ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I TEHNOLOGIJE. NASTAVNI PREDMET: Šumske prometnice. NASTAVNA CJELINA 13: Izgradnja donjeg ustroja.

Transcript

1 Slide 2 Slide 1 SADRŽAJ: ZAVOD ZA ŠUMARSKE TEHNIKE I Izrada donjeg ustroja šumskih cesta. Pripremni radovi za izradu donjeg ustroja - općenito. Obnova (reambulacija) trase šumske ceste. Obilježavanje zemljanog trupa. NASTAVNI PREDMET: Šumske prometnice Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka. Obilježavanje presjeka zasjeka. Projektiranje i izbor nagiba pokosa nasipa i usjeka. Izgradnja usjeka i zasjeka. Izgradnja nasipa. NASTAVNA CJELINA 13: Izgradnja donjeg ustroja. Izv. prof. dr. sc. Tibor Pentek Akad. god. 2009/2010

2 Slide 3 Slide 4 Izrada donjeg ustroja šumskih cesta Pripremni radovi za izradu donjeg ustroja Ukoliko kao mjerodavnu prihvatimo podjelu sveukupnih radova izgradnje jedne šumske ceste, prema Pičman-u ( 2007), navedene radove možemo podijeliti u slijedeće skupine: pripremni (prethodni radovi), radovi na donjem ustroju, izgradnja tehničkih (cestovnih) objekata (propusti, potporni zidovi, obložni zidovi, mostovi i dr.), radovi na gornjem ustroju, ugradnja opreme na cesti, ostali radovi. Radovi izrade donjeg ustroja obuhvaćaju pripremne radove za izradu i uređenja trupa šumske ceste te radove izgradnje usjeka, zasjeka i nasipa. U obavezne pripremne radove za izgradnju donjeg ustroja šumskih cesta (koji ovise o stojbinskim prilikama = sastojinske + stanišne prilike) ubrajaju se: obnova (reambulacija) trase šumske ceste, obilježavanje trupa šumske ceste, uklanjanje čvrstih građevinskih objekata (ograda, zgrada i dr.), čišćenje gradilišta od vegetacije: čišćenje i uklanjanje grmlja i šiblja, sječa, izrada i izvlačenje stabala, vađenje panjeva posječenih stabala;

3 Slide 5 Slide 6 Pripremni radovi za izradu donjeg ustroja Čišćenje gradilišta od vegetacije U obavezne pripremne radove za izgradnju donjeg ustroja šumskih cesta (koji ovise o stojbinskim prilikama = sastojinske + stanišne prilike) ubrajaju se: iskop (skidanje) humusnog sloja i njegovo deponiranje za kasnije oblaganje kosina usjeka i nasipa, uklanjanje organskog materijala i njegova zamjena mineralnim materijalima, sabijanje prirodnog temeljnog tla (podtla), uređenje temeljnog tla, odvodnja temeljnog tla odgovarajućim sustavima drenaže, izrada stepenastog temeljnog tla za nasipe na nagnutom terenu. Obavlja se različitim strojevima ovisno o tipu i dimenzijama (promjeru, visini) vegetacije. Grmlje, šiblje i stabla manjih dimenzija se, sa gradilišta, uklanjaju uporabom dozera (buldozera i angldozera) ili bagera. Stabla većeg promjera sijeku se i izrađuju pomoću motorne pile te izvlače sa trase buduće šumske ceste šumskim strojevima za privlačenje drva (ukoliko im je omogućen pristup do radilišta) ili građevinskim strojevima koji će se koristiti u daljem postupku izgradnje (tada se posječena stabla/izrađeni sortimenti izvlače sa trase radilišta na najbliža mjesta gdje neće smetati normalnom obavljanju građevinskih radova, a njihova će se otprema obaviti po dovršetku šumske ceste).

4 Slide 7 Slide 8 Čišćenje gradilišta od vegetacije Čišćenje gradilišta od vegetacije Pri navedenim radovima treba biti maksimalno pažljiv kako bi se sačuvalo što više kolčića kojima je obilježena trasa šumske ceste. Panjevi se uklanjaju: ručno (manji se panjevi mogu vaditi različitim polugama), strojno (primjenom dozera ili bagera) i pomoću eksploziva. Za panjeve promjera većeg od 50 cm može se koristiti eksploziv. Ispod panja se, pod kutom o u odnosu na nagib terena, izbuši rupa za postavljanje eksploziva, duljine oko 2/3 promjera panja i s težištem ispod sredine panja. Kut nagiba pod kojim se buši rupa za postavljanje eksploziva, između ostalih čimbenika, ponajviše ovisi o vrsti drveća i strukturi tla. Kod kompaktnih tala rupe se buše i pod kutom manjim od navedenih 30 o, dok je kod mekših tala rupe potrebno bušiti pod većim kutom, dublje u tlo, kako eksploziv umjesto panja ne bi izbacio samo zemlju. Količina potrebnog brizantnog eksploziva za vađenje panjeva ovisi o promjeru panja, vrsti drveća, strukturi tla ispod panja i vrsi eksploziva, a može se odrediti prema formuli: Q = D a U praksi se često koristi formula: Q= 2 D 5 Tumač znakova: Q - ukupna količina eksploziva u gramima D - promjer panja, cm a - količina eksploziva u gramima na 1 cm promjera panja

5 Slide 9 Slide 10 Čišćenje gradilišta od vegetacije Iskop (skidanje) humusnog sloja Po završetku čišćenja vegetacije potrebno je sve nastale rupe u tlu (koje će ostati i nakon uklanjanja humusnog sloja te postizanja projektirane visine temeljnog tla) ispuniti novom zemljom i dobro je sabiti radi uspostavljanja veze sa okolnim tlom na trasi i dobivanje podtla približno jednakih nosivih svojstava. Iskop humusa je pripremni rad kojega, ukoliko želimo izvesti šumsku cestu kvalitetnog donjeg ustroja (koji je polazište za kvalitetno izveden gornji ustroj i šumsku cestu kao cjeloviti građevinski objekt), moramo obaviti zbog dva osnovna razloga: Humus je izgrađen od organske tvari podložne raspadanju pa zbog svojih svojstava pod opterećenjem znatno mijenja obujam, dok mu se pri promjenama količine vode bitno smanjuje nosivost. Poradi navedenog humus nije pogodan za izgradnju nasipa i treba ga odstraniti. Zbog hranjivih organskih tvari od kojih je humusni sloj izgrađen, humus se odlaže i deponira uz trasu buduće šumske ceste te se po završetku radova izgradnje koristi za pokrivanje pokosa iskopa i nasipa.

6 Slide 11 Slide 12 Iskop (skidanje) humusnog sloja Uređenje temeljnog tla Skidanje se humusa obavlja strojno pomoću dozera ili bagera. Debljina se humusa u pravilu kreće od 15 do 30 cm. Prije iskapanja humusa potrebno je obići trasu šumske ceste i definirati, uz trasu na razmaku m. deponije pravilnog oblika (materijal se do deponija transportira guranjem ukoliko koristimo dozere te kamionima ukoliko koristimo bagere). Nakon iskapanja i deponiranja humusnog sloja mora se onemogućiti vodi zadržavanje na tlu jer će ga previše navlažiti. Iz navedenog razloga potrebno je izvesti uzdužnu i poprečnu površinsku odvodnju. Vodu iz odvodnih jaraka treba odvesti izvan ceste i spojiti s drugim postojećim odvodnim jarcima (za koje je konačna odvodnja već riješena), odvesti u vodotok ili u prirodnu depresiju. Uređenje temeljnog tla predstavlja radove koji će omogućiti izgradnju nasipa, odnosno one radove koji će osposobiti prirodno samoniklo tlo da na sebe preuzme konstruktivna opterećenja šumske ceste i prometno opterećenje. Temeljno se tlo uređuje do dubine od oko 30 cm a nosivost mora biti takva da kamion s opterećenjem po kotaču od 50 kn ne ostavlja trajne deformacije.

7 Slide 13 Slide 14 Uređenje temeljnog tla Obnova (reambulacija) trase šumske ceste Posebnu pažnju pri uređivanju temeljnog tla treba usmjeriti ka njegovoj optimalnoj vlažnosti (po potrebi vlaženje ili isušivanje površinskom odvodnjom) i strojnom sabijanju (odabir strojeva prema konkretnom tlu). Temeljno se tlo može zamijeniti boljim tlom (prihvatljivim sa stajališta nosivosti), a nosivost se temeljnog tla može povećati jednom od poznatih metoda poboljšanja tla. Reambulacija predstavlja obnovu i dopunu već iskolčene trase šumske ceste u postupku njezina projektiranja. Terenski snimljena i propisno obilježena šumska cesta se najčešće ne izvodi odmah po dovršetku projektiranja već od prihvaćanja projekta do izgradnje, ovisno o planiranoj dinamici izgradnje primarnih šumskih prometnica i raspoloživosti financijskih sredstava za realizaciju zacrtanih planova, može proći period od par mjeseci pa do par godina. U navedenom se periodu u šumi obavljaju različiti šumski radovi, u šumu dolaze izletnici, lovci, planinari i dr. korisnici šume te se uslijed različitih aktivnosti čovjeka (ali i pod utjecajem drugih čimbenika) dio pozicijskih i markirnih kolčića izgubi. Također se nakon prvotnog iskolčenja trase šumske ceste, u okviru pripremnih radova, provodi strojno čišćenje gradilišta od vegetacije što dovodi do dodatnog gubitka (uništavanja) kolčića. Zadatak je izvoditelja radova, na temelju preostalih kolčića i izrađenog projekta, uz primjenu geodetskih mjernih instrumenata i opreme, uspostaviti kompletnu trasu šumske ceste.

8 Slide 15 Slide 16 Obnova (reambulacija) trase šumske ceste Obilježavanje zemljanog trupa U osnovne se radove reambulacije trase šumske ceste ubrajaju: dopunsko ili ponovno iskolčenje trase, stacioniranje trase osiguranje trase i konačna obilježba (tjemena, stacioniranih točaka, kota terena). Obilježavanje zemljanog trupa šumske ceste, odnosno obilježavanje profila usjeka, nasipa i zasjeka, spada u obavezne pripremne radove pri izvedbi donjeg stroja šumske ceste. Obilježavanje se na terenu može izvesti na dva načina: pomoću svih potrebnih podataka iz sastavnica Crtani poprečni presjeci i Pisani poprečni presjeci iz glavnog/izvedbenog projekta, terenskim snimanjem i računskim određivanjem položaja presječnih točaka pokosa profila i linije terena. U praksi se najčešće koristi druga metoda obilježavanja (prva metoda nije dovoljno točna). Koji će se radovi izvoditi i koliko će oni trajati ovisi ponajviše o situaciji na terenu koja ostane nakon čišćenja gradilišta od vegetacije.

9 Slide 17 Slide 18 Obilježavanje zemljanog trupa Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Pri obilježavanju se, zbog jednostavnosti i brzine obilježbe različitih nagiba pokosa usjeka, nasipa i zasjeka kao i pokosa odvodnih jaraka, koriste drvene konstrukcije od letava drvene šablone. One predstavljaju konturu budućeg zemljanog trupa i postavljaju se na svim mjestima promjene oblika zemljanog trupa (prelazak usjeka u nasip i obrnuto), značajnijim promjenama nagiba terena, promjenama visine zemljanog trupa, promjenama nagiba pokosa profila i dr. U nizinskom području oblik nasipa, daleko najčešće, ima oblik pravilnog trapeza različitih visina, pa se u takovim homogenim terenskim uvjetima obilježavanje preporuča na razmaku od 20 do 50 m. U brdskom i pogotovo planinskom području obilježavanje, zbog heterogenosti terena, treba provoditi na kraćim udaljenostima. Općenito se može zaključiti da potreban broj mjesta na kojima će se obilježiti donji ustroj ovisi u terenskim prilikama i njihovoj heterogenosti uzduž trase šumske ceste (terenske prilike, u najvećoj mjeri pri stalnim tehničkim uvjetima, utječu na izgled poprečnih presjeka).

10 Slide 19 Slide 20 Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Osnovni oblik obilježavanja nasipa na ravnom terenu Obilježavanje se u nizinskom području, gdje su razlike između kota terena relativno male, izvodi jednostavno uz pomoć šablone s nagibom pokosa nasipa, mjerne vrpce i libele. Pri tome se koriste slijedeći podaci iz glavnog/izvedbenog projekta: kota terena, kota nivelete, širina planuma, kosine nasipa. Osnovni oblici obilježavanja nasipa i usjeka na nagnutom terenu Izračun elemenata potrebnih za obilježavanje nasipa i usjeka sastoji se u određivanju udaljenosti i visinskih razlika za svaku stranu poprečnog presjek (uz brdo i niz brdo). Obilježavanje nasipa

11 Slide 21 Slide 22 Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Osnovni oblici obilježavanja nasipa i usjeka na nagnutom terenu Izračun elemenata potrebnih za obilježavanje nasipa i usjeka sastoji se u određivanju udaljenosti i visinskih razlika za svaku stranu poprečnog presjek (uz brdo i niz brdo). Obilježavanje nasipa strana nasipa uz brdo x 1 b = + n 2 ( h h ) b x1 h h 2 = 1 n 1 Tumač znakova: x 1 - udaljenost osovinskog kolčića od letve (2) na strani uz brdo b/2 - širina polovice planuma n - nagib kosine nasipa h - visina nasipa h 1 - visinska razlika od osovinskog kolčića do čavla (oznake) na letvi (1) na strani uz brdo Osnovni oblici obilježavanja nasipa i usjeka na nagnutom terenu Izračun elemenata potrebnih za obilježavanje nasipa i usjeka sastoji se u određivanju udaljenosti i visinskih razlika za svaku stranu poprečnog presjek (uz brdo i niz brdo). Obilježavanje nasipa strana nasipa niz brdo x 2 h 2 b = + n 2 ( h h ) b x2 2 = h n 2 Tumač znakova: x 2 - udaljenost osovinskog kolčića od letve (2) na strani niz brdo b/2 - širina polovice planuma n - nagib kosine nasipa h - visina nasipa h 2 - visinska razlika od osovinskog kolčića do čavla (oznake) na letvi (1) na strani niz brdo

12 Slide 23 Slide 24 Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Osnovni oblici obilježavanja nasipa i usjeka na nagnutom terenu Izračun elemenata potrebnih za obilježavanje nasipa i usjeka sastoji se u određivanju udaljenosti i visinskih razlika za svaku stranu poprečnog presjek (uz brdo i niz brdo). Obilježavanje usjeka Osnovni oblici obilježavanja nasipa i usjeka na nagnutom terenu Izračun elemenata potrebnih za obilježavanje nasipa i usjeka sastoji se u određivanju udaljenosti i visinskih razlika za svaku stranu poprečnog presjek (uz brdo i niz brdo). Obilježavanje usjeka strana usjeka uz brdo x 2 h 2 b = + m 2 ( h h ) b x2 2 = h m 2 Tumač znakova: x 2 - udaljenost osovinskog kolčića od letve (2) na strani uz brdo b/2 - širina polovice planuma m - nagib kosine usjeka h - visina nasipa h 2 - visinska razlika od osovinskog kolčića do čavla (oznake) na letvi (1) na strani uz brdo

13 Slide 25 Slide 26 Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Postupak obilježavanja sastoji se u slijedećem: Iz projekta se (iz priloga Crtani poprečni presjeci) očitaju udaljenosti od osovinskog (pozicijskog) kolčića do spoja pokosa profila i terena te uvećaju za približno 1,00 m (to su udaljenosti a 1 i a 2 ). U ta se mjesta zabijaju okomite drvene letve (1). Odredi se, nivelirom, a na strmijim terenima ravnjačom i podravnjačom, točna visinska razlika od osovinskog kolčića do prethodno zabijenih čavala na drvenim letvama (1). Izračunate duljine x1 i x2 se odmjere od osovinskog kolčića na jednu i na drugu stranu i u tako određena mjesta zabiju letve (2). Pomoću libele se, po horizontali prenosi visina čavla (oznake) s letve (1) na letvu (2). Pomoću prethodno izrađenih šablona odredi se nagib kosine nasipa (1:n) ili usjeka (1:o)

14 Slide 27 Slide 28 Obilježavanje presjeka nasipa i usjeka Obilježavanje presjeka zasjeka Obilježavanje presjeka zasjeka obavlja se samo na strani iskopa jer se on sam formira guranjem (dozeri) ili prebacivanjem (bageri) materijala iz iskopa. Kada bi se nasip i obilježio pri radu bi obilježba bila vrlo brzo uništena. Radi lakše se izgradnje na kolcima (letvama) za obilježavanje kosina iskopa upisuju visinske kote koje pri postupku izgradnje omogućuju kontrolu nivelete.

15 Slide 29 Slide 30 Obilježavanje presjeka zasjeka Projektiranje i izbor nagiba pokosa usjeka i nasipa Postupak obilježbe: Ravnjačom i podravnjačom se snimi visinska razlika (h 1 ) između kote terena i linije na kolcu (1). Visinskoj se razlici doda visinska razlika između radne visine planuma i kote terena i rezultat se upisuje na kolcu (2). Vrlo jednostavan i siguran, dodatan, način obilježavanja zasjeka je prenošenje kote planuma zemljorada na najbliže stablo ispod ceste u blizini vanjske bankine (najtočnije nivelirom, a kod manjih udaljenosti ravnjačom i podravnjačom). Nanesene visine planuma zemljorada označe se uljanom bojom ili markirnim sprejem (eventualno trakom) crvene ili žute boje. Pokosi nasipa i usjeka šumskih cesta jesu veza između planuma ceste i okolnog terena i osiguravaju stabilnost donjeg ustroja. Izgradnjom donjeg ustroja se, zbog presijecanja podzemnih vodenih tokova, vodonepropusnog sloja tla itd., bitno smanjuje stabilnost prirodnih kosina tla. Stoga velikim zemljanim objektima niskogradnje, kakav su npr. ceste, prethode geomehanička istraživanja kojima se, između ostalih značajki tla, određuje otpornost i stabilnost pokosa nasipa i usjeka buduće šumske ceste. U svakom se tlu može izraditi kosina dovoljno visoka i dovoljno velikog nagiba da zbog svoje vlastite težine izazove lom tla. Pojava koja nastaje kada se nakon loma pojavi smicanje određene površine tla naziva se klizanje tla te predstavlja vrlo čestu pojavu deformacije nasipa i još češće usjeka, a nastaje zbog neodgovarajućih nagiba pokosa.

16 Slide 31 Slide 32 Projektiranje i izbor nagiba pokosa usjeka i nasipa tg α =1: n Tumač znakova: t max - otpornost tla na klizanje t max - smičući napon tla L - duljina poprečnog profila usjeka (iskopa/otkopa) Α - kut koji zatvara horizontala s ravninom pokosa (nagib kosine ili pokosa)

17 Slide 33 Slide 34 Projektiranje i izbor nagiba pokosa usjeka i nasipa Projektiranje i izbor nagiba pokosa usjeka i nasipa Pri korištenju podataka iz tablice, koji su iskustveni, moraju biti zadovoljeni slijedeći uvjeti: zemljani materijal od kojega se izrađuje nasip mora biti odgovarajuće kvalitete i homogenosti, nasipi se moraju izvoditi sukladno važećim propisima i standardima, usjek se cijelom duljinom mora nalaziti iznad nivoa podzemne vode, ne smije biti prisutna sumnja u postojanje nepromjenjivih tala Izbor nagiba pokosa usjeka Osim temeljem iskustvenih podataka (uz zadovoljenje određenih uvjeta) nagib se pokosa usjeka može odrediti i računski na temelju veličine otpornosti tla na smicanje (klizanje) i karakteristika onog sloja materijala koji može izazvati najnepovoljnije posljedice. Nagib pokosa usjeka mora garantirati potpunu sigurnost protiv loma tla duž jedne strane klizne površine (koeficijenti sigurnosti pokosa veći od 1). Tumač znakova: F - koeficijent sigurnosti pokosa; - ako je F<1, postoji opasnost od klizanja pokosa, - ako je F>1, kosina je stabilna - zahtijeva se F=1,5 t max - otpornost tla na klizanje t max - smičući napon tla L - duljina poprečnog profila usjeka (iskopa/otkopa) Α - kut koji zatvara horizontala s ravninom pokosa (nagib kosine ili pokosa) τ F = max τ

18 Slide 35 Slide 36 Projektiranje i izbor nagiba pokosa usjeka i nasipa Projektiranje i izbor nagiba pokosa usjeka i nasipa Pri izboru nagiba pokosa usjeka treba voditi računa o slijedećim čimbenicima: otpornosti tla na smicanje i ostalim relevantnim geomehaničkim parametrima, slojevitosti tla, visini i nagibu pojedinog sloja, opterećenju tla iznad pokosa, djelovanju atmosferilija na površinu pokosa, vrsti prirodne vegetacije na pokosu, vrsti zaštite pokosa. Neke napomene pri izboru pokosa usjeka u karakterističnim tlima i uvjetima: kod izvođenja usjeka u slojevitom tlu (visine slojeva 2 5 m), slojeva izgrađenih od različitih zemljanih materijala, nagibe pokosa usjeka treba prilagoditi karakteristikama tla pojedinog višeg sloja, a ako je ekonomski opravdano treba izgraditi potporni zid, na tlima kod kojih se pojavljuje vodonepropusan sloj od gline ili od pijeska treba izvesti mjere zaštite pokosa i izgraditi drenaže, pri izvedbi usjeka u lesu pokosi trebaju biti okomiti jer je to najbolji nagib protiv erozivnih procesa i otkidanja pojedinih komada materijala u ovoj vrsti tla. U tehnologiji se gradnje prvo izvodi zadani otkop materijaala te potom grubo i u konačnici fino planiranje pokosa usjeka jednim od odabranih strojeva (grejderi do 3,00 m visine te dozeri ili bageri).

19 Slide 37 Slide 38 Projektiranje i izbor nagiba pokosa usjeka i nasipa Izgradnja usjeka i zasjeka Izbor nagiba pokosa nasipa Izvodi se na isti način kao i izbor pokosa usjeka. Pri gradnji šumskih cesta nasipi (kao i usjeci) ne bi trebali biti viši od 3,00 m (osim u izuzetnim slučajevima) pa se pri izboru pokosa mogu koristiti podaci iz prikazane tablice (Mikulić, 1998). Pri tehnološkom postupku pokosi nasipa izvode se istovremeno kada i ugradnja pojedinih slojeva nasipa. Kod nižih nasipa tlo samo stvara nagib pokosa nasipa dovoljan za stabilnost nasipa. Kod izgradnje viših nasipa za izvedbu se pokosa koriste dozeri i bageri dok se kod iznimno visokih nasipa na šumskim cestama učvršćivanje pokosa izvodi valjcima.

20 Slide 40 Slide 39 Izgradnja usjeka i zasjeka Izgradnja usjeka i zasjeka Materijale od kojih se sastoji pojedini usjek ili iskopni dio zasjeka (usjek/iskop/otkop) u mješovitom profilu dijelimo na: zemljane materijale, kamene materijale i specijalna tla. Iskop se materijala u svim vrstama tla osim u čvrstim i vrlo čvrstim stijenama izvodi različitim građevinskim strojevima dok se u stijenama navedene tvrdoće provodi miniranje. Izrada usjeka, zasjeka te iskop materijal iz materijalnih rovova ili iz pozajmišta se ubrajaju u radove otkopa.

21 Slide 41 Slide 42 Izgradnja usjeka i zasjeka Izgradnja usjeka i zasjeka Usjek se može izvoditi na četiri načina: iskop materijala usjeka u uzdužnim slojevima, iskop materijala usjeka u punom profilu sa čela, iskop materijala usjeka sa strane, iskop materijala usjeka s uzdužnom prosjekom. Iskop materijala usjeka u uzdužnim slojevima Na šumskim se cestama u vezanom zemljanom materijalu kao što su: glina. Ilovača, pjeskovita glina, glinoviti pijesak i sl., na blago nagnutim terenima, usjek izvodi iskopom materijala u slojevima (skida se sloj po sloj materijala sve do postizanja projektirane visine nivelete planuma šumske ceste). Ovakav način izgradnje usjeka za posljedicu ima male transportne udaljenosti na kojima se iskopani materijal prebacuje u nasip pa se, s obzirom na građevinski lakše vrste i kategorije materijala, manji obujam iskopa i već spomenute nevelike prijevozne udaljenosti, za iskop i za transport materijala koriste dozeri (do 50 m, izuzetno do 70 m). Ukoliko je na trasi šumske ceste potrebno izvršiti veće količine iskopa i/ili iskopani materijal transportirati na veće udaljenosti, tada se u kombinaciji sa dozerima, koji rade na radovima otkopa, za utovar materijala koriste utovarivači, a za transport materijala kamioni kiperi. Navedeni je tehnološki postupak posebno pogodan pri gradnji dugih usjeka manjih visina u vezanom zemljanom materijalu bez kamena.

22 Slide 43 Slide 44 Izgradnja usjeka i zasjeka Izgradnja usjeka i zasjeka Iskop materijala usjeka u uzdužnim slojevima Iskop materijala usjeka u punom profilu sa čela Na šumskim cestama koje prolaze strmijim (nagnutim terenima) ispresijecanim oštrijim grebenima i dubljim uvalama, iskop se usjeka obavlja s obje strane usjeka u punoj širini (široka radna površina) i s približno okomitim slojevima.

23 Slide 45 Slide 46 Izgradnja usjeka i zasjeka Izgradnja usjeka i zasjeka Iskop materijala usjeka u punom profilu sa čela Ovaj se način izgradnje usjeka koristi na nagnutim kamenim terenima i za usjeke u mješovitom kamenom materijalu. Za iskop se, zbog vrsta i značajki materijala, karakteristika terena (nagib i razvedenost reljefa) te malih transportnih udaljenosti koriste bageri po potrebi opremljeni hidrauličnim čekićem. Iskopani materijal bager prebacuje direktno u nasip, a za prijevoz materijala se koriste kamioni kiperi različite nosivosti. Iskop materijala usjeka sa strane Na izrazito strmim šumskim terenima se, za izgradnju usjeka i zasjeka, primjenjuje iskop s strane jer on omogućava lagano manevriranje strojevima na gradilištu. Koristi se na duljim zasjecima strmih terena karakterističnim za padinske šumske ceste. Prvo se, na trasi buduće šumske ceste, izvede dio iskopa (tzv. radna staza) po kojoj se kreću strojevi koji obavljaju iskop i prijevoz materijala. Daljnje se otkop materijala izvodi bočnim prebacivanjem iskopanog materijala u nasip.

24 Slide 47 Slide 48 Izgradnja usjeka i zasjeka Izgradnja usjeka i zasjeka Iskop materijala usjeka sa strane Za ovakvu su tehnologiju rada, u lakšim, zemljanim, građevinskim kategorijama materijala pogodni angldozeri. Ako se radi o kamenim terenima koriste se bageri sa hidrauličnim čekićem. Za transport se iskopanog materijala na udaljenosti veće od rentabilnih za pojedini stroj koji radi na iskopu, koriste kamioni kiperi. Ukoliko je potrebno mogu se izvoditi pozajmišta (kod manjka iskopanog materijala za izradu nasipa) ili deponiji materijala (kod viška materijala iz iskopa). Iskop materijala usjeka sa uzdužnom prosjekom Kod ove se metode također izvodi radna staza za strojeve koji obavljaju iskop i prijevoz materijala, ali ne u zasjeku kao kod prethodne metode već uzdužna prosjek (proboj) manjeg presjeka od projektiranog usjeka. Koristi se, u pravilu, za usjeke manjih dubina kod kojih se izrađena prosjeka izvodi do dubine nivelete posteljice šumske ceste. Kod dubljih se usjeka proboj prosjeke izvodi u dvije terase (razine). Ova se metoda izrade usjeka (zbog skučenog prostora koji služi za prometovanje strojeva) koristi u slučajevima kada se ne može koristiti neka od povoljnijih metoda.

25 Slide 49 Slide 50 Izgradnja nasipa Izgradnja nasipa Nasip mora biti stabilan, masivan i čvrst, izgrađen tako da tijekom vremena na njemu ne nastaju nikakve promjene ili da nastane što manje promjena. Osobitu pažnju trema usmjeriti na stabilnost materijala na kojemu se nasip gradi, kvaliteti i stabilnosti materijala od kojega se nasip gradi i stabilnosti pokosa nasipa. Modul stišljivosti kod nasipa iznosi MN/m 2. Na nagibima padina većim od 30 %, zbog stabilnosti nasipa, potrebno je izraditi stepenice, a na strmim padinama treba projektirati i izvesti potporne zidove.

26 Slide 51 Slide 52 Izgradnja nasipa Izgradnja nasipa Izvodi se u slojevima visine cm (ovisno o materijalu) i s oko 4 % poprečnog nagiba radi ocjeđivanja površinske vode tijekom radova. Svaki se sloj nasipa (od nižih prema višim slojevima), zbija u punoj širini odgovarajućim strojevima za zbijanje tla (ako se ne radi o izgradnji nasipa bez umjetnog zbijanja). Nasipi se izgrađuju: nasipanjem materijala za izradu nasipa sa čela, nasipanjem materijala za izradu nasipa sa strane. Izrada nasipa nasipanjem materijala sa čela obavlja se istovremeno s izradom usjeka. Iskopani se materijal prebacuje u slojeve nasipa različitih visina. Koristi se pri izgradnji šumskih cesta kod kojih se ne izvodi umjetno sabijanje tla već se zemljani trup u nasipu izgradi godinu, dvije ili više prije izgradnje gornjeg ustroja (zemlja se zbija vlastitom težinom uz djelovanje različitih vanjskih čimbenika). Ako se u nasipu koji se izvodi sa čela ukaže potreba ugradnje propusta tada se, zbog mogućnosti nastanka tzv. ekscentričnog opterećenja te mogućih promjena i u konačnici pucanja propusta, na tim mjestima nasip izvodi nasipanjem materijala u jednoličnim slojevima.

27 Slide 53 Slide 54 Izgradnja nasipa Izgradnja nasipa Izrada nasipa nasipanjem materijala sa strane također se može obaviti bez umjetnog zbijanja materijala. Pri izradi takovih nasipa potrebno je proširiti planum i izvesti nadvišenje nasipa kako bi poslije završenog slijeganja nasip poprimio projektirane dimenzije i oblik. Veličina proširenja i nadvišenja nasipa na ravnoj podlozi ovisi o vrsti i kategoriji materijala dok na nagnutom terenu ovisi i o nagib terena. Vrsta zemljanog materijala za izradu nasipa Nadvišenje nasipa, V Koherentna tla 1 : 12 = 0,083 V 1 : 8 =0,125 V Obostrano proširenje nasipa, B Nevezana tla 1 : 24 = 0,042 V 1 : 15 = 0,067 V Kamenita tla 1 : 40 = 0,025 V 1 : 40 = 0,025 V Tumač znakova: B - širina planuma B - proširenje kolnika sa svake strane V - projektirana visina nasipa V - nadvišenje nasipa

28 Slide 55 Slide 56 Izgradnja nasipa Izgradnja nasipa S obzirom na materijal od kojega se nasip izvodi razlikujemo slijedeće tehnologije izgradnje nasipa: izrada nasipa od zemljanih materijala, izrada nasipa od mješovitih materijala, izrada nasipa od kamenih materijala. Izrada nasipa od zemljanih materijala U zemljane materijale ubrajaju se gline niske i visoke plastičnosti, prašine, glinoviti pijesci i slični materijali osjetljivi na prisutnost vode. Granulacija materijala koji se ugrađuje u nasip mora biti takva da ima koeficijent nejednolikosti U>9. U d = 60 > 9 d 10 Tumač znakova: U - koeficijent nejednolikosti d 60 - promjer zrna od kojih je 60% sitnije u materijalu d 10 - promjer zrna od kojih je 10% sitnije u materijalu

29 Slide 57 Slide 58 Izgradnja nasipa Izgradnja nasipa Nasip se izvodi u slojevima visine cm. Zbijeni slojevi nasipa moraju imati modul stišljivosti M s = 15 MN/m 2. Sav zemljani materijal dopremljen na gradilište se mora ugraditi istoga dana. U nasipe se ne smije ugrađivati smrznuti zemljani materijal. Podloga na kojoj se izrađuje nasip ne smije biti smrznuta. Zbijanje se obavlja valjcima ježevim, a zatim glatkim valjcima, valjcima s gumenim kotačima i vibracijskim valjcima. Izrada nasipa od mješovitih materijala U mješovite materijale ubrajaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, trošne stijene škriljci, lapor, flišni materijali i slični materijali mnje osjetljivi na prisutnost vode. Granulacija materijala koji se ugrađuje u nasip mora biti takva da ima koeficijent nejednolikosti U>9. Nasip se izvodi u slojevima visine cm. Zbijeni slojevi nasipa moraju imati modul stišljivosti M s = 15 MN/m 2. Zbijanje se obavlja vibracijskim valjcima, a kod prašinastih tala pneumatskim valjcima uz dodatak glatkih valjaka.

30 Slide 59 Izgradnja nasipa Izrada nasipa od kamenih materijala U kamene materijale ubrajaju se materijali dobiveni miniranjem, kamene drobine i šljunci, odnosno materijali koji uopće nisu osjetljivi na vodu. Granulacija materijala koji se ugrađuje u nasip mora biti takva da ima koeficijent nejednolikosti U>9. Nasip se izvodi u slojevima visine cm. Zbijeni slojevi nasipa moraju imati modul stišljivosti M s = 25 MN/m 2. Zbijanje se obavlja glatkim valjcima, valjcima s gumenim kotačima i vibracijskim valjcima.