Grčki jezik Kratak uvod u osnove klasičnoga grčkoga jezika za studente filozofije

Transcript

1 Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu Niko Bilić Grčki jezik Kratak uvod u osnove klasičnoga grčkoga jezika za studente filozofije Zagreb, Jordanovac, grcki_fil.pdf 1/14

2 Uvodna riječ U ovom se kratkom pregledu nalaze vježbe radni listovi koji su služili na nastavi u ljetnom semestru ak. g /2010. Za studij grčkoga jezika na hrvatskome postoje dvije izvrsne gramatike odakle su većinom i preuzeti ovdje navedeni primjeri. 1. klasična, školska: A. Musić N. Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, suvremena, studijska: Z. Dukat, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb Odlomci iz grčkih filozofa dostupni su zahvaljujući vrlo vrijednom projektu "Perseus": Puno blagoslova i uspjeha u radu! doc. dr. sc. N. Bilić SJ grcki_fil.pdf 2/14

3 Grčki 1. i 2. vježba ( ): Παρμενίδης ΠΕΡΙ ΦΥΣΕΩΣ III... τὸ γὰρ αὐτὸ νοεῖν ἐστίν τε καὶ εἶναι. VI Χρὴ τὸ λέγειν τε νοεῖν ἔστι γὰρ εἶναι, μηδὲν δ οὐκ ἔστιν VIII (5) οὐ γὰρ φατὸν οὐδὲ νοητόν ἔστιν ὅπως οὐκ ἔστι VIII (16) ἔστιν ἢ οὐκ ἔστιν 1. Grčka abeceda Α α alfa Β β beta Γ γ gama Δ δ delta Ε ε epsilon Ζ ζ zeta Η η eta Θ θ theta Ι ι jota Κ κ kapa Λ λ lambda Μ μ mi Ν ν ni Ξ ξ ksi Ο ο omikron Π π pi Ρ ρ ro Σ σ,ς sigma Τ τ tau Υ υ ipsilon Φ φ fi Χ χ hi Ψ ψ psi Ω ω omega Problematičan izgovor: th i y=ü; razlikujte e i h, te o i v 2. Grčki naglasci i hak (spiritus) ί oštri (akut) na prvom, drugom ili trećem slogu od kraja: ἐστίν ῖ zavinuti (cirkumfleks) na prvom ili drugom slogu od kraja: νοεῖν ὰ teški (gravis kad neposredno slijedi naglašena riječ): ἔστι γὰρ εἶναι Ako riječ započinje sa samoglasnikom ima na prvom slovu hak. Hak se kombinira sa naglaskom piše se ispred oštrog i ispod zavinutoga Tihi hak (spiritus lenis): npr. οὐ ( ne ) Oštri hak (spiritus asper) h : npr. ὅπως ( da, kako izjavno) 3. Grčki dvoglasnici ili diftonzi αι ει οι αυ ευ ου = u (nepravi) Naglasak i hak stoje na drugom dijelu, a vrijede za prvi dio diftonga, npr. εἶναι 4. Grčka interpunkcija. =., =, ; =? = : ili ; 5. Nepostajani suglasnici na kraju riječi (načelno se gube pred suglasnikom): 1. ν npr. ἐστίν ili ἔστι 2. κ npr. οὐ ili οὐχ ili οὐκ Samoglasnici npr. δ umjesto δε (ispred samoglasnika) grcki_fil.pdf 3/14

4 Grčki 3. i 4. vježba ( ): Ἀριστοτέλης Τὰ μετὰ τὰ φυσικά β 2 3 καὶ δὴ καὶ τὸ πάλαι τε καὶ νῦν καὶ ἀεὶ ζητούμενον καὶ ἀεὶ ἀπορούμενον, τί τὸ ὄν β δεῖ ἄρα εἶναι ἀρχὴν τοιαύτην ἧς ἡ οὐσία ἐνέργεια α 37 ἓν ἄρα καὶ λόγῳ καὶ ἀριθμῷ τὸ πρῶτον κινοῦν ἀκίνητον ὄν I. ČLAN ispred imenica, ali i imena, npr.: ὁ Περικλῆς muški rod ženski rod srednji rod jednina množina jednina množina jednina množina nominativ ὁ οἱ ἡ αἱ τό τά genitiv τοῦ τῶν τῆς τῶν τοῦ τῶν dativ τῷ τοῖς τῇ ταῖς τῷ τοῖς akuzativ τόν τούς τήν τάς τό τά II. IMENICA 1. A deklinacija: istina, ž.r. osnova na alfa (kratko, ali čistο jer slijedi na ε, ι, ρ) jednina N ἡ ἀλήθεια G τῆς ἀληθείας D τῇ ἀληθείᾳ A τὴν ἀλήθειαν V ὦ ἀλήθεια množina αἱ ἀλήθειαι τῶν ἀληθειῶν ταῖς ἀληθείαις τὰς ἀληθείας ὦ ἀλήθειαι III. GLAGOL 1. pravilni λύω (raz)riješiti : prezent indikativ konjunktiv imperativ λύω λύεις λύει λύομεν λύετε λύουσι(ν) λύω λύῃς λύῃ λύωμεν λύητε λύωσι(ν) λῦε λυέτω λύετε λυόντων inf.: λύειν; particip: λύων, λύουσα, λῦον 2. O deklinacija: φίλος prijatelj, m. r., osnova na omikron jednina N ὁ φίλος množina οἱ φίλοι G τοῦ φίλου τῶν φίλων D τῷ φίλῳ τοῖς φίλοις A τὸν φίλον τοὺς φίλους V ὦ φίλε ὦ φίλοι 2. εἰμί biti nepravilni pomoćni: prezent indikativ konjunktiv infinitiv εἰμί εἶ ἐστί(ν) ἐσμέν ἐστέ εἰσί(ν) ὦ ᾖς ᾖ ὦμεν ἦτε ὦσι εἶναι particip ὤν οῦσα ὄν 3. Treća, suglasnička deklinacija: govornik, m.r., osnova na ro jednina N ὁ ῥήτωρ G τοῦ ῥήτορος D τῷ ῥήτορι A τὸν ῥήτορα V ὦ ῥῆτορ množina οἱ ῥήτορες τῶν ῥητόρων τοῖς ῥήτορσι(ν) τοὺς ῥήτορας ὦ ῥήτορες grcki_fil.pdf 4/14 IV. OSOBNA ZAMJENICA ja mi ti vi N ἐγώ ἡμεῖς σὺ ὑμεῖς G ἐμοῦ, μου ἡμών σοῦ, σου ὑμῶν D ἐμοί, μοι ἡμῖν σοί, σοι ὑμῖν A ἐμέ, με ἡμᾶς σέ, σε ὑμᾶς Za 3. l. zamjenica αὐτός, ή, ό

5 RIJEČI καί i δή zaista πάλαι nekoć τε te, pa νῦν sada ἀεί uvijek ζητέω tražiti ἀπορεύω pomno ispitivati τίς, τί tko, što (upitna zamjenica) δεῖ treba ἄρα dakle, eto ἀρχή, ῆς počelo τοιοῦτος, αύτη, οῦτο takav, ovakve vrste ὅς, ἥ, ὅ koji, koja, koje (odnosna zamjenica) οὐσία, ας bit ἀριθμός, οῦ broj κινέω ozbiljavati, aktuirati, pokretati εἷς, μία, ἔν jedan, jedna, jedno (broj) grcki_fil.pdf 5/14

6 Grčki 5. i 6. vježba ( ) Ἀριστοτέλης Τὰ μετὰ τὰ φυσικά III., 998β 22 27: οὐχ οἷόν τε δὲ τῶν ὄντων ἓν εἶναι γένος οὔτε τὸ ἓν οὔτε τὸ ὄν: ἀνάγκη μὲν γὰρ τὰς διαφορὰς ἑκάστου γένους καὶ εἶναι καὶ μίαν εἶναι ἑκάστην, ἀδύνατον δὲ κατηγορεῖσθαι ἢ τὰ εἴδη τοῦ γένους ἐπὶ τῶν οἰκείων διαφορῶν ἢ τὸ γένος ἄνευ τῶν αὐτοῦ εἰδῶν, ὥστ εἴπερ τὸ ἓν γένος ἢ τὸ ὄν, οὐδεμία διαφορὰ οὔτε ὂν οὔτε ἓν ἔσται. Nije moguće ni da ʹjednoʹ ni da ʹbićeʹ budu jedan [logički] ʹrodʹ za bića; jer nužno je za [logičku] ʹrazlikuʹ svakoga [logičkoga] ʹrodaʹ da mora i ʹbitiʹ i biti ʹjednaʹ; a nemoguće je priricati [=pridijevati sadržaj pojma] bilo [logičke] ʹvrsteʹ [nekog logičkoga] ʹrodaʹ njezinim vlastitim ʹrazlikamaʹ, bilo ʹrodʹ [tim istim njegovim logičkim ʹrazlikamaʹ] bez njegovih ʹvrstaʹ; te tako da, ako će se ʹjednoʹ ili ʹbićeʹ postaviti kao [logički] ʹrodʹ, onda ni jedna ʹrazlikaʹ neće biti ni ʹbićeʹ ni ʹjednoʹ [a to je nemoguće jer ʹrazlikaʹ mora i ʹbitiʹ i biti ʹjednaʹ kako je upravo ustanovljeno]. (M. Belić, Ontologija, FTI Zagreb 2007., str ) XII., 1071 b 19 22: ἐνδέχεται γὰρ τὸ δυνάμει ὂν μὴ εἶναι. δεῖ ἄρα εἶναι ἀρχὴν τοιαύτην ἧς ἡ οὐσία ἐνέργεια. ἔτι τοίνυν ταύτας δεῖ τὰς οὐσίας εἶναι ἄνευ ὕλης: ἀϊδίους γὰρ δεῖ, εἴπερ γε καὶ ἄλλο τι ἀΐδιον. ἐνέργεια ἄρα. Ono [biće] koje biva [ozbiljenom pasivnom] mogućnošću može i ne bivati. Mora dakle postojati neko takvo počelo kojemu je bivstvo [ontički] ʹda!ʹ [a ne tek nedeterminiranost pasivne mogućnosti, tj. nedeterminiranost bilo za ʹda!ʹ bilo samo za ipak nerealiziranu pasivnu mogućnost]. Uz to, ta bivstva moraju biti [ ] vječna ako je išta vječno. Tako dakle ʹda!ʹ. (Ontologija, 203.) Pseudodionizije, Cael. Hier., c 4, PG 3, 177 D To. ga.r ei=nai pa,ntwn evsti,n h` u`pe,r to. ei=nai Qeo,thj Riječi: to. ge,noj, tou/ ge,nouj rod ou;te niti h` avna,gkh, -hj potreba h` diafora,, th/j diafora,j razlika e[kastoj, -h, -on svaki pojedini a;neu bez w[ste tako da (posljedični veznik) oivkei/oj, -a, -on (od oi=koj kuća) srodan to. ei=doj, tou. ei=douj izgled, logička vrsta ouvdei,j, -mi,a, -e,n nijedan ei;per (eiv) ako evnde,cetai slobodno je, može se h` du,namij, th/j duna,mewj mogućnost mh, ne (imperativno, namjerno ) toi,nun dakle (zaključno) avi<dioj, on vječan a;lloj, h, o drugi pa/j, pa/sa, pa/n sav, svaki u`pe,r (iz)nad Zamjenica auvto,j N auvto,j sam, isti auvth, sama, ista auvto, samo, isto G auvtou/ (nje)ga auvth/j (n)je auvtou/ (nje)ga D auvtw / (nje)mu auvth / (n)joj auvtw / (nje)mu A auvto,n (nje)ga auvth,n (n)ju auvto, (nje)ga Npr. auvto.j o` fi,loj = sam taj prijatelj (predikatno); o` auvto.j fi,loj = isti prijatelj (atributno) grcki_fil.pdf 6/14

7 Deklinacija pridjeva a- i o- deklinacije mudar pravedan Komparacija pridjeva N sofo,j sofh, sofo,n di,kaioj dikai,a di,kaion sofo,j sofw,teroj sofw,tatoj G sofou/ sofh/j sofou/ dikai,ou dikai,aj dikai,ou D sofw/ sofh /n sofw / dikai,w dikai,a dikai,w A sofo,n sofh, sofo,n di,kaion dikai,an di,kaion Prilog od pridjeva V sofe, sofh, sofo,n di,kaie dikai,a di,kaion N sofoi, sofai, sofa, di,kaioi di,kaiai di,kaia G sofw/n sofw/n sofw/n dikai,wn dikai,wn dikai,wn D sofoi/j sofai/j sofoi/j dikai,oij dikai,aij dikai,oij A sofou,j sofa,j sofa, dikai,ouj dikai,aj di,kaia grcki_fil.pdf 7/14 pridjev > gen. mn. > prilog di,kaioj dikai,wn dikai,wj Glagolska vremena paideu,w odgajati (od pai,j); inf. paideu,ein I. skupina: glagoli na -w prezent, futur infektum sadašnji formant -sprimarni nastavci imperfekt infektum prošli augment ev, sekundarni nastavci aorist (slab) sigmatski konfektum ev-, -s-, -a jd. 1. paideu,w evpai,deuon paideu,sw evpai,deusa 2. paideu,eij evpai,deuej paideu,seij evpai,deusaj 3. paideu,ei evpai,deue paideu,sei evpai,de,se$n% mn. 1. paideu,omen evpaideu,omen paideu,somen evpaideu,samen 2. paideu,ete evpaideu,ete paideu,sete evpaideu,sate 3. paideu,ousi$n% evpai,deuon paideu,sousi$n% evpai,deusan perfekt, perfektum sadašnji (slabi) reduplikacija (pep-), -k-, -a pluskvamprefekt, perfektum prošli ev, perfekt, završetak - ein, -emen, (sekundarni n.) aorist pasivni, pasivni konfektum ev-, -qh-, sekundarni nast. jd. 1. pepai,deuka evpepaideu,kein evpaideu,qhn 2. pepai,deukaj evpepaideu,keij evpaideu,qhj 3. pepai,deuke$n% evpepaideu,kei evpaideu,qh mn. 1. pepaideu,kamen evpepaideu,kemen evpaideu,qhmen 2. pepaideu,kate evpepaideu,kete evpaideu,qhte 3. pepaideu,kasi$n% evpepaideu,kesan evpaideu,qhsan Glavni glagolski oblici prezent futur aorist perfekt gra,fw pisati gra,yw e;graya ge,grafa kri,nw suditi krinw/ (stegnuti, drugi) e;krina (jaki) ke,krika perfekt pasivni aorist pasivni glagolski pridjevi ge,grammai evgra,fhn (jaki) grapto,j, -e,oj ke,krimai evkri,qhn krito,j, -e,oj Grčki glagolski pridjev: a) napisan, zapisiv; b) koji mora biti napisan a) suđen, prosudiv; b) koji mora biti suđen Načini i glagolska imena Idikativ: pišem ; konjuktiv: da/neka pišem ; optativ: pisao bih ; imperativ: piši ; infinitiv: pisati ; particip: (onaj) koji piše ; glagolski pridjev.

8 Grčki 7. i 8. vježba ( ): Πλάτων, Πολιτεία 6, 508e τοῦτο τοίνυν τὸ τὴν ἀλήθειαν παρέχον τοῖς γιγνωσκομένοις καὶ τῷ γιγνώσκοντι τὴν δύναμιν ἀποδιδὸν τὴν τοῦ ἀγαθοῦ ἰδέαν φάθι εἶναι: αἰτίαν δ ἐπιστήμης οὖσαν καὶ ἀληθείας, ὡς γιγνωσκομένης μὲν διανοοῦ 7, 517bc ἐν τῷ γνωστῷ τελευταία ἡ τοῦ ἀγαθοῦ ἰδέα καὶ μόγις ὁρᾶσθαι, ὀφθεῖσα δὲ συλλογιστέα εἶναι ὡς ἄρα πᾶσι πάντων αὕτη ὀρθῶν τε καὶ καλῶν αἰτία, ἔν τε ὁρατῷ φῶς καὶ τὸν τούτου κύριον τεκοῦσα, ἔν τε νοητῷ αὐτὴ κυρία ἀλήθειαν καὶ νοῦν παρασχομένη, καὶ ὅτι δεῖ ταύτην ἰδεῖν τὸν μέλλοντα ἐμφρόνως πράξειν ἢ ἰδίᾳ ἢ δημοσίᾳ. (Plato. Platonis Opera, ed. John Burnet. Oxford University Press ) Riječi gignw,skw spoznavati pare,cw davati (aor. pare,scon) h` du,namij( th/j duna,mewj moć avpodi,dwmi dati, dodijeliti avgaqo,j, h, o,n dobar φάθι, φάτε imperativ od φημί h` aivti,a( &aj uzrok h` evpisth,mh( &hj spoznaja, znanje dianoou/ imperativ od dianoe,omai misliti teleutai/oj( &a( &on zaključni, posljednji mo,gij jedva, teško o`ra,w vidjeti (aor. pasivni: w;fqhn) sullogi,zomai obrazlagati, raspravljati ovrqo,j, h, o,n ispravan, ravan kalo,j, h, o,n lijep, fin, dobar to. fw/j, fwto,j svjetlo ti,ktw rađati para,scw konj. aor. pare,cw me,llw kaniti, htjeti εvμφρόνως razumno i;dioj, i,a, on vlastit dhmo,sioj, i,a, ion javan 1. A deklinacija: imenice η, ης; α, ας; α, ης i m. r. član η, ης dugo α, kratko α, (iza sugl.), član ης, ου ni,kh cw,ra do,xa poli,thj pobjeda zemlja mišljenje građanin N h` ni,kh cw,ra do,xa o` poli,thj G th/j ni,khj cw,raj do,xhj tou/ poli,tou D th/ ni,kh cw,ra do,xh tw/ poli,th A th.n ni,khn cw,ran do,xan to.n poli,thn V w= ni,kh cw,ra do,xa w= poli/ta N ai` ni/kai cw/rai do,xai oi` poli/tai G tw/n nikw/n cwrw/n doxw/n tw/n politw/n D tai/j ni,kaij cw,raij do,xaij toi/j poli,taij A ta.j ni,kaj cw,raj do,xaj tou,j poli,taj V w= ni/kai cw/rai do,xai w= poli/tai grcki_fil.pdf 8/14

9 2. III. deklinacija (suglasnička) a) pridjev πᾶς, πᾶν + πᾶσα (= a dekl.) ʺsav, svakiʺ jednina množina N pa/j pa/sa pa/n pa,ntej pa/sai pa,nta G panto,j pa,shj panto,j pa,ntwn pasw/n pa,ntwn D panti, pa,sh panti, pa/sin pa,saij pa/sin A pa,nta pa/san pa/n pa,ntaj pa,saj pa,nta b) pridjev ʺs dva završetkaʺ (n osnova) euvdai,mwn $m/ž), eu;daimon (s. r.) sretan jednina množina N euvdai,mwn eu;daimon euvdai,monej euvdai,mona G euvdai,monoj euvdaimo,nwn D euvdai,moni euvdai,mosi$n% A euvdai,mona eu;daimon euvdai,monaj eudai,mona 3. Odnosna zamjenica ʺonaj koji, ona koja, ono kojeʺ jednina množina N o[j h[ o[ oi[ ai[ a[ G ou- h-j ou- w-n D w- h- w- oi-j ai-j oi-j A o[n h[n o[ ou[j a[j a[ a) Prezent medijalni, indikativ (subjekt radi za sebe ili na sebi) paideu,omai odgajati se 4. Glagoli b) deponentni glagol (medijalni/pasivni oblik, a značenje aktivno) du,namai moći ( a osnova) jednina množina jednina množina 1. l. paideu,omai paideuo,meqa du,namai duna,meqa 2. l. paideu,h paideu,esqe du,nasai du,nasqe 3. l. paideu,etai paideu,ontai du,natai du,nantai c) Particip prez. akt. γράφω pisati d) glavni oblici gl. ἔχω držati N gra,fwn gra,fousa gra,fon prez. ἔχω fut. ἔξω G gra,fontoj grafou,shj gra,fontoj itd. aor. ἔσχον perf. ἔσχηκα e) Aorist slabi (prvi, α) i jaki (drugi) γράφω (φ+σ) τίκτω 1. l. e;graya evgra,yamen e;tekon evte,komen 2. l. e;grayaj evgra,yate e;tekej evte,kete 3. l. e;graye$n% e;grayan e;teke$n% e;tekon Particip: gra,yaj( &asa( &an tekw,n( &ou/sa( &o,n $gen. m./s.r. -ντος) f) Druga glavna konjugacija: μι Prezent indikativ di,dwmi dati (reduplikacija u prezentu) fhmi, = ʺvelimʺ (a osnova, bez reduplikacije, enklitičan) jednina množina jednina množina 1. l. di,dwmi di,domen fhmi, fame,n 2. l. di,dwj di,dote fh,j fate, 3. l. di,dwsi$n% dido,asi$n% fhsi,$n% fasi,$n% grcki_fil.pdf 9/14

10 Grčki 9. i 10. vježba ( ) Aristotel, Metafizika I 3 983a 31 32: τετάρτην δὲ τὴν ἀντικειμένην αἰτίαν ταύτῃ, τὸ οὗ ἕνεκα καὶ τἀγαθόν (τέλος γὰρ γενέσεως καὶ κινήσεως πάσης τοῦτ ἐστίν), τεθεώρηται μὲν οὖν ἱκανῶς περὶ αὐτῶν ἡμῖν ἐν τοῖς περὶ φύσεως XII b 3: ἔστι γὰρ τινὶ τὸ οὗ ἕνεκα <καὶ> τινός, ὧν τὸ μὲν ἔστι τὸ δ οὐκ ἔστι. κινεῖ δὴ ὡς ἐρώμενον Aristotleʹs Metaphysics, ed. W.D. Ross. Oxford: Clarendon Press Nikomahova etika 1097 b 14 16: ἀλλὰ τοῦτο μὲν εἰσαῦθις ἐπισκεπτέον: τὸ δ αὔταρκες τίθεμεν ὃ μονούμενον αἱρετὸν ποιεῖ τὸν βίον καὶ μηδενὸς ἐνδεᾶ: τοιοῦτον δὲ τὴν εὐδαιμονίαν οἰόμεθα εἶναι: J. Bywater, Aristotleʹs Ethica Nicomachea. Oxford, Clarendon Press član osnova κ κ(γ, χ)+σ = ξ član 1. Treća, suglasnička deklinacija nepravilna imenica osn. δ δ+σ = σ osn. τ τ+σ = σ član osn. τ stražar žena nada savršenost svjetlo N o` fu,lax h` gunh, evlpi,j teleio,thj to. fw/j G tou/ fu,lakoj th/j gunaiko,j evlpi,doj teleio,thtoj tou/ fwto,j D tw/ fu,laki th/ gunaiki, evlpi,di teleio,thti tw/ fwti, A to.n fu,laka th.n gunai/ka evlpi,da teleio,thta to. fw/j N oi` fu,lakej ai` gunai/kej evlpi,dej teleio,thtej ta. fw/ta G tw/n fula,kwn tw/n gunaikw/n evlpi,dwn teleioth,twn tw/n fw,twn D toi/j fu,laxi$n% tai/j gunaixi,$n% evlpi,si$n% teleio,thsi$n% toi/j fwsi,$n% A tou.j fu,lakaj ta.j gunai/kaj evlpi,daj teleio,thtaj ta. fw/ta član ν+σ = σ nepravil. član υ σ ι/ε Α ν/ član (elizija) Α ν/ =N υς G εσος Grk muškarac snaga spoznaja rod N o` {Ελλην avnh,r h` ivscu,j gnw/sij to. ge,noj G tou/ {Ελληνoj avndro,j th/j ivscu,oj gnw,sewj tou/ ge,nouj D tw/ {Ελληνi avndri, th/ ivscu,i gnw,sei tw/ ge,nei A to.n {Ελληνa a;ndra th.n ivscu,n gnw/sin to. ge,noj N oi` {Ελληνej a;ndrej ai` ivscu,ej gnw,seij ta. ge,nh G tw/n ~Ελλη,νwn avndrw/n tw/n ivscu,wn gnw,sewn tw/n genw/n D toi/j {Ελληsi$n% avndra,si$n% tai/j ivscu,si$n% gnw,sesi$n% toi/j ge,nesi$n% A tou.j {Ελληνej a;ndraj ta.j ivscu,j gnw,seij ta. ge,nh grcki_fil.pdf 10/14

11 2. Grčki glagol indikativ aktivni PREZENT "pišem" FUTUR "pisat ću" IMPERFEKT "pisah, pisaše jednina množina jednina množina jednina množina 1. l. gra,fw gra,fomen gra,yw gra,yomen e;grafon evgra,fomen 2. l. gra,feij gra,fete gra,yeij gra,yete e;grafej evgra,fete 3. l. gra,fei gra,fousi$n% gra,yei gra,yousi$n% e;grafe$n% e;grafon Particip: gra,fwn( gra,fousa( gra,fon * gra,ywn( gra,yousa( gra,yon (kratko α) * PERFEKT poie,w učiniti, (slabi)"učinio sam" (jaki) "napisao sam" pepoi,hka pepoih,kamen ge,grafa gegra,famen pepoi,hkaj pepoih,kate ge,grafaj gegra,fate pepoi,hke$n% pepoih,kasi$n% ge,grafe$n% gegra,fasi$n% Particip N pepoihkw,j pepoihkui/a pepoihko,j gegrafw,j gegrafui/a gegrafo,j G pepoihko,τοj pepoihkui,aj pepoihko,τοj gegrafo,toj gegrafui,aj gegrafo,toj učinio -la -lo napisao -la -lo gignw,sko spoznavati, perf. e;gnwka; eu`ri,skw naći perf. eu[rhka "znam" klasično κοινή oi=da i;smen oi=da oi;damen oi=sqa i;ste oi=daj oi;date oi=de$n% i;sasi$n% oi=de$n% oi;dasi$n% grcki_fil.pdf 11/14

12 Grčki 11. i 12. vježba ( ) Prijedlozi u grčkom jeziku Nepravi prilozi (s genitivom): a;neu bez e;mprosqen pred evggu,j blizu evkto,j izvan o;pisqen iza po,rrw daleko evnto,j unutra avmfote,rwqen s obje strane pe,ra prijeko metaxu, među a;cri / me,cri do e[neka radi, zbog plh,n osim e;xw izvan evnanti,on nasuprot pe,ran s one strane ei;sw u, unutra Pregled: Genitiv Dativ Akuzativ Prijedlozi s jednim padežom Prijedlozi s dva padeža Prijedlozi s tri padeža eivj avna, w`j avnti, avpo, evk $evx% pro, evn su,n dia, kata, meta, u`pe,r avmfi, peri, para, pro,j evpi, u`po, umjesto, za od iz pred, za Kroz s, protiv s (kim/čim?) nad, za o od od na pod, od evij to. plhq/oj le,gein govoriti mnoštvu, eivsa,gw uvoditi avna, to.n potamo,n uz rijeku; avnacwre,w povući se, udaljiti se ti, moi avnti, tou,twn dw,seij što ćeš mi za to (te stvari) dati?; avntile,gw protivim se avpo. tau,thj th/j h`me,raj od toga dana; avpodi,dwmi - vratiti evk th/j po,lewj feu,gein bježati iz grada; evxa,gw izvoditi pro. th/j po,lewj pred gradom; proeipei/n proreći evn VAqh,naij u Ateni; dia. Suri,aj kroz Siriju dia. fo,bon zbog straha, od straha ta. kata. gh/j ono što je pod zemljom kata. gh/n kai. kata. qa,lattan kopnom i morem; kata. tou.j no,mouj po zakonima grcki_fil.pdf 12/14 u (gdje?) s (kim/čim?) kod kod, osim na pod Uporaba grčkih prijedloga: u (kamo?) uz, po k zbog niz, po poslije preko oko oko k, uz, protiv k, prema na (koga/što?) pod (koga/što?) meta. dakru,wn sa suzama meta. thn. ma,chn poslije bitke; meta. tau/ta zatim (= poslije tih stvari) le,gein peri. th/j eivrh,nej govoriti o miru ta. peri. to. po.lemon stvari koje se tiču rata manqa,nein para. sofou/ avndro,j učiti od mudra čovjeka para. toi/j eu= fronou/sin kod razboritih ljudi (= po sudu onih koji dobro rezoniraju) para. th.n qa,lattan pokraj mora para. tou.j no,mouj protiv (preko, mimo) zakona pro,j tinoj ei=nai biti za nekoga (na nečijoj strani) pro.j Babulw/ni kod Babilona pro.j e`spe,ran predvečer ouvde.n ta. crh,mata pro.j th.n sofi,an Ništa (nisu) novci naspram mudrosti.

13 Značenje grčkih glagolskih oblika: Vremena: Indikativ prezenta (sadašnja nesvršena radnja): ~Iketeu,ome,n se pa,ntej) Svi te usrdno molimo. Ca,rij ca,rin ti,ktei) Milost rađa milost (gnomski prezent). Ou-toj me.n ga.r u[dwr( evgw. dv oi=non pi,nw Jer taj pije vodu, a ja vino. Metaxu. tw/n lo,gwn katalu,omen* Usred govora prestajemo? Imperfekt, indikativ prošli (prošla nesvršena, trajna radnja, kao hrv.): Swkra,thj dv w[sper evgi,gnwsken( ou[twj e;legen A Sokrat, kako je mislio, tako je govorio. Oi` Lakedaimo,nioi tou.j pai/daj evpai,deuon evpi. karteri,an) Lakedemonjani su strogo odgajali dječake Indikativ aorista, konfektum (prošla svršena radnja, kao hrv.): +Hlqon( ei=don( evni,khsa) Veni, vidi, vici. `H glw/ssa pollou,j h;dh eivj o;leqron e;gagen. Jezik već mnoge u propast odvede. Indikativ futura (nesvršena i svršena buduća radnja): avpoqanou/mai umirat ću/umrijet ću avnh.r o` feu,gwn kai. pa,lin mach,setai (Menandar) čovjek koji (u borbi) bježi i opet će se (morati) boriti. Indikativ perfekta (sadašnja gotova radnja, trajno stanje ): te,qnhka umro sam/mrtav sam VApe,stalka, soi to,nde to.n lo,gon Šaljem ti ovaj govor (= poslao sam ga i sad je tu). Pluskvamperfekt (prošla gotova radnja, prošlo stanje): evteqnh,kein bijah umro/mrtav `Wj de. evlh,fqhsan( evle,lunto ai` spondai,. A kad su bili uhićeni, ugovor o miru (već) je bio raskinut. Indikativ futura egzaktnoga (buduća gotova radnja, buduće stanje): teqnh,xw bit ću mrtav; h` qu,ra keklh, setai vrata će biti zaključana. Glagolski načini: konjunktiv i optativ Prospektivni konjunktiv: {Otan oi` prosta,tai avgaqoi, w=sin( kai. o` dh/moj euvdai,mwn e;stai) Kad budu poglavari dobri, i narod će biti sretan. Voluntativni konjunktiv (negacija: mh,): Mh. toi,nun tij oi;htai (Platon, Zakoni 861e) Neka dakle ne misli netko (opomena); Ei;pwmen h' sigw/men* Da reknemo ili da šutimo? (dvojba) Kupitivni optativ (ispunjiva želja) Mh, moi ge,noiqv a] bou,lomai( avllv a] sumfe,rei) Ne bilo mi što želim, nego što je korisno! Eiv ga.r ge,noito) O da se to dogodi! Potencijalni optativ (mogućnost u sadašnjosti) Le,goimi a;n ta,de) Rekao bih ovo. Oi=dV ou=n( o[ti pa,ntej a'n o`mologh,saite) Znam dakle da biste se svi složili. Glagolski načini: imperativ :Eti kai. nu/n evmoi. pei,qou kai. sw,qhti Još i sad me poslušaj i spasi se! (2 l. jd.) :Itw tij evf u[dwr. Neka netko ide po vodu! (3. l. jd.) Mede,pote dou/lon h`donh/j sauto.n poi,ei. Nikad nemoj sebe činiti robom užitka! grcki_fil.pdf 13/14

14 PREZENT aktivni odrješivati PREZENT medijalni (i pasivni) konjunktiv optativ imperativ konj. optativ imperativ lu,ou lue,sqw lu,esqe lue,sqwn lu,w lu,h j lu,h lu,wmen lu,hte lu,wsi$n% lus,w lu,sh j lu,sh j lu,swmen lu,shte lu,swsi$n% lelu,kw lelu,kh j lelu,kh lelu,kwmen lelu,khte lelu,kwsi$n% luqw/ luqh/ j luqh / luqw/men luqh/te luqw/sin lu,oimi lu,oij lu,oi lu,oimen lu,oite lu,oien AORIST aktivni lu,saimi lu,saij lu,sai lu,saimen lu,saite lu,saien PERFEKT aktivni lelu,koimi lelu,koij lelu,koi lelu,koimen lelu,koite lelu,koien lu/e 2. jd. lue,tw 3. jd. lu,ete 2. mn. luo,ntwn 3. mn. infinitiv: lu,ein part. lu,wn( lu,ousa( lu/on lu/son lusa,tw lu,sate lusa,ntwn inf. lu/sai part. lu,saj( lu,sasa( lu/san AORIST pasivni (slabi) luqei,hn luqei,hj luqei,h luqei,hmen luqei,hte luqei,hsan le,luke $)))% inf. leluke,nai particip: lelukw,j( &ko,toj lelukui/a leluko,j lu,qeti luqh,tw lu,qhte luqe,ntwn inf. luqh/nai pt. luqei,j( &ei/sa( &e,n grcki_fil.pdf 14/14 lu,wmai lu,h lu,htai luw,meqa lu,hsqe lu,wntai lu,swmai lu,sh lu,shtai lusw,meqa lu,shsqe lu,swntai lelume,noj w- h -j h itd. luioi,mhn lu,oio lu,oito luioi,meqa lu,oisqe lu,ointo AORIST medijalni lusai,mhn lu,saio lu,saito lusai,meqa lu,saisqe lu,sainto inf.: lu,esqai par. luo,menoj( &me,nh( &menon lu/sai lusa,sqw lu,sasqe lusa,sqwn inf. lu,sasqai pt. lusa,menoj( &me,nh( &menon PERFEKT medijalni (i pasivni) % lelume,noj ei;hn ei;hj ei;h itd. FUTUR pasivni (slabi) luqh,soimen luqh,soio luqh,soito luqhsoi,meqa luqh,soiqe luqh,sointo Riječi h` ca,rij( &toj milost, ljubav pollu,j( &h,( &u, mnogi le,luso lelu,sqw lelusqe lelusqon inf. lelu,sqai pt. lelume,noj( &me,nh( &me,non % inf. luqh,sesqai particip: luqhso,meoj( luqhsome,nh( luqhso,menon ti,ktw rađati klei,w $klh,w% zatvoriti, zaključati to. u[dwr( u[datoj voda o` o;leqroj propast o` oi=noj( &ou vino feu,gw bježati nika,w pobijediti o` prosta,thj( &ou predstojnik, poglavar katalu,w prekinuti ma,comai boriti se gignw,skw spoznati avposte,llw poslati h` karteri,a( &aj izdržljivost h` spondh,( &h/j ugovor e;rcomai( ei=mi( h=lqon( evlh,luqa o`ra,w( o;yomai( ei=don( e`w,raka( w;fqhn ići, dolaziti gledati, vidjeti la,mbanw( lh,yomai( e;labon( ei;lhfa( evlh,fqhn uzeti avgoreu,w( evrw/( ei=pon( ei;rhka( evrrh,qhn govoriti