ZA ODGOVORE...15 8. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT...42 9. LITERATURA...43 10. DODACI...46 10. 1. VOKABULAR...46 10.2. TABLICE GLAGOLA...68 3
1. UVOD Ovaj tekst je ispitni katalog za državnu maturu iz grčkog jezika koja će se održati 2009. godine. Svrha je ispitnog kataloga pomoći nastavnicima, roditeljima i učenicima da se upoznaju s pojedinostima prve državne mature iz grčkog jezika. Državnom se maturom želi provjeriti kako su i koliko učenici sposobni koristiti se znanjima i vještinama iz grčkog jezika, koje su stjecali i razvijali tijekom klasičnog gimnazijskog obrazovanja. Ispit iz grčkog jezika na državnoj maturi jednak je za sve učenike klasičnih gimnazija bez obzira na to jesu li pohađali program nastavljača (6 godina učenja) ili početnika (4 godine učenja). Ispit iz grčkog jezika je pisani ispit i temelji se na važećem nastavnom programu iz grčkog jezika za klasične gimnazije. Provjeravaju se znanja i kompetencije učenika zasnovane na Okvirnom planu i programu grčkog jezika za klasične gimnazije u funkciji rasterećenja učenika. 4
2. OPĆI CILJEVI ISPITA Grčki jezik je ključan predmet u klasičnom obrazovanju kojim se razvija poznavanje strukture jezika, logičkog mišljenja, jezične kompetencije, te trajnih vrijednosti antičke civilizacije i kulture. Tijekom četiri godine učenja obuhvaćena su i ostvaruju se dva nastavna područja: grčki jezik i književnost, te civilizacija i kultura antičke Grčke. Oba se nastavna područja isprepliću i dopunjuju. Na kraju gimnazijskog školovanja temeljem nastave na predmetu grčki jezik učenik: može pravilno pisati i čitati grčki poznaje, razumije i primjenjuje gramatičke kategorije u grčkom jeziku poznaje osnovne sintaktičke elemente grčkog teksta može analizirati i razumjeti osnovnu poruku nekog originalnog grčkog teksta (prema propisanom programu) može prevesti neki originalni grčki tekst (prema propisanom programu) može razlikovati književna djela i tekstove prema dijalektu, razdoblju i autoru poznaje i razumije osnove antičke grčke civilizacije poznaje i razumije književno-povijesna razdoblja grčke književnosti i osobitosti pojedinih autora prepoznaje trajne vrijednosti antičke civilizacije i književnosti, te njezin utjecaj na razvoj europske civilizacije i književnosti može logički i kritički razmišljati, povezivati i prepoznavati vrijednosti grčkog jezika i književnosti, te antičke civilizacije i kulture 5
3. OBRAZOVNI ISHODI SPECIFIČNI CILJEVI GRČKI JEZIK A. JEZIČNI ISHODI Što učenik na kraju 4. razreda treba znati, razumjeti i moći učiniti: 1. Fonetika Pravilno pisati i čitati grčki tekst Pravilno naglašavati svaku grčku riječ prema pravilima o naglašavanju Prepoznati glasovne promjene (prijevoj, naknadno produljivanje, asimilaciju) Primjenjivati pravila o stezanju vokala Primjenjivati osnovne zakonitosti prozodije i metrike Prepoznati metričke sheme heksametra, elegijskog distiha i jampskog trimetra 2. Morfologija Prepoznati sve vrste riječi Razlikovati kategorije nominalnog sustava (članove, padeže, rodove, brojeve i stupnjeve komparacije) Razlikovati deklinacije po nastavcima Razlikovati različite stupnjeve komparacije i Razlikovati sve vrste zamjenica Razlikovati glavne, redne i priložne brojeve Razlikovati kategorije i oblike glagolskog sustava (lice, broj, način, vrijeme, aspekt i dijatezu, participe i infinitive) Razlikovati tematsku od atematske konjugacije Razlikovati i upotrijebiti sve oblike tematske i atematske konjugacije (prezentska, futurska, aorisna, perfektna i pasivna osnova) 3. Sintaksa Prepoznati sve dijelove rečenice Prepoznati različite vrste participa i pravilno ih prevesti Prepoznati različite vrste konjunktiva i optativa 6
u nezavisnim rečenicama i pravilno ih prevesti Prepoznati vrste nezavisno složenih rečenica i pravilno ih prevesti Prepoznati vrste zavisno složenih rečenica i pravilno ih prevesti Prepoznati rečenične konstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom i genitiva apsolutnog i pravilno ih prevesti Uz pomoć riječnika prevesti jednostavniji originalni grčki tekst pisaca propisanih programom (Ksenofont, Demosten, Homer, Herodot, liričari, filozofi, tragici Eshil, Sofoklo, Eurirpid) B.IZVANJEZIČNI ISHODI 1. Civilizacija Navesti i opisati likove i priče iz grčke mitologije Navesti i objasniti osnovne pojmove grčke religije Opisati najvažnije događaje grčke povijesti Opisati društvene i kulturne prilike iz pojedinih razdoblja grčke povijesti Navesti osnovne pojmove svakodnevnog privatnog i društvenog života Grka (opisati svakodnevni privatni i društveni život Grka) 2. Književnost Navesti i objasniti periodizaciju grčke književnosti Navesti i objasniti osnovne karakteristike pojedinih književnih vrsta (epika, lirika, historiografija, retorika, filozofija, drama) Navesti podatke o životu i djelu najistaknutijih predstavnika pojedinih književnih vrsta Prepoznati glavne stilske karakteristike autora propisanih programom 7
4. STRUKTURA ISPITA Tablica specifikacije testa Test na državnoj maturi iz grčkog jezika u školskoj godini 2008./2009. traje 90 minuta bez prekida i sastoji se od četiri područja ispitivanja: razumijevanje jezika uporaba jezika vokabular civilizacija i književnost Test sadrži različite tipove zadataka zatvorenog i otvorenog tipa. Zadatci područje Zadatci zatvorenog i otvorenog tipa * razumijevanje jezika uporaba jezika vokabular civilizacija i književnost ukupno 39 32 7 22 100 Ukupno 39 32 7 22 100 * višestruki izbor, povezivanje i sređivanje, dopunjavanje, kratki odgovor i sl. 8
4.1. RAZUMIJEVANJE JEZIKA Cilj Ovim dijelom ispita provjerava se razina razumijevanja pročitanog teksta, dijela teksta ili rečenice. Kompetencije - razumijevanje sadržaja teksta - znanje i vještina u analizi rečenice - prepoznavanje sintaktičkih elemenata rečenice - određivanje glagolskih oblika - prepoznavanje metričkih zakonitosti - prepoznavanje ispravnog prijevoda rečenice - sposobnost povezivanja i razumijevanja strukture grčke rečenice Tipovi zadataka: Razumijevanje jezika provjerava se u ispitu zadatcima zatvorenog tipa i to: - zadatcima višestrukog izbora - zadatcima povezivanja i pridruživanja Razumijevanje jezika provjerava se u ispitu zadatcima otvorenog tipa i to: - zadatcima kratkih odgovora Zadatak Kompetencija Tip zadatka Broj pitanja Broj bodova 1.-5. razumijevanje sadržaja teksta 6.-9. prepoznavanje sintaktičkih elemenata rečenice 10.-13. određivanje glagolskih oblika 14.-17. znanje i vještina u analizi rečenice 18.-20. prepoznavanje ispravnog prijevoda rečenice 21.-22. prepoznavanje metričkih zakonitosti 23.-26. sposobnost povezivanja i razumijevanja strukture grčke rečenice 27.-30. prepoznavanje ispravnog prijevoda rečenice zadatci višestrukog izbora 5 10 zadatci višestrukog izbora 4 8 zadatci kratkih odgovora 4 8 zadatci kratkih odgovora 4 4 zadatci višestrukog izbora 3 6 zadatci višestrukog izbora 2 2 zadatci povezivanja i pridruživanja 4 12 zadatci višestrukog izbora 4 8 Napomena! Tekstovi za razumijevanje sadržaja u zadatcima I bit će izabrani iz djela propisanih autora, ali ne iz odlomaka propisanih u ovom katalogu u poglavlju Literatura. Zadatci od 10-20 bit će izabrani iz odlomaka propisanih u ovom katalogu u poglavlju Literatura. 9
4.2. UPORABA JEZIKA Cilj: U ovom dijelu ispita ispituju se znanja i vještine koje je učenik stekao u poznavanju morfologije i sintakse. Kompetencije: Uporaba jezika provjerava se u ispitu kroz: - poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za državnu maturu Uporaba jezika provjerava se zadatcima zatvorenog tipa i to: - zadatci višestrukog izbora - zadatci povezivanja i pridruživanja Uporaba jezika provjerava se zadatcima otvorenog tipa i to: - zadaci dopunjavanja Zadatak Kompetencija Tip zadatka Broj pitanja Broj bodova 31.-36. poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za državnu maturu 37.-41. poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za državnu maturu 42.-46. poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za državnu maturu 47.-51. poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za državnu maturu 52.-56. poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za državnu maturu zadatci dopunjavanja zadatci povezivanja i pridruživanja zadatci višestrukog izbora zadatci višestrukog izbora zadatci višestrukog izbora 6 12 5 10 5 10 5 5 5 10 10
4.3. VOKABULAR Cilj: Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje vokabulara iz tekstova propisanih nastavnim planom i programom za klasične gimnazije. Kompetencije: Poznavanje propisanog vokabulara i etimologije riječi Vokabular se provjerava na ispitu zadatcima zatvorenog tipa, i to: - zadatcima povezivanja i pridruživanja - zadatcima višestrukog izbora Zadatak Kompetencija Tip zadatka Broj pitanja Broj bodova 57.-61. poznavanje vokabulara zadatci povezivanja i pridruživanja 62.-67. poznavanje etimologije riječi zadatci višestrukog izbora 5 5 6 6 11
4.4. CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Cilj: Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje civilizacijskih sadržaja propisanih nastavnim planom i programom za učenike klasičnih gimnazija. Kompetencije: Poznavanje grčke civilizacije i književnosti Civilizacija i književnost povjerava se na ispitu zadatcima zatvorenog tipa, i to: - zadatcima višestrukog izbora - zadatcima povezivanja i pridruživanja Civilizacija i književnost povjerava se na ispitu zadatcima otvorenog tipa, i to: - zadatcima dopunjavanja Zadatak Kompetencija Tip zadatka Broj pitanja Broj bodova 68.-72. poznavanje grčke civilizacije i književnosti 73.-77. poznavanje grčke civilizacije i književnosti 78.-83. poznavanje grčke civilizacije i književnosti 84.-88. poznavanje grčke civilizacije i književnosti zadatci povezivanja i pridruživanja zadatci višestrukog izbora 5 10 5 5 zadatci dopunjavanja 6 12 zadatci višestrukog izbora 5 5 12
5. TEHNIČKI OPIS ISPITA Učenik koji pristupa ispitu iz grčkog jezika na državnoj maturi dobiva ispitnu knjižicu u kojoj su navedeni ispitni zadatci i listovi za rješavanje zadataka. Učenik mora pažljivo čitati upute i slijediti ih pri rješavanju zadataka. Na listovima za rješavanje zadataka bit će označeni zadatci za koje valja označiti križić za točan odgovor ili zadatci u kojima valja upisati kratki odgovor na grčkom ili hrvatskom jeziku. Križići koji ne budu ispravno označeni neće biti vrednovani kao točni odgovori. Na ispitu se učenik može služiti samo priborom za pisanje i brisanje. 13
6. OPIS BODOVANJA I OCJENJIVANJE Ispit iz grčkog jezika na državnoj maturi podijeljen je u četiri dijela i nosi ukupno 148 bodova. Razumijevanje jezika s 58 bodova od ukupno 148 što iznosi 39% Uporaba jezika s 47 bodova od ukupno 148 što iznosi 32% Vokabular s 11 bodova od ukupno 148 što iznosi 7% Civilizacija i književnost s 32 boda od ukupno 148 što iznosi 22% Razumijevanje jezika Zadatci I (pitanja 1-5) nose 10 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadatci II (pitanja 6-9) nose 8 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadatci III (pitanja 10-13) nose 8 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadatci IV (pitanja 14-17) nose 4 boda (1 bod za svaki točan odgovor). Zadatci V (pitanja 18-20) nose 6 boda (2 boda za svaki točan odgovor). Zadatci VI (pitanja 21-22) nose 2 boda (1 bod za svaki točan odgovor). Zadatci VII (pitanja 23-26) nose 12 bodova (3 boda za svaki točan odgovor). Zadatci VIII (pitanja 27-30) nose 8 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Uporaba jezika Zadatci IX (pitanja 31-36) nose 12 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadatci X (pitanja 37-41) nose 10 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadatci XI (pitanja 42-46) nose 10 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadatci XII (pitanja 47-51) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadatci XIII (pitanja 52-56) nose 10 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Vokabular Zadatci XIV (pitanja 57-61) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadatci XV (pitanja 62-67) nose 6 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Civilizacija i književnost Zadatci XVI (pitanja 68-72) nose 10 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadatci XVII (pitanja 73-77) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadatci XVIII (pitanja 78-83) nose 12 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadatci XIX (pitanja 84-88) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Napomena! U zadatcima IX u kojima kratki odgovor valja upisati na grčkom jeziku bodovat će se samo u potpunosti ispravno napisana riječ sa svim dijakritičkim znakovima (spiritus i naglasak). 14
7. PRIMJER TESTA I KLJUČ ZA ODGOVORE I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadatci I Pitanja od 1. do 5. U ovom se odlomku Platonova dijaloga Fedon opisuje atenski običaj povezan s mitom o Tezeju koji je propisivao da nijedan osuđenik ne smije biti pogubljen do povratka svečanog poslanstva. Το τ' στι τ πλο ον, ς φασιν θηνα οι, ν Θησε ς ποτε ε ς Κρ την το ς "δ ς πτ " κε νους χετο γων κα σωσ τε κα α τ ς σ θη. τ ο ν π λλωνι η ξαντο ς λ γεται τ τε, ε σωθε εν, κ στου τους θεωρ αν π ξειν ε ς λον, ν δ ε κα ν ν τι ξ κε νου κατ' νιαυτ ν τ θε π µπουσιν. πειδ ν ο ν ρξωνται τ ς θεωρ ας, ν µος στ ν α το ς ν τ χρ ν το τ καθαρε ειν τ ν π λιν κα δηµοσ µηδ να ποκτε νειν, πρ ν ν ε ς λ ν τε φ κηται τ πλο ον κα π λιν δε ρο το το δ' ν οτε ν πολλ χρ ν γ γνεται, ταν τ χωσιν νεµοι πολαβ ντες α το ς. ρχ δ' στ τ ς θεωρ ας πειδ ν ερε ς το π λλωνος στ ψ τ ν πρ µναν το πλο ου το το δ' τυχεν, σπερ λ γω, τ προτερα τ ς δ κης γεγον ς. δι τα τα κα πολ ς χρ νος γ νετο τ Σωκρ τει ν τ δεσµωτηρ µεταξ τ ς δ κης τε κα το θαν του. Komentar: χετο = ο χοµαι = odjedriti; σωσ (δ ς πτ ); η ξαντο = ε χοµαι = zavjetovati se; κ στου τους = svake godine; θεωρ α, ας, = svečana poslanstvo; ξ κε νου = od tada; κατ' νιαυτ ν = svake godine; δηµοσ µηδ να ποκτε νειν = nikoga u ime države ne ubijati; ν οτε = katkad; τ χωσιν πολαβ ντες = predikativni particip = kad ih slučajno odnesu; στ φω = ovjenčati; τ προτερα τ ς δ κης = dan prije izricanja presude; δεσµωτ ριον, ου,τ tamnica; µεταξ = između 15
Pažljivo pročitaj tekst i križićem označi kvadratić točnog odgovora na listu za odgovore. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. Tko je na lađi plovio prema Kreti? Odgovor: A A Tezej B Apolon C Sokrat 1. Koliko je ljudi Tezej sa sobom vodio i spasio? A dvoje B sedmero C četrnaestero 2. Kojem su se božanstvu Atenjani pomolili A Apolonu za spas putnika? B Ateni C Posejdonu 3. Tko je ovjenčavao krmu broda na početku A kralj svečane povorke? B svećenik C vojskovođa 4. Što su običavali raditi prije povratka lađe? A obredno očistiti grad B prinositi žrtvu C izvršiti presudu 5. Tko je proveo dugo vremena u tamnici? A Tezej B Fedon C Sokrat 16
I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadatci II Pitanja od 6. do 9. Pažljivo pročitaj zadatak i križićem označi kvadratić točnog odgovora na listu za odgovore. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. τ ο ν Απ λλωνι η ξαντο ς λ γεται τ τε, ε σωθε εν... Potcrtani veznik je Odgovor: A pogodbeni A pogodbeni B namjerni C vremenski 6. τ ν θεωρ αν..., ν... τ τ θε π µπουσιν µπουσιν. Potcrtana zavisna rečenica je A namjerna B vremenska C odnosna 7. πειδ πειδ ν ο ν ρξωνται τ ς θεωρ ας... Potcrtani veznik je A namjerni B vremenski C pogodbeni πρ ν ν ε ς λ ν τε φ κηται 8. πρ Potcrtani veznik je A vremenski B uzročni C pogodbeni 9. ερε ς το π λλωνος Potcrtani genitiv je A posvojni genitiv B genitiv odvajanja C genitiv uspoređivanja 17
I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadatci III Pitanja od 10. do 13. Opiši zadane oblike iz teksta. Upiši svoje odgovore na list za odgovore. Zadatci dopunjavanja Primjer 0. λ γεται 3.l.sg.ind.prez.medpas. 10. χετο 11. σωσε 12. π µπουσιν 13. γ νετο 18
I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Eshil: Okovani Prometej (447-458) U sljedećim stihovima Titan Prometej opisuje jadno stanje u kojem se nalazio čovjek prije nego što mu je on, kao dobročinitelj ljudskoga roda, pritekao u pomoć. ο πρ τα µ ν βλ ποντες βλεπον µ την, κλ οντες ο κ κουον, λλ' νειρ των λ γκιοι µορφα σι τ ν µακρ ν β ον φυρον ε κ π ντα, κο τε πλινθυφε ς δ µους προσε λους σαν, ο ξυλουργ αν κατ ρυχες δ' ναιον στ' συροι µ ρµηκες ντρων ν µυχο ς νηλ οις. ν δ' ο δ ν α το ς ο τε χε µατος τ κµαρ ο τ' νθεµ δους ρος ο τε καρπ µου θ ρους β βαιον, λλ' τερ γν µης τ π ν πρασσον, στε δ σφιν ντολ ς γ στρων δειξα τ ς τε δυσκρ τους δ σεις. Komentar: ο - oni tj. ο νθρωποι µ την - uzalud λ γκιος 2 - sličan τ ν µακρ ν β ον - čitav život φ ρω pobrkati, miješati ε κ - nasumce πλινθυφ ς 2 - od opeka građen πρ σειλος 2 - suncem obasjan ξυλουργ α, - tesarstvo κατ ρυξ, -υχος,, - ukopan συρος 2 - hitar τ κµαρ, τ - znak νθεµ δης, - δες - cvjetan ρ, ρος, τ - proljeće θ ρος, -ους, τ - ljeto τερ - bez στε - dok ne ντολ, ς, - zapovijed δ σκριτος 2 zamršen 19
I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadatci IV Pitanja od 14. do 17. Odredi službu riječi u rečenici i upiši svoje odgovore na list za odgovore. Zadatci dopunjavanja Primjer 0. γ στρων δειξα τ ς δυσκρ τους δ σεις direktni objekt 14. ο πρ τα µ ν βλ ποντες βλεπον µ την 15. στ συροι µ ρµηκες ντρων ν µυχο ς νηλ νηλ οις 16. ν δ ο δ ν α το ς ο τε χε µατος τ κµαρ 17. λλ τερ γν µης τ π ν πρασσον 20
I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadatci V Pitanja od 18. do 20. Pažljivo pročitaj rečenicu, odaberi njezin točan prijevod i na listu za odgovore križićem označi točan odgovor. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. στε δ σφιν ντολ ς γ στρων δειξα A dok mi njima ne pokazasmo izlaske zvijezda B dok ja njima ne pokazah izlaske zvijezda C dok ja njima ne bijah pokazao izlaske zvijezda 18. κατ ρυχες δ ναιον στ συροι µ ρµηκες ντρων ν µυχο ς νηλ οις A a stanuju ukopani kao hitri mravi po mračnim kutovima pećina B a nastaniše se ukopani kao mravi po mračnim kutovima pećina C a stanovahu ukopani kao hitri mravi po mračnim kutovima pećina 19. λλ τερ γν µης τ π ν πρασσον A ali sve su činili bez pameti B ali sve će učiniti bez pameti C ali mnogo čine bez pameti 20. κο τε πλυνθυφε ς δ µους προσε λους σαν A. i niti su poznavali sunčane kuće od opeka B. i niti će upoznati sunčane kuće od opeka C. i niti su upoznali velike kuće od opeka 21
I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadatci VI Pitanja od 21. do 22. Pažljivo pročitaj zadatak i na list za odgovore križićem označi točan odgovor. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. U ovom se stihu hijat ukida φυρον ε κ π ντα, κο τε πλινθυφε ς A krazom B elizijom C sinicezom 21. Stih grčke tragedije je A daktilski heksametar B jampski trimetar C falečki jedanaesterac 22. Prepoznaj metričku shemu sljedećeg stiha δ µους προσε λους σαν, ο ξυλουργ αν A B C I I I I I I I I I 22
I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadatci VII Pitanja od 23. do 26. Pažljivo pročitaj zadatak i poveži prvi dio rečenice od 1. do 4. s drugim dijelom od A do G u jednu smislenu i povezanu cjelinu. Na list za odgovore križićem označi kvadratić točnog odgovora uz odgovarajući broj postavljenog pitanja. Zadatci povezivanja i pridruživanja Primjer 0. ι ς ς δ' τελε τελε ετο ετο H βουλ 0. ι ς ς δ' τελε τελε ετο ετο Α τ ν Κ ρον 1. δειν δ κλαγγ γ νετ' ργυρ οιο B µασι πειθ µενοι 2. Τισσαφ ρνης διαβ λλει C τα ς λλαις ρετα ς 3. Ω Σ κρατες, φη, γρ γορας D διδ ς ργ ριον 4. τ δε κε µεθα, το ς κε νων E βιο ο F τ δε λαβ τεκµ ριον G καθε δεις; H βουλ 23
I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadatci VIII Pitanja od 27. do 30. Pažljivo pročitaj rečenicu, odaberi njezin točan prijevod i na list za odgovore križićem označi točan odgovor. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. Π λεµος π ντων µ ν πατ ρ στι, π ντων δ βασιλε ς. A Rat je otac svega, svega kralj. B Otac je u ratu sve, svega kralj. C Svaki otac je u ratu kralj. 27. γ γ ρ µα µ ν κα νε τερ ς ε µι, µα δ ο δ ρακα Πρωταγ ραν π ποτε ο δ' κ κοα ο δ ν. A Ja sam ujedno i mlađi, pa nisam još nikada niti vidio Protagoru, niti uopće čuo. B Ja sam doista mladić, a vidio sam Protagoru jednom i čuo puno puta. C Ja sam mlađi, a niti sam još vidio Protagoru, niti ću ga uskoro čuti. 28. λθ ν δ' κε νος λ γει, τι ξει α το ς π ντε µερ ν ε ς χωρ ον, θεν ψονται θ λατταν. A Dolazeći on reče da će voditi njih pet dana do mjesta odakle će vidjeti more. B Onaj koji je došao govori da ih vodi pet dana do mjesta odakle se vidi more. C Došavši on kaže da će ih voditi pet dana do mjesta odakle će vidjeti more. 29. λλ να µ α, φην γ, ν α τ διδ ς ργ ριον, ποι σει κα σ σοφ ν. A «Ali tako mi Dije,» reče on, «ako bih mu dao novac, učinit će me mudrim.» B «Ali tako mi Zeusa», rekoh ja, «ako mu budeš dao novac, učinit će i tebe mudrim.» C «Ali tako mi Boga», rekoh ja, «ako mu daš novac, učinio bi i tebe mudrim.» 30. πα δα δ' µο λ σα τε φ λην τ τ' ποινα δ χεσθαι ζ µενοι ι ς υ ν κηβ λον π λλωνα. A Oslobodite dragu kćer i primite otkupninu, bojeći se Zeusova sina dalekometnoga Apolona. B Dajte mi dijete i primite dragu otkupninu, bojeći se Zeusova sina dalekometnoga Apolona. C Dajte dijete moje i primite otkupninu, bojeći se Zeusova sina dalekometnoga Apolona. 24
II dio UPORABA JEZIKA Zadatci IX Pitanja od 31. do 36. Promijeni broj zadanim riječima. Svoj odgovor upiši na list za odgovore. Zadatci dopunjavanja Primjer 0. ο µ ρµηκες µ ρµηξ 31. τ ς γν µης 32. το ς µυχο ς 33. γ 34. βλεπεν 35. δειξα 36. ν (3. l. sg.) 25
II dio UPORABA JEZIKA Zadatci X Pitanja od 37. do 41. Pažljivo pročitaj zadatak i poveži prvi dio sintagme od 1. do 5. s drugim dijelom od A do H, pazeći da se slažu u rodu, broju i padežu. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnog odgovora uz odgovarajući broj postavljenog pitanja. Zadatci povezivanja i pridruživanja Primjer 0. γλαυκ πις I θ νη 0. γλαυκ πις A χαιο 1. Φο βον B π λλωνα 2. α γι χοιο C γαµ µνων 3. κορυθα ολος D δυσσε ς 4. υκν µιδες E ς 5. ναξ νδρ ν F λκιν ος G κτωρ H ι ς Ι θ νη 26
II dio UPORABA JEZIKA Zadatci XI Pitanja od 42. do 46. Pročitaj rečenice i pažljivo odaberi ispravan oblik glagola i popuni prazninu u rečenici. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnog odgovora uz odgovarajući broj postavljenog pitanja. Zadatci višestrukog izbora Primjer Ο νθρωποι τ ν ε ρ νην... A στ ργουσιν B στ ργεις C στ ργου 42. Ο δ λληνες σ ν γ λωτι π τ ς σκην ς A λθεσαν B λθον C λθ ν 43. Ε µε ς ε ρ νην γειν, σπερ κε νος, ο διαφ ροµαι. A βο λεσθε B βο λονται C βο λετε 44. Οἱ Σπαρτι ται τ ν λλ δα ρχονται. A φυλ ττων B φυλ ξαν C φυλ ξοντες 45. πιµηθε ς ν µων τ ς δυν µεις το ς θνητο ς σχ ν νευ τ χους. A προσ πτεν B προσ πτεν C προσ πτον 46. γ τολµος συγγεν θε ν δ σαι β φ ραγγι πρ ς δυσχειµ ρ. A ε µ B ε ναι C σµ ν 27
II Dio UPORABA JEZIKA Zadatci XII Pitanja od 47. do 51. Pažljivo pročitaj zadanu riječ i pridruži joj odgovarajući oblik (označen slovima od A do C) prema rodu, broju i padežu. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnoga odgovora. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. τ πεδ ον A πα παν B παντα C παντος 47. τ ς νυκτ ς A παρελθο σης B παρελθ ντος C παρελθο σ 48. ο σοφιστα A τιν B τιν ς C τιν ς 49. τ ν τ χνην A πολιτικ ν B πολιτικ ν C πολιτικ 50. τ νδρ A γαθ B γαθο C γαθο 51. τ πρ γµα A µε νονα B µε νων C µεινον 28
II Dio UPORABA JEZIKA Zadatci XIII Pitanja od 52. do 56. Pažljivo pročitaj zadatak i izaberi točan oblik zadanog glagola (označen slovima od A do C). Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnoga odgovora. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. 3. l. pl ind. prez. akt. τ θηµι A τιθ ασιν B τ θησιν C τ θουσιν 52. 1. l. sg. ind. aor. akt. glagola φε γω A φυγον B φευξα C φευγον 53. 3. l. sg. ind. aor. akt. glagola βα νω A βησε B βησαν C βη 54. 1. l. pl. ind. fut. akt. glagola µ νω A µενο µεθα B µενο µεν C µεν µεν 55. 1. l.sg. ind. perf. akt. glagola νικ ω A νεν κεκα B νεν κηκα C νην κεκα 56. 3. l. pl. ind. aor. med. glagola π µπω A π µψαντο B π µποντο C π ψοντο 29
III Dio VOKABULAR Zadatci XIV Pitanja od 57. do 61. Pažljivo pročitaj zadatak i poveži suprotne pojmove označene brojevima od 1. do 5. s drugim dijelom označenim slovima od A do H. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnoga odgovora uz odgovarajući broj postavljenog pitanja. Zadatci povezivanja i pridruživanja Primjer 0. σ φρων Ι φρων 0. σ φρων A π ρ 1. ε ρ νη B χθρ ς 2. τραγ δ α C π λεµος 3. φ λος D λ γος 4. πολ ς E κωµ δ α 5. κακ ς F νδρε α G γαθ ς H α λ δ α Ι φρων 30
III Dio VOKABULAR Zadatci XV Pitanja od 62. do 67. Pažljivo pročitaj zadatak te poveži tvrdnju s odgovarajućim ponuđenim odgovorom. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnoga odgovora. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. Vladavina malobrojnih je: A oligarhija B anarhija C demokracija D autokracija 62. Strah od otvorenog prostora je: A akrofobija B agorafobija C arahnofobija D ksenofobija 63. Zbirka slika je A pinakoteka B ikonografija C gliptoteka D monografija 64. Instrument za pregled ušiju je 65. Umijeće pamćenja je A stetoskop B teleskop C periskop D otoskop A politehnika B anamneza C amnezija D mnemotehnika 66. Znanost o drveću zove se A antologija B fitologija C dendrologija D gerontologija 67. Zemljina polutka naziva se A atmosfera B stratosfera C hemisfera D sferolit 31
IV Dio - CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadatci XVI Pitanja od 68. do 72. Pažljivo pročitaj zadatak i poveži imena označena brojevima od 1. do 5. s djelima označenima slovima od A do H. Na list za odgovore za svaku česticu pitanja upišite točno povezane čestice odgovora. Zadatci povezivanja i pridruživanja Primjer 0. Homer I Ilijada 0. Homer A Mrzovoljnik 1. Eshil B Oblaci 2. Sofoklo C Poslovi i dani 3. Euripid D Edip na Kolonu 4. Menandar E Kirov odgoj 5. Aristofan F Ifigenija u Aulidi G Država H Sedmorica protiv Tebe I Ilijada 32
III Dio - CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadatci XVII Pitanja od 73. do 77. Pažljivo pročitaj zadatak te poveži tvrdnju s odgovarajućim ponuđenim odgovorom. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnoga odgovora. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. U pastorka Hipolita zaljubila se Tezejeva supruga A Hipolita B Fedra C Arijadna D Antiopa 73. Drame su se prikazivale za vrijeme A Panatenejskih svečanosti B Dionizija C Pitijskih igara D Eleuzinskih misterija 74. Na otoku Ogigiji Odiseja je zadržavala nimfa A Kalipso B Nausikaja C Penelopa D Kirka 75. Smrt svoga oca Agamenona osvećuje A Orest B Eteoklo C Polinik D Atrej 76. Edipovi pravi roditelji bili su A Polib i Meropa B Laj i Jokasta C Laert i Jokasta D Laj i Meropa 77. Za razvoj scenografije i uvođenje trećeg glumca zaslužan je A Tespis B Eshil C Sofoklo D Euripid 33
III dio - CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadatci XVIII Pitanja od 78. do 83. Pažljivo pročitaj tvrdnju i na list za odgovore upiši točan odgovor. Zadatci dopunjavanja Primjer 0. Usprkos Kreontovoj zabrani Antigona je sahranila brata Polinika. 78. Temeljna stopa epskog heksametra zove se. 79. Jedina Eshilova tragedija koja opisuje povijesne događaje zove se. 80. Četvrti dio tragičke tetralogije zove se. 81. Filozofska škola čiji je osnivač Platon zove se. 82. Hefest, Sila i Snaga likovi su iz Eshilove tragedije 83. Prometeja je na Kavkazu zamijenio učitelj mnogih junaka, dobri kentaur. 34
IV dio CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadatci XIX Pitanja od 84. do 88. Pročitaj pitanje i odgovori. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnoga odgovora. Zadatci višestrukog izbora Primjer 0. Tko od navedenih nije filozof? A Sokrat B Heraklit C Platon D Demosten E Demokrit 84. Tko od navedenih nije autor korske lirike? A Pindar B Mimnermo C Stezihor D Alkman E Bakhilid 85. Koje od ovih djela nije Aristotelovo? A Zakoni B Metafizika C Nikomahova etika D Fizika E Retorika 86. Koji od navedenih nije obavezni dio grčke tragedije? A stasim B komos C epizodij D eksod E prolog 87. Koje od navedenih djela nije Ksenofontovo? A Anabaza B Kirupedija C Helenska povijest D O vijencu E O jahanju 88. Tko od navedenih nije grčki pjesnik? A Arhiloh B Tirtej C Herodot D Alkej E Teognid 35
I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadatci I Zadatci II Pitanja od 1. do 5. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 1. C 2. A 3. B 4. A 5. C Pitanja od 6. do 9. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 6. C 7. B 8. A 9. A Zadatci III Pitanja od 10. do 13. Zadatci dopunjavanja Točni odgovori 10. 3. l. sg. ind. impf. medpas. 11. 3. l. sg. ind. aor. akt. 12. 3. l. pl. ind. prez. akt. 13. 3. l. sg. ind. aor. med. Zadatci IV Pitanja od 14. do 17. Zadatci dopunjavanja Točni odgovori 14. predikat 15. priložna oznaka 16. imenski atribut 17. direktni objekt 36
Zadatci V Pitanja od 18. do 20. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 18. C 19. A 20. A Zadatci VI Pitanja od 21. do 22. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 21. B 22. A Zadatci VII Pitanja 23. do 26. Zadatci povezivanja i pridruživanja Točni odgovori 1. E 2. A 3. G 4. B Zadatci VIII Pitanja 27. do 30. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 27. A 28. C 29. B 30. A 37
II dio UPORABA JEZIKA Zadatci IX Zadatci X Zadatci XI Pitanja 31. do 36. Zadatci dopunjavanja Točni odgovori 31. τἱν γνωµἱν 32. τἱ µυχἱ 33. ἱµεἱς 34. ἱβλεπον 35. ἱδεἱξαµεν 36. ἱσαν Pitanja 37. do 41. Zadatci povezivanja i pridruživanja Točni odgovori 1. B 2. H 3. G 4. A 5. C Pitanja 42. do 46. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 42. B 43. A 44. C 45. A 46. A 38
Zadatci XII Pitanja 47. do 51. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 47. A 48. B 49. B 50. A 51. C Zadatci XIII Pitanja 52. do 56. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 52. A 53. C 54. B 55. B 56. A III dio VOKABULAR Zadatci XIV Pitanja 57. do 61. Zadatci povezivanja i pridruživanja Točni odgovori 1. C 2. E 3. B 4. D 5. G 39
Zadatci XV Pitanja 62. do 67. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 62. B 63. A 64. D 65. D 66. C 67. C IV dio CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadatci XVI Zadatci XVII Pitanja 68. do 72. Zadatci povezivanja i pridruživanja Točni odgovori 1. H 2. D 3. F 4. A 5. B Pitanja 73. do 77. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 73. B 74. A 75. A 76. B 77. C 40
Zadatci XVIII Pitanja 78. do 83. Zadatci dopunjavanja Točni odgovori 78. daktil 79. Perzijanci 80. satirska drama 81. Akademija 82. Okovani Prometej 83. Hiron Zadatci XIX Pitanja 84. do 88. Zadatci višestrukog izbora Točni odgovori 84. B 85. A 86. B 87. D 88. C 41
8. KAKO SE PRIPREMITI ZA ISPIT Ispitom na Državnoj maturi provjerava se kako su i koliko učenici sposobni koristiti se znanjima i vještinama iz grčkog jezika, koje su stjecali i razvijali tijekom klasičnog gimnazijskog obrazovanja. Ispit iz grčkog jezika temelji se na važećem nastavnom programu iz grčkog jezika za klasične gimnazije. Redovito učenje važno je za bolje razumijevanje gradiva i pridonosi da pamćenje bude trajno i svrsishodno. Preduvjet za uspješno polaganje ispita je temeljna jezična pismenost i osnove čitanja s razumijevanjem. U pripremama za ispit na državnoj maturi valja: ponoviti morfologiju (oblike deklinacije, komparacije i konjugacije, ponoviti vremena pravilnih i nepravilnih glagola) ponoviti sintaksu (analiza rečenice, sintaksa padeža osobito posvojni genitiv, dijelni genitiv, genitiv uspoređivanja, genitiv apsolutni, sintaksa rečenice) ponoviti vokabular propisan ovim ispitnim katalogom ponoviti tekstove autora koji su propisani programom Ksenofont, Herodot, Homer, Demosten, Platon, Eshil, Sofoklo, Euripid odlomci iz djela autora propisanih planom i programom nalaze se u poglavlju Literatura ponoviti civilizacijsko-povijesne sadržaje mitologija i religija, povijest, svakodnevica ponoviti književno-povijesne sadržaje autora, književnih vrsta i razdoblja u grčkoj književnosti periodizacija književnosti, pregled i razvoj književnih vrsta (epika, lirika, historiografija, retorika, razvoj drame i kazališta, filozofija), život i djelo autora 42
9. LITERATURA PREPORUČENA LITERATURA ZA UČENIKE: Dukat, Manthano, Alfa, Zagreb, 1998. Dukat, Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1983. Majnarić, Gorski, Grčko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1976. Martinić-Jerčić, Matković, Prometej, Školska knjiga, Zagreb, 2003. Musić, Majnarić, Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1980. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Grčka vježbenica, Školska knjiga, Zagreb, 2003. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, Školska knjiga, Zagreb, 1971. Schwab, Najljepše priče klasične starine, Mladost, Zagreb, 1963. Zamarovsky, Junaci antičkih mitova, ArtResor, Zagreb, 1985. PREPORUČENA LITERATURA ZA PROFESORE: Der kleine Pauly, Lexicon der Antike in 5 Bäden, München, 1979. Der neue Pauly, Stuttgart-Weimar, 1996. Dukat, Ogledi o grčkoj tragediji, Izdavački centar Rijeka, Biblioteka Dometi, 1981. Dukat, Homersko pitanje, Globus, Zagreb, 1987. Eshil-Sofoklo-Euripid, Sabrane grčke tragedije, Vrhunci civilizacije, Beograd, 1988. Herodot, Povijest, Matica Hrvatska, Zagreb, 2000. Juric, Grčka od mitova do antičkih spomenika, Andromeda, Rijeka, 2001. Lesky, Povijest grčke književnosti, Gloden marketing, Zagreb, 2001. Musić, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002. Olalla, Mitološki atlas Grčke, Golden marketing, Zagreb, 2007. Povijest svjetske književnosti, II. dio, Mladost, Zagreb, 1977. Schein, Smrtni junak, Globus, Zagreb, 1989. The Oxford Concise Companion to Classical Literature, Oxford, 1993. The Oxford Companion to Classical Civilization, Oxford, 1998. The Oxford Classical Dictionary, Oxford, 1996. The Penguin Dictionary of Classical Mythology, London, 1990. The Penguin, Historical Atlas of Ancient Greece, London, 1996. Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997. Škiljan, Leksikon antičkih autora, Latina&Graeca, Zagreb, 1996. Škiljan, Leksikon antičkih termina, Latina&Graeca, Zagreb, 2003. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Zamarovsky, Otkriće Troje, Globus, Zagreb, 1965. Zamarovsky, Grčko čudo, Školska knjiga, Zagreb, 1978. 43
Korisni linkovi: http://www.teacheroz.com/greeks.html http://www.wsu.edu:8080/~dee/greece/greece.htm http://www.crystalinks.com/greece.html http://www.nalanda.nitc.ac.in/resources/english/etext-project/history/athens/index.htm http://www.sikyon.com/index.html http://www.factmonster.com/spot/ancientgreece-litmyth.html http://www.theatredatabase.com/ancient/ http://www.bulfinch.org/fables/welcome.html http://www.museum.upenn.edu/greek_world/index.html http://www.perseus.tufts.edu/olympics/index.html http://www.historyforkids.org/learn/greeks/literature/greeklit.htm http://ancienthistory.about.com/od/greekliterature/ http://www.infoplease.com/spot/ancientgreece-litmyth.html 44
ODLOMCI IZ DJELA AUTORA PROPISANIH PLANOM I PROGRAMOM Ksenofont, Anabaza, I, 1, 1-6, Uzroci Ksenofont, Anabaza, I, 2, 10-18, Smotra Ksenofont, Anabaza, I, 8, 12-17, Lozinka Ksenofont, Anabaza, IV, 7, 19-27, More, More! Herodot, Historiae, I, 23-24, Arion Herodot, Historiae, VII, 202, 204-205, Leonida i njegovi junaci Herodot, Historiae, VII, 208, Bezuspješne navale Perzijanaca Herodot, Historiae, VII, 220, 222-225, Herojska smrt Leonide i njegovih drugova Herodot, Historiae, VII, 228, Spomenik palim junacima Demosten, Protiv Filipa 3, 8-12 Demosten, Protiv Filipa 3, 70-76 Platon, Protagora, II Platon, Protagora, XI Platon, Kriton Aristotel, gl. 4 Razvoj tragedije Aristotel, gl. 6 Određenje tragedije Homer, Ilijada, I, 1-54, Srdžba Homer, Ilijada VI, 369-432, Rastanak Hektora i Andromahe Homer, Odiseja, I, 1-43 Eshil, Okovani Prometej, 1-51 Eshil, Okovani Prometej, 436-471 Sofoklo, Antigona, 1-68 Euripid, Medeja, 1002-1055 Lirika, izbor Tirtej, Dulce et decorum est pro patria mori Mimnermo, Kao lišće Arhiloh, Pjesnik i vojnik; Otok Tas Semonid, Radina žena Alkej, O navis, Bibamus Sapfa, Afroditi, Čar ljubavi Napomena uz liriku! Važno je poznavati opus pjesnika i sadržaj pjesama navedenih autora, te razvoj i karakteristike lirskih vrsta u okvirima književno-povijesnih sadržaja i na razini prepoznavanja. 45
10. DODACI 10. 1. VOKABULAR βροτος 3 i 2 γαθ ς 3 ἱγαπἱω ἱγἱπη, ης, ἱ γαλµα, ατος, τ γγελος, ου, γγ λλω γκυρα, ας, γε ρω γορ, ς, γορε ω γρ ς, ο, γ ν, νος, γων ζοµαι γω δελφ ς, ο, δικ ω δικ α, ας, δικος 2 δω ε ρ, ἱ ρος, θ νατος 2 θλος, ου, θρο ζω α θ ρ, ρος, α µα, ατος, τ α ξ, γ ς, / α σθ νοµαι α σθησις, εως, α σχρ ς 3 α ρ ω α τ ω α τ α, ας, κο ω κοντ ζω κρ πολις, εως, κρος 3 κων, κουσα, κον λγειν ς 3 λγ ω λγος, ους, τ λ θεια, ας, A = besmrtan = dobar, čestit = voljeti = ljubav = nakit; ponos; kip; zavjetni dar = glasnik = javljati = sidro = skupljati; sazivati = skupština, trg, trgovina = javno govoriti = polje = igra, natjecanje; zborište; boj = natjecati se, boriti se = voditi = brat = činiti krivo; biti krivac; biti nepravedan = nepravda = nepravedan; zao = pjevati = uvijek = zrak = besmrtan = borba, nadmetanje; muka = skupljati = eter; nebo; zrak = krv = koza; jarac = opaziti, osjetiti = osjećanje = ružan, gadan = uzeti, uhvatiti, pograbiti = moliti, tražiti = uzrok, krivnja = slušati = bacati koplje = gornji grad, tvrđava = višnji, gornji, krajnji = protiv volje = bolan, mučan = osjećati bol = bol = istina 46
ληθε ω ληθ ς 2 λλ λλος, η, ο λοχος, ου, µαρτ νω µ ρτηµα, ατος, τ µαρτ α, ας, µε βοµαι µπελος, ου, µφ πολος, ου, ν ναβα νω ν βασις, εως, ν γκη, ης, ναξ, νακτος, ν σσω νδρε α, ας, νδρε ος 3 νεµος, ου, ν ρ, νδρ ς, νθος, ους, τ νθρωπος, ου, νο γνυµι/ νο γω ξιος 3 οιδ ς, ο, π ποθν σκω ποινα, ων, τ πορ α, ας, ργυρο ς,, ο ν ργυρ τοξος 2 ρετ, ς, ρµον α, ας, ρµ ττω ρχ, ς, ρχω ρχων, οντος, σπ ς, δος, στυ, εος, τ τιµ ζω α γ, ς, α δ ω α λ ς, ο, α τ µατος 2 α τ ς,, α ξ νω φικν οµαι φρων 2 = govoriti istinu = istinit = ali, nego = drugi = supruga, žena = promašiti; pogriješiti = pogreška, grijeh = pogreška, grijeh = promijeniti; odgovarati = vinova loza = sluškinja (+ak.) = uz, po = uzlaziti, penjati se = uspon = nužda, sila; sudbina = vladar = vladati = hrabrost = muževan, hrabar = vjetar = muž, čovjek, junak = cvijet = čovjek = otvarati = vrijedan, dostojan = pjevač (+ gen.) = od = umirati = otkupnina = neprilika = srebrn = srebrnoluk; epitet za Apolona = vrlina, hrabrost = veza, spajanje; sklad = spajati; uskladiti se = početak, vlast, zapovjedništvo, pokrajina = počinjati, vladati, zapovijedati = zapovjednik = štit = grad, (najčešće se odnosi na Atenu) = sramotiti, prezirati, ne štovati = zraka (sunca) = govoriti = frula, svirala = koji se sam od sebe pokreće = sam, isti, on (u kosim padežima) = povećavati = stići = nerazuman, lud 47
βαθ ς, ε α, βα νω β λλω β ρβαρος 2 βαρ ς, ε α, βασιλε α, ας, βασ λεια, ας, βασιλε ς, ως, βασιλε ω β τραχος, ου, β α, ας, β βλος, ου, βιβλ ον, ου, τ β ος, ου, βλ πτω βλ πω βο ω βο, ς, βουλε ω βουλ, ς, βο λοµαι βο ς, βο ς, βο πις, ιδος, βραδ ς, ε α, βραχ ς, ε α, βροτ ς,, βωµ ς, ο, γ λα, γ λακτος, τ γ µος, ου, γαµ ω γ ρ γελ ω γ λως, ωτος, γ νεσις, εως, γ νος, ους, τ γηρἱσκω γ ρων, οντος, γ, ς, γ ρας, γ ρως, τ γηραι ς 3 γ γας, αντος, γ γνοµαι γιγν σκω γλαυκ πις, ιδος, γλαἱξ, κἱς, ἱ γλυκ ς, ε α, B Γ = dubok = ići, koračati, stupati = bacati = negrčki, barbarski = težak = kraljevina, kraljevska vlast = kraljica = kralj = kraljevati, vladati = žaba = sila = knjiga = knjižica = život = škoditi, štetiti = gledati = zvati = vika = vijećati, savjetovati; med. odlučivati = savjet, dogovor, odluka ; vijeće = htjeti, željeti = govedo = volooka, epitet za Heru = spor = kratak = smrtan; supst. smrtnik = žrtvenik = mlijeko = svadba, brak = ženiti se = naime, jer = smijati se = smijeh = postanak, rođenje = rod, pleme = stariti, slabjeti = starac = zemlja = starost = star; supst. starac = div = postajati, biti = poznavati, spoznavati = sovooka, sjajnooka; epitet za Atenu = sova = sladak 48
γλἱφω γλ ττα, ης, γν µη, ης, γονε ς, ως, γ νυ, γ νατος, τ γρ µµα, ατος, τ γραµµατικ, ς, γρ φω γυµν ζω γυµν σιον, ου, τ γυµν ς 3 γυν, γυναικ ς, γ ψ, γυπ ς, = urezati u kamen, isklesati = jezik = mišljenje, odluka = roditelj = koljeno = slovo; knjiga; pl. književnost, čitanje i pisanje = gramatika = pisati = vježbati = vježbalište = gol; oskudno odjeven = žena = jastreb δα µων, ονος, = božanstvo, zao duh, duh čuvar δαιµἱνιος 3 i 2 = božanski, demonski δ φνη, ης, = lovor δ = a, ali, no δε = treba δε δω = plašiti se δε κνυµι = pokazivati δειν ς 3 = strašan δελφἱς, ἱνος, ἱ = delfin δ νδρον, ου, τ = drvo δεξι, ς, = desnica δεξι ς 3 = desni δ ρµα, ατος, τ = koža δεσµ ς, ο, = uže, pl.okovi δεσµ της, ου, = (pridjev) svezan, okovan; (imenica) zarobljenik δ σποινα, ας, = gospodarica δεσπἱτης, ου, ἱ = gospodar δ χοµαι = primati δ µος, ου, = narod δηµοκρατ α, ας, = demokracija, vlast naroda δι ( + gen.) = kroz, preko; (+ ak.) = zbog δι δοχος, ου, = nasljednik, zamjenik διαφθε ρω = uništavati, pustošiti διδ σκαλος, ου, = učitelj διδ σκω = poučavati δ δωµι = davati διθ ραµβος, ου, = ditiramb, korska pjesma u čast Dioniza δ καιος 3 = pravedan δικαιοσ νη, ης, = pravda δ κη, ης, = pravo, pravednost δ ος 3 = bogolik; božanski; častan δι κω = (pro)goniti δοκ ω (δοκε µοι) = misliti (čini mi se) δ ξα, ης, = misao, glas, slava 49
δ ρυ, δ ρατος, τ δουλε ω δο λος, ου, δουλ ω δρ µα, ατος, τ δρ ω δρ µος, ου, δ ναµαι δ ναµις, εως, δ σις, εως, δυστυχ α, ας, δ µα, ατος, τ δ ρον, ου, τ αρ, αρος, τ ω ἱγεἱρω, ἱγεἱροµαι γ θνος, ους, τ ε δος, ους, τ ε δωλον, ου, τ θνος, ους, τ θος, ους, τ ε µαρµ νη, ης, ε µ ε µι ε ρ νη, ης, ε ς κ κατ µβη, ης, κε νος, η, ο κηβ λος 2 λα α, ας, λα νω λαφος, ου, / λευθερ α, ας, λε θερος 3 λ φας, αντος, λπ ς, δος, µ ς 3 ν ξ τασις, εως, ἱξοδος, ου, ἱ ἱπεισἱδιον, ου, τἱ π π σταµαι πιστ µη, ης, πιστολ, ς, Ε = koplje = robovati = rob, sluga = zarobiti = djelo, čin; drama = činiti, raditi = trčanje, utrka = moći = sila, snaga, moć = zalazak, zapad = nesreća = stan, kuća, dom = dar = proljeće = dopustiti = probuditi se, biti budan = ja = narod = lik, oblik, ideja = lik, prilika, prikaza = narod = običaj = sudbina = biti = ići ću = mir (+ak) = u, na, za (+gen) = iz = svečana žrtva = onaj, ona, ono = dalekometni, epitet za Apolon = maslina = kretati; jahati; hodati, ići = jelen = sloboda = slobodan = slon = nada, pouzdanje = moj (+dat) = u, na, o, po = vojna smotra; ispit = izlaz; eksod, izlazna pjesma kora u tragediji = epizodij, dio tragedije (odgovara činovima) (+gen) na, kod, uz; (+dat) na, pri, kod; (+ak) na, protiv, za = znati = znanje = pismo, zapovijed 50
ποµαι ἱπος, ους, τἱ ρ ω ργ ζοµαι ργον, ου, τ ρις, ιδος, ρµηνε ς, ως, ἱρυθρἱς 3 ρχοµαι ρως, ωτος, ρωτ ω σθλ ς 3 σοδος, ου, τα ρος, ου, τερος 3 τος, ους, τ ε ε δαιµον α, ας, ε δα µων, ον ε γεν ς 2 ε ρ σκω ε ρ ς, ε α, ε τυχ ω ε χ, ς, ε χοµαι ε νυµος 2 χθρα, ας, χθρ ς 3 χω ως, ω, ζ ω ζε γµα, ατος,τ / ζε γος, ους, τ / ζυγ ν, ο, τ ζε γνυµι ζω, ς, ζ νη, ης, ζ ννυµι ζ ον, ου, τ βη, ης, γεµ ν, νος, γ οµαι δη δον, ς, δ ς, ε α, κω λιος, ου, µε ς µ ρα, ας, Ζ Η = slijediti = riječ; govor; pjesma = žudjeti, voljeti = raditi, činiti = djelo, posao = srdžba, ljutnja, bijes = vjesnik, glasnik = crven = dolaziti, ići = želja, ljubav = pitati = čestit = ulaz = drug, prijatelj = drugi (od dvojice) = godina = dobro, valjano = sreća, blaženstvo = sretan = plemenit = nalaziti, otkrivati = širok, prostran = biti sretan = molba, molitva = moliti = lijevi = neprijateljstvo, mržnja = neprijateljski, mrzak = imati, držati = zora živjeti jaram = ujarmiti = život = pojas = opasati = životinja = mladost = vođa, zapovjednik = voditi, biti vođa = već = naslada, radost = ugodan = došao sam, ovdje sam = sunce = mi = dan 51
µ τερος 3 µισυς, εια, υ ρως, ρωος, ττα, ης, θ λαµος, ου, θ λαττα, ης, θ λλω θ νατος, ου, θ πτω θα µα, ατος, τ θαυµ ζω θε, ς, θε οµαι θ ατρον, ου, τ ( )θ λω θε ς, ο, θεραπε ω θερµ ς 3 θ ρος, ους, τ θ ω θησαυρ ς, ο, θ ρ, θηρ ς, / θηρ ον, ου τ θηρ ω / θηρε ω θ ς, θιν ς, θν σκω θνητ ς 3 θρἱξ, τριχἱς, ἱ θυγ τηρ, τρ ς, θυµἱς, οἱ, ἱ θυσ α, ας, θ ω θ ραξ, ακος, ατρ ς, ο, διος 3 ερε ς, ως, ερ ς 3 ηµι κ νω/ κω κετε ω κ τις, ιδος, / κ της, ου, να ππε ς, ως, ππος, ου, σος 3 στηµι στορ α, ας, στορ ω Θ Ι = naš = pola, polovica = heroj, junak = poraz = bračna odaja (spavaća soba) = more = cvasti = smrt = sahranjivati = čudo (+ak) = čuditi se, diviti se = božica = gledati = kazalište, gledalište = željeti = bog = njegovati, liječiti, štovati = vruć, topao = ljeto = trčati = blago = zvijer, životinja = loviti = žal = umirati = smrtan = dlaka, kosa = kćer = srce, duša = žrtva = žrtvovati = oklop = liječnik = vlastit = svećenik = svet = slati = dolaziti = biti pribjegar = pribjegar = da (namjerni veznik) = konjanik, vitez = konj = jednak, isti = staviti = ispitivanje, povijest = ispitivati, istraživati 52
χθ ς, ος, καθα ρω κἱθαρσις, εως, ἱ κ θηµαι/καθ ζοµαι/καθ ζοµαι κα καιρ ς, ο, κα ω κακ ς 3 κ λαµος, ου, καλ ω κ λλος, ους, τ καλ ς 3 καλ πτω κ µατος, ου, κ µηλος, ου, / κ µνω κ µπτω καρδ α, ας, καρπ ς, ο, κ σις, κ σιος, / κασ γνητος 3 κατ καταβα νω κατ βασις, εως, κατ λογος, ου, κατ σκοπος, ου, κ αρ, κ αρος, τ /κ ρ, κ ρος, τ κε µαι κελε ω κεν ς 3 κ ρας, ως, τ κεφαλ, ς, κ ρ, κ ρος, τ κ ρυξ, υκος, κηρ ττω κιθ ρα, ας, κιθαρ δ ς, ο, κ νδυνος, ου, κινδυνε ω κιν ω κ ω κλα ω κλειν ς 3 κλ ος, ους, τ κλ πτω κνηµ ς, δος, κοιν ς 3 Κ = riba = čistiti, prati = katarza, pročišćenje = sjediti = i, pa = prava, mjera, zgodan čas = paliti = zao = trska = zvati = ljepota = lijep = sakrivati = umor, muka = deva = mučiti se = savijati = srce = plod = brat, sestra = bratski; supst. brat, sestra (+gen.) = sa, dolje, niz ; (+ak.) = kroz, prema, duž = silaziti = silazak = popis, imenik = uhoda = srce = ležati = zapovijedati = prazan = rog; krilo vojske = glava = srce = glasnik = javljati, biti glasnik = kitara, žičani instrument = kitarač, pjevač uz kitaru = opasnost = izlagati se opasnosti = pokretati; micati = ići = plakati = slavan = slava = krasti = nazuvak = zajednički 53
κοιµ ω κ µη, ης, κ πτω κ ραξ, ακος, κ ρυς, υθος, κορυθα ολος 2 κοσµ ω κ σµος, ου, κρ νος, ους, τ κρατἱρ, ἱρος, ἱ κρ τος, ους, τ κρ νω κριτ ς, ο, κρ πτω κτ οµαι κτε νω κτ µα, ατος, τ κ κλος, ου, κ ριος, ου, κ ων, κυν ς, / κ µη, ης, κωµ δ α, ας, λαβ ρινθος, ου, λαγχ νω λαµβ νω λαµπ ς, δος, λαµπρ ς 3 λἱµπω λανθ νω λα ς, ο, λ γω λειµ ν, νος, λε πω λευκ ς 3 λευκ λενος 2 λ ων, οντος, λιµ ν, νος, λ σσοµαι λ γος, ου, λοιµ ς, ο, λ γχη, ης, λοχαγ ς, ο, λο ω λ κος, ου, λυπ ω λ πη, ης, λυπ ρος 3 / λυπρ ς 3 λ ω Λ = uspavati = kosa = udarati, tući, posjeći, ubiti = gavran = kaciga s perjanicom = sjajnošljemac (Hektor) = ukrasiti, urediti = raspored, red, nakit = kaciga = vrč; kotlina, krater = snaga = (pro)suditi = sudac = sakrivati = stjecati = ubijati = imetak; pl. blago = krug = gospodar, gospodin = pas = selo = komedija, vesela igra = labirint = (ždrijebom) dobiti = uzimati, primati = baklja, luč, zublja; svjetlost = sjajan = sjati = biti sakriven = narod = govoriti, pričati = livada = ostavljati = bijel = bjeloruka = lav = luka = moliti = riječ, govor = kuga = koplje = lohag - četovođa = prati se, kupati se = vuk = žalostiti; (med.)tugovati = tuga = tužan; žalostan, jadan, bijedan = odriješiti, osloboditi 54
µ θηµα, ατος, τ µαθητ ς, ο, µαἱνοµαι µακρ ς 3 µ λα µ λιστα µ λλον µανθ νω µ ντις, εως, µ ρτυς, υρος, / µ χαιρα, ας, µ χη, ης, µ χοµαι µ γαρον, ου, τ µ γας, µεγ λη, µ γα µε γνυµι µ λιττα, ης, µ λος, ους τ µ ν µ νω µ σος 3 µετἱ µ τρον, ου, τ µ τωπον, ου, τ µ µ νις, ιος, µ τηρ, τρ ς, µηχαν ω µηχαν, ς, /µηχ νηµα, ατος, τ µικρ ς 3 µιµν σκω µιµν σκοµαι µισ ω µν µη, ης, µ νος 3 µο ρα, ας, µορφ, ς, µοχθ ω µοχθ µα, ατος, τ µυθ οµαι µ θος, ου, να ω ναυµαχ ω ναυµαχ α, ας, να ς, νε ς, να της, ου, νεαν ας, ου, Μ Ν = nauk, znanje, učenje = učenik = ludovati, bjesniti = dug = vrlo, veoma, rado = najviše, osobito = više, jače, radije = učiti = vrač = svjedok = mač = bitka = boriti se = dvorana, soba; pl. odaje; svetište (dio hrama) = velik = miješati = pčela = lirska pjesma = a, pak, zaista = ostajati, čekati = srednji (+gen)=s, sa; (+dat)=među; (+ak)=poslije, iza = mjera = čelo = ne, da ne = srdžba = majka = izmišljati, mudrovati = izum, stroj = malen = podsjećati = sjećati se = mrziti = pamćenje, spomen, sjećanje = jedini, sam = sudbina; dio = oblik = mučiti se = muka = pripovijedati = priča = stanovati = boriti se na moru = pomorska bitka = lađa = mornar = mladić 55
νεκρ ς 3 ν µω ν ος 3 ν ω νεφ λη, ης, ν ω ν σος, ου, νικ ω ν κη, ης, νο ω νοµ ζω ν µος, ου, ν σος, ου, ν στος, ου, νο ς, νο, ν ν ν ξ, νυκτ ς, ξεν α, ας, ξ νος 3 ξ φος, ους, τ δε, δε, τ δε δ ς, ο, δο ς, ντος, ο δα ο δ ω ο κε ος 3 ο κ της, ου, ο κ ω ο κ α, ας, ο κος, ου, ο νος, ου, οἱς, οἱἱς, ἱ/ἱ ο χοµαι ο ω, ο οµαι ο ων ς, ο, λεθρος, ου, λ γος 3 λλυµι λος 3 µο ος 3 µολογ ω νειρος, ου, / νειρον, τ νοµα, ατος, τ νοµ ζω νοµαστ ς 3 πλ ζω πλ της, ου, Ξ Ο = mrtav = dijeliti = mlad, nov = plivati = oblak = plivati = otok = pobjeđivati = pobjeda = misliti = smatrati, običavati = zakon = bolest = povratak = pamet ; mišljenje = sada = noć = gostoljublje, gostoprimstvo = tuđ, stran; supst. stranac, gost = mač = ovaj, ova, ovo = put = zub = znati = nabujati, nateknuti = kućni, domaći = ukućanin, rob = stanovati = kuća = kuća = vino = ovca = otići, otputovati = misliti = ptica (grabežljivica jastreb, orao) = propast = malen = upropaštavati, kvariti = čitav = jednak = slagati se = san = ime = nazivati = znamenit = naoružavati = hoplit teško naoružani pješak 56
πλον, ου, τ ρ ω ρθ ς 3 ρθ ω ρµ ω ρνις, ιθος, / ρος, ους, τ ρχ στρα, ας, ς,, σιος 3 σος 3 στο ν, ο, τ τε τι ο (ο κ, ο χ/ /) ο δε ς, -µ α, - ν ο ραν ς, ο, ο ς, τ ς, τ ο τος, α τη, το το φθαλµ ς, ο, ψις, εως, παιδαγωγ ς, ου, παιδε α, ας, παιδε ω πα ς, παιδ ς, / πα ζω παλαι ς 3 π νδηµος 2 παρἱ παρασ γγης, ου, παρασκευ ζω π ρειµι παρ χω παρελα νω παρθ νος, ου, πἱροδος, ου, ἱ π ς, π σα, π ν π σχω πατ ρ, πατρ ς, πατρ ς, δος, πα ω πεδ ον, ου, τ πε θω π µπω περἱ π ρθω Π = oružje = gledati = uspravan = uspravljati = kretati, tjerati = ptica = brdo, planina = plesište = koji, koja, koje = svet = kolik = kost = kad = da = ne = nijedan = nebo = uho = taj, ta, to = oko = gledanje, vid, oko = pedagog, odgojitelj, rob koji je odvodio dječake u školu = odgoj = odgajati = dijete, dječak, djevojčica = igrati se = star = javni, opći, narodni (+ dat),(+ ak) = uz, pokraj = perzijska milja 5, 5 km = pripremati = biti prisutan = pružati, dati = prevaliti = djevica, djevojka = parod, ulazna pjesma kora u tragediji = sav, svaki = trpjeti = otac = domovina = prestati = ravnica = nagovarati, uvjeravati; med. slušati, pokoravati se = slati (+ gen), (+ dat) = oko, o = razarati 57