Nacionalni ispit iz grčkog jezika za drugi razred klasične gimnazije. Ispitni katalog za nastavnike

Transcript

1 Nacionalni ispit iz grčkog jezika za drugi razred klasične gimnazije Ispitni katalog za nastavnike

2 Članovi stručne radne skupine za pripremu ispita iz grčkog jezika: Inga Fröbe Naprta, prof., Klasična gimnazija, Zagreb voditeljica SRS-a Zdravka Martinić-Jerčić, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb - zamjenik voditeljice Koraljka Crnković, prof., Privatna klasična gimnazija, Zagreb Ivana Marijanović, prof., I gimnazija Split / Nadbiskupijska klasična gimnazija Don Frane Bulić, Split Ninoslav Zubović, prof., Filozofski fakultet, Zagreb 2

3 Sadržaj: 1. Uvod Svrha nacionalnog ispita Opis nacionalnog ispita Opći ciljevi nastavnog predmeta Opći ciljevi ispita/ Razina ispita Specifični ciljevi ispita Struktura ispita Razumijevanje jezika Uporaba jezika Civilizacija i književnost Tehnički opis ispita Izražavanje rezultata na nacionalnim ispitima Korištenje rezultata na nacionalnim ispitima Primjeri zadataka i načina bodovanja /ocjenjivanja Dodaci Primjer ispita iz grčkog jezika za drugi razred gimnazije (početno učenje) Primjer ispita iz grčkog jezika za drugi razred gimnazije (nastavljači) Način bodovanja i upute nastavnicima

4 1. Uvod Ovaj tekst je ispitni katalog nacionalnog ispita iz grčkog jezika za drugi razred klasične gimnazije koji će se održati 2007.g. Svrha ispitnog kataloga je pomoći nastavnicima da se upoznaju s pojedinostima prvog nacionalnog ispita iz grčkog jezika. Nacionalnim se ispitom s jedne strane želi provjeriti kako su i koliko učenici sposobni koristiti se znanjima i vještinama iz grčkog jezika, koje su stjecali i razvijali tijekom dosadašnjeg obrazovanja, a s druge se strane učenicima želi pomoći da se pripreme za polaganje Državne mature na kraju gimnazijskog obrazovanja. Nacionalni ispit iz grčkog jezika nije jednak za sve učenike gimnazijskog programa. Znanje i vještine u poznavanju grčkog jezika i književnosti ispituju se na dvije razine: 1. učenici koji počinju učiti grčki jezik u klasičnim gimnazijama (2. godina učenja) 2. učenici koji nastavljaju učenje grčkog jezika u klasičnim gimnazijama (4. godina učenja) Svaka razina ima poseban test prilagođen programu učenja grčkog jezika. NAPOMENA! Ovim se ispitom ispituje gradivo drugog razreda do propisane razine, ali i provjerava usvojenost gradiva prethodnih godina učenja. 4

5 2. Svrha nacionalnog ispita Vanjsko standardizirano ispitivanje nužan je dio svakog modernog školskog sustava. Nacionalni ispiti koji se prvi put uvode u hrvatske srednje škole imaju tri važna cilja: 1. Stjecanje uvida u stanje hrvatskoga školstva praćenje učinkovitosti obrazovnoga sustava. Uvođenjem nacionalnih ispita počinje se s prikupljanjem valjanih, pouzdanih i objektivnih podataka o učeničkim postignućima. Rezultati ispita omogućit će uvide u postojeće stanje, uputiti na moguće poteškoće i istaknuti izazove pred kojima se nalazi obrazovanje u Hrvatskoj. Ispitima se želi dobiti odgovor na pitanje koliko škole ostvaruju svoju obrazovnu funkciju. 2. Poticanje kvalitetnijega učenja za sve učenike. Uvođenje nacionalnih ispita omogućit će školama da se na temelju podataka o uspješnosti svojih učenika uspoređuju s drugima, analiziraju vlastiti rad te provode samovrednovanje koje ima za cilj unapređivanje rada s učenicima. 3. Pripremanje učenika, nastavnika, škola i samoga sustava vanjskoga vrednovanja za državnu maturu Uvođenjem nacionalnih ispita već od prvoga razreda gimnazije počinju intenzivne pripreme za provedbu državne mature u školskoj godini 2008./2009. Učenici, nastavnici i svi uključeni u provedbu ispita stječu vrijedna iskustva s vanjskim ispitima i pristupom kakvim će se koristiti na državnoj maturi. Ispiti su utemeljeni na važećim nastavnim programima pojedinih predmeta. Provjeravaju znanja i kompetencije učenika koje se zasnivaju na ključnim dijelovima programa. Ispitivat će se samo sadržaji koji bitno određuju predmet učenja i koji se smatraju posebno važnima za daljnje učenje i dublje razumijevanje područja. Ispite pripremaju stručne radne skupine sastavljene od sveučilišnih i srednjoškolskih nastavnika. Ispiti se provode u školama, a provedbom koordinira Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. 5

6 Uz testove znanja i vještina u sklopu ovih ispita primjenjivat će se i dodatni upitnici o školskim iskustvima učenika s ciljem istraživanja i objašnjavanja čimbenika uspjeha i neuspjeha učenika. Škole su obvezne sudjelovati u nacionalnim ispitima i koristiti rezultate ispita za samoanalizu i samovrednovanje, radi trajnoga unapređivanja kvalitete rada škole, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama Zakona o srednjem školstvu (Članak 3.). Škole u kojima se provode ispiti dužne su zadovoljiti sve uvjete za provedbu ispita i postupati u skladu s preciznim uputama i protokolima. Nadležna osoba za provedbu ispita u školama je ispitni koordinator kojega imenuje ministar znanosti, obrazovanja i športa. Ispitni koordinator provodi pripreme u svojoj školi i osigurava regularno provođenje ispita. Nadležan je za prijavu učenika za ispite, za informiranje učenika, nastavnika i roditelja, za komunikaciju s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, za organizaciju i provođenje ispita kao i za interpretiranje i uporabu rezultata za samoanalizu, samovrednovanje i unapređivanje rada škole. Ispitni koordinatori, ostali suradnici i sami učenici dužni su se ponašati u skladu s Pravilnikom o čuvanju ispitne tajnosti u pripremi i provedbi državne mature i nacionalnih ispita. U interesu je učenika savjesno pristupiti ispitu, ponašati se prema propisanim pravilima i nastojati ostvariti što bolji rezultat. Osim stjecanja vrijednoga iskustva s ispitima, učenici će dobiti i povratne informacije o vlastitome rezultatu te će svoj uspjeh moći usporediti s učenicima u svojoj školi i s ostalim učenicima u cijeloj Hrvatskoj, koji će polagati isti ispit u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima. Očekuje se da će uvođenje nacionalnih ispita i cijeloga sustava vanjske provjere znanja snažno potaknuti kvalitetnije učenje i poučavanje u našim školama. 6

7 3. Opis nacionalnog ispita Ispit se temelji na važećem nastavnom programu iz grčkog jezika za klasične gimnazije. Provjeravaju se znanja i kompetencije učenika zasnovane na Okvirnom planu i programu grčkog jezika za klasične gimnazije u funkciji rasterećenja učenika Opći ciljevi nastavnog predmeta Grčki jezik je ključan predmet u klasičnom obrazovanju kojim se razvija poznavanje strukture jezika, logičkog mišljenja, jezične kompetencije, te trajnih vrijednosti antičke civilizacije i kulture. Tijekom četiri godine učenja obuhvaća i ostvaruju se dva nastavna područja: grčki jezik i književnost, te civilizacija i kultura antičke Grčke. Oba se nastavna područja isprepliću i dopunjuju. Na kraju gimnazijskog školovanja temeljem nastave na predmetu grčki jezik učenik: može pravilno pisati i čitati grčki poznaje, razumije i primjenjuje gramatičke kategorije u grčkom jeziku poznaje osnovne sintaktičke elemente grčkog teksta može analizirati i razumjeti osnovnu poruku nekog originalnog grčkog teksta (prema propisanom programu) može prevesti neki originalni grčki tekst (prema propisanom programu) može razlikovati književna djela i tekstove prema dijalektu, razdoblju i autoru poznaje i razumije osnove antičke grčke civilizacije poznaje i razumije književno-povijesna razdoblja grčke književnosti i osobitosti pojedinih autora prepoznaje trajne vrijednosti antičke civilizacije i književnosti, te njezin utjecaj na razvoj europske civilizacije i književnosti može logički i kritički razmišljati, povezivati i prepoznavati vrijednosti grčkog jezika i književnosti, te antičke civilizacije i kulture 7

8 3.2. Opći ciljevi ispita/ Razina ispita Nacionalni ispit iz grčkog jezika u šk. god /2007. ispitivati će obrazovne ishode nastave grčkog jezika u klasičnim gimnazijama. Sastoji se od pisanog testa koji provjerava stečeno znanje i ovladanost grčkim jezikom prema važećem nastavnom programu za učenike drugog razreda klasične gimnazije Specifični ciljevi ispita Što sve učenik mora znati, razumjeti i moći učiniti ISHODI NA KRAJU DRUGOG RAZREDA GIMNAZIJE (početnici) A. jezični ishodi Učenik: 1. fonetika zna osnovna pravila o stezanju vokala može prepoznati sve stupnjeve prijevoja zna osnovne glasovne promjene 2. morfologija zna prepoznati i upotrijebiti oblike svih vrsta zamjenica zna razlikovati brojeve: glavne, redne i priložne može prepoznati i upotrijebiti oblike tematske konjugacije (futurska, aorisna, perfektna i pasivna osnova) može prepoznati i upotrijebiti oblike atematske konjugacije 3. sintaksa zna prepoznati konstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom i B. izvanjezični ishodi prevesti ih zna prepoznati vrste participa zna prepoznati genitiv apsolutni i prevesti ga može razumjeti i prevesti jednostavniji grčki tekst na materinji jezik 1. civilizacija i književnost prepoznaje i može opisati osnovne događaje i likove iz grčke mitologije ciklusi o Argonautima i Heraklu. može opisati najvažnije događaje iz grčke povijesti Kretsko-mikenska kultura, Kolonizacija, Grčko-perzijski ratovi, Zlatno doba Atene, Peloponeski ratovi, Filip i Aleksandar Makedonski. prepoznaje osnovne pojmove grčke svakodnevice 8

9 Gradivo koje ne ulazi u ispit iz programa iz svih područja ispitivanja zna nabrojati najvažnija grčka svetišta i odrediti njihove specifičnosti zna razlikovati brojeve: glavne, redne i priložne može prepoznati i upotrijebiti oblike tematske konjugacije (aorisna, perfektna i pasivna osnova) zna prepoznati konstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom i prevesti ih zna prepoznati vrste participa zna prepoznati genitiv apsolutni i prevesti ga prepoznaje osnovne pojmove grčke svakodnevice zna nabrojati najvažnija grčka svetišta i odrediti njihove specifičnosti ISHODI NA KRAJU DRUGOG RAZREDA GIMNAZIJE (nastavljači) A. jezični ishodi Učenik: 1. fonetika zna osnovna pravila o stezanju vokala može prepoznati sve stupnjeve prijevoja zna osnovne glasovne promjene 2. morfologija može prepoznati i upotrijebiti oblike tematske i atematske konjugacije (futurska, aorisna, perfektna i pasivna osnova) zna reproducirati nepravilne glagole 3. sintaksa može pročitati, gramatički analizirati i prevesti grčki tekst na materinji B. izvanjezični ishodi 1. civilizacija i književnost jezik zna prepoznati konstrukcije nominativ s infintivom, akuzativ s infinitivom i genitiv apsolutni i prevesti ih zna prepoznati zavisno složene-rečenice (vremensku, namjernu, izričnu, uzročnu, upitnu, posljedičnu, pogodbene, dopusnu, odnosnu) zna prepoznati vrste participa zna definirati karakteristike historiografije kao književne vrste zna reproducirati Herodotovu biografiju zna reproducirati podjelu Herodotova djela može prepoznati glavne karakteristike Herodotova stila zna prepoznati osnovne karakteristike jonsko-atičkog dijalekta i glavna odstupanja od atičke norme 9

10 zna nabrojati osnovne događaje iz grčko-perzijskih ratova Gradivo koje ne ulazi u ispit iz programa iz svih područja ispitivanja zna definirati glavne karakteristike epske književnosti (formulaičnost, homerski epiteti) zna reproducirati Homerovu biografiju zna prepoznati glavne pojmove iz grčke metrike, pročitati i skandirati Homerove stihove (daktilski heksametar) zna opisati i objasniti kompoziciju epa zna mitsku građu (Trojanski epski ciklus, Kretsko-mikenska kultura) zna prepoznati zavisno složene-rečenice ( posljedičnu, pogodbene, dopusnu, odnosnu) zna definirati glavne karakteristike epske književnosti (formulaičnost, homerski epiteti) zna reproducirati Homerovu biografiju zna prepoznati glavne podatke iz grčke metrike, pročitati i skandirati Homerove stihove (daktilski heksametar) zna opisati i objasniti kompoziciju epa zna mitsku građu (Trojanski epski ciklus, Kretsko-mikenska kultura) 10

11 4. Struktura ispita Nacionalni ispit iz grčkog jezika u školskoj godini 2006./2007. traje 90 minuta bez prekida i sastoji se od tri područja ispitivanja: razumijevanje jezika uporaba jezika civilizacija i književnost Test sadrži različite tipove zadataka zatvorenog i otvorenog tipa. Udio dijelova ispita u ukupnom ispitu u postotcima (%): područje razumijevanje uporaba jezika Zadaci jezika (morfologija) Civilizacija i književnost ukupno Zadaci zatvorenog i otvorenog tipa * Ukupno * višestruki izbor, povezivanje i sređivanje, dopunjavanje, kratki odgovor i sl. 11

12 4.1. Razumijevanje jezika Cilj Ovim dijelom ispita provjerava se razina razumijevanja pročitanog teksta, dijela teksta ili rečenice. Kompetencije - razumijevanje sadržaja teksta - prepoznavanje ispravnog prijevoda rečenice - sposobnost povezivanja i razumijevanja strukture grčke rečenice - znanje i vještina u analizi rečenice početnici: prilagođeni tekstovi nastavljači: Ksenofont i Herodot Tipovi zadataka: Razumijevanje jezika provjerava se u ispitu zadacima zatvorenog tipa i to: - zadacima višestrukog izbora - zadacima povezivanja i pridruživanja Razumijevanje jezika provjerava se u ispitu zadacima otvorenog tipa i to: - zadacima kratkih odgovora Zadatak Kompetencija Tip zadatka Broj pitanja Broj bodova razumijevanje sadržaja teksta sposobnost povezivanja i razumijevanja strukture grčke rečenice prepoznavanje ispravnog prijevoda rečenice znanje i vještina u analizi rečenice zadaci višestrukog izbora zadaci povezivanja i pridruživanja zadaci višestrukog izbora zadaci kratkih odgovora

13 4.2. Uporaba jezika Cilj: U ovom dijelu ispita ispituju se znanja i vještine koje je učenik stekao u poznavanju morfologije i sintakse. Kompetencije: Uporaba jezika provjerava se u ispitu kroz: - poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za drugi razred Uporaba jezika provjerava se zadacima zatvorenog tipa i to: - zadaci višestrukog izbora - zadaci povezivanja i pridruživanja Uporaba jezika provjerava se zadacima otvorenog tipa i to: - zadaci dopunjavanja Zadatak Kompetencija Tip zadatka Broj pitanja Broj bodova poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za drugi razred poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za drugi razred poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za drugi razred poznavanje morfologije prema propisanim ishodima za drugi razred zadaci dopunjavanja zadaci povezivanja i pridruživanja zadaci višestrukog izbora zadaci višestrukog izbora

14 4.3. Civilizacija i književnost Cilj: Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje civilizacijskih sadržaja propisanih nastavnim planom i programom za učenike drugog razreda klasične gimnazije. Kompetencije: Poznavanje grčke civilizacije i književnosti početnici: civilizacijski sadržaji propisani nastavnim planom i programom za drugi razred nastavljači:književnost i civilizacijski sadržaji propisani nastavnim planom i programom za drugi razred Civilizacija i književnost povjerava se na ispitu zadacima zatvorenog tipa, i to: - zadacima višestrukog izbora - zadacima povezivanja i pridruživanja Civilizacija i književnost povjerava se na ispitu zadacima otvorenog tipa, i to: - zadacima dopunjavanja Zadatak Kompetencija Tip zadatka Broj pitanja Broj bodova poznavanje grčke civilizacije i književnosti poznavanje grčke civilizacije i književnosti poznavanje grčke civilizacije i književnosti poznavanje grčke civilizacije i književnosti zadaci povezivanja i pridruživanja zadaci višestrukog izbora zadaci dopunjavanja zadaci višestrukog izbora

15 5. Tehnički opis ispita Učenik koji pristupa nacionalnom ispitu iz grčkog jezika dobiva ispitnu knjižicu u kojoj su navedeni ispitni zadaci i listovi za rješavanje zadataka. Učenik mora pažljivo čitati upute i slijediti ih pri rješavanju zadataka. Na listovima za rješavanje zadataka bit će označeni zadaci za koje valja označiti križić za točan odgovor. Križići koji ne budu ispravno označeni neće biti vrednovani kao točni odgovori. Na nacionalnom ispitu učenik se može služiti samo priborom za pisanje i brisanje. 6. Izražavanje rezultata na nacionalnim ispitima Učinak učenika na nacionalnim ispitima neće se ocjenjivati standardnim ocjenama (1, 2, 3, 4, 5), već će se rezultat izražavati: kao postotak postignutih bodova, od 0 do 100%; u odnosu na rezultate drugih učenika - kao centil odnosno kao postotak učenika koji su pristupili ispitu od čijih rezultata je rezultat pojedinoga učenika veći ili jednak. Npr. ako učenik postigne rezultat koji je jednak ili bolji od rezultata 60% ostalih učenika, onda njegov rezultat potpada u 60. centil. Nastavnik može nagraditi učenike koji su ostvarili visok rezultat na nacionalnom ispitu ocjenom odličan, ali ne smije se koristiti rezultatima nacionalnih ispita za snižavanje ocjene ili davanje negativne ocjene ako učenik ostvari nizak rezultat na nacionalnom ispitu. 15

16 7. Korištenje rezultata na nacionalnim ispitima Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja dostavit će izvješća o rezultatima nacionalnih ispita Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i svim srednjim školama. Ministarstvo će dobiti izvješće o rezultatima na razini cijelog srednjoškolskog obrazovnog sustava, prema vrsti i lokaciji škole te po školama. Škole će dobiti pojedinačne rezultate svojih učenika i izvješća o rezultatima škole u usporedbi s prosječnim rezultatima drugih škola. Škole su dužne koristiti se rezultatima nacionalnih ispita za samoanalizu i samovrednovanje u skladu sa člankom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN 81/05). Nastavnici su dužni razgovarati s učenicima o rezultatima nacionalnih ispita te se njima koristiti za formativno vrednovanje rada, tj. kao informaciju koja bez negativnih posljedica za učenike služi unapređivanju procesa učenja i poučavanja. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavit će na svojim internetskim stranicama javno izvješće o provedbi i rezultatima nacionalnih ispita koje pokazuje rezultate na državnoj razini, tj. na razini cijelog srednjoškolskog obrazovnog sustava kao i po segmentima (vrsti škole, lokaciji škole itd.). Podaci o pojedinim učenicima ili školama (rang-liste škola) neće se javno objavljivati. 16

17 8. Primjeri zadataka i načina bodovanja /ocjenjivanja Primjeri zadataka iz različitih područja ispita. ZADACI VIŠESTRUKOG IZBORA - primjer Uputa pristupniku (ukoliko je potrebna) Uvodni sadržaj (tekst, skica, crtež, grafički prikaz): Navesti izvor. Tekst pitanja Ponuđeni odgovori: Točan odgovor označiti * Koji obrazovni ishod se ispituje: (Iz popisa obrazovnih ishoda u ispitnom katalogu) Koja razina kognitivnih procesa se ispituje: (pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreiranje) Koja vrsta znanja se ispituje: (činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje, metakognitivno znanje) Predloženo bodovanje Pažljivo pročitaj tekst i na listu za odgovore odaberi točnu tvrdnju tako da križićem označiš kvadratić točnog odgovora. Τekst: ν Α λ δι, Udžbenik grčkog jezika za 1. i 2. godinu učenja, Prometej µε ς ο λληνες ε ς Τρο αν πορευσ µενοι ν τ δε τ λιµ νι ναµ νοµεν. Grci namjeravaju otputovati iz luke Aulide prema A Troji * B Kreti C Mikeni može razumjeti i prevesti jednostavniji grčki tekst na materinji jezik čitanje teksta s razumijevanjem metakognitivno znanje 2 boda ZADACI POVEZIVANJA I SREĐIVANJA primjer Uputa pristupniku Čestice pitanja Čestice odgovora Pažljivo pročitaj zadatak i poveži prvi dio rečenice od 1-5 s drugim dijelom A-H u jednu smislenu i povezanu cjelinu. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnog odgovora uz odgovarajući broj postavljenog pitanja. 1. Ιβυκος ποιητ ς 2. Εγ 3. Θ πτε, πα 4. Εν θε τρ ρ µεν 5. Ο Σωκρ της λ γει 6. Α τ ν νεκρ ν πατ ρα B τ ν τραγ δ αν C τ µαθητ D πολλ χρ µατα συλλ γετε. E µ νοµεν F ε ς ταλ αν κεν G πολλο ς ν ους διδ σκω H τ µαθητ Točni odgovori 1. F Za svaku česticu pitanja upišite točno povezane 2. G 17

18 čestice dogovora. Koji obrazovni ishod se ispituje: Iz popisa obrazovnih ishoda u ispitnom katalogu Koja razina kognitivnih procesa se ispituje: (pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreiranje) Koja vrsta znanja se ispituje: (činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje, metakognitivno znanje) Predloženo bodovanje 3. A 4. B 5. H 6. može razumjeti i prevesti jednostavniji grčki tekst na materinji jezik prepoznavanje i povezivanje u smislenu i sadržajno povezanu cjelinu metakognitivno znanje Svaki točan odgovor 2 boda. Ukupno 12 bodova. ZADACI VIŠESTRUKOG IZBORA. - primjer Uputa pristupniku (ukoliko je potrebna) Tekst pitanja Ponuđeni odgovori: Točan odgovor označiti * Koji obrazovni ishod se ispituje: (Iz popisa obrazovnih ishoda u ispitnom katalogu) Koja razina kognitivnih procesa se ispituje: (pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreiranje) Koja vrsta znanja se ispituje: (činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje, metakognitivno znanje) Predloženo bodovanje Pažljivo pročitaj rečenicu i na listu za odgovore odaberi njezin točan prijevod tako da križićem označiš točan odgovor. Ο νδρε οι στρατι ται ν τ πολ µ ν κων. A Hrabri vojnici pobjedili su u ratu. B Najhrabriji vojnici će pobijediti u ratu. C Hrabri vojnici pobjeđivali su u ratu. * može prepoznati i upotrijebiti oblike tematske konjugacije, može razumjeti i prevesti jednostavniju rečenicu na grčkom jeziku analiza i razumijevanje metakognitivno znanje 1 bod ZADACI VIŠESTRUKOG IZBORA - primjer Uputa pristupniku (ukoliko je potrebna) Tekst pitanja Ponuđeni odgovori: Točan odgovor označiti * Pažljivo pročitaj zadanu riječ i pridruži joj točan odgovor pazeći na rod, broj i padež.na listu za odgovor križićem označi kvadratić s točnim odgovorom. τ ν πα δα Α το το B το τον τον * C τα τον 18

19 Koji obrazovni ishod se ispituje: (Iz popisa obrazovnih ishoda u ispitnom katalogu) Koja razina kognitivnih procesa se ispituje: (pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreiranje) Koja vrsta znanja se ispituje: (činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje, metakognitivno znanje) Predloženo bodovanje zna prepoznati i upotrijebiti oblike svih vrsta zamjenica pamćenje, razumijevanje i primjena činjenično znanje 1 bod ZADACI DOPUNJAVANJA - primjer Uputa pristupniku (ukoliko je potrebna) Tvrdnja Koji obrazovni ishod se ispituje: Iz popisa obrazovnih ishoda u ispitnom katalogu Koja razina kognitivnih procesa se ispituje: (činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje, metakognitivno znanje) Koja vrsta znanja se ispituje: (činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje, metakognitivno znanje) Predloženo bodovanje Pažljivo pročitaj tvrdnju i na listu za odgovor upiši ispravan odgovor. Aleksandar Veliki je bio Filipov sin. može opisati najvažnije događaje iz grčke povijesti Pamćenje činjenično znanje 1 bod 19

20 Dodaci prilog 1 vokabular za II. razred (početnici) prilog 2 vokabular za II. razred (nastavljači) 20

21 9. Primjer ispita iz grčkog jezika za drugi razred gimnazije (početno učenje) I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA (zadaci 1-26) Zadaci I Pitanja od 1-9 Pažljivo pročitaj tekst ν Α λ δι i odaberi točne tvrdnje na sljedećoj strani. ν Α λ δι Ο ν Α λ δι λληνες Κ λχαντι τ µ ντει τ δε λεγον µε ς ο λληνες ε ς Τρο αν πορευσ µενοι ν τ δε τ λιµ νι ναµ νοµεν. Τ ο θεο το ς καλο ς ν µους ο π µπουσιν; ν τα τ ο ν τ πορ γαµ µνων τ ν µ ντιν ρ τα γ ρον, τ πρ ττω; Συµβο λευε, κ ν ποι σω. Ο τος δ τ νδε τ ν βουλ ν συνεβο λευεν τ βασιλε φιγ νειαν π τ τ ς ρτ µιδος βοµ θ ε. γαµ µνων δ κε νην µεταπ µπει κα τ ρτ µιδι ε χεται ρτεµι, κετε ω, µ τ ν παρθ νον λ µβανε. Κα φιγ νεια α τ ε χεται Λητο ς πα, σ ζ µε. ρτεµις τα τ κο ουσα τ νεφ λ τ ν παρθ νον καλ πτει κα τ ν λαφον ντ' α τ ς ε ς τ ν βωµ ν στησιν. Τ ν πα δα ρτεµις ε ς Τα ρους ποφ ρει. KOMENTAR: τ πρ ττω što da učinim; λαφος, ου, = košuta 21

22 Križićem označi kvadratić točnog odgovora na listu za odgovore. Zadaci višestrukog izbora Primjer Grci namjeravaju otputovati iz luke Aulide prema A Troji * B Kreti C Mikeni Odgovor: A Troji * 1. Grci se za pomoć obraćaju A vrhovnom zapovjedniku B vraču C božici 2. Grci se pitaju zašto im bogovi ne šalju A saveznike B vrhovnog zapovjednika C povoljne vjetrove 3. S vračem razgovara A Artemida B Agamemnon C Ifigenija 4. Ifigeniju treba žrtvovati A na morskoj obali B u hramu C na žrtveniku 5. Ifigenija se moli A božici B vraču C ocu 6. Oko Ifigenije se obavija A oblak B plašt C dim 7. Artemida je kći A Ifigenije B Agamemnona C Lete 8. Agamemnon je A kralj B vrač C bog 9. Artemida odnosi Ifigeniju u A Troju B Tauridu C Mikenu 22

23 I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadaci II Pitanja od Pažljivo pročitaj zadatak i poveži prvi dio rečenice od 1-6 s drugim dijelom A- I u jednu smislenu i povezanu cjelinu. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnog odgovora uz odgovarajući broj postavljenog pitanja. Zadaci povezivanja i sređivanja Primjer 0. Ο δο λοι τ ν δεσπ την Odgovor J θεραπε ουσιν 0. Ο δο λοι τ ν τ ν δεσπ την 1. Ιβυκος ποιητ ς Α τ ν νεκρ ν πατ ρα B τ ν τραγ δ αν 2. Εγ C τ ν Ιβυκον 3. Θ πτε, πα D πολλ χρ µατα συλλ γετε 4. Εν θε τρ ρ µεν E µ νοµεν 5. Ο Σωκρ της λ γει F ε ς ταλ αν ρχεται 6. Υµε ς ν ταλ α G πολλο ς ν ους διδ σκω H τ µαθητ I πορε εσθε J θεραπε ουσιν 23

24 I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadaci III Pitanja od Pažljivo pročitaj rečenicu i na listu za odgovore odaberi njezin točan prijevod tako da križićem označiš točan odgovor. Zadaci višestrukog izbora Primjer 0. Η µ τηρ τ ν πα δα ε ς τ ν ο κ αν καλε. A Majka zove dijete u kuću. * B Majka je pozvala dijete u kuću. C Majka je zvala dijete u kuću. 16. Ο νδρε οι στρατι ται ν τ πολ µ ν κων. A Hrabri vojnici pobjedili su u ratu. B Najhrabriji vojnici će pobijediti u ratu. C Hrabri vojnici pobjeđivali su u ratu. 17. Ε ς τ ς θ νας µ ς ξω. A Vodit ću vas u Atenu. B Vodit ću nas u Atenu. C Izvest ću nas iz Atene. 18. πατ ρ τ ν ταχ ν κ να τ παιδ δ δωσιν. A Dječak je davao ocu crnog psa. B Otac je davao dječaku brzog psa. C Otac daje dječaku brzog psa. 19. γγελος ρχεται τ ν πιστολ ν φ ρων. A. Glasnik dolazi noseći pismo. B. Glasnik odlazi noseći pismo. C. Glasnik dolazeći nosi pismo. 20. Κρο σος, Λυδ ν βασιλε ς, πλουσι τατος τ ν νθρ πων ν. A Krez, kralj Liđana, bio je bogatiji od drugih ljudi B Krez, kralj Liđana je najbogatiji od svih ljudi. C Krez, kralj Liđana je bio najbogatiji od ljudi. 24

25 I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadaci IV Pitanja od Potcrtanim oblicima u zadanim rečenicama odredi službu i na list za odgovore upiši točan odgovor. Zadaci kratkog odgovora Primjer Ο Ελληνες το ς θεο ς µ λα τιµ σιν. priložna oznaka 21. Ο ν Α λ δι λληνες Κ λχαντι τ µ ντει τ δε λεγον λεγον 22. µε µε ς ο λληνες ε ς Τρο αν πορευσ µενοι ν τ δε τ λιµ νι ναµ νοµεν. 23. ν ν τα τ ο ν τ πορ γαµ µνων τ ν µ ντιν ρ τα. 24. Λητο ς πα, σ ζ µε. 25. Τ ο θεο το ς ς καλο ς ν µους ο π µπουσιν; 26. Ο τος δ τ νδε τ ν βουλ ν συνεβο λευεν τ βασιλε 25

26 II dio UPORABA JEZIKA Zadaci V Pitanja od U prazna mjesta upiši točne oblike zadanih imenica. Zadaci dopunjavanja Primjer ( πα ς) πα,* τ ν τ ν λλ νων καλ ν γλ τταν µανθ νετε. 27. ατρ ς ( νθρωπος) τ φ ρµακα παρ χει. 28. Ο στρατι ται ν ( µ χη) νδρε ως µ χοντο. 29. ( φ λαξ) τ ν πατρ δα σ ζουσιν. 30. Το ς πατρ σι κα ( µ τηρ) πιστε οµεν. 31. Πολλ κις θαυµ ζοµεν τ ς παλαι ς ( π λις). 32. Σικελ α τ ν αυτ ς δ ξαν ( λλην) φε λει. 26

27 II dio UPORABA JEZIKA Zadaci VI Pitanja od Zadaci povezivanja i sređivanja Primjer 0. τ σδε Ι. τ ς γ ς Pažljivo pročitaj zadatak i poveži prvi dio sintagme od 1-5 s drugim dijelom A-H. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnog odgovora uz odgovarajući broj postavljenog pitanja. 0. τ σδε A. τ στρ τευµα 1. τ δε B. πα 2. πολλο C. τ ς γυνα κας 3. ε γενο ς D. το πατρ ς 4. τα τας E. τ ν νδρ ν 5. µ γα F. τ ποιµ νι G. το ς φ λαξιν H. ο νδρες Ι. τ ς ς γ ς γ 27

28 II dio - UPORABA JEZIKA Zadaci VII Pitanja od Pročitaj rečenice i pažljivo odaberi oblik glagola kojeg smatraš najprikladnijim za popuniti prazninu u rečenici. Zadaci višestrukog izbora Primjer Ο νθρωποι τ ν ε ρ νην... A στ ργουσιν * B στ ργεις C στ ργου 38. Εγ...το ς πα δας σο ς µο ς. A παιδε οµαι B παιδε σω C παιδε οµεν 39. Ο πολ ται τ ν βασιλ α... βο λοντο. A θ πτειν B θ πτων C θ πτεσθαι 40. Κρο σος τ ν θε ν ν ελφο ς... A ρ τα B ρ των C ρωτ ς 41. Ω νθρωποι, µ... µοι. A πετε B ποµαι C πεσθε 42. Ο διδ σκαλοι τ ν π νακα... A δε κνυσαν B δε κνυµι C δεικν ναι 43. Ω πα δες, γαθο... A σµ ν B ε ναι C στ 44. Ο πα ς τ ν λ κον... φε γει. A ρ ν B ρ σα C ρ νται 28

29 II dio UPORABA JEZIKA Zadaci VIII Pitanja od Pažljivo pročitaj zadanu riječ i pridruži joj točan odgovor pazeći na rod, broj i padež.na listu za odgovor križićem označi kvadratić s točnim odgovorom. Zadaci višestrukog izbora Primjer 0.ο δο λοι A φε γοντες * B φε γοντας C φευγ ντων 45. παρθ νος A καλλοτ ρα B καλ ς C καλ 46. τ παλαι A γ νη B γ να C γεν ν 47. τ ν πα δα A το το B το τον C τα τον 48. ο βασιλε ς A ριστες B ρ στεις C ριστοι 49. νθρωποι; A τ νες B τιν ς C τ νας 29

30 III dio - CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadaci IX Pitanja od Pažljivo pročitaj zadatak i poveži rečenice od 1-5 s odgovorima A-H. Za svaku česticu pitanja upišite točno povezane čestice dogovora. Zadaci povezivanja i sređivanja Primjer 0. Afrodita I jabuka 0. Afrodita A. čempres 1. Zeus B. bršljan 2. Apolon C. jablan 3. Dioniz D. omorika 4. Atena E. lovor 5. Had F. maslina G. šipak H. hrast I. jabuka 30

31 III dio - CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadaci X Pitanja od Pažljivo pročitaj zadatak poveži tvrdnju s odgovarajućim ponuđenim odgovorom. Na listu za odgovor križićem u kvadratiću označi točan odgovor. Zadaci višestrukog izbora Primjer 0. Vrhovno grčko božanstvo je A. Jupiter B. Zeus * C. Posejdon 55. Središte minojske civilizacije je A Mikena B Kreta C Kikladski otoci 56.Stanovnici antičkog Para osnovali su koloniju A Kerkyra melaina B Issa C Faros 57. Paris je za najljepšu božicu izabrao A Atenu B Heru C Afroditu 58. Najstariji grčki zapisi pisani su A alfabetom B linearom B C feničkim pismom 59. Pomorska bitka odvijala se kod: A. Salamine B. Maratona C. Termopila 31

32 III dio - CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadaci XI Pitanja od Pažljivo pročitaj tvrdnju i na listu za odgovor označi križićem točnost tvrdnje. Zadaci otvorenog tipa Primjer 0. Povod trojanskog rata bila je otmica lijepe Helene* 60. Aleksandar Veliki je bio Filipov 61. Atrejeva riznica nalazi se u 62. Heraklo je sudjelovao u pohodu 63. Protivnik Atene u Peloponeskom ratu bila je 64. U Partenonu se nalazio glasoviti kip 65. Graditelj znamenitog labirinta u Knosu bio je 32

33 III dio CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadaci XII Pitanja od Pročitaj pitanje i odgovori. Na listu za odgovor križićem u kvadratiću označi točan odgovor. Primjer: 0. Tko od navedenih nije božanstvo? A Dioniz B Atena C Heraklo* D Posejdon E Hefest 1. Koji od navedenih toponima u antici nije bio otok? A Kreta B Cipar C Sicilija D Peloponez E Del 2. Koja od navedenih nije Muza? A Talija B Melpomena C Klio D Hestija E Euterpa 3. Koja od navedenih božica nije bila pozvana na svadbu Peleja i Tetide? A Atena B Erida C Afrodita D Hera E Demetra 4. Tko od navedenih nije bio vojskovođa? A Miltijad B Temistoklo C Periklo D Leonida E Sokrat 5. Koja od navedenih građevina nije na atenskoj Akropoli? A Partenon B Erehtejon C Nikin hram D Apolonov hram E Propileji 33

34 I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadaci I Zadaci II Pitanja 1-9 Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 1. B 2. C 3. B 4. C 5. A 6. A 7. C 8. A 9. B Pitanja od Zadaci povezivanja i sređivanja Točni odgovori 1. F 2. G 3. A 4. B 5. H 6. I KLJUČ ZA ODGOVORE Zadaci III Pitanja od Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 16. C 17. A 18. C 19. A 20. C 34

35 Zadaci IV Pitanja od Zadaci kratkog odgovora Točni odgovori 21. predikat 22. subjekt 23. priložna oznaka 24. (imenski) atribut 25. direktni objekt 26. indirektni objekt II dio UPORABA JEZIKA Zadaci V Pitanja od Zadaci dopunjavanja Točni odgovori 27. το ς νθρ ποις 28. τ µ χ 29. Ο φ λακες 30. τα ς µητρ σι 31. π λεις 32. το ς λλησιν Zadaci VI Pitanja od Zadaci povezivanja i sređivanja Točni odgovori 1. F 2. H 3. D 4. C 5. A 35

36 Zadaci VII Pitanja Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 38. B 39. A 40. A 41. C 42. A 43. C 44. A Zadaci VIII Pitanja Zadaci višestrukog izbora 45. C 46. A 47. B 48. C 49. A III dio CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadaci IX Pitanja Zadaci povezivanja i sređivanja Točni odgovori 1. H 2. E 3. B 4. F 5. A 36

37 Zadaci X Pitanja Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 55. B 56. C 57. C 58. B 59. A Zadaci XI Pitanja Zadaci dopunjavanja Točni odgovori 60. sin 61. Mikeni 62. Argonauta 63. Sparta 64. Atene 65. Dedal Zadaci XII Pitanja Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 66. D 67. D 68. B 69. E 70. D 37

38 10. Primjer ispita iz grčkog jezika za drugi razred gimnazije (nastavljači) I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA (zadaci 1-26) Zadaci I Pitanja od 1-9 Pažljivo pročitaj tekst Eksperiment kralja Psametiha i odaberi točne tvrdnje na sljedećoj strani. ο δ Α γ πτιοι, πρ ν µ ν Ψαµµ τιχον σφ ων βασιλε σαι, ν µιζον ωυτο ς πρ τους γεν σθαι π ντων νθρ πων: πειδ δ Ψαµµ τιχος βασιλε σας θ λησε ε δ ναι ο τινες γενο ατο πρ τοι, π το του νοµ ζουσι Φρ γας προτ ρους γεν σθαι ωυτ ν, τ ν δ λλων ωυτο ς. Ψαµµ τιχος δ ς ο κ δ νατο πυνθαν µενος π ρον ο δ να το του νευρε ν, ο γενο ατο πρ τοι νθρ πων, πιτεχν ται τοι νδε. παιδ α δ ο νεογν νθρ πων τ ν πιτυχ ντων δ δωσι ποιµ νι τρ φειν ς τ πο µνια τροφ ν τινα τοι νδε, ντειλ µενος µηδ να ντ ον α τ ν µηδεµ αν φων ν ναι, ν στ γ δ ρ µ π ωυτ ν κ εσθαι α τ, κα τ ν ρην παγιν ειν σφι α γας, πλ σαντα δ γ λακτος τ λλα διαπρ σσεσθαι: τα τα δ πο ε τε κα νετ λλετο Ψαµµ τιχος θ λων κο σαι τ ν παιδ ων, παλλαχθ ντων τ ν σ µων κνυζηµ των, ντινα φων ν ξουσι πρ την: τ περ ν κα γ νετο. ς γ ρ δι της χρ νος γεγ νεε τα τα τ ποιµ νι πρ σσοντι, νο γοντι τ ν θ ρην κα σι ντι τ παιδ α µφ τερα προσπ πτοντα βεκ ς φ νεον, ρ γοντα τ ς χε ρας. τ µ ν δ πρ τα κο σας συχος ν ποιµ ν: ς δ πολλ κις φοιτ οντι κα πιµελοµ ν πολλ ν ν το το τ πος, ο τω δ σηµ νας τ δεσπ τ γαγε τ παιδ α κελε σαντος ς ψιν τ ν κε νου. κο σας δ κα α τ ς Ψαµµ τιχος πυνθ νετο ο τινες νθρ πων βεκ ς τι καλ ουσι, πυνθαν µενος δ ε ρισκε Φρ γας καλ οντας τ ν ρτον. ο τω συνεχ ρησαν Α γ πτιοι κα τοιο τ σταθµησ µενοι πρ γµατι το ς Φρ γας πρεσβυτ ρους ε ναι ωυτ ν. δε µ ν γεν σθαι τ ν ρ ων το φα στου το ν Μ µφι κουον: λληνες δ λ γουσι λλα τε µ ταια πολλ κα ς γυναικ ν τ ς γλ σσας Ψαµµ τιχος κταµ ν τ ν δ αιταν ο τω ποι σατο τ ν πα δων παρ τα τ σι τ σι γυναιξ. Komentar: σφ ων = α τ ν; ωυτο ς = αυτο ς; ε δ ναι znati; γενο ατο = γ νοιντο; π ρος, izlaz; πιτεχν ται τοι νδε domislio se ovako; νεογν - novorođenčad; νθρ πων τ ν πιτυχ ντων od običnih ljudi; ντειλ µενος = κελε σας; κ εσθαι = κε σθαι; παγιν ειν = π γειν; σφι = α το ς; πλ σαντα da se zasite; διαπρ σσεσθαι = δια-πρ ττεσθαι; ντ λλοµαι = κελε ω; παλλαχθ ντων τ ν σ µων κνυζηµ των kad je prestalo nerazgovjetno tepanje; φων ν γνυµι počinjem govoriti; δι της = δ ο- τος; νο γω otvaram; ρ γοντα pružajući; συχος miran; φοιτ ω dolazim; πιµ λοµαι brinem se; σηµ νας javivši; σταθµησ µενοι πρ γµατι zauzevši stav; ρ ων = ερ ων; µ ταιος, 3 besmislen; κταµ ν < κτ µνω = κ πτω; τ ν δ αιταν ο τω ποι σατο τ ν πα δων predao je djecu na odgoj 38

39 39

40 Križićem označi kvadratić točnog odgovora na listu za odgovore. Zadaci višestrukog izbora Primjer Psametih je bio vladar A Egipćana * B Frigijaca C Grka Odgovor: A Egipćana * 1. Egipćani su prije Psametihove vladavine A Frigijce najstarijim narodom smatrali B same sebe C Grke 2. Psametih je dva novorođenčeta povjerio na odgoj A seljaku B ženi C pastiru 3. Psametih je naredio da djeca ne smiju A čuti pjev ptica B vidjeti čovjeka C čuti ljudski glas 4. Djeci su u pustu kolibu doveli A ovce B koze C krave 5. Djeca su u osami provela A jednu godinu B dvije godine C tri godine 6. Riječ βεκ ς značila je A kruh B mlijeko C vino 7. Nakon određena vremena djeci je pristupio A kralj B pastir C učitelj 8. Herodot je ovu priču čuo od A svećenika B staraca C žena 9. Grci pričaju da je kralj naredio da se ženama A odreže jezik B oduzme nakit C ošiša kosa 40

41 I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadaci II Pitanja od Pažljivo pročitaj zadatak i poveži prvi dio rečenice od 1-6 s drugim dijelom A - I u jednu smislenu i povezanu cjelinu. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnog odgovora uz odgovarajući broj postavljenog pitanja. Zadaci povezivanja i pridruživanja Primjer 0. Μ ψε δου δου, Odgovor J λλ λλ' λ θευε 0. Μ ψε δου δου, Α σταθµο ς π ντε 1. Εντε θεν ξελα νει δι τ ς ραβ ας B ε χον 2. Κ ρος κ λευσεν το ς λληνας C λθον 3. Π ντες ο στρατι ται τ ς σπ δας D τ ν τ ξιν το στρατε µατος 4. Κ λισσα θα µασε E τ ποταµ 5. Ο λληνες π τ ς σκην ς F µεινεν 6. Εντα θα µ ρας τρε ς G ταχθ ναι H λ γεται I πορε οµαι J λλ λλ' λ θευε 41

42 I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadaci III Pitanja od Pažljivo pročitaj rečenicu i na listu za odgovore odaberi njezin točan prijevod tako da križićem označiš točan odgovor. Zadaci višestrukog izbora Primjer 0. Ο δ πε θεται κα λαµβ νει Κ ρον ς ποκτεν ν. A On povjeruje i uhvati Kira da ga ubije.* B On povjeruje i uhvati Kira jer ga želi ubiti. C On povjeruje i uhvati Kira budući da ga želi ubiti. 16. γαµ µνονος κελε σαντος π ντες ο Ελληνες ε ς τ ν αυτο σκην ν σπευσαν. A Kad je Agamemnon zapovijedio svi su se Grci požurili u njegov šator. B Agamemnon je zapovijedio da se svi Grci požure u njegov šator. C Agamemnon je zapovijedio svim Grcima da se požure u njegov šator. 17. Λ γεται δεηθ ναι Κ λισσα Κ ρου πιδε ξαι τ στρ τευµα α τ. A Priča se da je Kiličanka od Kira izmolila da joj pokaže vojsku. B Priča da je Kiličanka molila Kira da joj pokaže vojsku. C Priča se da je Kiličanka moleći zatražila Kira da joj pokaže vojsku. 18. Κ ρος κ λευσε τ ν Μ µνωνα µ ν το δεξιο κ ρως, το δ ε ων µου Κλ αρχον γε σθαι. A Kir je zapovijedao Memnonu da vodi desno, a Klearhu da vodi lijevo krilo. B Kir je zapovjedio da Memnon vodi desno, a Klearh lijevo krilo. C. Kir je zapovijedao da Memnon vodi desno, a Klearh lijevo krilo. 19. Παρ σατις µ ν δ µ τηρ φιλε α τ ν µ λλον ρταξ ρξην. A Majka Parisatida uistinu voli njega kao i Artakserksa. B Majka Parisatida uistinu više voli Artakserksa nego njega. C Majka Parisatida ga uistinu voli više nego Artakserksa. 20. πε ρταξ ρξης κατ στη ε ς τ ν βασιλε αν. A Kad je Artakserkso zauzeo kraljevstvo. B. Ako je Artakserkso zauzimao kraljevstvo. C. Dok je Artakserkso zauzimao kraljevstvo. 42

43 I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadaci IV Pitanja Potcrtanim oblicima u zadanim rečenicama odredi službu i na listu za odgovore upiši točnu tvrdnju Zadaci kratkih odgovora Primjer 0 Ο αρε ος ος* βο λετο τ πα δε µφωτ ρω παρε ναι. subjekt 21. Κα ο µ ν νοι, πε τις δι κοι, προδραµ ντες στασαν. 22. Ο δ τα τα προε πον το ς στρατι ταις ταις. 23. Ο δ Ελληνες σ ν γ λωτι π τ ς σκην ς λθον. 24. Κ ρος ξ τασιν ν τ πεδ ποιε ται. 25. Π ντες ο Ελληνες ε ς τ ν α το το σκην ν λθον. 26. λληνες δ λ γουσι λλα τε µ ταια πολλ. 43

44 II dio UPORABA JEZIKA (27 49) Zadaci V Pitanja od U prazni prostor upiši glagol u odgovarajućem glagolskom obliku pazeći na sadržaj rečenice. Zadaci dopunjavanja Primjer 0 Ο Αρ ων, ο τος κλειν ς κιθαρ δ ς, π το δελφ νος (σ ζω, ind.aor.pas.) σ θη θη.* 27. Ε ς τ ς θ νας πορευσ µεθα κα θαυµαστ το Φειδ ου ργα (βλ πω, ind.fut.akt.). 28. φι λτης τ ν τ ν λλ νων δ ναµιν ν Θερµοπ λαις (ψε δω, ind.aor.akt.). 29. Εν τα τ τ ναυµαχ στρατηγ ς Αριαβ γνης, αρε ου ( ποθν σκω, ind.aor.akt.). 30. ( Ερχοµαι, ptc.aor.akt.) Κ ρος το ς αυτο στρατηγο ς λεξε: Ω Ελληνες, τ ποιε τε; 31. πε δ αρε ος (τελευτ ω, ind.aor.akt.) ε ς τ ν βασιλε αν κατ στη ρταξ ρξης. 32. Μ νων τ Κλε ρχ ( γορε ω, ind.aor.akt.), να φ λος τ σατρ π ε η. 44

45 II dio UPORABA JEZIKA Zadaci VI Pitanja od Zadaci povezivanja i pridruživanja Primjer 0. σταθµο ς Ι. ρ µους Pažljivo pročitaj zadatak i poveži prvi dio sintagme od 1-5 s drugim dijelom A-H, pazeći da se slažu u rodu, broju i padežu. Na listu za odgovore križićem označi kvadratić točnog odgovora uz odgovarajući broj postavljenog pitanja. 0. σταθµο ς A. ο στρατι ται 1. δο σα B. τ θα µα 2. το τοις C. τ ς δον ς 3. ο κουµ νην D. το ς βαρβ ροις 4. τεταγµ νοι E. τ ν π λιν 5. φοινικο ς F. τ ς κνηµ δος G. Κ λισσα H. το ς χιτ νας Ι. ρ µους 45

46 II dio UPORABA JEZIKA Zadaci VII Pitanja od Pročitaj rečenice i pažljivo odaberi oblik glagola kojeg smatraš najprikladnijim za popuniti prazninu u rečenici. Zadaci višestrukog izbora Primjer Ο νθρωποι τ ν ε ρ νην... A στ ργουσιν * B στ ργεις C στ ργου 38. Ο δ στρατηγο τα τα το ς στρατι ταις... A προε πον B προειπ ν C προε πε 39. Κ ρος... α τ ς σ ν Π γρητι τ ρµηνε β α. A παρελα νει B παρελαυν τω C παρελα νων 40. γ τ ν νδρα ν τ στρατοπ δ... A ρ B ρ µαι C ρ ν 41. Τα τα λ γων το θορ βου... A κουσεν B κουσεν C κο σαντο 42. Πρ ς το τοισι π κλητοι Λοκρο πανστρατι κα Φωκ ων χ λιοι... A γ νετο B γενον C γενοντο 43. Ξ ρξης το λ ου... σπονδ ς ποι σατο. A νατε λαντος B νατε λαντες C νατε λαντα 44. δ τ πος ο τος ρµεν α... A καλε το B καλο µεν C κ λουν 46

47 II Dio UPORABA JEZIKA Zadaci VIII Pitanja od Pažljivo pročitaj zadanu riječ i pridruži joj točan odgovor pazeći na rod, broj i padež Na listu za odgovor križićem označi kvadratić s točnim odgovorom. Zadaci višestrukog izbora Primjer 0.τ πεδ ον A παν παν* B παντα C παντος 45. τ κρ νη A χαλκ B χαλκ C χαλκο ς 46. φ βος A πολ ς B πολλ C πολ ς 47.τ στρ τευµα A µ γα B µεγ λα C µ γας 48. τ ς φ λαγγος A µ σος B µ σης C µ σας 49. θ λαττα A βαθε α B βαθ C βαθ ς 47

48 III Dio - CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST (50 68) Zadaci IX Pitanja od Pažljivo pročitaj zadatak i poveži rečenice od 1-5 s odgovorima A-H. Za svaku česticu pitanja upišite točno povezane čestice dogovora. Zadaci povezivanja i pridruživanja Primjer 0. Hera I Arg* 0. Hera A. Olimpija 1. Zeus B. Delfi 2. Apolon C. Atena 3. Demetra D. Teba 4. Atena E. Eleuzina 5. Asklepije F. Epidaur G. Mikena H. Tirint I. Arg 48

49 III Dio - CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadaci X Pitanja od Pažljivo pročitaj zadatak poveži tvrdnju s odgovarajućim ponuđenim odgovorom. Na listu za odgovor križićem u kvadratiću označi točan odgovor. Zadaci višestrukog izbora Primjer 0. Naziv za Herodotovu povijest nastao u aleksandrijsko doba glasi A. στορ αι B Λ γοι C στορ ης π δεξις D Μο σαι * 55. Ksenofontovo najpoznatije povijesno djelo zove se A Συµπ σιον B Κ ρου ν βασις C Ο κονοµικ ς D Κ ρου κατ βασις 56. Bitkom kod Leuktre 371. pr. Kr. spartansku su moć slomili A θηνα οι B Κορ νθιοι C Θηβα οι D ργε οι 57. Pokretnom snagom svih povijesnih zbivanja Herodot smatra A ν γκη B µο ρα C φθ νος θε ν D ε µαρµ νη 58. Od četiri izvora koje Herodot navodi za svoju povijest ono što smatra istinitim je A κο B ψις C στορ η D γν µη 59. U bici kod Termopila herojskom je smrću poginuo spartanski vojskovođa A Λεων δας B γησ λαος C Θεµιστοκλ ς D ριστε δης 49

50 III dio - CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadaci XI Pitanja od Pažljivo pročitaj tvrdnju i na listu za odgovor upiši točan odgovor. Zadaci dopunjavanja Primjer 0. Umjetni jezik kojim je Herodot pisao zove se šarena jonština* 60. Ciceron je Herodota nazvao 61. Herodotovi prethodnici u istraživanju povijesti zovu se. 62. Osim atička pčela Ksenofonta su u starini zbog čistoće jezika nazivali i. 63. Ksenofont je bio jedan od učenika atenskog filozofa. 64. U djelu Kirupedija Ksenofont prikazuje lik. 65. Herodot se rodio u. 50

51 III dio CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadaci XII Pitanja od Pročitaj pitanje i odgovori. Na listu za odgovor križićem u kvadratiću označi točan odgovor. Zadaci višestrukog izbora Primjer: 0. Tko od navedenih nije božanstvo? A Dioniz B Atena C Heraklo* D Posejdon E Hefest 66. Koji od navedenih nije zakonodavac? A Solon B Klisten C Likurg D Heraklit E Drakon 67. Koja od navedenih nije Muza? A Talija B Melpomena C Klio D Hestija E Euterpa 68. Tko od navedenih nije povjesničar? A Ksenofont B Herodot C Tespis D Tukidid E Plutarh 69. Tko se od navedenih nije borio u grčko-perzijskim ratovima? A Miltijad B Temistoklo C Periklo D Leonida E Egej 70. Koja od navedenih građevina nije na atenskoj Akropoli? A Partenon B Erehtejon C Nikin hram D Apolonov hram E Propileji 51

52 I dio RAZUMIJEVANJE JEZIKA Zadaci I Zadaci II Pitanja 1-9 Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 1. B 2. C 3. C 4. B 5. B 6. A 7. B 8. A 9. A Pitanja od Zadaci povezivanja i sređivanja KLJUČ ZA ODGOVORE Točni odgovori 1. A 2. G 3. B 4. D 5. C 6. F Zadaci III Pitanja od Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 16. A 17. A 18. B 19. C 20. A 52

53 Zadaci IV Pitanja od Zadaci kratkog odgovora Točni odgovori 21. subjekt 22. indirektni objekt 23. priložna oznaka 24. direktni objekt 25. (imenski) atribut 26. predikat II dio UPORABA JEZIKA Zadaci V Pitanja od Zadaci dopunjavanja Točni odgovori 27. βλ ψοµεν 28. ψευσεν 29. π θανεν 30. λθ ν 31. τελε τησεν 32. ε πεν Zadaci VI Pitanja od Zadaci povezivanja i sređivanja Točni odgovori 1. G 2. D 3. E 4. A 5. H 53

54 Zadaci VII Pitanja Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 38. A 39. C 40. A 41. B 42. C 43. A 44. A Zadaci VIII Pitanja Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 45. B 46. A 47. A 48. B 49. A III dio CIVILIZACIJA I KNJIŽEVNOST Zadaci IX Pitanja Zadaci povezivanja i sređivanja Točni odgovori 1. A 2. B 3. E 4. C 5. F 54

55 Zadaci X Pitanja Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 55. B 56. C 57. C 58. D 59. A Zadaci XI Pitanja Zadaci dopunjavanja Točni odgovori 60. pater historiae (otac povijesti) 61. logografi 62. atička muza 63. Sokrata 64. Kira (Starijeg) 65. Halikarnasu Zadaci XII Pitanja Zadaci višestrukog izbora Točni odgovori 66. D 67. D 68. C 69. E 70. D 55

56 11. Način bodovanja i upute nastavnicima Zadaci I (pitanja 1-9) nose 18 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadaci II (pitanja 10-15) nose 12 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadaci III (pitanja 16-20) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadaci IV (pitanja 21-26) nose 6 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadaci V (pitanja 27-32) nose 12 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadaci VI (pitanja 33-37) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadaci VII (pitanja 38-44) nose 14 bodova (2 boda za svaki točan odgovor). Zadaci VIII (pitanja 45-49) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadaci IX (pitanja 50-54) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadaci X (pitanja 55-59) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadaci XI (pitanja 60-65) nose 6 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Zadaci XII (pitanja 66-70) nose 5 bodova (1 bod za svaki točan odgovor). Učenici sve svoje odgovore bilježe na list za odgovore. Zadaci zatvorenog tipa obrađuju se strojno, a zadatke otvorenog tipa (kratkih odgovora (21-26), dopunjavanja (27-32; 60-65)) obrađivat će za to posebno obučeni ocjenjivači. U zadacima otvorenog tipa sve riječi moraju biti ispravno napisane. Riječi bez naglaska i ostalih dijakritičkih znakova neće biti priznate kao točan odgovor. 56

57 VOKABULAR 2. RAZRED (2. GODINA UČENJA POČETNICI) Α γαθ ς,3 γγελος, ου, γγ λλω γορ, ς, γρ ς, ο, γ ν, νος, γω δελφ ς, ο, δικ α, ας, ε θ νατος, 2 θην, ς, θ ναι, ν, α τ α, ας, κο ω κρ πολις, εως, κρος, 3 λ θεια, ας, λλ λλος, η, ο νδρε α, ας, νεµος, ου, ν ρ, νδρ ς, νθρωπος, ου, π ποθν σκω πορ α, ας, ρετ, ς, ρχ, ς, ρχω α τ ς,, Β βα νω β λλω β ρβαρος, 2 βασιλε ς, ως, β α, ας, β βλος, ου, βιβλ ον, ου, τ β ος, ου, βλ πτω βλ πω βωµ ς, ο, βουλε ω βουλ, ς, βο λοµαι = dobar, čestit = glasnik = javljati = skupština, trg, trgovina = polje = natjecanje, igra, napor = voditi = brat = nepravda = uvijek = besmrtan = Atena, božica = Atena, grad u Atici = uzrok, krivnja = slušati (+gen) = gornji grad, tvrđava = gornji, višnji = istina = ali, nego = drugi = hrabrost = vjetar = muž, čovjek, junak = čovjek = (+gen.) = od, iz = umirati = neprilika = vrlina = početak, vlast, zapovjedništvo = početi, vladati, zapovijedati = sam, isti, on (u kosim padežima) = koračati, ići = bacati = barbarski ; supst. barbarin = kralj = sila = knjiga = knjižica = život = škoditi, štetiti = gledati = žrtvenik = vijećati, savjetovati; med. odlučivati = savjet, odluka = htjeti, željeti 57

58 βο ς, βο ς, Γ γ ρ γ νος, ους, τ γ ρων, οντος, γ, ς, γ γας, αντος, γ γνοµαι γιγν σκω γλυκ ς, ε α, γλ ττα, ης, γραµµατικ, ς, γρ φω γυµν ζω γυν, γυναικ ς, δα µων, ονος, δ δε δε κνυµι δ νδρον, ου, τ δ µος, ου, δηµοκρατ α, ας, δι διαφθε ρω διδ σκαλος, ου, διδ σκω δ δωµι δ καιος, 3 δ κη, ης, δοκ ω δ ξα, ης, δο λος, ου, δ ναµις, εως, δ µα, ατος, τ δ ρον, ου, τ Ε γ ε µ ε µι ε ρ νη, ης, ε ς κ κε νος, 3 λα α, ας, λευθερ α, ας, λ φας, αντος, λλ ς, δος, λλην, ηνος, λληνικ ς, 3 = govedo = naime, jer = rod = starac = zemlja = div = postajati, biti = poznavati, spoznavati = sladak = jezik = gramatika = pisati = vježbati = žena = božanstvo, zao duh, duh čuvar = a, ali, no = treba, potrebno je = pokazivati = drvo = narod = demokracija, vlast naroda (+gen.) = kroz ; (+ak.) = zbog, kroz, preko = uništavati, pustošiti = učitelj = poučavati = dati = pravedan = pravo, pravednost = misliti, smatrati = misao, glas, slava = rob, sluga = snaga, sila, moć = stan, kuća, dom = dar = ja = biti = ići = mir (+ak) = u, na, za (+gen) = iz = onaj, on = maslina = sloboda = slon = Grčka = Grk = grčki 58

59 λπ ς, δος, µ ς, 3 ν π πιστ µη, ης, πιστολ, ς, ποµαι ργ ζοµαι ργον, ου, τ ρις, ιδος, ρχοµαι ρωτ ω τα ρος, ου, τος, ους, τ ε ε δαιµον α, ας, ε γεν ς, 2 ε ρ σκω ε χ, ς, ε χοµαι χθρα, ας, χθρ ς, 3 χω Ζ Ζε ς, ι ς, ζ ον, ου, τ Η γεµ ν, ονος, δη κω µε ς µ ρα, ας, µ τερος, 3 Θ θ λαττα, ης, θ νατος, ου, θαυµ ζω θε, ς, θε οµαι θ ατρον, ου, τ θ λω θε ς, ο, θνητ ς, 3 θυγ τηρ, τρ ς, θ ω Ι ατρ ς, ο, ερε ς, ως, ερ ς, 3 ηµι = nada, pouzdanje = moj (+dat) = u, na, o, po (+gen) na, kod, uz; (+dat) na, pri, kod; (+ak) na, protiv, za = znanje = pismo, zapovijed = slijediti = raditi, činiti = djelo, posao = srdžba, ljutnja, bijes = dolaziti, ići = pitati = drug, prijatelj = godina = dobro, valjano = sreća, blaženstvo = plemenit = nalaziti, otkrivati = molba, molitva = moliti se = neprijateljstvo, mržnja = neprijateljski, mrzak = imati, držati = Zeus, vrhovni bog = životinja = vođa, zapovjednik = već = došao sam, ovdje sam = mi = dan = naš = more = smrt (+ak) = čuditi se, diviti se = božica = gledati = kazalište, gledalište = željeti = bog = smrtan = kćer = žrtvovati = liječnik = svećenik = svet = slati 59