Sveučilište u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Džepina Goran
|
|
|
- Σάββας Κωνσταντίνου
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Sveučiliše u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I RODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Džepina Goran Zagreb, 0
2 Sveučiliše u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I RODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Menor: prof. r. c. Daniel Rolph Schneier Džepina Goran Zagreb, 0
3 Izjavljuje a a ovaj ra izraio aoalno lužeći e ečeni znanje i naveeno lierauro. Zahvaljuje e enoru prof. r. c. Danielu Rolphu Schneieru na pooći pri izrai raa. Goran Džepina
4 SADRŽAJ SADRŽAJ...4 POPIS SLIKA...8 POPIS TALIA...8 POPIS TEHNIČKE DOKUMENTAIJE...8 POPIS OZNAKA...9 SAŽETAK.... UVOD....) NADKRITIČNI GENERATORI PARE..... Onove..... Karakeriike nakriičnog procea..... Paraeri procea Razvoj nakriičnih kolova Prenoi nakriičnih porojenja Tipovi nakriičnih kolova...5. TERMODINAMIČKI PRORAČUN...6.) GORIVO I IZGARANJE Količina ugljika koji varno izgara Teorijka količina kiika i zraka porebnog za izgaranje Svarna količina zraka porebnog za izgaranje Teorijka količina uhih inih plinova Svarna količina uhih inih plinova Količina vlažnih inih plinova Ukupni voluen inih plinova Ujeli inih plinova Prira preička zraka Enalpija plinova izgaranja...9.) TOPLINSKA ILANA GENERATORA PARE..... Gubici na neizgoreno..... Gubici zračenja na okolinu..... Supnjevi jelovanja ložiša i zračenja Gubiak ojene opline u ini plinovia Supanj jelovanja generaora pare Veličine anja Količina voe za hlađenje Količina goriva...5 4
5 ..9 Izjenjena oplina u zagrijaču voe Izjenjena oplina u ložišu Izjenjena oplina u pregrijaču pare Izjenjena oplina u pregrijaču pare Izjenjena oplina u eđupregrijaču pare Izjenjena oplina u eđupregrijaču pare Izjenjena oplina u zagrijaču zraka Ukupna izjenjena oplina Teorijka enalpija i eperaura plinova izgaranja Izlazna eperaura inih plinova...7.) PRORAČUN LOŽIŠTA Skica ložiša Površina ekrana Supanj ekranizacije Efekivna površina ekrana Proračun efekivne površine po noraivnoj eoi Diribucija eperaure u ložišu Efekivni upanj crnoće plaena Supanj crnoće ložiša Efekivna površina ekrana....4) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE Ogrjevna površina Minialni prejek Srenja eperaura inih plinova rzina inih plinova Koeficijen prijelaza opline konvekcijo Koeficijen prijelaza opline zračenje Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija Koeficijen prolaza opline Srenja logariaka eperaurna razlika Porebna ogrjevna površina...6.5) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE Ogrjevna površina Minialni prejek Srenja eperaura inih plinova rzina inih plinova Koeficijen prijelaza opline konvekcijo Koeficijen prijelaza opline zračenje Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija Koeficijen prolaza opline Srenja logariaka eperaurna razlika Porebna ogrjevna površina...4 5
6 .6) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE Ogrjevna površina Minialni prejek Srenja eperaura inih plinova rzina inih plinova Koeficijen prijelaza opline konvekcijo Koeficijen prijelaza opline zračenje Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija Koeficijen prolaza opline Srenja logariaka eperaurna razlika Porebna ogrjevna površina ) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE Ogrjevna površina Minialni prejek Srenja eperaura inih plinova rzina inih plinova Koeficijen prijelaza opline konvekcijo Koeficijen prijelaza opline zračenje Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija Koeficijen prolaza opline Srenja logariaka eperaurna razlika Porebna ogrjevna površina...5.8) PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE Ogrjevna površina Minialni prejek Srenja eperaura inih plinova rzina inih plinova Koeficijen prijelaza opline konvekcijo Koeficijen prijelaza opline zračenje Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija Koeficijen prolaza opline Srenja logariaka eperaurna razlika Porebna ogrjevna površina ) PRORAČUN ZAGRIJAČA ZRAKA Ogrjevna površina Teperaure ranih eija i oplina koju je porebno izjenii Srenja logariaka eperaurna razlika Srenje eperaure zraka i inih plinova Teperaure lia Srenje brzine inih plinova i zraka Koeficijen prolaza opline Porebna ogrjevna površina
7 . HIDRODINAMIČKI PRORAČUN...60.) PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) Ukupni pa laka...60.) PRORAČUN EKRANA LOŽIŠTA Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) Ukupni pa laka...6.) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) Ukupni pa laka...6.4) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) Ukupni pa laka...6.5) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) Ukupni pa laka ) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) Ukupni pa laka PRORAČUN ČVRSTOĆE ORADA DIMNIH PLINOVA ) SUSTAV ZA SMANJENJE EMISIJE DUŠIKOVIH OKSIDA (De-NO x ) ) SUSTAV ZA SMANJENJE EMISIJE PRAŠINE ) SUSTAV ODSUMPORAVANJA DIMNIH PLINOVA ZAKLJUČAK...69 PRILOZI...70 LITERATURA
8 POPIS SLIKA Slika Enalpije inih plinova u ovinoi o λ Slika Shea generaora pare Slika T- ijagra (kica) Slika 4 T- ijagra (varne vrijenoi) Slika 5 Skica ložiša Slika 6 Pregrijač pare Slika 7 Međupregrijač pare Slika 8 Pregrijač pare Slika 9 Međupregrijač pare Slika 0 Zagrijač voe Slika Zagrijač zraka Slika Dijagra eperaure inih plinova i voe/zraka POPIS TALIA Tabela Tabela Tabela Tabela 4 Enalpije inih plinova (koponene) Enalpije inih plinova u ovinoi o λ Veličine anja Svojva inih plinova POPIS TEHNIČKE DOKUMENTAIJE Generaor pare 8
9 POPIS OZNAKA oznaka jeinica opi D / količina proizveene pare D / količina eđupregrijane pare eperaura T K eperaura p bar lak p Pa lak V O in V zr V zr V pl, V in H O V pl eorijka količina kiika porebnog za izgaranje eorijka količina zraka porebnog za izgaranje varna količina zraka porebnog za izgaranje eorijka količina uhih inih plinova količina vlažnih inih plinova ukupni voluen inih plinova r O uio O u ini plinovia r SO uio SO u ini plinovia h kj enalpija guoća h L h Z L Z h A K % % % gubici na neizgoreno gubici zračenja na okolinu upanj jelovanja ložiša upanj jelovanja zračenja gubiak ojene opline u ini plinovia upanj jelovanja generaora pare količina goriva 9
10 Q k izjenjena oplina q kj izjenjena oplina a uljina ekrana b širina ekrana c viina ekrana F površina L upanj ekranizacije F ef efekivna površina ekrana x bezienzijki položaj akialne eperaure F efekivni upanj crnoće plaena L upanj crnoće ložiša vanjki projer cijevi ebljina ijenke cijevi u unuarnji projer cijevi L uljina konvekivnog izjenjivača opline n broj cijevi u jeno reu n broj reova cijevi p poprečni korak cijevi u uzužni korak cijevi f inialni prejek w brzina ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi enji relaivni ijagonalni korak cijevi Pr Pranlova značajka K koeficijen oplinke voljivoi kineaička vikozno K koeficijen prijelaza opline 4 K koeficijen zračenja crnog ijela k K koeficijen prolaza opline enja logariaka eperaurna razlika ebljina lia zagrijača zraka broj egenaa zagrijača zraka z broj liova u jeno egenu b širina liova zagrijača zraka 0
11 l užina liova zagrijača zraka F poprečni prejek ovora zagrijača zraka o F l površina liova na poprečno prejeku koeficijen renja koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi
12 SAŽETAK Tea iplokog raa je proračun nakriičnog generaora pare. Ovaj ra aoji e o eroinaičkog i hiroinaičkog proračuna, e ehničkog creža kola. Teroinaički proračun obuhvaća ienzioniranje ložiša i konvekivnih površina. Hiroinaički proračun preavlja izračunavanje opora rujanja, onono paova laka u vi izjenjivačia opline. Tehnički crež prikazuje ip kola, e rapre i ješaj izjenjivačkih površina i oalih ijelova generaora pare.
13 . UVOD.) NADKRITIČNI GENERATORI PARE.. Onove Ko nakriičnih kolova voa e zagrijava na konanno laku veće o kriičnog laka (. MPa), pa nea pojele na plin i ekućinu (guoća obje faze je jenaka). To je onovna razlika u onou na pokriične kolove gje ko iparavanja voe pooje vije faze (ekuća i plinovia) koje iaju različii pecifični voluen, i oaju na ioj eperauri (eperauri zaićenja) oko iparavanja. Ko pokriičnih kolova, nakon šo je va ekućina iparila, eperaura pregrijane pare e zagrijavanje povećava pri konanno laku. Zbog oga pokriični kolovi obično iaju bubanj za ovajanje ekućine i pare gje e ekućina ovoi na recirkulaciju kroz iparivač, a para olazi u pregrijački io. U nakriično kolu vojva voe koninuirano e ijenjaju iz ekućeg u plinovio anje (eperaura zagrijavanje koninuirano rae). uući a voa nii u jeno ijelu kola nije pojeljena na vije faze, konrukcija kola je bez bubnja. Tipični nakriični generaori pare u kolovi a jeni prolazo, gje voa pupana napojno pupo prolazi kroz izjenjivačke eleene generaora pare i preaje e urbini na konačnoj eperauri bez recirkulacije. Svarna lokacija prijelaza iz ekućine u paru u kolu e lobono poiče za različie uvijee, pa je oguće poići obar upanj ikoriivoi za različia operećenja... Karakeriike nakriičnog procea U proceu nakriičnog generaora pare konenzana i napojna pupa poižu lak izna kriičnog laka. U T,-ijagrau za nakriično porojenje linija procea ne prelazi liniju zaićenja, a para na konačnoj eperauri ekpanira u viokolačnoj urbini. Za paru koja izlazi iz viokolačne urbine vrši e eđupregrijanje prije ekpanzije u nikolačnoj urbini čie e povećava učinkovio porojenja.
14 .. Paraeri procea ipični paraeri za pokriično porojenje: eperaura pregrijane pare 540 lak pregrijane pare 6.5 o 8 MPa eperaura eđupregrijane pare 540 o 560 neo upanj ikoriivoi porojenja 6% ipični paraeri za nakriično porojenje: eperaura pregrijane pare 540 lak pregrijane pare 5 MPa eperaura eđupregrijane pare 565 neo upanj ikoriivoi porojenja 7.5%..4 Razvoj nakriičnih kolova Pora u granji nakriičnih kolova baziran je na ikuvu u rau i kolovia. Prvi akvi kolovi bili u inalirani 960-ih u SAD-u, a o aa u napravljena noga poboljšanja. U Sjeinjeni Aerički Državaa porojenja ovog ipa iaju ukupno 86 G elekrične nage. Većina o njih bila u izgrađena oko 60-ih i 70-ih i rae paraeria pare koji u ek alo izna kriičnih. U Japanu e ogoio najveći pora izgranje nakriičnih elekrana. Europa akođer povećava korišenje porojenja nakriični priiako pare ko ugljeno loženih kolova. Nova porojenja na crni ugljen u fazi planiranja iaju eperaure pare o oko 600 na laku o 0 MPa, šo ogovara zaani paraeria pare u ovo proračunu. 4
15 ..5 Prenoi nakriičnih porojenja prenoi nakriičnih kolova u onou na pokriične kolove: - veća učinkovio porojenja šo rezulira anjo eiijo O po Mh elekrične energije - veća učinkovio porojenja u šire poručju jeloičnih operećenja nego ko pokriičnih kolova - brže vrijee pokreanja nego ko pokriičnih kolova bubnje oale prenoi korišenja nakriičnih kolova: - ikuvo ečeno rao nakriični kolovia pokazuje a u pouzani u rau - korišenje čelika proizveenih oerni ehnologijaa, cijene porojenja nakriični kolovia u konkurenne pokriični porojenjia..6 Tipovi nakriičnih kolova.) Generaor pare jeni prolazo.) Generaor pare va prolaza.) Horizonalni generaor pare Ekonoka procjena va ri ipa pokazala je a je generaor pare jeni prolazo (oranjki ip) najbolje rješenje. Proračun u naavku izvršen je za oranjki ip generaora pare. 5
16 . TERMODINAMIČKI PRORAČUN Zaano: proizvonja pare: D 64 / eperaura napojne voe: 98 eperaura pregrijane pare: 6 60 lak pregrijane pare: p6 08 bar eperaura eđupregrijane pare na ulazu u gen. pare: lak eđupregrijane pare na ulazu u gen. pare: p bar eperaura eđupregrijane pare na izlazu iz gen. pare: lak eđupregrijane pare na izlazu iz gen. pare: p0 48 bar oplinka vrijeno goriva: H 600 kj / Saav goriva (ugljen): c h o 0.08 n 0.04 w a
17 .) GORIVO I IZGARANJE.. Količina ugljika koji varno izgara c h L c gubici na neizgoreno: h % L.. Teorijka količina kiika i zraka porebnog za izgaranje V V O in.87c h o V O in zr in Svarna količina zraka porebnog za izgaranje V zr V zr in Teorijka količina uhih inih plinova V pl,.87 c n 0.79V zr in Svarna količina uhih inih plinova V pl, V pl, ( ) Vzr in (.5 )
18 ..6 Količina vlažnih inih plinova V. h.4 w H O Ukupni voluen inih plinova V pl V pl, VH O Ujeli inih plinova V O.87 c VO. r O 0.9 V pl V SO r SO V SO V pl V RO VO VSO V n V N in zr in r O r SO r O r N r HO Σ 8
19 ..9 Prira preička zraka po pregrijaču pare: 0. 0 po zagrijaču voe: 0. 0 po zagrijaču zraka: 0. 0 na izlazu iz pregrijača pare : na izlazu iz eđupregrijača pare : na izlazu iz pregrijača pare : na izlazu iz eđupregrijača pare : na izlazu iz zagrijača voe: na izlazu iz zagrijača zraka: Enalpija plinova izgaranja h h pl n pl n kj kj G V h RO ho n VN in hn n VH O hh O n ( ) pl n V pl kj pl V zr in h zr n pl V RO V 44 N in 8 H O V pl V.4 8 ( ) V zr in (.5 ) ρ pl, /.848 ρ pl, / ρ pl, /.6776 ρ pl, /.8755 ρ pl4, /.4077 ρ pl5, /.4707 ρ pl6, /
20 Tabela Enalpije inih plinova (koponene) Tablica: Enalpije inih plinova (kj/ ) T O N H O Zrak , , , ,704.86,097.6,4., ,95.0,45.99,56.09, ,0.5,97.4,7.87, ,76.40,704.0,.4, ,768.54,.7,00.94, ,844.,977.65,95.54, ,04.84, ,.60, ,9.95 4, ,9.59 4,75.06 Tabela Enalpije inih plinova u ovinoi o λ h pl,λ h pl,λ h pl,λ h pl,λ h pl,λ4 h pl,λ5 h pl,λ6 T kj/ kj/ kj/ kj/ kj/ kj/ kj/
21 Enalpije inih plinova u ovinoi o λ h,kj/ λ λ λ λ λ4 λ5 λ , Slika Enalpije inih plinova u ovinoi o λ
22 .) TOPLINSKA ILANA GENERATORA PARE.. Gubici na neizgoreno h L %.. Gubici zračenja na okolinu h Z 0. %.. Supnjevi jelovanja ložiša i zračenja L Z hl hz Gubiak ojene opline u ini plinovia za prepoavljenu izlaznu eperauru kj 0 iz 70. izl h pl h A H h pl iz V zr h zr %..5 Supanj jelovanja generaora pare K hl hz ha
23 ..6 Veličine anja Slika Shea generaora pare Tabela Veličine anja anje, p, bar h, kj/
24 Slika T- ijagra (kica) 700, , kj/k Slika 4 T- ijagra (varne vrijenoi) 4
25 ..7 Količina voe za hlađenje količina voe za hlađenje izeđu pregrijača i pregrijača : D ( h4 h5 ) 64 ( ) w a 5.8 h4 h Da D wa količina voe za hlađenje izeđu eđupregrijača i eđupregrijača : D ( h8 h9 ) 08 ( ) w a 8.7 h8 h D a D w a količina eđupregrijane pare: D 08 /..8 Količina goriva D ( h 4 h ) D a ( h 6 h K 5 ) D ( H ( h V zr 8 h h 7 zr ) D ) a ( h 0 h 9 ) Q zz 64 ( ) 8.7 ( ) 08 ( ) 99.7 ( ) ( ) Izjenjena oplina u zagrijaču voe Q zv D a ( h h ) 8.7 ( ) k Q zv qzv Z kj..0 Izjenjena oplina u ložišu Q L Da ( h h ) 8.7 ( ) QL kj ql Z k 5
26 .. Izjenjena oplina u pregrijaču pare Q pr Da ( h4 h ) 8.7 ( ) 6.80 k Q 6.80 q pr pr Z kj.. Izjenjena oplina u pregrijaču pare Q pr D ( h6 h5 ) 64 ( ) 8.00 k Q 8.00 q pr pr Z kj.. Izjenjena oplina u eđupregrijaču pare Q p D a ( h8 h7 ) 99.7 ( ) k Q q p p Z kj..4 Izjenjena oplina u eđupregrijaču pare Q p D ( h0 h9 ) 08 ( ) k Q q p p Z kj..5 Izjenjena oplina u zagrijaču zraka Vzr ( hzr hzr ) 8.48 ( ) qzz Z kj zrak, h zr, kj/
27 ..6 Ukupna izjenjena oplina q q L q pr q pr q p q p q zv q zz kj..7 Teorijka enalpija i eperaura plinova izgaranja kj za zr 40 hzr 4.9 h H V h pl L zr zr kj za h pl pl Tpl pl K..8 Izlazna eperaura inih plinova h h q pl iz pl kj za h pl iz kj 74.4 pl iz.4 provjera pogreške u prepoavljenoj izlaznoj eperauri inih plinova: pl iz pl iz izl % zaovoljava 7
28 .) PRORAČUN LOŽIŠTA.. Skica ložiša Slika 5 Skica ložiša.. Površina ekrana a b c.5 l 5.5 F L a ( c l) b c b l l 6 (.5 5.5)
29 .. Supanj ekranizacije jenoreni ekran: ebljina ijenke cijevi: korak: L 40 projer cijevi: L 0 L 5 očiano iz l. 4.6/ (Kreuh: Generaori pare) L 40 za. L L..4 Efekivna površina ekrana F ef F L L Proračun efekivne površine po noraivnoj eoi..5. Diribucija eperaure u ložišu za izgaranje kruog goriva u prooru: M x h 4 bezienzijki položaj akialne eperaure: x h 9 ualjeno o na ložiša o eine polja akialnih eperaura: ualjeno o na ložiša o eine izlaznog ovora ložiša: h 9 h Efekivni upanj crnoće plaena F v nv ( ) ( 0.55) 0.56 upanj crnoće vjelećeg plaena: za efekivna ebljina loja inih plinova: VL F v.5 V L a b ( c l) l b (.5 5.5)
30 F F L F Z F Z a b 44 za 400 k / q l q l h V L pl k upanj crnoće nevjelećeg plaena: nv e k nv p e k nv r H O 0. pn Tv r n r n r O r SO r H O pn p rn p bar bar prepoavka: Tv v K..5. Supanj crnoće ložiša L F F ( ) 0.56 ( 0.56) F L očiano iz ablice. 4. (Kreuh: Generaori pare) za lobone površine ekrankih cijevi i ugljeni prah kao gorivo:
31 ..5.4 Efekivna površina ekrana F ef 8 ql 0 M T L v T pl M T T pl v q ( h h ) 0.99 ( ) 68. L L pl pl v kj za 590 h v pl v kj Tv v K oupanje: % 89.4 a b ukupni broj cijevi u ekrania ložiša: n brzina eija u cijevia ekrana ložiša: L w D v a u n v, / v, / v, /
32 .4) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE.4. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: 0. pp 058 ebljina ijenke cijevi: 0. pp 006 unuarnji projer cijevi: u pp pp uljina pregrijača pare: L pp broj cijevi u jeno reu: n 00 broj reova cijevi: n 8 poprečni korak cijevi: p 0.8 uzužni korak cijevi: u 0. F n n L 00 pp pp pp Minialni prejek f a b L n pp pp b ( n ) p (00 ) Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl T K Tul Tv 86.5 K eperaura na izlazu iz pp: za kj hpl izl izl 4.89 Tizl kj hpl izl hpl ul q pp K.4.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f
33 .4.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T p 0.8 ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi: u 0. ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi: enji relaivni ijagonalni korak cijevi: pp pp za S za n 0 i. n Z Tabela 4 Svojva inih plinova T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E E E E E E E E za : Pr K k Z S w pp pp 0.6 Pr K
34 .4.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje eperaura ijenke: T K koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 ebljina loja plina: u p pp ( a p) ( ) upanj crnoće inih plinova: e e upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: K zr S T 8 4 T T T T K.4.7 Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova K pl k zr 4
35 .4.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija enja eperaura pare u pregrijaču : p 56.5 Tp K enji pecifični voluen u pregrijaču : v5 v v v 5, / v 6, / enja brzina pare u cijevia: D v w p n u wp u w 0.0 Pr u K za p 56.5 p p.5 bar : Pr λ, /K ν, /.97E Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: K k pl pp w K 5
36 .4.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u pregrijač: izlazna eperaura pare iz pregrijača: 6 60 ulazna eperaura inih plinova u pregrijač: izlazna eperaura inih plinova iz pregrijača: pl ul pl izl pl ul pl izl ln ln Porebna ogrjevna površina F q pp k z Fpp F oupanje: % F 749. pp Pregrijač, 800 w pl % F Slika 6 Pregrijač pare 6
37 .5) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE.5. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: p 0. ebljina ijenke cijevi: 0. p 006 unuarnji projer cijevi: u p p 0. uljina pregrijača pare: L p broj cijevi u jeno reu: n 70 broj reova cijevi: n 7 poprečni korak cijevi: p 0.68 uzužni korak cijevi: u 0.6 F p n n p Lp Minialni prejek f a b p Lp n.5 b ( n ) p Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl T 4.9 K T ul K eperaura na izlazu iz p: za kj hpl izl 60.8 izl 9.6 Tizl kj h pl izl h pl ul q p 60.8 K.5.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f
38 .5.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T p ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.7 u ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:. enji relaivni ijagonalni korak cijevi: p p 0. za S 0.05 za n 0 i. n Z T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E E E E E E E E za : Pr K p k Z S p w 0. Pr K 8
39 .5.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje 9 0 eperaura ijenke: T 79.9 K koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 ebljina loja plina: u p p ( a p) upanj crnoće inih plinova: e upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: K S T T T T T 6.6 K zr Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova K pl k zr 9
40 .5.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija enja eperaura pare u eđupregrijaču : 9 0 p Tp 76.9 K enji pecifični voluen u eđupregrijaču : v9 v0 v v 9, / v 0, / enja brzina pare u cijevia: D v 4 w p 6.95 n u wp u 0.4 w 0.0 Pr u K za p 48. bar : 0.8 p p 5 Pr λ, /K ν, /.97E Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: K k pl p w. K 40
41 .5.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u eđupregrijač: 9 70 izlazna eperaura pare iz eđupregrijača: ulazna eperaura inih plinova u eđupregrijač: izlazna eperaura inih plinova iz eđupregrijača: pl ul pl izl pl ul pl izl ln Porebna ogrjevna površina F qp k z Fp F oupanje: % F p Međupregrijač 400, w pl % F Slika 7 Međupregrijač pare 4
42 .6) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE.6. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: pp ebljina ijenke cijevi: 0. pp 006 unuarnji projer cijevi: u pp pp 0.05 uljina pregrijača pare: L pp broj cijevi u jeno reu: n 00 broj reova cijevi: n 54 poprečni korak cijevi: p 0.8 uzužni korak cijevi: u 0. F pp n n pp L pp Minialni prejek f a b pp L pp n 66.6 b ( n ) p Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl T K T ul K eperaura na izlazu iz pp: kj za hpl izl 60.7 izl Tizl 747. kj h pl izl h pl ul q pp 60.7 K.6.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f
43 .6.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T p ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.84 u ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.56 enji relaivni ijagonalni korak cijevi: pp pp 0. za za n 0 Z S T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E E E E E E E E za : Pr K 0.6 pp k Z S w pp 0. Pr 0.8 K 4
44 .6.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje 4 eperaura ijenke: T 78.8 koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 K ebljina loja plina: u p pp ( a p) upanj crnoće inih plinova: e upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: K S T T T T T 0.64 K zr Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova.55 K pl k zr 44
45 .6.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija enja eperaura pare u pregrijaču : 4 p 45.0 Tp K enji pecifični voluen u pregrijaču : v v4 v v, / v 4, / enja brzina pare u cijevia: Da v 4 wp 8.74 n u wp u 0.4 w 0.0 Pr u K za p 45.0 p p 5 bar : 0.8 Pr.44 λ, /K ν, /.67E Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: K k pl pp w K 45
46 .6.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u pregrijač: izlazna eperaura pare iz pregrijača: ulazna eperaura inih plinova u pregrijač: izlazna eperaura inih plinova iz pregrijača: pl ul pl izl 7.98 pl ul pl izl ln Porebna ogrjevna površina F q pp k z 8.6 Fpp F oupanje: % F pp Pregrijač, w pl % F Slika 8 Pregrijač pare 46
47 .7) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE.7. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: p 0.4 ebljina ijenke cijevi: 0. p 006 unuarnji projer cijevi: u p p 0. uljina pregrijača pare: L p broj cijevi u jeno reu: n 70 broj reova cijevi: n 4 poprečni korak cijevi: p 0.68 uzužni korak cijevi: u 0.6 F p n n p Lp Minialni prejek f a b p Lp n b ( n ) p Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl T K T ul 747. K eperaura na izlazu iz p: kj za hpl izl izl 70.6 Tizl 64.5 kj h pl izl h pl ul q p K.7.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f.55 47
48 .7.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T p ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.54 u ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.90 enji relaivni ijagonalni korak cijevi: p p 0. za za n 0 Z S T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E E E E E E E E za 4. : Pr K pp k Z S w pp 0. Pr 86.4 K 48
49 .7.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje 7 8 eperaura ijenke: T K koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 ebljina loja plina: u p p 0.0 ( a p) upanj crnoće inih plinova: e 0.04 upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: K S T T T T T K zr Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova 9.95 K pl k zr 49
50 .7.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija enja eperaura pare u eđupregrijaču : 7 8 p 55.5 Tp K enji pecifični voluen u eđupregrijaču : v7 v8 v 0.05 v 7, / v 8, / enja brzina pare u cijevia: D a v 4 w p.09 n u wp u 0.4 w 0.0 Pr u K za 55.5 p 49. bar : 0.8 p p 5 Pr.0487 λ, /K ν, /.9E Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: K k pl p w K 50
51 .7.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u eđupregrijač: izlazna eperaura pare iz eđupregrijača: 8 90 ulazna eperaura inih plinova u eđupregrijač: izlazna eperaura inih plinova iz eđupregrijača: pl ul pl izl pl ul pl izl ln Porebna ogrjevna površina F qp k z Fp F oupanje: % F p Međupregrijač 500, w pl % F Slika 9 Međupregrijač pare 5
52 .8) PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE.8. Ogrjevna površina vanjki projer cijevi: zv ebljina ijenke cijevi: zv unuarnji projer cijevi: u zv zv uljina pregrijača pare: L zv broj cijevi u jeno reu: n 00 broj reova cijevi: n 54 poprečni korak cijevi: p 0.8 uzužni korak cijevi: u 0. F zv n n zv Lzv Minialni prejek f a b pp Lzv n 66.6 b ( n ) p Srenja eperaura inih plinova Tul Tizl T 65.0 K T ul 64.5 K eperaura na izlazu iz zv: kj za hpl izl 45.4 izl.7 Tizl kj hpl izl hpl ul qzv 45.4 K.8.4 rzina inih plinova w V pl T 7 f.6 5
53 .8.5 Koeficijen prijelaza opline konvekcijo paralelni rapore cijevi T p ono poprečnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.84 u ono uzužnog koraka cijevi i vanjkog projera cijevi:.56 enji relaivni ijagonalni korak cijevi: zv zv 0. za za n 0 Z S T Ni, / Laba, /K Pr 00.08E E E E E E E E za 4.87 : Pr K 0.6 w zv k Z S zv 0. Pr K 5
54 .8.6 Koeficijen prijelaza opline zračenje eperaura ijenke: T K koeficijen labljenja zraka roaonih plinova očiano iz l (Đurić: Parni kolovi): p bar a. 08 ebljina loja plina: u p zv ( a p) upanj crnoće inih plinova: e upanj crnoće ijenke: 0. 8 S 8 koeficijen zračenja crnog ijela: K S T T T T T.79 K zr Ukupni koeficijen prijelaza opline na rani inih plinova 8.54 K pl k zr 54
55 .8.8 Koeficijen prijelaza opline na rani ranog eija w5000 K.8.9 Koeficijen prolaza opline koeficijen oplinke voljivoi cijevi: koeficijen zaprljanja: K k pl zv w 7.88 K.8.0 Srenja logariaka eperaurna razlika ulazna eperaura pare u zagrijač voe: 98 izlazna eperaura pare iz zagrijača voe: 5 ulazna eperaura inih plinova u zagrijač voe: izlazna eperaura inih plinova iz zagrijača voe: pl ul pl izl pl ul 55.6 pl izl 5.8 ln. 55
56 .8. Porebna ogrjevna površina F qzv k z Fzv F oupanje: % F zv Zagrijač voe 90, % F w pl Slika 0 Zagrijač voe 56
57 .9) PRORAČUN ZAGRIJAČA ZRAKA Ljungroov regeneraivni zagrijač.9. Ogrjevna površina ebljina lia: 0.6 broj egenaa: broj liova u jeno egenu: z 00 širina liova: b 5 užina liova: l 4.4 ( ) (7 ) poprečni prejek ovora: F o površina liova na poprečno prejeku: Fl z.6 loboni prejek za ine plinove: F 0.6 ( F F ) 54.8 loboni prejek za zrak: F z pl 0.4 ( F F ) 6.5 o l o l F zz b l z Teperaure ranih eija i oplina koju je porebno izjenii ulazna eperaura zraka u zagrijač: izlazna eperaura zraka iz zagrijača: zr 0 zr 40 ulazna eperaura inih plinova u zagrijač: izlazna eperaura inih plinova iz zagrijača: oplina koju je porebno izjenii: q zz, kj/ pl ul pl izl Srenja logariaka eperaurna razlika pl ul zr 7.8 pl izl zr.0 ln
58 .9.4 Srenje eperaure zraka i inih plinova pl ul pl izl pl.9 Tpl zr zr zr 0 Tzr 40.5 K K.9.5 Teperaure lia L pl L zr pl zr Srenje brzine inih plinova i zraka V pl T w.0 7 Fpl Vzr T wzr F z.9.7 Koeficijen prolaza opline očiano iz l (Đurić: Parni kolovi): ' 76, ' 66 K K.5,.5, '., H l korekcija uz očiane koeficijene: na rani inih plinova: H l ' 00.5 K na rani zraka: H ' l ' 8.49 K 4.04 K k 58
59 .9.8 Porebna ogrjevna površina F q k zz Fzz F oupanje: % F zz Zagrijač zraka 50, zr pl % F Slika Zagrijač zraka 59
60 . HIDRODINAMIČKI PRORAČUN.) PRORAČUN ZAGRIJAČA VODE.. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w Pa ukupna uljina jene cijevi: L 648 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) enja brzina: Da v 4 w.56 u n guoća: v.. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w Pa i. koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) Ukupni pa laka pzv pr pl 4. bar 60
61 .) PRORAČUN EKRANA LOŽIŠTA.. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w Pa ukupna uljina jene cijevi: L 9 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) enja brzina: Da v 4 w.89 u n guoća: v.. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w 0 i 0 koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) Ukupni pa laka pl pr pl 0.75 bar 6
62 .) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE.. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w Pa ukupna uljina jene cijevi: L 648 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) enja brzina: Da v 4 w 8.74 u n guoća: 9.4 v.. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w Pa i. koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) Ukupni pa laka p pr pr pl bar 6
63 .4) PRORAČUN PREGRIJAČA PARE.4. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w Pa ukupna uljina jene cijevi: L 96 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) enja brzina: D v 4 w u n guoća: 09.7 v.4. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w Pa i.8 koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) Ukupni pa laka p pr pr pl 9.05 bar 6
64 .5) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE.5. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w Pa ukupna uljina jene cijevi: L 408 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) enja brzina: D a v 4 w.09 u n guoća: v.5. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w Pa i. koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) Ukupni pa laka pp pr pl.4 bar 64
65 .6) PRORAČUN MEĐUPREGRIJAČA PARE.6. Pa laka ulje renja na ravno ijelu cijevi p r L u w Pa ukupna uljina jene cijevi: L 84 koeficijen renja: očiano iz ablice 5.4 (Kreuh: Generaori pare) enja brzina: D v 4 w 6.95 u n guoća: 4.44 v.6. Lokalni pa laka (pa laka zbog zakrivljenoi cijevi) p l w Pa i.4 koeficijen opora rujanja zbog zakrivljenoi cijevi: očiano iz ablice 5. (Kreuh: Generaori pare) Ukupni pa laka pp pr pl 0.69 bar 65
66 4. PRORAČUN ČVRSTOĆE N aerijal cijevi izjenjivača opline: čelik rmo45 op 00 naprezanje u poprečno prejeku za:.) zagrijač voe p zv p u N N op zv.) cijevi ekrana ložiša: p L p u N N op L.) pregrijač pare p pp p N u op pp N 4.) pregrijač pare p pp p N u op pp N 5.) eđupregrijač pare p p p N u op p N 6.) eđupregrijač pare p p p N u op p N 66
67 5. ORADA DIMNIH PLINOVA Eiije O, SO x, NO x i prašine anjuju e poizanje većeg upnja jelovanja porojenja, ali akođer e korii i niz poupaka za pročišćavanje inih plinova. 5.) SUSTAV ZA SMANJENJE EMISIJE DUŠIKOVIH OKSIDA (De-NO x ) Toko procea izgaranja ugljena varaju e ušični okii (NO x ). Nakon izgaranja u kolu koncenracija NO x iznoi približno 400 g/n. Proceo elekivne kaaliičke reukcije (SR) koncenacija NO x e nižava na anje o 80 g/n. Selekivno kaaliičko reukcijo ušični okii prevaraju e u ušik i vou pri konaku a aonijako kao reukcijki evo u priunoi ogovarajućeg kaalizaora. Reukcijko evo ubacuje e u ine plinove prije kaalizaora u količinaa eeljeni na raženi vrijenoia reukcije. Dijelovi SR uava: ) kaaliički reakor ) uav za klaišenje i rukovanje ureo ) uav za proizvonju plinoviog aonijaka 4) uav iješanja iparenog aonijaka a zrako 5.) SUSTAV ZA SMANJENJE EMISIJE PRAŠINE U ini plinovia koji u prouk izgaranja ugljena nalaze e čeice prašine koje e oraju uklonii prije ipušanja inih plinova u okoliš. Eiiju prašine porbno je anjii ipo ozvoljene količine koja iznoi 0 g/. Fileri koji e korie za uklanjanje prašine u elekroaki fileri (ESP). To u uređaji u kojia e za izvajanje prašine korie elekrične ile i ila graviacije. Veće čeice e izvajaju graviacijko ilo, a anje elekrični ilaa. Dini plin ruji už više paralelnih prolaza (aložnih elekroa) izeđu kojih u ješene eiijke elekroe. Eiijke elekroe u pojene na negaivni pol viokonaponkog reguliranog ipravljača, a aložne elekroe u uzeljene. Vioki napon izeđu eiijkih i aložnih elekroa uzrokuje ionizaciju plinova, ako proizveeni negaivni ioni uaraju e čeicaa prašine. 67
68 Čeice prašine koje u aa nabijene kreću e po ujecaje elekričnog polja prea aložni elekroaa gje e alože. Naaložena prašina e preko uava oreača koninuirano orea i paa u bunkere prašine. Fizikalne veličine koje uječu na ESP: ) pecifični opor prašine - najbolji učinci poižu e a pecifični oporo 0 4 o 0 0 Ω/c ) eperaura inih plinova - viša eperaura je povoljinija ) aržaj vlage u ini plinovia - viši aržaj vlage poboljšava ra ESP 4) aržaj SO u plinovia - uz iovreeno priuvo vlage poboljšava ra ESP 5.) SUSTAV ODSUMPORAVANJA DIMNIH PLINOVA Eiija SO anjuje e okri poupko ouporavanja oako vapna, gje e neuralizacija kielih upornih pojeva vrši oavanje a(oh), a kao konačni prouk naaje gip. Za ani preičak zraka (λ =.5 -.7) korii e kieli poupak ouporavanja ko kojeg u ph vrijeoi Prenoi kielog poupka (u onou na neuralni): - upanj oranjivanja upora je veći o 95% - obiveni gip ia anje onečišćenja - anja porošnja vapna Ko poupka ouporavanja vrši e i obraa opanih voa iz porojenja za ouporavanje (fizikalno-keijka obraa koja e aoji iz neuralizacije, aloženja i filracije). 68
69 6. ZAKLJUČAK Za raženu proizvonju pare D 64 /, e oale zaane paraere, korii e oranjki ip nakriičnog generaora pare ljeećih karakeriika: K upanj jelovanja : količina goriva : 4.9 izlazna eperaura inih plinova : izl 0 ienzije ložiša :. 5 izjenjivačke površine : zagrijač voe pregrijača eđupregrijača zagrijač zraka plaenici : 4 nivoa, u vako u 4 angencijalno razješena plaenika Dijagra ep. inih pl. i voe/zraka , ložiše pr p pr p zv zz.0 0 Slika Dijagra eperaure inih plinova i voe/zraka 69
70 PRILOZI I. D-R ic II. Tehnička okuenacija LITERATURA [] Krau,. : Srojarki priručnik, Tehnička knjiga Zagreb, 988. [] Kreuh, L. : Generaori pare, Školka knjiga Zagreb, 978. [] Đurić,. : Parni kolovi, Građevinka knjiga eogra, 969. [4] Sua, M. : Ulra-upercriical Pulverize oal Fire Power Plan [5] Richaron, M., Shiogori, Y. : Supercriical oiler Technology Maure [6] Gulič, M. : Parni kolovi, Mašinki fakule eogra,
71
TOPLINSKI PRORAČUN GENERATORA PARE
(Toinski proračun) Lis: TOPLINSKI PRORAČUN GENERATORA PARE PRORAČUN LOŽIŠTA Toinski proračun ložiša emelji se na izmjeni oine zračenjem. OSNOVNE JEDNADŽBE PRIJELAZA TOPLINE ZRAČENJEM Raspodjela energije
TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE
(Generatori are) List: TOPLINSKA BILANCA, GUBICI, ISKORISTIVOST I POTROŠNJA GORIVA U GENERATORU PARE Generator are je energetski uređaj u kojemu se u sklou Clausius-Rankineova kružnog rocesa redaje tolina
Periodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1
(Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 REGENERATIVNI ZAGRIJAČI NAPOJNE VODE Regenerativni zagrijači napojne vode imaju zadatak da pomoću pare iz oduzimanja turbine vrše predgrijavanje napojne vode
10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa
.vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
= 2. N E R T, k. kg mol K mol Vježba 161 molekula amonijaka (NH 3 ) mase 100 g
Zaaak 6 (Marijan, eekroehnička škoa) Koika je kineička energija ransaornoga gibanja E k oekua aonijaka (NH ) ase g pri C? (pinska konsana R 8.4 J/(o K), ona asa aonijaka M 7 - kg/o) Rješenje 6 g. kg, C
PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Kinetička energija: E
Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M
POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE
Prof. dr. sc. Z. Prelec INŽENJERSTO ZAŠTITE OKOLIŠA Poglavlje: (Emisija u atmosferu) List: 1 EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZOR EMISIJE Izgaranje - najveći uzrok
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE
List:1 EKONOMIČNA PROIZVODNJA I RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE NEKI PRIMJERI ZA RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE UTJECAJNI FATORI EKONOMIČNOSTI POGONA: Konstrukcijska izvedba energetskih ureñaja, što utječe
METODE PROPRAČUNA IZMJENJIVAČA
METODE PROPRAČUNA IZMJENJIVAČA. METODA TEMELJENA NA SREDNJOJ LOGARITAMSKOJ RAZLICI TEMPERATURA. EFIKASNOST-NTU METODA. SREDNJA LOGARITAMSKA RAZLIKA TEMPERATURA Onovna jenažba za izjenu toline izeđu va
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)
Zadaak 8 (Luka, rukovna škola) Kuglica ae. kg izbacuje e praćko. Priliko izbacivanja kuglice elaična vrpca praćke produži e za.5. Konana elaičnoi vrpce iznoi N/. Koliko brzino kuglica izlei iz praćke?
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Utjecaj izgaranja biomase na okoliš
7. ZAGREBAČKI ENERGETSKI TJEDAN 2016 Utjecaj izgaranja biomase na okoliš Ivan Horvat, mag. ing. mech. prof. dr. sc. Damir Dović, dipl. ing. stroj. Sadržaj Uvod Karakteristike biomase Uporaba Prednosti
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave
THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove
2?nom. Bacc. 2 nom. acc. S <u. >nom. 7acc. acc >nom < <
K+P K+P PK+ K+P - _+ l Š N K - - a\ Q4 Q + hz - I 4 - _+.P k - G H... /.4 h i j j - 4 _Q &\\ \\ ` J K aa\ `- c -+ _Q K J K -. P.. F H H - H - _+ 4 K4 \\ F &&. P H.4 Q+ 4 G H J + I K/4 &&& && F : ( -+..
ENERGETIKA. Studij: Kemijsko inženjerstvo (V semestar) prof. dr. sc. Igor Sutlović
Fakultet keijskog inženjerstva i tehnologije Zavod za terodinaiku, strojarstvo i energetiku ENERGETIKA Studij: Keijsko inženjerstvo (V seestar) prof. dr. sc. Igor Sutlović Goriva se dijele na: kruta, tekuća
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Upotreba tablica s termodinamičkim podacima
Upotreba tablica s termodinamičkim podacima Nije moguće znati apsolutnu vrijednost specifične unutarnje energije u procesnog materijala, ali je moguće odrediti promjenu ove veličine, koja odgovara promjenama
STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.
Zadaak 0 (Ana Marija, ginazija) Koliki obuja ia koad plua ae kg? (guoća plua ρ 50 kg/ ) Rješenje 0 kg, ρ 50 kg/,? Guoću ρ neke vari definirao ojero ae i obuja ijela. kg ρ / 0.004. ρ ρ kg 50 jeba 0 Koliki
Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Doc.dr. Matevž Dular N-4 01/
soba telefon e-ošta reavatelja: Ir.rof.r. Anrej Seneačnik 33 0/477-303 anrej.seneacnik@fs.uni-lj.si Doc.r. Matevž Dular N-4 0/477-453 atev.ular@fs.uni-lj.si asistenta: Dr. Boštjan Drobnič S-I/67 0/477-75
Primjena IC termografije u graditeljstvu i restauraciji umjetnina
Primjena IC termografije u graditeljstvu i restauraciji umjetnina Dr.sc. Lovre Krstulović-Opara, red. prof. Edo Modun, dipl. oecc. Katedra za konstrukcije Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
/&25*+* 24.&6,2(2**02)' 24
!! "#$ % (33 &' ())**,"-.&/(,01.2(*(33*( ( &,.*(33*( ( 2&/((,*(33*( 24 /&25** 24.&6,2(2**02)' 24 " 0 " ( 78,' 4 (33 72"08 " 2/((,02..2(& (902)' 4 #% 7' 2"8(7 39$:80(& 2/((,* (33; (* 3: &
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO
4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO Izvori topline u ljetnom razdoblju: 1. unutrašnji izvori topline Q I (dobitak topline od ljudi, rasvjete, strojeva, susjednih prostorija, ) 2. vanjski izvori topline Q
MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
3 IZBOR REPREZENTANTNE ZAVARENE KONSTRUKCIJE
IZBOR REPREZENTANTNE ZAVARENE KONSTRUKCIJE Kao reprezenaivni primjer zavarene konsrukcije izabran je središnji prsen hidrauličnog bagera. Na izabranoj konsrukciji je provedena analiza glavnih roškova zavarivanja
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
AGREGAT Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aeif. jcrnojevac@gmail.com SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY OF OSIJEK 1 Pojela agregata PODJELA AGREGATA - PREMA
d D p 1 , v 1 L h ρ z ρ a Rješenje:
9. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA 1. Oreite brinu v 1 i tlak p 1 raka (ρ =1,3 kg/m 3 ) u simetrali cijevi promjera =50 mm, pomoću mjernog sustava s Prantl-Pitotovom cijevi prema slici. Pretpostavite
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami
BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:
Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
SNAGA POTROŠAČA NAIZMENIČNE STRUJE
NAGA OTROŠAČA NAZMENČNE TRUJE U slučaju vreenski proenljivih sruja, snaga generaora i snaga prijenika ogu bii poziivne i negaivne. so važi i za rad. Ako je snaga prijenika negaivna, on se ponaša kao generaor.
POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK
POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK JKP BEOGRADSKE ELEKTRANE Vladimir Tanasić 1, Marko Mladenović 1
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Predmet: Konstruisanje vežbe Školska godina: 2015/16. Nastavnik: Sima Pastor Odeljenje: 405, 406 e mail: Channel: Portfolio:
Srenja ašinska škola, Bulevar kralja Pera Prvo 8, 1000 ovi Sa, SRB, el. +81 1 6 774, fax. +81 1 44 057 Pree: Konsruisanje vežbe Školska oina: 015/16. asavnik: Sia Pasor Oeljenje: 405, 406 e ail: Channel:
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)
Zada~i za program 2 po predmetot МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE) Предметен наставник: Проф. д-р Методија Мирчевски Асистент: Виктор Илиев (rok za predavawe na programot - 07. i 08. maj 2010) (во термини
4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite
Zaatak (Barny, ginazija) U vonji e zrak u autoobilki guaa grije. Na očetku vonje teeratura zraka u guaa je 7 C, a na kraju vonje 7 C. Uz retotavku a e voluen gua nije tijeko vonje roijenio, nađite ojer
! "#! & "0/! ).#! 71 1&$ -+ #" &> " %+# "1 2$
"#$" &""'(() *+ , -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------. / 0-1 2 $1 " 1 /& 1------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------3
MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE
1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE 2. PARNOTURBINSKI POGON Slika 2. Parnoturbinski pogon 3. PRINCIP RADA PARNE TURBINE Slika 3. Princip rada parne turbine 4. PLINSKOTURBINSKI POGON Slika 4. Plinskoturbinski
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Za torziju: b1 τ 0,575 b1 + 0,425 = σ Utjecaj veličine konstrukcijskog elementa b 2 : Veći elementi imaju manji faktor b 2, tj. manje opušteno napreza
DOPUŠTENA NAPREZANJA PRI DINAMIČKOM OPTEREĆENJU Prethoni (približni) proračun: R σ op ( τ op) = ν R : iz Smithovih ijagrama ili tablica; ν = 3... 4 (10). Konačni (kontrolni) proračun: ν = 1,2 2 ( τ ) =
p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)
BLOSTJN POSU JV - STZN SPOJ STZN SPOJ zazi za naezanja i omake ko sastavljenih cijevi mogu se abiti ko oačuna steznog soja gje elementi soja mogu biti o istog ili o azličitih mateijala.. SPOJ OSOVN GLAVČN
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
KUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
ENERGETSKA POSTROJENJA
(Plinske elektrane) List: 1 PLINSKE ELEKTRANE Plinske elektrane su termoenergetska postrojenja u kojemu se proces pretvorbe toplinske energije u mehaničku (električnu) odvija prema Joule-Braytonovu kružnom
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.
728!. -θ-cr " -;. '. UW -,2 =*- Os Os rsi Tf co co Os r4 Ι. C Ι m. Ι? U Ι. Ι os ν ) ϋ. Q- o,2 l g f 2-2 CT= ν**? 1? «δ - * * 5 Ι -ΐ j s a* " 'g cn" w *" " 1 cog 'S=o " 1= 2 5 ν s/ O / 0Q Ε!θ Ρ h o."o.
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009
EGIONALEN NATPEVA PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO EPUBLIKA MAKEDONIJA 5 april 9 Zada~a Na slikata e prika`an grafikot na proena na brzinata na dvi`eweto na eden avtoobil so tekot na vreeto
(... )..!, ".. (! ) # - $ % % $ & % 2007
(! ), "! ( ) # $ % & % $ % 007 500 ' 67905:5394!33 : (! ) $, -, * +,'; ), -, *! ' - " #!, $ & % $ ( % %): /!, " ; - : - +', 007 5 ISBN 978-5-7596-0766-3 % % - $, $ &- % $ % %, * $ % - % % # $ $,, % % #-
Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s
Priveznice Wire Rope Slings PRIVEZNICE OD ČEIČNO UŽEA (RAE) jenosruke SINE WIRE ROPE SINS Sanar EN P P P P P P P P P P P P ozvoljeno operećenje kg elemeni priveznice prekina jenokrako vešanje ) ouvaanje
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 12 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V AC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 110 V DC 15 Magnet
35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
![35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD](/thumbs/60/45174330.jpg "35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD")
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1
Oje z fiziku eučiište Joi Juj toye itcij ADACI A AOALNI AD UDENAA ONOVE IIKE. Oeite eio obik jeec oko eje ko zno je enji ouje eje 670 k, je enj ujenot izeñu eje i jeec,8 0 8 i oć (uniezn) gitcijk kontnt
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 12 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V AC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 110 V DC 15 Magnet
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,