3 IZBOR REPREZENTANTNE ZAVARENE KONSTRUKCIJE
|
|
|
- Πηρω Ζερβός
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 IZBOR REPREZENTANTNE ZAVARENE KONSTRUKCIJE Kao reprezenaivni primjer zavarene konsrukcije izabran je središnji prsen hidrauličnog bagera. Na izabranoj konsrukciji je provedena analiza glavnih roškova zavarivanja i izabrani su najpovoljniji posupci zavarivanja za svaki zavar (poglavlje.).. OSNOVNI PODACI O ZAVARENOJ KONSTRUKCIJI Hidraulički bageri su danas najvažniji srojevi za uovar. Upravljanje radnim dijelovima je hidrauličko i zbog oga hidraulički bageri nemaju mehaničkih elemenaa pogona i prijenosa vila i pripadajućih užea kao uženi bageri. Masa hidrauličkih bagera je do,5 pua manja od mase uženih bagera, a ime je porebna i manja pogonska snaga, manji urošak energije, a veće su brzine i radni kapaciei. Promarani sroj je hidraulički bager SM 5 ipa PAH-4 sa slijedećim karakerisikama: Masa 6000 kg Snaga moora 6 kw Volumen šake m Max. brzina kreanja 0 km/h Količina hidrauličkog ulja 0 l Dimenzije bagera bez krakova i šake 4580x60x0 mm Mogućnosi manevriranja s krakovima i šakom kao i mogućnosi izvođenja radnih operacija prikazane su na slici.. (m) (m) (m) 0 Slika. Mogućnosi manevriranja i izvođenje radnih operacija hidrauličkog bagera SM (m)
2 Središnji prsen, prikazan na sklopnom crežu u privicima diplomskog rada, je spojni dio između gornjeg i donjeg dijela hidrauličkog bagera, a omogućava roaciju gornjeg u odnosu na donji dio bagera šo povećava manevarski prosor bagera. Kako je središnji prsen izrazio dinamički operećen udarnim i lačnim operećenjima porebna je visoka pouzdanos u radu, a ona se posiže kvalienom izradom i konrolom.. SLIJED PROIZVODNIH I KONTROLNIH AKTIVNOSTI Slijed proizvodnih i konrolnih akivnosi pri nasajanju proizvoda, od izrade pojedinih pozicija do njihovog sklapanja u goov proizvod, prikazan je shemaski na slici.. Sklop se sasoji od ri pozicije. Svaka od pozicija nasaje iz lima određenih dimenzija (počeni maerijal). Počeni maerijal se posupcima rezanja i savijanja oblikuje u pozicije, a pozicije se zavarivanjem spajaju u sklop. Između svake proizvodne akivnosi pozicija ili sklop prolazi kroz različie konrole (vizualna, dimenzijska, id.). Konrola osigurava kvalienu izradu i posizanje porebne pouzdanosi sklopa. Sklopni crež središnjeg prsena hidrauličkog bagera, zajedno sa pripadajućim pozicijama, se nalazi u privicima diplomskog rada. 45
3 PRK MATERIJALA LIM 0x000x000 LIM 5x000x000 LIM 5x000x000 KK,KA, KŠ KK,KA, KŠ KK,KA, KŠ OBILJEŽAVANJE REZANJE POZ POZ POZ VK, DK VK, DK VK, DK POZ POZ POZ VK, DK VK, DK VK, DK SAVIJANJE POZ POZ POZ PRIPAJANJE VK, DK VK, DK VK, DK POZ POZ VK, DK VK, DK ZAVARIVANJE VK, DK POZ POZ VK, DK PRIPAJANJE POZ + POZ VK, DK ZAVARIVANJE POZ + POZ PRIPAJANJE POZ (++) VK, DK,RK ZAVARIVANJE STROJNA OBRADA IZLAZ GOTOVOG DIJELA SKLOP SKLOP VK, DK,TZK VK, DK,RK ZK SKLOP Slika. Slijed proizvodnih i konrolnih akivnosi 46
4 (VK vizualna konrola, DK dimenzijska konrola, RK radiografska konrola, KK konrola kvaliee, KA konrola aesa maerijala, KŠ konrola šarže, TZK očka zasoja radi konrole, ZK završna konrola).. TROŠKOVI ZAVARIVANJA IZABRANOG REPREZENTANTA.. Određivanje normaiva vremena zavarivanja ZAVAR (zavar na poziciji ) Debljina lima je 5 mm, a maerijal Č 056. Duljina šava je 57 mm. Spoj je pripremljen kao "V" žlijeb (slika.). Zavarivanjem se posiže popuni provar i žlijebljenje nije porebno. Korijen žlijeba se provaruje u jednom prolazu elekrodom ø,5 mm, a osaak žlijeba se popunjava elekrodom ø 4 mm. 60 o 5 Slika. Izgled i dimenzije zavarenog spoja (zavar ) Teorijska površina zavara prema izrazu (.0): α F ( δ c) g( ) + b δ, mm o 60 F ( 5 ) g( ) mm Svarna površina zavara je povećana u odnosu na eorijsku za veličinu nadvišenja zavara. Za ovaj slučaj nadvišenje iznosi 0% od eorijske površine zavara. Svarna površina zavara iznosi: F 'F ',8,4 mm 47
5 Eksperimenalno je određena površina dodanog maerijala za odabranu elekrodu promjera,5 mm (uz brzinu zavarivanja v,5 mm/s, e vrijednos sruje I40 A i napon U V) i ona iznosi F 5 mm. Za elekrodu promjera 4 mm akođer je poznaa površina dodanog maerijala F 8 mm (uz v,5 mm/s, I60 A i U V). Kako se zavarivanje korijena žlijeba izvodi elekrodom promjera,5 mm, a popuna elekrodom 4 mm, porebni broj prolaza je: F' F +n F (.) F' F n F prolaza Iz ablice (u privicima) za elekrodu EVB 50 ø,5 mm koeficijen aljenja je α n 8,6 g/(a h), a za elekrodu EVB 50 ø 4 mm koeficijen aljenja je α n 9, g/(a h). a) Osnovno vrijeme kod zavarivanja ( o ) 60 F' γ 0 o, min/m (.) I α n gdje je: o - osnovno vrijeme zavarivanja za jedan pogonski mear, min/m γ - specifična masa isaljenog meala, g/mm (za čelik γ0,00785 g/mm ) I - jakos sruje zavarivanja, A α koeficijen aljenja, g/(a h) Kod višeslojnog zavarivanja osnovno vrijeme se računa prema slijedećem izrazu: o F 60 γ 0 I α n + I F α n I F α n, min/m 5 8 o 60 0, , min/m 40 8,6 60 9, b) Pomoćno vrijeme ( p, p ) Kod elekrolučnog zavarivanja pomoćno vrijeme obuhvaća gubike vremena koji su nasali provedbom dvije grupe elemenaa rada: ) povezanih sa šavom koji se zavaruje ( p ) i ) povezanih sa proizvodom koji se zavaruje i upravljanjem opremom za zavarivanje ( p ) 48
6 Elemeni pomoćnog rada povezani sa šavom koji se zavaruje su: zamjena elekroda pregledi i čišćenje rubova koji se zavaruju čišćenje šavova od šljake Vrijeme za zamjenu elekrode, e računa se prema slijedećem izrazu: e ' e F, min/m (.) V ef ' gdje je: e - vrijeme za zamjenu elekrode, min (za opružni držač elekrode ' e 0, min) V ef - efekivni volumen jedne elekrode, cm V ef d π 4 e ( ln lo) k 000 n, cm (.4) d e - promjer elekrode, mm l n - počena duljina elekrode, mm l o - duljina ogorka elekrode, mm k n -koeficijen prijelaza meala elekrode u šav (0,85-0,95 u proračunu se korisi srednja vrijednos k n 0,9 ) Za elekrodu ø,5x50 mm V ef π d 4 e ( ln lo ) k 000 n π, ,9,9 000 cm Za elekrodu ø 4x450 mm V ef π d 4 e ( ln lo ) k 000 n π ,9 4, Vrijeme za zamjenu elekrode ø,5x50 mm je: cm F V 0, 5,9 ' e e ef 0,69 min/m Vrijeme za zamjenu elekrode ø 4x450 mm je: F V 0, 7 8 4,75 ' e e ef,9 min/m Ukupno vrijeme za zamjenu elekroda: e e + e 0,69 +,9,6 min/m (.5) 49
7 Vrijeme za čišćenje šljake čeličnom čekom, pregled i mjerenje međuslojeva i završnih slojeva računa se prema slijedećem izrazu: oč k (m-m e )+0,6 m e, min/m (.6) gdje je: m broj slojeva šava m e broj završnih slojeva šava k koeficijen kod izračunavanja vremena za čišćenje i pregled međuslojeva šava (za slučaj sa zazorom u korijenu k,, kod šava bez zazora u korijenu k0,5) oč k (m-m e )+0,6 m e, (-)+0,6 min/m Pomoćno vrijeme povezano sa šavom koji se zavaruje je: p oč + e,min/m (.7) p oč + e +,6 6,6 min/m Pomoćno vrijeme povezano sa proizvodom koji se zavaruje ( p ) Ovo vrijeme obuhvaća: vrijeme za posavljanje proizvoda (, min) vrijeme za skidanje proizvoda (,0 min) posavljanje žiga zavarivača (0, min) p, +,0 + 0, 4, min Vrijeme za posluživanje radnog mjesa, prekide za odmor i prirodne porebe obuhvaćeno je koeficijenima K i K. To vrijeme obuhvaća odvijanje slijedećih akivnosi: skidanje i spremanje alaa uključivanje i isključivanje izvora sruje posavljanje kalema sa žicom za zavarivanje u auoma i sipanje praška na počeku smjene, e spremanje žice i praška na kraju radnog dana nadzor nad opremom spremanje radnog mjesa i dr. Vrijednosi koeficijenaa K i K se nalaze u ablici (u privicima). Prema oj ablici koeficijen za operaivno vrijeme za zavarivanje općeg konsrukcijskog čelika u horizonalnom položaju je: K, 50
8 c) Normaiv komadnog i pripremno završnog vremena za pojedinačnu i maloserijsku proizvodnju Norma komadnog vremena za elekrolučno zavarivanje za pojedinačnu i maloserijsku proizvodnju može se izračunai pomoću slijedećeg izraza: T k [( + ) L + ] K, min (.8) o p p gdje je: L duljina zavara, m (u ovom slučaju L0,57 m) K koeficijen koji uzima u obzir vrijeme za posluživanje radnog mjesa, prekide za odmor i prirodne porebe T [( + ) L + ] ( 46, + 6,6) [ 0,57 + 4,], 5,6 min k o p p K Normaiv pripremno završnog vremena za seriju je T pz 9 min (ablica ). d) Vrijeme za cijelu seriju od 50 komada Vremenska norma za malu seriju proizvoda izračunava se prema slijedećem izrazu: T m.ser T k n + T pz, min (.9) gdje je: n broj proizvoda (sklopova) u seriji, kom. T pz norma pripremno završnog vremena za seriju, min T m.ser T k n + T pz 5, min ZAVAR (spoj pozicija i ) Debljina zavara je 0 mm, a maerijal Č 056. Spoj je pripremljen kao "K" spoj sa kuom ovora žlijeba od 0 o (slika.4). Zavarivanjem se posiže popuni provar, e zbog oga operacija žlijebljenja nije porebna. Korijen žlijeba se zavaruje u jednom prolazu elekrodom ø,5 mm, a osaak žlijeba se popunjava elekrodom ø 4 mm. 5
9 0 o 0 Slika.4 Izgled i dimenzije zavarenog spoja (zavar ) Teorijska površina zavara prema izrazu (.7) iznosi: F 0,5 ( δ c) gβ + δ b, mm F F 0, 5 ( 0 ),7 mm g0 o + 0 Svarna površina zavara je povećana u odnosu na eorijsku za 0 % i ona iznosi: F' F,,7, 5 mm Poreban broj prolaza: F' F +n F F 5 mm (za elekrodu ø,5 mm) F 8 mm (za elekrodu ø 4 mm) F' F n F prolaza Izvodi se po jedan prolaz sa svake srane. a) Osnovno vrijeme kod zavarivanja ( o ) o 60 γ 0 F I α n + I F α n I F α n, min/m o , ,4 40 8,6 60 9, min/m 5
10 b) Pomoćno vrijeme ( p, p ) Efekivni volumen jedne elekrode: V ef d π 4 e ( ln lo) k 000 n, cm Efekivni volumeni elekroda za sve zavare su jednaki zbog oga šo se korise elekrode isog promjera. V ef,9 cm V ef 4,75 cm Vrijeme za zamjenu elekrode( e ): e ' e F V ef, min/m gdje je: e ' - vrijeme za zamjenu elekrode, min (za opružni držač elekrode e ' 0, min) Vrijeme za zamjenu elekrode ø,5x50 mm je: F 0, 5,9 ' e e V e f 0,69 min/m Vrijeme za zamjenu elekrode ø 4x450 mm je: F V 0, 8 4,75 ' e e ef 0,8 min/m Ukupno vrijeme za zamjenu elekroda: e e + e 0,69 + 0,8,5 min/m Vrijeme za čišćenje šljake, pregled i mjerenje ( oč ) oč k (m-m e )+0,6 m e oč k (m-m e )+0,6 m e, (-)+0,6,4 min/m Pomoćno vrijeme povezano sa šavom koji se zavaruje je: p oč + e,4 +,5,9 min/m Pomoćno vrijeme povezano sa proizvodom koji se zavaruje ( p ) Ovo vrijeme obuhvaća: vrijeme za posavljanje proizvoda (, min) posavljanje žiga zavarivača (0, min) p,+ 0,, min 5
11 c) Normaiv komadnog i pripremno završnog vremena za pojedinačnu i maloserijsku proizvodnju Koeficijen za operaivno vrijeme, koji obuhvaća posluživanje radnog mjesa, prekide za odmor i prirodne porebe kod ručnog zavarivanja općeg konsrukcijskog čelika u neudobnom položaju, iz ablice (u privicima) je: K,8 T [( + ) L + ] ( 7,4 +,9) [ 0,5 +,],8 5,7 min k o p p K Duljina zavara L se izračunava pomoću formule za kružni isječak: L r π α π o 5 o o mm Normaiv pripremno završnog vremena za seriju je T pz 9 min (ablica ). d) Vrijeme za cijelu seriju od 50 komada T m.ser T k n+t pz, min T m.ser T k n+t pz 5, min ZAVAR (zavar na poziciji ) Debljina zavara je 5 mm, a maerijal Č 056. Spoj je pripremljen kao "X" žlijeb sa kuom ovora od 60 o (slika.5). Korijen žlijeba se zavaruje u jednom prolazu elekrodom ø,5 mm, a osaak žlijeba se popunjava elekrodom ø 4 mm u prolaza (sa svake srane po 6 prolaza). 60 o 5 Slika.5 Izgled i dimenzije zavarenog spoja (zavar ) 54
12 Teorijska površina zavara: α F 0,5 ( δ c) g( ) + b δ o 60 F 0, 5 ( 5 ) g( ) + 5 Svarna površina zavara je povećana u odnosu na eorijsku za 0 % i ona iznosi: F' F,, 64 mm mm a) Osnovno vrijeme kod zavarivanja ( o ) o 60 γ 0 F I α n + I F α n I F α n, min/m o , ,6 60 9, min/m b) Pomoćno vrijeme ( p, p ) Efekivni volumen jedne elekrode: V ef,9 cm V ef 4,75 cm Vrijeme za zamjenu elekrode ø,5x50 mm je: F V 0, 5,9 ' e e ef 0,69 min/m Vrijeme za zamjenu elekrode ø4x450 mm je: F V 0, 8 4,75 ' e e ef 5 min/m Ukupno vrijeme za zamjenu elekroda: e e + e 0, ,69 min/m Vrijeme za čišćenje šljake, pregled i mjerenje ( oč ) oč k (m-m e )+0,6 m e oč k (m-m e )+0,6 m e, (7-)+0,6 7, min/m Pomoćno vrijeme povezano sa šavom koji se zavaruje je: p oč + e 7, + 5,69,89 min/m 55
13 Pomoćno vrijeme povezano sa proizvodom koji se zavaruje ( p ) Ovo vrijeme obuhvaća: vrijeme za posavljanje proizvoda (, min) vrijeme za skidanje proizvoda ( min) vrijeme za okreanje proizvoda (, min) posavljanje žiga zavarivača (0, min) p, + +, + 0, 6, min c) Normaiv komadnog i pripremno završnog vremena za pojedinačnu i maloserijsku proizvodnju Koeficijen za operaivno vrijeme, koji obuhvaća posluživanje radnog mjesa, prekide za odmor i prirodne porebe kod ručnog zavarivanja općeg konsrukcijskog čelika u neudobnom položaju, iz ablice je: K,8 T [( + ) L + ] ( 75 +,89) [ 0,5 + 6,],8 min k o p p K gdje je: L duljina zavara, m Normaiv pripremno završnog vremena za seriju je T pz 9 min (ablica ). d) Vrijeme za cijelu seriju od 50 komada T m.ser T k n+t pz, min T m.ser T k n+t pz min ZAVAR 4 (spoj pozicija i ) Dosadašnja izvedba zavara 4 je prikazana na slici.6. Ta izvedba je izvedena bez popunog provara. Nepopun provar može uzrokovai nasanak inicijalne pukoine pri dinamičkom (promjenljivom) operećenju kojem je izložen ovaj zavar. Kao prijedlog konsrukcijski i ekonomski povoljnijeg rješenja predložen je zavar sa popunim provarom prikazan na slici.7. Ovakvom izvedbom zavara između pozicije i osigurano je provarivanje korijena zavara, a ime je uklonjena opasnos nasanka inicijalne pukoine koja može uzrokovai okaz zavarenog spoja. 56
14 Moguće mjeso nasanka inicirane pukoine Slika.6 "Saro" rješenje zavara 4 sa izgledom i dimenzijama 0 o 5 Slika.7 Prijedlog " novog rješenja" zavara 4 sa izgledom i dimenzijama Zavarivanje korijena zavara se izvodi u dva prolaza elekrodom ø,5 mm. Nakon prvog prolaza s druge srane zavara se izvodi žlijebljenje korijena zavara. Po završeku žlijebljenja zavaruje se korijen zavara drugim prolazom elekrodom ø,5 mm. Osaak žlijeba se popunjava elekrodom ø 4 mm. 57
15 Teorijska površina zavara prema izrazu (.7): F F 0,5 ( δ c) gβ + b δ o 0, 5 ( 5 ) g , 4 mm Svarna površina zavara je povećana u odnosu na eorijsku za veličinu nadvišenja i žlijebljenja korijena zavara. Za ovaj slučaj prosječna veličina nadvišenja zavara iznosi 0% od eorijske površine žlijeba zavara, dok površina koja se žlijebi iznosi 6% od eorijske površine žlijeba za zavarivanje. Svarna površina zavara iznosi: F' F,,06 9,4,,06 46 mm Poreban broj prolaza: F' F +n F F 5 mm (za elekrodu ø,5 mm) F 8 mm (za elekrodu ø 4 mm) F' F n F prolaza Sa svake srane se izvodi po jedan prolaz. a) Osnovno vrijeme kod zavarivanja ( o ) o 60 γ 0 F I α n + I F α n I F α n, min/m o , ,4 40 8,6 60 9, min/m b) Pomoćno vrijeme ( p, p ) Efekivni volumen jedne elekrode: V ef,9 cm V ef 4,75 cm Vrijeme za zamjenu elekrode ø,5x50 mm je: 58
16 F V Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija 0, 5,9 ' e e ef,8 min/m Vrijeme za zamjenu elekrode ø 4x450 mm je: F V 0, 8 4,75 ' e e ef 0,8 min/m Ukupno vrijeme za zamjenu elekroda: e e + e,8 + 0,8, min/m Vrijeme za čišćenje šljake, pregled i mjerenje ( oč ): oč k (m-m e )+0,6 m e oč k (m-m e )+0,6 m e, (5-)+0,6 4,8 min/m Pomoćno vrijeme povezano sa šavom koji se zavaruje je: p oč + e 4,8 +, 7,0 min/m Pomoćno vrijeme povezano sa proizvodom koji se zavaruje ( p ) Ovo vrijeme obuhvaća: vrijeme za posavljanje proizvoda (, min) vrijeme za skidanje proizvoda ( min) vrijeme za okreanje proizvoda (, min) posavljanje žiga zavarivača (0, min) p, + +, + 0, 6, min c) Normaiv komadnog i pripremno završnog vremena za pojedinačnu i maloserijsku proizvodnju Koeficijen za operaivno vrijeme, koji obuhvaća posluživanje radnog mjesa, prekide za odmor i prirodne porebe kod ručnog zavarivanja općeg konsrukcijskog čelika u neudobnom položaju, iz ablice je: K,8 T [( + ) L + ] ( 9 + 7, 0) [, , ] 8, min k o p p K 59
17 Duljina zavara: L D s π 0,94,4,96 m Normaiv pripremno završnog vremena za seriju je T pz 9 min (ablica.). d) Vrijeme za cijelu seriju od 50 komada T m.ser T k n+t pz, min T m.ser T k n+t pz min Ukupno komadno vrijeme za izradu cijelog sklopa T k T k + T k + T k + T k4 (.0) T k 5,6 + 6, ,4 min (,5 sai) Ukupno vrijeme za cijelu seriju od 50 komada T m. ser. T m.ser. + T m. ser. + T m. ser. + T m. ser.4 (.) T m. ser min (70,9 sai).. Količina depozia za pojedine zavare Količina depozia se računa prema izrazu: G F L γ, kg (.) gdje je: G količina depozia, kg F - svarna površina zavara, mm L - duljina zavara, mm γ - specifična masa dodanog maerijala, g/ mm (za čelik γ 0,00785 g/mm ) Zavar G F L γ 4 0,57 0, ,58 kg 60
18 Zavar G F L γ 5 0,5 0, ,4 kg Zavar G F L γ 64 0,5 0, ,49 kg Zavar 4 G 4 F 4 L 4 γ 46,96 0,00785,069 kg Ukupna količina depozia: G G + G + G + G 4 0,58 + 0,4 + 0,49 +,069, kg Količina depozia za cijelu seriju: G s G n, 50,5 kg Na elekrodu ø,5 opada 0 % ukupne količine depozia, a osaak na elekrodu ø 4 mm. Za elekrodu ø,5 mm: G el G s 0,,5 0,, kg Za elekrodu ø 4 mm: G el G s 0,8,5 0,8 89, kg Ukupna količina elekroda iznosi: G uk G s k ',5,7 90 kg.. Glavni roškovi zavarivanja Cilj analize glavnih roškova zavarivanja prsena okrenog vijenca je odabir ehnologičnog posupka zavarivanja. Pri oj analizi reba uzei u obzir da se svi zavari (zbog neprisupačnosi, debljine, duljine, oblika žlijeba, id.) ne mogu zavarivai svim posupcima. Tako npr. zavar (sl..) je moguće osvarii REL, MAG/MIG ili EP posupkom. Izračunavanje glavnih roškova pokaza će koji od ovih posupaka predsavlja ehnologično rješenje za svaki zavar. 6
19 ZAVAR (Slika.) Ovaj zavar je moguće osvarii REL, MAG/MIG i EP posupkom. REL posupak. Troškovi elekroda Kako se kod zavarivanja REL posupkom korise elekrode promjera ø,5 i ø 4 mm porebno je izračunai roškove za oba promjera elekroda. Za elekrodu ø,5 mm i ø 4 mm C elekroda 5 DEM/kg elekroda k',7 kg/kg depozia T elekroda C elekroda k' 5,7 8,5 DEM/kg depozia. Troškovi elekrične energije Za elekrodu ø,5 mm U V N 0 kw (za agregae) I 40 A η 0,55 0,65 (za agregae), odabire se srednja vrijednos η 0,6 ε 0, C el.en 0, DEM/kWh Koeficijen aljenja k (kg dep/h) prema [] izračunava se preko koeficijena aljenja α n (g/a h) (ablica u privicima). k αn I 8, U. I 000 η, kg depozia/h T el. energije ε + N ( ε) C s o k ε ,6 DEM/kg depozia, 0, el.en. T el. energije 0, ( 0,) 0, 0, 68 Za elekrodu ø 4 mm U V N 0 kw (za agregae) I 60 A η 0,55 0,65 (za agregae), odabire se srednja vrijednos η 0,6 ε 0, C el.en 0, DEM/kWh k αn I 9, ,47 kg depozia/h 6
20 U. I 000 η T el. energije + ( ) s ε N o ε k ε T el. energije 0, + ( 0,) 0, 0, 6 C ,6 DEM/kg depozia,47 0, el.en.. Troškovi osobnog dohoka izrade OD 0 DEM, davanja drušvenoj zajednici 60%. Za elekrodu ø,5 mm T ODI 0,6 44, 44 ODI DEM/kg depozia k ε, 0, Za elekrodu ø 4 mm T ODI 0,6 6, 8 ODI DEM/kg depozia k ε,47 0, 4. Troškovi sroja za zavarivanje C N 000 DEM Za elekrodu ø,5 mm C T sroja T sroja N (amor. + osig. + održ. + kamae PF) broj sai rada godišnje 000 (0, + 0,0+ 0,04) 0,57 00, 0, k ε DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm CN (amor. + osig. + održ. + kamae PF) T sroja broj sai rada godišnje k ε 000 (0, + 0,0+ 0,04) T sroja 0,46 DEM/kg depozia 00,47 0, Ukupno glavni roškovi: Za elekrodu ø,5 mm T T elekroda + T el. energije + T ODI +T sroja 8,5 + 0, ,44 + 0,57 54,9 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T T elekroda + T el. energije + T ODI +T sroja 8,5 + 0,6 + 6,8 + 0,46 45,87 DEM/kg depozia 6
21 Ukupno glavni roškovi za zavar : T uk T 0, G 54,9 0, 0,58 6, DEM T uk T 0,8 G 45,87 0,8 0,58,9 DEM T z T uk + T uk 6, +,9 7,7 DEM Troškovi zavara za cijelu seriju: T ser T z n 7, ,5 DEM MAG/MIG posupak. Troškovi žice C žice, DEM/kg žice k',05 kg žice/kg depozia T žice C žice k',,05,05 DEM/kg depozia. Troškovi elekrične energije Zavarivanje se izvodi žicom ø 4 mm. U 5 V N 0 kw (za agregae) I 80 A η 0,8 ε 0,5 C el.en 0, DEM/kWh k,8 kg depozia/h U. I 000 η T el. energije ( ) s ε + N o ε C k ε el.en ,8,8 0,5 T el. energije 0,5 + ( 0,5) 0, 0, 405. DEM/kg depozia. Troškovi osobnog dohoka izrade OD 0 DEM, davanja drušvenoj zajednici 60%. T ODI 0,6 7, 78 ODI DEM/kg depozia k ε,8 0,5 4. Troškovi plina C CO 0,00 DEM/l 64
22 K CO 0 l/kg depozia T CO C CO K CO 0,00 0 0, DEM/kg depozia 5. Troškovi sroja za zavarivanje C N 5000 DEM CN (amor. + osig. + održ. + kamae PF) T sroja broj sai rada godišnje T sroja 5000 (0, + 0,0+ 0,04) 0,8 00,8 0,5 k ε DEM/kg depozia Ukupno glavni roškovi: T uk T žice. +T el.en + T ODI +T CO +T sroja,05+0,405+7,78+0,+0,8,08 DEM/kg depozia T z T uk G,08 0,58,9 DEM Troškovi zavara za cijelu seriju: T ser T z n, ,5 DEM EP posupak. Troškovi žice C žice, DEM/kg žice k',0 kg žice/kg depozia T žice C žice k',,0,4 DEM/kg depozia. Troškovi elekrične energije Zavarivanje se izvodi žicom ø 4 mm. U 0 V N 0 kw (za agregae) I 600 A η 0,9 ε 0,9 C el.en 0, DEM/kWh k 6 kg depozia/h U. I 000 η T el. energije ε + N ( ε) C s o k ε el.en ,9 + 0, ,9 6 0,9 T el. energije ( ) 0, 0, 7. DEM/kg depozia 65
23 . Troškovi osobnog dohoka izrade OD 0 DEM, davanja drušvenoj zajednici 60%. T ODI 0,6, 96 ODI DEM/kg depozia k ε 6 0,9 4. Troškovi praška C p 0,00 DEM/l T p, C p,,,5 DEM/kg depozia 5. Troškovi sroja za zavarivanje C N 8000 DEM CN (amor. + osig. + održ. + kamae PF) T sroja brojsai rada godišnje T sroja 8000 (0, + 0,0+ 0,04) 0, ,9 k ε DEM/kg depozia Ukupno glavni roškovi: T uk T žice. +T el.en + T ODI +T p +T sroja,4+0,7+,96+,5+0,08,09 DEM/kg depozia T z T uk G 8,09 0,58 404,5 DEM Troškovi zavara za cijelu seriju: T ser T z n 8, ,5 DEM Iz izračunaih glavnih roškova zavarivanja za zavar vidljivo je kako zavarivanje EP posupkom daje najmanje roškove. Zbog oga je zavarivanje zavara ovim posupkom ehnologično rješenje. Glavni roškovi zavarivanja zavara za cijelu seriju od 50 komada iznose 404,5 DEM. 66
24 ZAVAR (Slika.4) Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija Ovaj zavar je moguće osvarii REL i MAG/MIG posupkom. REL posupak Pri zavarivanju zavara, i 4 REL posupkom parameri i elekrode kojima se zavaruje odgovaraju onima pri zavarivanju zavara. Zbog oga su svi roškovi koji su svedeni na kg depozia (roškovi elekroda, roškovi elekrične energije, roškovi osobnog dohoka izrade, roškovi sroja i ukupno glavni roškovi) jednaki.. Troškovi elekroda T elekroda 8,5 DEM/kg depozia. Troškovi elekrične energije Za elekrodu ø,5 mm T el. energije 0,68 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T el. energije 0,6 DEM/kg depozia. Troškovi osobnog dohoka izrade Za elekrodu ø,5 mm T ODI 44,44 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T ODI 6,8 DEM/kg depozia 4. Troškovi sroja za zavarivanje Za elekrodu ø,5 mm T sroja 0,57 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T sroja 0,46 DEM/kg depozia Ukupno glavni roškovi: Za elekrodu ø,5 mm T 54,9 DEM/kg depozia 67
25 Za elekrodu ø 4 mm T 45,87 DEM/kg depozia Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija Ukupno glavni roškovi za zavar : T uk T 0, G 54,9 0, 0,4,55 DEM T uk T 0,8 G 45,87 0,8 0,4 5,5 DEM T z T uk + T uk,55 +5,5 6,80 DEM Troškovi zavara za cijelu seriju: T ser T z n 6, DEM MAG/MIG posupak Pri zavarivanju zavara, i 4 MAG/MIG posupkom parameri zavarivanja su jednaki paramerima pri zavarivanju zavara. Zbog oga su svi roškovi koji su svedeni na kg depozia jednaki za sve zavare.. Troškovi žice T žice,05 DEM/kg depozia. Troškovi elekrične energije T el. energije 0,405 DEM/kg depozia. Troškovi osobnog dohoka izrade T ODI 7,78 DEM/kg depozia 4. Troškovi plina T CO 0, DEM/kg depozia 5. Troškovi sroja za zavarivanje T sroja 0,8 DEM/kg depozia Ukupno glavni roškovi: T uk,08 DEM/kg depozia T z T uk G,08 0,4,0 DEM 68
26 Troškovi zavara za cijelu seriju: T ser T z n, DEM Izračunai glavni roškovi zavarivanja pokazuju kako je zavarivanje zavara MAG/MIG posupkom ehnologično rješenje. Glavni roškovi zavarivanja zavara za cijelu seriju od 50 komada iznose 5 DEM. ZAVAR (Slika.5) Analiza glavnih roškova zavarivanja zavara provodi se za REL i MAG/MIG posupak. REL posupak. Troškovi elekroda T elekroda 8,5 DEM/kg depozia. Troškovi elekrične energije Za elekrodu ø,5 mm T el. energije 0,68 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T el. energije 0,6 DEM/kg depozia. Troškovi osobnog dohoka izrade Za elekrodu ø,5 mm T ODI 44,44 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T ODI 6,8 DEM/kg depozia 4. Troškovi sroja za zavarivanje Za elekrodu ø,5 mm T sroja 0,57 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T sroja 0,46 DEM/kg depozia 69
27 Ukupno glavni roškovi: Za elekrodu ø,5 mm T 54,9 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T 45,87 DEM/kg depozia Ukupno glavni roškovi za zavar : T uk T 0, G 54,9 0, 0,49 4,65 DEM T uk T 0,8 G 45,87 0,8 0,49 5,74 DEM T z T uk + T uk 4,65 +5,74 0,9 DEM Troškovi zavara za cijelu seriju: T ser T z n 0, DEM MAG/MIG posupak. Troškovi žice T žice,05 DEM/kg depozia. Troškovi elekrične energije T el. energije 0,405 DEM/kg depozia. Troškovi osobnog dohoka izrade T ODI 7,78 DEM/kg depozia 4. Troškovi plina T CO 0, DEM/kg depozia 5. Troškovi sroja za zavarivanje T sroja 0,8 DEM/kg depozia Ukupno glavni roškovi: T uk,08 DEM/kg depozia 70
28 T z T uk G,08 0,49 9,04 DEM Troškovi zavara za cijelu seriju: T ser T z n 9, , DEM Iz izračunaih glavnih roškova zavarivanja vidljivo je kako je zavarivanje zavara MAG/MIG posupkom ehnologično rješenje. Glavni roškovi zavarivanja zavara za cijelu seriju od 50 komada uznose 45, DEM. ZAVAR 4 (Slika.7) Analiza glavnih roškova zavarivanja zavara 4 provodi se za REL i MAG/MIG posupak. REL posupak. Troškovi elekroda T elekroda 8,5 DEM/kg depozia. Troškovi elekrične energije Za elekrodu ø,5 mm T el. energije 0,68 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T el. energije 0,6 DEM/kg depozia. Troškovi osobnog dohoka izrade Za elekrodu ø,5 mm T ODI 44,44 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T ODI 6,8 DEM/kg depozia 4. Troškovi sroja za zavarivanje Za elekrodu ø,5 mm T sroja 0,57 DEM/kg depozia 7
29 Za elekrodu ø 4 mm T sroja 0,46 DEM/kg depozia Ukupno glavni roškovi: Za elekrodu ø,5 mm T 54,9 DEM/kg depozia Za elekrodu ø 4 mm T 45,87 DEM/kg depozia Ukupno glavni roškovi za zavar 4: T uk T 0, G 4 54,9 0,,069,59 DEM T uk T 0,8 G 4 45,87 0,8,069 9, DEM T z4 T uk + T uk,59 +9, 50,8 DEM Troškovi zavara 4 za cijelu seriju: T ser4 T z n 50, DEM MAG/MIG posupak. Troškovi žice T žice,05 DEM/kg depozia. Troškovi elekrične energije T el. energije 0,405 DEM/kg depozia. Troškovi osobnog dohoka izrade T ODI 7,78 DEM/kg depozia 4. Troškovi plina T CO 0, DEM/kg depozia 5. Troškovi sroja za zavarivanje T sroja 0,8 DEM/kg depozia 7
30 Ukupno glavni roškovi: T uk,08 DEM/kg depozia T z4 T uk G 4,08,069,5 DEM Troškovi zavara 4 za cijelu seriju: T ser4 T z4 n, DEM Iz izračunaih glavnih roškova zavarivanja zavara 4 vidljivo je da su roškovi MAG/MIG zavarivanja manji od roškova REL zavarivanja. Zbog oga je zavarivanje zavara 4 MAG/MIG posupkom ehnologično rješenje. Ukupni glavni roškovi pojedinih zavara i čiave serije prikazani su u ablici.. Tablica. Ukupni glavni roškovi za pojedine zavare i cijelu seriju T z i T ser ZAVAR ZAVAR ZAVAR ZAVAR 4 Ukupni Ukupni Ukupni Ukupni Ukupni Ukupni Ukupni Ukupni POSTUPAK glavni roškovi, gl. r. za cijelu glavni roškovi, gl. r. za cijelu glavni roškovi, gl. r. za cijelu glavni roškovi, gl. r. za cijelu ZAVARIVANJA seriju, seriju, seriju, seriju, T z T z T z T z DEM T ser DEM DEM T ser DEM DEM T ser DEM DEM T ser DEM REL 7,7 85,5 6, , ,8 54 MAG/MIG,49 64,5,06 5 9,9 45,5,90 7 EP 8,09 404, Na osnovu rezulaa analize glavnih roškova zavarivanja češće korišenih posupaka zavarivanja odabrani su slijedeći posupci zavarivanja za pojedine zavare: - Zavar - zavarivanje se izvodi EP posupkom (T ser 404,5 DEM) - Zavar - zavarivanje se izvodi MAG/MIG posupkom (T ser 5 DEM) 7
31 - Zavar - zavarivanje se izvodi MAG/MIG posupkom (T ser 45, DEM) - Zavar 4 - zavarivanje se izvodi MAG/MIG posupkom (T ser4 7 DEM) Uzimajući u obzir odabrane posupke zavarivanja glavni roškovi zavarivanja za cijelu seriju su: T ser T ser + T ser + T ser + T ser4 404, , + 7 4,7 DEM Izborom ehnologičnog posupka zavarivanja za svaki zavar osvaruju se najmanji roškovi zavarivanja cijelog sklopa. Na osnovu već izračunaih vrijednosi, glavni roškovi zavarivanja za cijelu seriju od 50 komada iznose T ser 4,7 DEM. Ako bi se zavarivanje svih zavara izvodilo REL zavarivanjem, roškovi serije bi iznosili T ser 586,5 DEM, dok bi zavarivanje svih zavara MAG/MIG posupkom smanjilo roškove serije na T ser 45 DEM. Zavarivanje MAG/MIG posupkom daje niži iznos glavnih roškova u usporedbi sa REL zavarivanjem, ali ipak veći iznos od već izabranog ehnologičnog rješenja (kombinacije EP i MAG/MIG posupka zavarivanja). 74
2 OPTIMALIZACIJA GLAVNIH TROŠKOVA ZAVARIVANJA, OBLIKA ŽLIJEBA I TOLERANCIJA
Diplomski rad: Analize ehnologičnosi zavarenih konsrukcija 2 OPTIMALIZACIJA GLAVNIH TROŠKOVA ZAVARIVANJA, OBLIKA ŽLIJEBA I TOLERANCIJA 2. ANALIZA GLAVNIH TROŠKOVA ČEŠĆE ZASTUPLJENIH ELEKTROLUČNIH POSTUPAKA
Periodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
PRORAČUN POVRŠINE POPREČNOG PRESEKA ZAVARA " A " ( mm2 ) ubaciti podatke
PRORAČUN POVRŠINE POPREČNOG PRESEKA ZAVARA " A " ( mm2 ) ubaciti podatke 1. s1 = 0.0 mm s2 = 0.0 mm s = 0.0 mm Ažleba = 0.0 mm2 Azavara = 0.000 mm2 Procentualni dodatak za nadvišenja i penetraciju je :
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
9 TROŠKOVI KOD ZAVARIVANJA 9.1 PRIPREMA PROIZVODNJE KOD ZAVARIVANJA
9 TROŠKOVI KOD ZAVARIVANJA 91 PRIPREMA PROIZVODNJE KOD ZAVARIVANJA Elektrolučnih postupci zavarivanja danas su najviše zastupljeni u praksi Kada se pogleda na zastupljenost elektrolučnih postupaka danas
VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA
NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA Zavareni spojevi - I. dio 1 ZAVARENI SPOJEVI Nerastavljivi spojevi Upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosivih mehatroničkih dijelova i konstrukcija 2 ŠTO
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVEČILIŠTE ZAGEB FAKLTET POMETNIH ZNANOSTI predme: Nasavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Auorizirana predavanja 2016. 1 jecaj nelinearnih karakerisika komponenaa na rad elekroničkih
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,
. Na slici je jednopolno prikazan trofazni EES sa svim potrebnim parametrima. U režimu rada neposredno prije nastanka KS kroz prekidač protiče struja (168-j140)A u naznačenom smjeru. Fazni stav struje
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s
Priveznice Wire Rope Slings PRIVEZNICE OD ČEIČNO UŽEA (RAE) jenosruke SINE WIRE ROPE SINS Sanar EN P P P P P P P P P P P P ozvoljeno operećenje kg elemeni priveznice prekina jenokrako vešanje ) ouvaanje
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
J. Brnić & G. Turkalj: Nauka o čvrstoći I, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004.
/5 Ispravci u knjii: J. rnić & G. Turkalj: Nauka o čvrsoći I, Tehnički fakule Sveučiliša u Rijeci, Rijeka,. Daum adnje promjene:. svibnja 5. Redni broj roj sranice. 9 Ispravak Na sl..9a prikaana su poiivna
Opšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
ZADATAK IZBOR POLAZNOG MATERIJALA
List:1 ZADATAK Za svornjak prema crtežu 8005-01 - 005 iz priloga izraditi tehnološki postupak za proračun režima rezanja obrade. Materijal izratka je Č 1530. Na osnovu tehnoloških parametara i troškova
Vrijedi: OD 20. LIPNJA Lindab CJENiK Cijene su izražene u KN exw Lučko Zagreb, bez PDV-a; Cjenik vrijedi od
Vrijedi: OD 20 LIPNJA 2012 Lindab CJENiK 2012 Sustav za odvodnju oborinskih voda i dodaci Lindab Elite sustav zaštite proizvoda >>> 3 Lindab Rainline Lindab Elite R Žlijeb Duljina: 4 m i 6 m 190 Elite
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi
NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI Zakovični spojevi Zakovice s poluokruglom glavom - za čelične konstrukcije (HRN M.B3.0-984), (lijevi dio slike) - za kotlove pod tlakom (desni dio slike) Nazivni promjer (sirove)
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Srednjenaponski izolatori
Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125
10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Unipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
![35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD](/thumbs/60/45174330.jpg "35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD")
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave
THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove
Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni