Fakultet strojarstva i brodogradnje DIPLOMSKI RAD

Transcript

1 Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje DIPLOMSKI RAD VLADIMIR TEPEŠ Zagreb,

2 Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje DIPLOMSKI RAD Mentor Prof.dr.sc. IGOR BALEN VLADIMIR TEPEŠ Zagreb, 009.

3

4 Sažetak Ovaj rad sadržava pregled ogućnosti upotrebe alih kogeneracijskih sustava, s naglasko onih na bioasu. U toe sislu razrađena je bioasa kao gorivo, te izvršena analiza količine goriva, a iznesen je i utjecaj sustava na okoliš. Za potrebe tehničkog rješenja određene su energetske potrebe, napravljen je ateatički odel sustava grijanja, hlađenja i sae kogeneracije, te su određeni paraetri radi dobivanja režia rada na osnovu kojih se ogu odabrati eleenti postrojenja. Također je obrađena analiza korištenja apsorpcijskog i kopresijskog rashladnog uređaja te izbor snage pojedinog agregata, a za potrebe odvođenja viška topline iz kondenzatora parne turbine u okoliš izvršen izbor optialnog rješenja izeđu četiri oguća tehnička rješenja. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb

5 Sadržaj:. Uvod Obnovljivi izvori energije Bioasa Kogeneracijski i trigeneracijski sustav Utjecaj na okoliš Čovjekov utjecaj na okoliš Utjecaj prijene bioase na okoliš Zakonska regulativa Direktive Europske Unije Direktiva 00/77/EZ Direktiva 003/30/EZ Direktiva 004/8/EZ Hrvatska regulativa Tehničko rješenje kogeneracije Lokacija i gorivo Lokacija Gorivo Potrebe za energijo Toplinski gubici građevina Toplinsko opterećenje građevina Priprea potrošne tople vode Proračunski dio Opći opis postrojenja Odabir tehničkih paraetara postrojenja Režii rada postrojenja Izbor rashladnog uređaja Izbor kondenzatora Tehnički opis kogeneracijskog postrojenja Kotlovsko postrojenje Bioasa i dnevni sprenik Izuzianje bioase iz sprenika i ubacivanje u kotao Kotao Pročišćavanje (obrada) dinih plinova Terička priprea vode Upravljanje kotlovski postrojenje Parno turbo-generatorsko postrojenje Kondenzacijsko postrojenje Rashladno postrojenje Toplinska stanica Zaključak Literatura i reference: Prilozi... 0 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb

6 Popis slika: Slika : Sheatski prikaz pretvorbe energije [7]... 0 Slika : Dijagrai koncentracije plinova u atosferi [8]... Slika 3: Proces fotokeijskog soga [8]... 3 Slika 4: Satelitska slika regije Kutjevo... 3 Slika 5: Izvadak iz prostornog plana Požeško-slavonske županije... 3 Slika 6: Izvadak iz prostornog plana grada Kutjevo... 3 Slika 7: Detalj gospodarske zone I iz prostornog plana... 3 Slika 8: Lokacija gospodarske zone Kaenjača, Kutjevo Slika 9: Satelitska snika lokacije gospodarske zone Slika 0: Dijagra ovisnosti ogrijevne vrijednosti o udjelu vlage Slika : Sheatski prikaz kogeneracijskog postrojenja... 6 Slika : Sheatski prikaz toka ase i energije u toplinsko izjenjivaču Slika 3: Sheatski prikaz toka ase i energije u napojno spreniku Slika 4: Sheatski prikaz toka ase i energije u turbini Slika 5: Potrošnja energije po jesecia za dobivanje električne energije Slika 6: Potrošnja energije iz kotla po jesecia za potrebe grijanja Slika 7: Potrošnja energije iz kotla po jesecia za potrebe pripree PTV Slika 8: Potrošnja energije iz kotla po jesecia za potrebe hlađenja Slika 9: Potrošnja energije po jesecia za dobivanje toplinske energije Slika 0: Toplinska shea -Zia... 8 Slika : Toplinska shea -Ljeto... 8 Slika : Toplinska shea -Prosjek Slika 3: Dijagra rashladnog opterećenja toko vreena Slika 4: Tijek novca za izbor kondenzatora Slika 5: Sheatski prikaz tipskog kotla Slika 6: Shea apsorpcijskog rashladnog uređaja Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 3

7 Popis tablica: Tablica : Toplinski gubici za prostoriju 00 i 0 C Tablica : Toplinski gubici za prostoriju 600 i 0 C... 4 Tablica 3: Toplinski gubici za prostoriju 600 i C... 4 Tablica 4: Toplinski gubici za prostoriju 500 i 0 C Tablica 5: Toplinski gubici za prostoriju 500 i 5 C Tablica 6: Toplinski gubici za prostoriju 3500 i 4 C Tablica 7: Toplinski gubici za prostoriju 3500 i 5 C Tablica 8: Toplinski gubici za trenutno izgrađene građevine Tablica 9: Toplinski gubici za građevine u izgradnji Tablica 0: Toplinsko opterećenje za prostoriju 00 i 5 C Tablica : Toplinsko opterećenje za prostoriju 600 i 5 C... 5 Tablica : Toplinsko opterećenje za prostoriju 600 i C... 5 Tablica 3: Toplinsko opterećenje za prostoriju 500 i 5 C Tablica 4: Toplinsko opterećenje za prostoriju 500 i 8 C Tablica 5: Toplinsko opterećenje za prostoriju 500 i 5 C Tablica 6: Toplinsko opterećenje za prostoriju 3500 i 5 C Tablica 7: Toplinsko opterećenje za trenutno izgrađene građevine Tablica 8: Toplinsko opterećenje za građevine u izgradnji Tablica 9: Priprea PTV za trenutno izgrađene građevine Tablica 0: Priprea PTV za građevine u izgradnji Tablica : Potrošnja energije u turbini za dobivanje električne energije... 7 Tablica : Potrošnja energije iz kotla u izjenjivaču topline za potrebe grijanja. 73 Tablica 3: Potrošnja energije iz kotla za pripreu potrošne tople vode Tablica 4: Potrošnja energije za potrebe hlađenja u apsorpcijsko uređaju Tablica 5: Srednja toplinska snaga potrebna po jesecia Tablica 6: Režii rada po jesecia Tablica 7: Režii rada za Zia - Ljeto Tablica 8: Prosječna toplina za hlađenje po jesecia Tablica 9: Investicija i troškovi rada kondenzatora Tablica 30: Prihodi uslijed povećanja snage kod okrog tornja Tablica 3: Vrijednost glavnice po godinaa Tablica 3: Otplata glavnice Tablica 33: Kaata kredita Tablica 34: Godišnji trošak financiranja Tablica 35: Tijek novca za izbor kondenzatora Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 4

8 Popis oznaka i jernih jedinica fizikalnih veličina: Hg Hd MJ / kg Gornja ogrjevna vrijednost MJ / kg Donja ogrjevna vrijednost cok t Masa rozgve ko t Masa koa u t Ukupna asa Φ GR kw Toplinski gubitci V 3 Voluen prostora A 3 Površina prostora h Visina prostora q G 3 W / Specifični toplinski gubitak Φ GR,V kw Ventilacijski toplinski gubitci p c p 3 kg / Gustoća zraka kj / kgk Specifični toplinski kapacitet zraka ϑ C Teperaturna razlika ϑ p ϑ e Φ C Projektna unutarnja teperaturna razlika C Projektna vanjska teperaturna razlika Faktor povrata topline na rekuperatoru Φ GR MW Ukupni toplinski gubitci Φ H kw Toplinsko opterećenje q h 3 W / Specifično toplinsko opterećenje Φ H,V kw Ventilacijsko toplinsko opterećenje n h Broj izjena zraka u jednoe satu Φ H MW Ukupno toplinsko opterećenje Φ PTV kw Toplina potrebna za zagrijavanje vode V lit Potrošnja vode u određeno periodu t h Vrijee u kojeu se troši voda ϑ C Teperatura potrošne vode iza grijača n Broj osoba, kreveta ili sjedećih jesta Φ PTV MW Ukupno toplinsko opterećenje p k bar Tlak napojne vode na ulazu u kotao (oogućava ga pupa) ϑ k h k C Teperatura koja ulazi u kotao (tep. napoj. sprenika) kj / kg Entalpija na ulazu u kotao (dobivena iz tep. i spec. topline) uk kg / s Količina napojne vode koja ulazi u kotao p k bar Tlak pregrijane pare na izlazu iz kotla Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 5

9 ϑ k bar Teperatura pregrijane pare iz kotla (oogućuje pregrijač) h k k kj / kg Entalpija pregrijane pare iz kotla (očitana iz tablice) kg / s Količina pregrijane pare iz kotla ods kg / s Količina gubitka vode za odsoljavanje kotla p vt bar Tlak pregrijane pare na ulazu u visokotlačni dio turbine ϑ vt C Teperatura pregrijane pare na ulazu u visokotlačni dio turbine h vt kj / kg Entalpija pregrijane pare iz (očitana iz tablice) vt kg / s Količina pregrijane pare na ulazu u visokotlačni dio turbine ej kg / s Količina pregrijane pare za potrebe ejektora p vt bar Tlak (zasićene) pare na izlazu iz visokotlačnog dijela h vt kj / kg Entalpija (zasićene) pare na izlazu (očitana iz tablice) vt kg / s Količina (zasićene) pare na izlazu iz visokotlačnog dijela turbine od kg / s Količina (zasićene) pare na regulirano oduzianju nt kg / s Količina (zasićene) pare na niskotlačni dio turbine p nt bar Tlak (zasićene) pare na ulazu u niskotlačni dio turbine ϑ nt C Teperatura (zasićene) pare na ulazu u niskotlačni dio turbine h nt kj / kg Entalpija (zasićene) pare na ulazu (očitana iz tablice) p nt bar Tlak pothlađene pare na izlazu (uzrokovano ejektoro) ϑ nt C Teperatura pothlađene pare na izlazu iz niskotlačnog dijela turbine h nt kj / kg Entalpija pothlađene pare (očitano iz tablice na krivulji turbine) nt kg / s Količina pothlađene pare u niskotlačno dijelu turbine p od bar Tlak (zasićene) pare na regulirano oduzianju ϑ od C Teperatura (zasićene) pare na regulirano oduzianju h od kj / kg Entalpija (zasićene) pare na regulirano oduzianju (iz tablice) p gr bar Tlak (zasićene) pare na ulazu u izjenjivač topline ϑ gr C Teperatura (zasićene) pare na ulazu u izjenjivač topline h gr kj / kg Entalpija (zasićene) pare na ulazu (iz tablice) gr kg / s Količina (zasićene) pare na ulazu u izjenjivač topline pz kg / s Količina (zasićene) pare za zagrijavanje napojnog sprenika p gr bar Tlak kondenzata na izlazu iz izjenjivača topline ϑ gr C Teperatura kondenzata na izlazu iz izjenjivača topline h gr kj / kg Entalpija kondenzata na izlazu (dobivena iz tep. i spec. topline) gr kg / s Količina kondenzata na izlazu iz izjenjivača topline p kon bar Tlak pothlađene pare na ulazu (uzrokovano ejektoro) ϑ kon C Teperatura pothlađene pare na ulazu u kondenzator Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 6

10 h nt kj / kg Entalpija pothlađene pare (očitano iz tablice na krivulji turbine) kon kg / s Količina pothlađene pare na ulazu u kondenzator p kon bar Tlak kondenzata na izlazu (uzrokovano ejektoro) ϑ kon C Teperatura kondenzata na izlazu iz kondenzatora h kon kj / kg Entalpija kondenzata (dobivena iz tep. i spec. topline) kon kg / s Količina kondenzata na izlazu iz kondenzatora p ej bar Tlak pregrijane pare na ejaktoru ϑ ej h ej ej C Teperatura pregrijane pare na ejaktoru kj / kg Entalpija pregrijane pare na ejaktoru kg / s Količina pregrijane pare na ejaktoru p dw bar Tlak keijski tretirane vode na ulazu u napojni sprenik ϑ dw C Teperatura keijski tretirane vode na ulazu u napojni sprenik h dw kj / kg Entalpija keijski tretirane vode (dobivena iz tep. i spec. topline) dw kg / s Količina keijski tretirane vode (pretpostavljen iznos) p pz bar Tlak (zasićene) pare za zagrijavanje napoj. sprenika na ulazu ϑ pz C Teperatura (zasićene) pare za zagrijavanje napoj. sprenika h pz kj / kg Entalpija (zasićene) pare za zagrijavanje napoj. sprenika pz kg / s Količina (zasićene) pare za zagrijavanje napoj. sprenika Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 7

11 Izjava Izjavljuje da sa ovaj rad izradio saostalno, prijeno stečenih znanja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, te uz korištenje navedene literature i konzultacija u privredi. Zahvaljuje se entoru dr. sc. Igoru Balenu na vodstvu kroz diploski rad. Na pruženoj pooći i ustupljeni inforacijaa i podacia zahvaljuje se gospodi iz poduzeća Enerkon d.o.o.. Na kraju se zahvaljuje i svi profesoria Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji su i oogućili da stekne potrebna znanja za izradu ovog diploskog rada, kao i za prijenu u o buduće profesionalno radu. Zahvaljuje se i roditeljia koji su i bili potpora tijeko studija, te djevojci Marineli koja i je bila potpora tijeko izrade diploskog rada. Vladiir Tepeš Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 8

12 . Uvod.. Obnovljivi izvori energije Kliatske projene su posljedica čovjekovog sustavnog uništavanja planete iz potrebe stalnog razvoja, tako da su kliatske projene toliko napredovale da je očita šteta za naš planet neizbježna. Pitanje je sao kolika, kakva i u kojoj će zelji svijeta više ili anje biti izražena ekološka šteta od snažnih uragana i tsunaija, preko potresa i poplava do suša i požara velikih razjera. Zbog toga sve zelje, pogotovo zelje ekološki osviještene Europe, planiraju povećanje uporabe obnovljivih izvora energije koji će zasigurno proijeniti energetske navike građana Europe. U današnje oderno svijetu dobivanje energije iz obnovljivih izvora je racionalno gospodarenje energijo i kao takvo je dio koncepta održivog razvoja. Nekoliko je glavnih razloga za to, a eđu najvažnijia su svakako svijest o sve anjoj raspoloživosti neobnovljivih izvora fosilnih goriva (nafte, ugljena, prirodnog plina), ali i o štetni posljedicaa koje je njihova uporaba u posljednja dva stoljeća ostavila na okolišu. Također važno svojstvo obnovljivih izvora je njihova prilično jednaka raspoređenost i dostupnost po cijeloj Zealjskoj površini, odnosno neoeđenost geopolitički i slični okviria. Ovi novi izvori energije i nove energetske tehnologije neće pridonijeti sao ublažavanju kliatskih projena i očuvanju okoliša, već bi, sudeći po predviđanjia, ogli postati i posao budućnosti. Procjena je EU da će u 00. godini na tehnologijaa obnovljivih izvora energije u obrtu, alo i srednje poduzetništvu biti uposlenost onolika kolika je sada u autoobilskoj industriji. To je pokazatelj koji pute ide razvijena Europa, te pokazatelj u kakvo pravcu treba restruktuirati i hrvatsko energetsko gospodarstvo. I konačno, uzeo li u obzir visoke cijene tradicionalnih izvora energije, stoljetna crpljenja tradicionalnih fosilnih izvora energije te sve strože zakone i propise, doista ožeo zaključiti kako će obnovljivi izvori energije, uz zaštitu okoliša, postati posao budućnosti. Obnovljivi su izvori energije sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djeloično, posebno bioasa, hidroenergija, sunčeva energija, energija vjetra, biogoriva, geoteralna energija, energija plie i oseke, energija orskih struja i valova, vodika To su čisti izvori energije u skladu sa zaštito okoliša i održivi razvoje. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 9

13 OBNOVLJIVI ili NEISCRPIVI izvori energije na Zelji potječu iz tri glavna priarna izvora: [] Od raspadanja izotopa u dubini Zelje (npr. Geoteralna energija i sl.) Od gravitacijskog djelovanja planeta (npr. Energija orskih ijena i sl.) Od teronuklearnih pretvorna na Suncu (npr. Sunčeva energija, energija biološkog porijekla, energija vjetra itd.) Obnovljivi izvori energije se ogu podijeliti u nekoliko osnovnih skupina, ovisno o njihovoj srodnosti, ne uziajući u obzir odakle zapravo potječu: [] Sunčeva energija Energija vjetra Energija vodenih tokova Energija vodika Energija iz bioase Energija plie i oseke, orskih struja i valova Geoteralna energija Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 0

14 .. Bioasa Prea direktivi EU i Vijeća Europe broj 003/30/BC od prea članku : BIOMASA je definirana kao biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpada ili ostataka iz poljoprivrede, šuski otpad i otpad srodnih industrija kao i biorazgradivi dijelovi industrijskog i gradskog otpada. [3] OSNOVNA SVOJSTVA BIOMASE Energija iz bioase također se ubraja u obnovljive izvore, iako je njezina količina na neki način ograničena. Od svih obnovljivih izvora, za proizvodnju energije iz bioase postoje inialne prepreke, a načini iskorištavanja i tehnologija poznati su i provjereni. Fizikalno gledano, sva bioasa potječe od Sunčeve energije. Pojavljuje se u kruto obliku koji ože biti drvenog (drva, piljevina, briketi, paleti itd.), biljnog (treset, ostaci žitarica i sl.) ili životinjskog podrijetla (izet i sl.), tekuće (npr. Biodizel, loživo bioulje) ili plinovito obliku (npr. Bioplin, deponijski plin itd.), a koristi se za dobivanje električne ili toplinske energije u kotlovia ili teroelektranaa, odnosno ehaničkog rada u otoria s unutarnji izgaranje. S obziro na nagli porast cijene barela nafte povećanje cijene električne energije, globalno zatopljenje i kliatske proijene te sve veću svijest o štednji energije i zaštiti okoliša, oguće je tehničko rješenje kotla na krutu bioasu sa stupnje iskorištavanja veći od 90%. Izuzetno velika prednost bioase u odnosu na druge obnovljive izvore energije (prijerice vjetra ili Sunca) je činjenica da se ona ože spreiti i koristiti kada je potrebna. ENERGIJA IZ BIOMASE Čovjek se oduvijek služi energetski izvoria biološkog porijekla, koristeći proizvode fotosinteze biljaka ne sao kao hranu, nego i kao gorivo. Do početka intenzivne upotrebe fosilnih goriva drvo je bilo priarni i gotovo jedini izvor energije. Zbog toga je potrošnja drveta bila vrlo velika pa su ponegdje posve uništene šue, što je krajolike na neki jestia pretvorilo u pustinje. Često su korišteni i drugi oblici bioase, npr. životinjski izet, ostaci kukuruza ili sijeno. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb

15 Bioasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se ože podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se ogu razlikovati: [] drvna bioasa (ostaci iz šuarstva, otpadno drvo) drvna uzgojena bioasa (brzorastuće drveće) nedrvna uzgojena bioasa (brzorastuće alge i trave) ostaci i otpaci iz poljoprivrede životinjski otpad i ostaci Danas se prijena bioase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna asa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne ogu više iskoristiti. Takva se bioasa koristi kao gorivo u postrojenjia za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za prijenu u vozilia i kućanstvia. Postoje razne procijene potencijala i uloge bioase u globalnoj energetskoj politici u budućnosti, no u svi se scenarijia predviđa njezin značajan porast i bitno važnija uloga. Za usporedbu ože služiti podatak kako je 990. godine potrošnja energije u svijetu iznosila 376,8EJ, a 050. godine se prea razni scenarijia očekuje potrošnja od 586 do 837EJ. [] Postoje razni načini za dobivanje energije iz bioase. Bioasa se ože izravno pretvarati u energiju jednostavni proceso izgaranja te tako proizvoditi toplu vodu ili pregrijanu vodenu paru za grijanje kućanstava, za industriju ili za dobivanje električne energije u ali teroelektranaa. Osi izravne proizvodnje električne energije ili topline, bioasa se ože pretvarati u velik broj krutih, tekućih ili plinovitih goriva i produkata koji se ogu koristiti za daljnju proizvodnju energije. U osnovi se energija iz bioase dobiva iz dvije skupine procesa: biokeijski procesia, kao što su ferentacija i anaerobna razgradnja, dobivaju se biogoriva: alkohol, biodizel i bioplin terokeijski procesia, kao što je izgaranje, izravno se proizvodi energija. Uz bioasu je vezan proces fotosinteze koji nastaje djelovanje Vidljivog Sunčevog spektra i u koje se od ugljikovog dioksida i vode dobivaju organski spojevi uz oslobađanje kisika. Taj proces oogućuje zeleni klorofil koji apsorbira svjetlosnu energiju (vidljivi dio Sunčeva spektra) i koji djeluje kao katalizator stvarajući organske spojeve u biljkaa ( npr. Glukozu, C 6 H O 6 ). Dakle, u osnovi bioasa nastaje iz energije Sunčevog zračenja transforirane proceso fotosinteze. Proces je vrlo složen, no s bioenergetskog se gledišta ože prikazati izrazo: CO +H O {CH O}+O Vladiir Tepeš, FSB Zagreb

16 pri čeu je {CH O} sibolička oznaka za organsku tvar nastalu fotosintezo Razlika u ehanizu fotosinteze dovode do razlikovanja tzv. C 3 i C 4 biljaka, a nešto anje su poznate CAM biljke. C 3 fotosinteza olekularna s tri atoa ugljika. Prilagođeno optialno djelovanje pri niži teperaturaa (5-0ºC) C 4 olekula s četiri C atoa. Prilagođeno optialno djelovanje pri viši teperaturaa (30-35ºC) C 3 i C 4 biljke razlikuju se po anatoski, fiziološki i biokeijski svojstvia koja iaju važan utjecaj na potencijalnu produktivnost bioase. Kod optialnih uvjeta C 4 biljke ogu puno učinkovitije vezati CO i pretvarati energiju u bioasu zbog toga što su kod C 4 biljaka fotosintetski aktivno tkivo dijeli na stanice tkiva koje okružuju žilu i stanice ezofila, dok kod C 3 biljaka ne dolazi do prostornog odvajanja procesa. OGRIJEVNA VRIJEDNOST Najvažnije svojstvo bioase koja se koristi kao izvor energije jest količina energije koja se ože dobiti njezino transforacijo i prijeno. Energetski sadržaj bioase, ali i drugih goriva ože se prikazati njihovo ogrjevno vrijednošću ili ogrjevnošću, pri čeu treba razlikovati gornju i donju ogrjevnu vrijednost (ogrjevnost). Ogrjevna se vrijednost jeri u kalorietru. Ogrjevna vrijednost goriva je ona količina topline koja se dobije kad se jedinica količine (ase) goriva s potrebni kisiko, sve na početnoj teperaturi 0 C, zapali i potpuno izgori, a nastali se dini plinovi ohlade opet na 0 C predajući toplinu kalorietarskoj vodi, sve pri stalno tlaku. [4] Iao donju (Hd) i gornju (Hg) ogrjevnu vrijednost. Gornja (Hg) ogrjevnu vrijednost: - pretpostavlja se da sva para kondenzira Donja (Hd) ogrjevnu vrijednost: - pretpostavlja se da para uopće ne kondenzira Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 3

17 DRVNA BIOMASA Osnovne su značajke pri prijeni šuske ili drvne bioase kao energenta jednake kao kod svakog goriva: keijski sastav ogrjevna vrijednost (ogrjevnost) teperatura saozapaljenja teperatura izgaranja fizikalna svojstva koja utječu na ogrjevnost (npr. gustoća, okrina i dr.) Za praktičnu prijenu ne ora biti odlučna sao ogrjevnost, već traži li se brzo ili polagano izgaranje kratkog trajanja, koristi se breza, joha ili topola. Za prijenu u sustavia grijanja stabenih zgrada više odgovaraju one vrste drva čije izgaranje nije suviše polagano ni brzo, a žar je dugog trajanja, npr. grab ili bukva. Približno se ože koristiti sljedeći odnos kod preračunavanja: 000l loživog ulja se ože nadojestiti: [] s oko 5 do 6 pr listača (tvrdog drva) s oko 7 do 8 pr četinjača (ekog drva) kod proizvodnje iverja ože se kao osnova uzeti kako oko 0 do 5 3 natresnog voluena zajenjuje 000 l loživog ulja. Ti odnosi služe kao usporedna veličina za preračunavanje ogrjevnih vrijednosti. NEDRVNA BIOMASA Na ogrjevne vrijednosti nedrvne bioase podjednako utječe udio vlage i pepela. Udio pepela u nedrvni biljni ostacia ože iznositi i do 0% pa značajno utječe na ogrjevnost. Općenito, supstance koje čine pepeo neaju nikakvu energetsku vrijednost. Osi ostale nedrvne bioase, u Hrvatskoj bi osobitu važnost ogli iati ostaci žitarica. To je vrijedan izvor energije koji se ne bi trebao zaneariti. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 4

18 BIOPLIN Bioplin nastaje proceso anaerobnog truljenja bioase i najčešće se sastoji od oko 60% etana, 35% CO te 5% sjese vodika, dušika, aonijaka, suporovodika, CO, kisika i vodene pare. Dobiveni se bioplin najčešće koristi za dobivanje toplinske i/ili električne energije izgaranje u kotlovia, plinski otoria ili turbinaa. Anaerobno truljenje bioase uključuje bakterijsku razgradnju, a odvija se u tri osnovne faze: [] faza hidrolize kisela faza faza etana Jedan od osnovnih paraetara anaerobnog truljenja je teperatura na kojoj se odvija proces. Stoga su i procesi podijeljeni s obziro na teperaturu na kojoj se odvijaju, pri čeu postoje tri vrste procesa: [] psihrofilni proces ezofilni proces terofilni proces Dodatni pozitivni čibenici pri proizvodnji bioplina tehnologijo anaerobnog vrenja su higijenizacija prirodnog ciklusa proizvodnje ljudske i životinjske hrane te dobivanje visoko kvalitetnog prirodnog biogoriva ili stočnog hraniva, što ovisi o podešavanju procesa i naknadnoj obradi ostatka vrenja nakon iztlaska iz digestora. PLIN IZ RASPLINJAVANJA Plin iz bioase se ože proizvoditi proceso rasplinjavanja koje je za dobivanje plina za izgaranje poznato već više od 80 godina. Plin nastaje djeloični izgaranje krute bioase u reaktoru s okoiti protjecanje zraka u koji zrak ulazi odozdo, odozgo ili u sloj u koje se nalazi kruta bioasa. Sjer strujanja zraka određuje o kojoj se izvedbi generatora radi. Pri rasplinjavanju se goriva kruta bioasa prevodi u gorive plinove koji zadržavaju najveći dio početne gorive vrijednosti. Sastav dobivenog plina ože se ijenjati ovisno o teperaturi, tlaku, atosfersko uvjetia i vrsti procesa koji se koristi. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 5

19 Rasplinjavanje bioase provodi se na tri osnovna načina, o čeu ovisi izvedba postrojenja: odozdo odozgo u sloju Postrojenja za rasplinjavanje postoje u nogi zeljaa, a njihova široka prijena je na pragu potpune isplativosti. Procjenjuje se kako je upravo rasplinjavanje tehnologija kojo će se u budućnosti osigurati proizvodnja energije iz bioase u veće opsegu. ALKOHOLNA GORIVA Etanol se ože proizvoditi od tri osnovne vrste bioase: [] šećera (od šećerne trske, elase) škroba (od kukuruza) celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka) Sirovine bogate šećeria vrlo su pogodne za proizvodnju etanola, budući da već sadržavaju jednostavne šećere glukozu i fruktozu koji ogu ferentirati izravno u etanol. Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su: [] priprea sirovine ferentacija destilacija etanola Za proizvodnju etanola ogu se koristiti sirovine s visoki udjelo celuloze kao što je drvo i neki ostaci iz poljoprivrede. Tehnologija je posve različita od one za proizvodnju etanola. BIODIZEL Metilni ester repičinog ulja, poznatiji pod trgovački nazivo biodizel, dobiva se od ulja uljane repice ili recikliranog otpadnog jestivog ulja. Korištenje biodizela, odnosno ješavine dizelskog goriva s etilni estero biljnog ulja, već postaje uobičajeno. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 6

20 Biodizel se proizvodi od različitih biljnih ulja, ali i od goveđeg ulja i starog jestivog ulja, čie se zbrinjava otpad iz restorana i kućanstava. Ipak kao najznačajnije sirovine izdvajaju se uljana repica i donekle suncokret. STANJE I TRENDOVI PRIMJENE BIOMASE U HRVATSKOJ Prijena energije iz bioase (uglavno ogrjevnog drva i drvnog ostatka) u Hrvatskoj ia dugu tradiciju pa se tako još 960. godine iz bioase zadovoljava gotovo ¼ ukupnih potreba za energijo. Danas Hrvatska, u prvo redu zbog tzv. netehničkih prepreka: poanjkanja tržišta za energiju iz bioase te nedostatka svijesti o prednostia takve proizvodnje, prijeno bioase pokriva sao ali dio svojih potreba za energijo, ostavljajući tako neiskorišten značajan prirodni potencijal. To je osobito vidljivo kada se današnje stanje usporedi s neki europski zeljaa koje su po svoji značajkaa slične Hrvatskoj. Također valja uočiti kako se energija iz bioase, odnosno drva, u hrvatskoj većino proizvodi na tradicionalan način, pri čeu se koriste energetski neučinkovite tehnologije. Dodatnu poteškoću predstavljaju uznapredovala plinofikacija i prelazak nekih drvoprerađivačkih pogona na nove tehnologije. Iako obje pojave sae po sebi pozitivne, jedna od njihovih posljedica jest i sve veća količina neiskorištene drvne bioase. Drvna bioasa koja nužno nastaje pri proizvodnji u pogonia drvoprerađivačke industrije ili pri redoviti radovia u šui predstavlja vrijedan izvor energije koji, eđuti, ože postati i proble za okoliš i za gospodarstvo, ako se zaneari i njezina prijena. U Hrvatskoj je drvo od davnina služilo kao izvor energije, a u ruralni područjia ono i danas predstavlja važan izvor pa je tako njegov udio u ukupnoj potrošnji energije 996. godine iznosio 6,4PJ, odnosno 4,6%. [] Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 7

21 .3. Kogeneracijski i trigeneracijski sustav OSNOVNE KARAKTERISTIKE Uzevši u obzir da u današnjici kada se izvori fosilnih goriva sanjuju, a cijena goriva raste, te zahtjevi za što boljo zaštito okoliša, uviđao da je dobivanje energije iz obnovljivih izvora racionalno gospodarenje energijo, te da oogućuje održivi razvoj zealja. Kogeneracijska postrojenja su postrojenja u kojia se istovreeno proizvodi električna i toplinska energija i ogu varirati od alih jedinica snage 50 kw pa sve do velikih industrijskih jedinica snage preko 00 MW. Ispušni plinovi ili para iz procesa proizvodnje električne energije dodatno se koriste i za proizvodnju toplinske energije što je teelj visoke energetske učinkovitosti odnosno ekonoičnosti. Iz toga proizlazi i njihova ekološka prihvatljivost, što je veoa značajno svojstvo. Kogeneracijske tehnike su: [5] Kobinirani proces plinske turbine s iskorištavanje otpadne topline Protutlačne parne turbine Kondenzacijske parne turbine s oduzianje pare Plinske turbine s iskorištavanje otpadne topline Motori s unutarnji izgaranje Mikroturbine Stirlingovi otori Gorive ćelije Parni strojevi Organski Rankinovi procesi Kogeneracijska postrojenja za istodobnu proizvodnju toplinske i električne energije danas svakako predstavljaju najznačajniji način proizvodnje električne energije iz bioase. Bioasa je poslije velikih hidroelektrana najznačajniji obnovljivi izvor energije. Danas se električna energija iz bioase koercijalno proizvodi jedino izgaranje čie se proizvodi para. Iako se para iz bioase ože proizvesti s vrlo veliki stupnje djelovanja, pretvorba u električnu energiju je nogo anje učinkovita i kreče se od 5 do 0% za postrojenja električne snage MW, od 0 do 5% za do 5MW te od 5 do 30% za postrojenja električne snage veličine od 5 MW. [] U konvencionalnoj (kondenzacijskoj) elektrani na fosilna goriva 40 do 50% ulazne energije goriva se pretvara u u električnu, dok se ostali dio ne iskorištava, već Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 8

22 se gubi kroz dinjak preko toplih dinih plinova i preko rashladnog edija u sustavu hlađenja (u kondenzatoru). [] Kod kogeneracijskih postrojenja se električna energija proizvodi na isti način kao u klasični teroelektranaa, osi što se otpadna toplina ne predaje u okolinu pute sustava za hlađenje već se koristi u toplinski sustavia. Kogeneracijska postrojenja su najučinkovitija i ekološki prihvaćena rješenja za proizvodnju električne i toplinske energije pri čeu cijena proizvedene energije ože biti i do 40% anja od cijene iz centraliziranih energetskih sustava. Priliko istodobne proizvodnje električne i toplinske energije se troši do 30% anje goriva nego u odvojenoj proizvodnji. Ukupni stupanj djelovanja u kogeneracijski postrojenjia iznosi i do 93%, ali je stupanj proizvedene električne energije općenito anji i iznosi 0 do 30%. [6] Proizvedena toplinska energija ože se iskoristiti za različite svrhe, a ože biti u obliku pare, vrele vode, vrelog ulja, vrelih plinova. Proizvedena para se ože koristiti u sustavia grijanja, ventilacija i kliatizacije preko izjenjivača topline u kojeu kondenzira i/ili u industriji kao para različitih paraetara za tehnološke potrebe. Osi što se para proizvedena u sustavu kogeneracije koristi za potrebe grijanja raznih objekata, također služi i za hlađenje tih istih objekata preko apsorpcijskog uređaja i tada govorio o trigeneraciji. Znači u sustavia gdje su povezani kogeneracijski i apsorpcijski proces iz energije goriva dobivao tri oblika energije: električnu energiju toplinsku energiju rashladnu energiju Treba napoenuti da naziv trigeneracija i gornja podjela energija, nisu skroz prihvaćeni obziro da je rashladna energija zapravo oblik toplinske energije niže teperature od okolišne. Danas postoji čitav niz poznatih svjetskih proizvođača koji na svjetsko tržištu nude kogeneracijska postrojenja u paketnoj izvedbi. Ona se odlikuju pored dobrog stupnja iskorištenja, svojo kopaktnošću te jednostavno ontažo i održavanje. Instaliranje kogeneracijskih postrojenja ia sisla i ekonoično je sao u slučaju da postoji potrošnja proizvedene topline. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 9

23 Najvažnije prednosti kogeneracijske proizvodnje u odnosu na odvojenu proizvodnju električne energije u klasičnoj elektrani i toplinske energije u kotlovnici su: Podiže se kvaliteta opskrbe električno energijo Sanjenja utjecaja na okoliš zbog sanjenja potrošnje priarne energije U slučaju paketne izvedbe agregata sanjuje se rok izgradnje Isplativost ulaganja u nekoliko godina Lakši put do raznih dozvola Na Slici prikazan je sheatski prikaz pretvorbe energije u odvojeni postrojenjia i kogeneracijsko postrojenju. Slika : Sheatski prikaz pretvorbe energije [7] Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 0

24 .4. Utjecaj na okoliš.4.. Čovjekov utjecaj na okoliš Čovjek svoji aktivnostia utječe na kliatske projene: transforacije energije proizvodnja el. Energije poljoprivreda industrijska proizvodnja proet potrošnja u doaćinstvu Glavnina utjecaja se odvija kroz povećanje koncentracije određenih plinova u atosferi, a koji se ogu podijeliti u dvije osnovne skupine: toksični plinovi izravno štetno na živi svijet plinovi od značaja za kliu nisu izravno toksični, djeluju na različite načine kliatski aktivni plinovi EFEKT STAKLENIKA Zahvaljujući prirodno fenoenu efekta staklenika oko 84% energije odzračene s površine Zelje biva apsorbirano i reeitirano atosfero. Tro i višeatoni plinovi, kao što su vodena para, ugljični dioksid, dušični oksidul, etan, ozon i sintetski organski spojevi, propuštaju zračenje nižih valnih dužina, a apsorbiraju dugovalno infracrveno zračenje. Uslijed efekta staklenika na zeljinoj površini ustaljena je prosječna teperatura od 5 C, u odnosu na -70 C u prostoru oko Zelje. Da nea ovog prirodnog fenoena, prosječna teperatura na zeljinoj površini bila bi -8 C. Ugljični dioksid CO je kliatski aktivni plin s najveći doprinoso globalno zatopljenju. Prirodni izvori eisije CO su respiratorni procesi (autotrofni i heterotrofni) u biosferi, prirodni požari šua i livada, te vulkanska aktivnost. Prirodni ponori CO su procesi fotosinteze i apsorpcija vodeni sustavia, te foriranje kalcitnih sedienata. Na Slici prikazani su dijagrai povećanja koncentracije plinova u atosferi toko godina. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb

25 Slika : Dijagrai koncentracije plinova u atosferi [8] Srednja globalna teperatura površine Zelje narasla je za 0,6 C tijeko dvadesetog stoljeća. Satelitski snianje ustanovljeno je sanjenje snježnih površina za oko 0% u odnosu na kasne šezdesete godine. Srednje globalna razina oceana je kroz 0. stoljeće porasla za 0, do 0,. [8] Srednja teperatura Zelje će porasti za,5 do 5,5 C u razdoblju od 990 do 00 godine. Za približno 50 godina razina ora bi ogla porasti za (+-0,5) SMOG = Soke + Fog Izgaranje, odnosno oksidacijo nastaju produkti: CO, H O, SO i ineralni ostatak, odnosno pepeo. Nadalje u atosferi je oguća reakcija: SO + O SO 3. Čestice pepela kataliziraju proces pretvorbe vodene pare u foru aerosoli. Tada u atosferi dolazi do kontakta aerosoli vode i supornog trioksida: SO 3 + H O (aerosol) H SO 4 (aerosol) Vladiir Tepeš, FSB Zagreb

26 Nastali aerosol suporne kiseline vrlo je sitan i udisanje dolazi do kontakata s plućni tkivo, kojega ozbiljno oštećuje. FOTOKEMIJSKI SMOG Fotokeijski sog je ješavina priarnih i sekundarnih onečišćivača, do koje dolazi kada priarni koji se uglavno sastoje od dušikovih oksida (NO) i hlapivih organskih spojeva budu izloženi sunčevu zračenju. Rezultirajuća ješavina se sastoji od više od 00 spojeva eđu kojia su najvažniji ozon, peroksiacetinitrat PAN, dušikovi oksidi, aldehidi, ketoni i drugi, odnosno spojevi koji su eđu ostalo i vrlo kancerogeni. Slika 3: Proces fotokeijskog soga [8] Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 3

27 KISELE KIŠE Pod pojo kisele kiše podrazuijevaju se svi načini antropogenog zakiseljavanja okoliša: okri: kiše, agla, oblaci suhi: česticaa (sulfatne i nitratne soli) Troposfera sadrži CO, pa dolazi do njegova otapanja u atosferski padalinaa, što utječe na ph vrijednost jer: CO + H O H CO 3 H + + HCO 3 - Ugljična kiselina H CO 3 slaba je kiselina, kod koje dolazi sao do djeloične disocijacije pa je prirodna ph vrijednost padalina oko 5,0 do 5,6. Antropogeni utjecaj s obziro na zakiseljavanje odnosi se na druge produkte izgaranja goriva, a to su: SO, SO 3 SO x, NO, NO NO x To su spojevi koji u kontaktu s vodo stvaraju kiseline: SO 3 + H O H SO 4 H+ + SO 4-4NO + H O + O 4HNO 3 HNO 3 H + + NO Utjecaj prijene bioase na okoliš SMANJENJE EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA Pri razatranju proizvodnje energije iz bioase i stakleničkih plinova javljaju se dva suprotstavljena išljenja. Na prvi se pogled bioasa i fosilna goriva ne razlikuju, jer se spaljivanje uvijek oslobađa CO. To je točno sao ako se na tlu s kojeg je bioasa sakupljena ne sade nove biljke, nego ono se koristi u druge svrhe. Međuti, ako se bioasa proizvodi održivo, rast stabala i drugih biljaka vezat će CO iz atosfere i pohranjivati ga u biljnu strukturu. Spaljivanje bioase ugljik će se oslobađati u atosferu kako bi se opet reciklirao s novo generacijo biljaka. Prijeno bioase ujesto fosilnih goriva ugljik pohranjen u fosilni gorivia ostaje u tlu, a ne oslobađa se u atosferu kao CO. Mišljenje kako se proizvodnjo energije iz bioase, budući da ona reciklira ugljik, atosferu nialo ne opterećuje ugljični dioksido također nije točno. Za uzgoj i sakupljanje bioase potrebna je također određena energija koja se uglavno Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 4

28 dobiva iz fosilnih goriva. Količina CO koja se oslobađa u atosferu energetski iskorištavanje bioase ovisit će o učinkovitosti kojo se bioasa proizvodi i koristi. Šue koje su dosegle zrelost i koje se ne sijeku ne pridonose vezanju ugljika iz atosfere. Nakon određenog vreena zrela stabla vežu otprilike onoliko ugljika koliko ga i ispuštaju u atosferu tijeko procesa staničnog disanja i oksidacije rtve organske tvari. Stoga se za zaustavljanje porasta udjela CO u atosferi naeću dvije ogućnosti. Jedna od njih je prijena fosilnih goriva uz istodobno pošuljavanje velikih površina, a druga je prijena bioase kao goriva. Razlika u količini CO koji se oslobađa u atosferu izeđu dva opisana scenarija ovisit će o toe kako brzo rastu biljke koje se uzgajaju i koliko se učinkovito bioasa sakuplja i energetski iskorištava. EMISIJA ŠTETNIH TVARI PRI PRIMJENI BIOMASE U STACIONIRANIM ENERGETSKIM POSTROJENJIMA Bioasa ože iati razjerno veće količine H S i klora, a kod deponijskog plina i niz hlapivih organskih tvari izeđu kojih i ugljikovodike. Eisija SO iz bioase na istoj je razini kao iz ložišta na kruta i tekuća goriva s uređajia za odsuporavanje. Značajno anja eisija SO nastaje izgaranje prirodnog plina nego bioplina. Ložišta na bioasu iat će anja toplinska opterećenja zbog anje ogrjevne vrijednosti pa će i eisija biti anja. Vrijednosne eisije ovise o izvedbi kotla pa je uvijek nužno analizirati pojedinačne slučajeve. ASPEKTI PRIMJENE OSTATAKA IZ POLJOPRIVREDE I GOSPODARENJA ŠUMAMA Kao jedan od negativnih aspekata prijene bioase iz šuarstva i poljoprivrede često se navodi negativan utjecaj na tlo zbog odnošenja hranjivih tvari. Međuti, to je sao djeloično opravdano jer organizirana prijena bioase za proizvodnju energije najčešće nea nikakvog negativnog utjecaja na tlo. Za ilustraciju ože poslužiti podatak kako za proizvodnju drvene ase od 0t šua po ha iz tla crpi oko 6kg dušika, 3kg kalcija, 4kg fosfora te 4 kg kalija. Od tih 0kg hranjivih tvari sao se 8kg nalazi u drvnoj asi. [] Dok se sve ostalo nalazi u lišću koje se svake godine vraća u tlo. Iz toga se ože zaključiti kako razuno i organizirano iskorištavanje drvne bioase za proizvodnju energije ne predstavlja nikakvo osiroašenje šuskog tla i opasnost za daljnji razvoj šue. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 5

29 UTJECAJ ENERGETSKIH PLANTAŽA NA OKOLIŠ Na energetski se plantažaa uzgajaju jednogodišnje ili višegodišnje trave ili drveće za proizvodnju energije. Osi brojnih ekonoskih i energetskih aspekata koje treba razotriti, uzgoj energetskih biljaka ia određen utjecaj na okoliš što se ože očitovati na: kvaliteti vode i tla, životinjska staništa, odijeljivanje CO te očuvanje bioraznolikosti. Pri uzgoju energetskih biljaka treba koristiti anje keijskih sredstava nego u klasičnoj poljoprivredi. Zadržavanje tla i spriječavanje erozije jedna je od najvećih prednosti uzgoja energetskih biljaka. Uzgaja li se brzorastuće drveće neposredno uz poljoprivredne kulture, ože se očekivati njihov ponešto sanjen prinos pa se propisia u neki europski zeljaa određuje najanja dopuštena udaljenost plantaža energetskih biljaka od poljoprivrednih površina. Moguće prednosti energetskih plantaža koje ogu poslužiti kao stanište za divlje životinje još se istražuju. Kao pokazatelj utjecaja energetskih plantaža na životinje u prirodi proatraju se ptice i ali sisavci zbog njihovih eđusobnih razlika u kretanju i povezanosti s vegetacijo na prostoru u koje obitavaju. Uzgajanje energetskih biljaka na veći površinaa ialo bi velik negativan utjecaj na bioraznolikost. Činjenica je, eđuti, kako je bioraznolikost značajno narušena i uzgajanje tradicionalnih poljoprivrednih kultura pa bi podizanje energetskih plantaža na napušteno poljoprivredno zeljištu predstavljalo čak i pozitivan poak u to sjeru. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 6

30 .5. Zakonska regulativa.5.. Direktive Europske Unije Direktive Europske Unije neaju zakonsku snagu u Republici Hrvatskoj, ali su sjernice koje govore što Hrvatska kao buduća članica Europske Unije ora napraviti kako bi se ostvarili preduvjeti za ulazak u Europsku Uniju. Kako bi se hrvatski sustav uskladio sa direktivaa EU, sustav iz direktiva se prenosi u hrvatski zakonodavni sustav kroz zakone i podzakonske akte. Najnovija direktiva iz područja obnovljivih izvora energije je Direktiva 009/8/EZ originalnog naziva Directive 009/8/EC of the European Parliaent and of the Council of 3 April 009 on the prootion of the use of energy fro renewable sources and aending and subsequently repealing Directives 00/77/EC and 003/30/EC koja je objavljena 5. lipnja 009. godine. Ovo je trenutno važeća glavna direktiva iz područja obnovljivih izvora energije i biogoriva koja ukida do sada važeće direktive 00/77EZ od 7. rujna 00.g. o proociji električne energije iz obnovljivih izvora na interno tržištu električne energije i 003/30/EC od 8. svibnja 003. o proicanju upotrebe biogoriva i drugih obnovljivih goriva za potrebe prijevoza koje su već prenesene u hrvatski zakonodavni sustav. Direktiva koja propisuje područje kogeneracija je Direktiva 004/8/EZ o unaprjeđenju kogeneracije na teelju potrošnje korisne energije na unutrašnje tržištu energije i ona je isto već prenesena u hrvatski zakonodavni sustav Direktiva 00/77/EZ Direktiva 00/77EZ od 7. rujna 00.g. o proociji električne energije iz obnovljivih izvora na interno tržištu električne energije propisuje nužne uvjete i ciljeve tržišta električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, a u hrvatski zakonodavni sustav je prenesena kroz Zakon o energiji ( Narodne novine, broj 68/00, 77/004, 76/007 i 5/008), Zakon o tržištu električne energije ( Narodne novine, broj 77/004, 76/007 i 5/008), Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti ( Narodne novine, broj 77/004 i 76/007) te pripadajuće podzakonske akte od kojih su za ovo područje najvažniji Uredba o inialno udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče ( Narodne novine, broj 33/007), Uredba o naknadaa za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ( Narodne novine, broj 33/007 i 55/008), Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ( Narodne novine, broj 33/007), Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije ( Narodne novine, broj 67/007) i Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije ( Narodne novine, broj 67/007). Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 7

31 Kako se kogeneracijska postrojenja na bioasu tretiraju kao obnovljivi izvori energije, Direktive 00/77/EZ i 009/8/EZ predstavljaju glavne direktive koje uređuju područje kogeneracije na bioasu iz ovog diploskog rada Direktiva 003/30/EZ Direktiva 003/30/EC od 8. svibnja 003. o proicanju upotrebe biogoriva i drugih obnovljivih goriva za potrebe prijevoza propisuje nužne uvjete i ciljeve tržišta biogoriva, a u hrvatski zakonodavni sustav je prenesena kroz Zakon o biogorivia za prijevoz ( Narodne novine, broj 65/009) i Uredbu o kakvoći biogoriva ( Narodne novine, broj 4/005). Unatoč činjenici da bioasa po svojoj naravi spada u kruta biogoriva, ova direktiva se u prvo redu prijenjuje na biogoriva vezana uz potrebe prijevoza i sai ti nije prijenjiva na ovaj diploski rad osi za potrebe definiranja biogoriva Direktiva 004/8/EZ Direktiva 004/8/EZ o unaprjeđenju kogeneracije na teelju potrošnje korisne energije na unutrašnje tržištu energije propisuje nužne uvjete i ciljeve tržišta električne energije proizvedene iz kogeneracijskih postrojenja, a u hrvatski zakonodavni sustav je prenesena kroz Zakon o energiji ( Narodne novine, broj 68/00, 77/004, 76/007 i 5/008), Zakon o tržištu električne energije ( Narodne novine, broj 77/004, 76/007 i 5/008), Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti ( Narodne novine, broj 77/004 i 76/007) te pripadajuće podzakonske akte od kojih su za ovo područje najvažniji Uredba o inialno udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče ( Narodne novine, broj 33/007), Uredba o naknadaa za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ( Narodne novine, broj 33/007 i 55/008), Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ( Narodne novine, broj 33/007), Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije ( Narodne novine, broj 67/007) i Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije ( Narodne novine, broj 67/007). Činjenica je da se Direktiva 004/8/EZ odnosi na kogeneracijska postrojenja i da se u njoj spoinje i bioasa, ali ona je prvenstveno vezana uz kogeneracije koje su u prvo redu ložene fosilni gorivia koje dio goriva u neki situacijaa ogu zaijeniti bioaso i kao takva nije prijenjiva na ovaj diploski rad, osi u području definiranja kogeneracijskih postrojenja. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 8

32 .5.. Hrvatska regulativa Kao što je već navedeno, najvažnija hrvatska regulativa za područje pokriveno ovi diploski rado je Zakon o energiji ( Narodne novine, broj 68/00, 77/004, 76/007 i 5/008), Zakon o tržištu električne energije ( Narodne novine, broj 77/004, 76/007 i 5/008), Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti ( Narodne novine, broj 77/004 i 76/007) Uredba o inialno udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče ( Narodne novine, broj 33/007), Uredba o naknadaa za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ( Narodne novine, broj 33/007 i 55/008), Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ( Narodne novine, broj 33/007), Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije ( Narodne novine, broj 67/007) i Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije ( Narodne novine, broj 67/007). Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 9

33 . Tehničko rješenje kogeneracije.. Lokacija i gorivo... Lokacija Povijest Kutjeva [9,0] Pisana povijest Kutjeva počinje 3. godine kada iz opatije Zirc u Ugarskoj dolaze CISTERCITI (bijela braća) i uz vodotok Kutjevačke rike u podnožju Krndije, osnivaju svoju opatiju "Vallis honesta de Gotho". Vallis honesta označava Požešku Kotlinu (riski Vallis aurea), a de GOTHO označava jesto u koje je sjedište opatije. Ie Kutjevo se u prošlosti različito pisalo: Gotho, Gotto, Coto, Kotho, Kothoa, Cuttieva, Cuttyeva itd., a prea općeprihvaćeno išljenju označava jesto u kutu, što Kutjevo doista i jest. Opatija "de Gotho" je iala značajne posjede a s posebno pažnjo uzgajala se vinova loza. Cisterciti su svoj rad na vjerskoj i gospodarskoj razini uspješno obavljali sve do dolaska Turaka (izeđu 59 i 536.g.), a tada napuštaju Kutjevo. Za vrijee turske vladavine, uz uvođenje novih kultura kao što je kukuruz i duhan, nastavlja se s uzgoje vinove loze. Nakon izgona Turaka potkraj XVII stoljeća, vlast opatije preuzia Dvorska koora u Beču i 689.g. car daruje posjed zagrebačko kanoniku i naslovno skradinsko biskupu IVANU JOSIPU BABIĆU. Kanonik Babić 698.g. vlastelinstvo Kutjevo predaje redu ISUSOVACA uz uvjet da dohodak od vlastelinstva Kutjevo ide u naukovne svrhe. Isusovci već 699 osnivaju ginaziju u Požegi, i drže osnovne škole u Kutjevu i Sesvetaa (7 k južno od Kutjeva). Za vrijee isusovačkog upravljanja dobro, Kutjevo doživljava svoj preporod. Uvedene su nove grane gospodarstva - svilarstvo i stočarstvo, a unapređuju se proizvodnja duhana i vinogradarstvo uz obnavljanje zapuštenog cistercitskog podrua iz 3.g. u koji se i danas spreaju vina. Gradi se dvorac koji i danas stoji i pokušava se obnoviti za stavljanje u funkciju, te za ono vrijee onuentalna crkva. Ukidanje isusovačkog reda 773. g. gospodar kutjevačkog vlastelinstva postaje Kraljevska ugarska dvorska kancelarija koja osniva NAUKOVNU ZAKLADU "Fundus studioru" čija zadaća je trebala biti da od iovine u njeno posjedu izdržava rad različitih škola. U to vreenu, vlastelinstvo se daje u zakup. Budući je bilo uspješnijih i anje uspješnih zakupaca, vlastelinstvo stagnira i Kraljevska zealjska vlada ga prodaje kopaniji Turković - Turk. Obitelj Turković u posjedu je od 88.g do 945.g. Pravi procvat gospodarstva Kutjevo bilježi se u vreenu od 95.g. do 945. godine kada na čelo uprave dolazi barun Zdenko Turković. Titulu baruna s pridjevo "Kutjevski" Turkovići su dobili 9. godine za sva dostignuća u unapređenju gospodarstva. Kutjevo je 903. godine dobilo Električnu energiju za potrebe voćarstva i šuarstva, te je izgrađeno 50 k uskotračne pruge. Turkovići su 906.g. iali zasađeno 00 ha vinograda. U periodu od 945.g do danas, vlastelinstvo Turković, ijenjalo je iena, (nazivalo se Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 30

34 Dobro Kutjevo, PPK Kutjevo OOOUR Vinogradarstvo, Kutjevo d.d.) i razvilo se u priznatu tvrtku koja danas obrađuje 00 ha vinograda i proizvodi do hl vina. U osadeseti godinaa prošlog stoljeća naglo su se razvijali kooperantski odnosi što je bio teelj za današnja obiteljska poljoprivredna vinogradarsko-vinarska gospodarstva. Ti ali proizvođači danas obrađuju otprilike 550 ha vinograda i također su aktualni dobavljači bioase za kogeneracijsko postrojenje. Satelitska slika regije Kutjevo prikazana je na Slici 4. Slika 4: Satelitska slika regije Kutjevo Uvido u županijski prostorni plan na Slici 5 i prostorni plan Kutjeva na Slici 6 vidi se da se vrijedno poljoprivredno zeljište na koje su pretežno vinogradi prostire na području od Velike do Čaglina. Slika 5: Izvadak iz prostornog plana Požeško-slavonske županije Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 3

35 TEHNIČKO RJEŠENJE KOGENERACIJSKOG SUSTAVA Slika 6: Izvadak iz prostornog plana grada Kutjevo Detaljniji uvido u prostorni plan grada Kutjevo na Slici 7 vidi se da je južno od Kutjeva predviđena nova gospodarska zona I. Slika 7: Detalj gospodarske zone I iz prostornog plana Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 3

36 GOSPODARSKA ZONA KUTJEVO [] Preglednija slika lokacije gospodarske zone Kutjevo prikazana je na Slici 8. Slika 8: Lokacija gospodarske zone Kaenjača, Kutjevo Prostorno uređenje zone Uređenje površine i zeljišta Urbanistički rješenje je predviđeno uređenje 75 novih parcela na kojia je oguće graditi industrijske pogone skladišta, servise, zanatsko-proizvodnih građevina i sličnih građevina. Parcele su forirane u tri ulična koridora u sjeru istok zapad, paralelna sa županijsko cesto Kutjevo-Vetovo-Velika. Ukupno predviđena površina za izgradnju je 4,9ha, odnosno ukupna bruto izgrađena površina građevina bi trebala iznositi Proetna, ulična, telekounikacijska i kounalna infrastrukturna reža Glavni cestovni prilaz u proatrano prostoru predviđen je s postojeće županijske ceste Kutjevo-Vetovo-Velika. Planirana su dva cestovna prilaza. Širina uličnih koridora unutar zone je od 5 do 0. U okviru planiranih koridora sještene su ceste inialne širine 6, prostor za proet u irovanju te pješačke staze. Telekounikacije Planirana telekounikacijska reža unutar obuhvata Gospodarske zone sadržavat će kabelsku kanalizaciju i režne kabele. Trase kabelske kanalizacije i režnih kabela polagat će se u zeleni pojas uz proetnice ili nogostupe, pri čeu će anje parcele će biti opreljene s tri parice, parcele srednje veličine s pet parica, a velike parcele sa šest parica. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 33

37 Vodoopskrba i odvodnja Sjeverno od gospodarske zone položen je uz županijsku cestu Kutjevo- Vetovo-Velika vodoopskrbni vod profila 60. Ovaj vod je dio šireg sustava vodoopskrbe požeštine, a jesto priključka zone je uz zapadni cestovni ulaz u zonu. Vodovi priarne reže položeni su u svakoj ulici, a dienzije su inialno 00. Ovako dienzioniran vod udovoljava protupožarni zahtjevia i osnova je za uspostavu vanjske hidrantske reže. Oborinske vode se odvode u otvorene kanale. Vodovi fekalne odvodnje uključit će se na postojeći sustav odvodnje na kolektoru južno od grada Kutjevo. Konfiguracija terena ne oogućava gravitacijski spoj na postojeći kolektor, tako da je neposredno iza istočne granice Gospodarske zone prepupna stanica. Elektroopskrba i javna rasvjeta Elektroenergetska reža unutar Gospodarske zone sadržavat će sao građevine i vodove na distribucijski naponski razinaa od 0 kv /0,4 kv te javnu rasvjetu. U zoni će biti 5 trafostanica 0(0)/04kV snage 630 kva s ogućnošću povećanja snage transforatora na 000 kva. Kabelski dalekovodi polažu se u zelene površine uz proetnice. Sve proetnice su opreljene javno rasvjeto. Plinoopskrba Plinoopskrbna reža Gospodarske zone spojena je na srednjetlačni vod Kutjevo-Vetovo. Tlak plina je do 3 bar. Unutar zone plinovodi su položeni uz vanjski rub pločnika u zelenoj površini. Dubina polaganja je 80 c. Na jestu križanja s proetnicaa i vodotocia dubina polaganja je,5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš Nepovoljni utjecaji na okoliš anifestiraju se kroz zagađenje zraka, tla i voda te širenje buke. Mjere za sprječavanje ovih nepovoljnih utjecaja provode korisnici prostora Gospodarske zone na način usklađivanja tehnologije i rada s jeraa i postojeći propisia zaštite od zagađenja zraka, tla, zagađenja vode i širenja buke. Satelitska snika lokacije gospodarske zone prikazana je na Slici 9. Slika 9: Satelitska snika lokacije gospodarske zone Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 34

38 ... Gorivo Kao gorivo će se koristiti grane vinove loze (rozgva) oko 40%, ko od grožđa oko 40%, te ostatak iz pilane, poljoprivredne i drvne bioase. GRANE VINOVE LOZE (ROZGVA) Rezidba vinograda počinje sredino dvanaestog jeseca i traje sve do kraja drugoga jeseca. Grane vinove loze su poslane na analizu odah nakon rezidbe, te dva jeseca nakon rezidbe. Prvo ispitivanje je obavljeno u Herbos d.d. Sisak i dobiveno je: - gornja ogrjevna vrijednost - sadržaj vode 4.6% - sadržaj pepela.77% Hg =. 7 MJ kg Drugo ispitivanje je vršeno u CKTL-u (Centralni keijsko-tehnološki laboratorij HEP-Proizvodnja d.o.o.) na EDXRF spektroetru i dobiveno je: MJ - gornja ogrjevna vrijednost Hg =. 09 kg - sadržaj vode 36.4% - sadržaj pepela.84% Također drugi ispitivanje je utvrđen veći sadržaj K i Ca, te prisutnost P, S, Cl, Mn, Fe, Cu, i Zn. Bitno što se vidi iz ispitivanja je da se okvirno za dva jeseca sadržaj vlage sanjio sa 4.6% na 36.4%, te da se štetni sastojci od sredstava za zaštitu vinove loze (fungicida, insekticida i sl.) ne pojavljuju u veći količinaa. Donja ogrjevna vrijednost se dobije kad se od gornje oduze toplina vlage: -uzeti srednju vrijednost od gore navedenih ispitivanja Hd = Hg x r0 MJ kg Hd = =. 44 MJ kg Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 35

39 KOM OD GROŽĐA Ko od grožđa nastaje priliko prešanja grožđa i sastoji se od peteljke i opni. Berbe se rade početko devetog jeseca pa sve do kraja 0 jeseca, a sao prešanje se u većini slučaja obavlja pneuatsko prešo. Zahvaljujući pneuatskoj preši ožeo sa sigurnošću reći kako udio vlage nije veći od 55%, pogotovo par dana nakon što se ko prosuši. Kako se ko sastavo ne razlikuje bitno od grana vinove loze ožeo reći da u je gornja ogrjevna vrijednost oko: MJ Hg = kg Hd = = 9. 6 Ostalih 0% goriva dobit će se iz pilana, poljoprivrednih površina i drvne bio ase. Donja ogrijevna vrijednost se oćitava iz dijagraa na slici 0, koji je nastao kao rezultat seinarskog rada kolege Vaska Plevnika na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Za udio vlage od 35% očitava se: MJ kg MJ Hd =. kg Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 36

40 Slika 0: Dijagra ovisnosti ogrijevne vrijednosti o udjelu vlage Ogrjevna vrijednost drveta u ovisnosti o udjelu vlage Ogrjevna vrijednost (kj/kg) y = -09,34x Udio vlage (%) OGRIJEVNA VRIJEDNOST Ogrijevna vrijednost ješavine gore navedenih goriva iznosi: Hd = 0.4 Hdroz Hdko + 0. Hd MJ Hd = = kg ost MJ kg Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 37

41 PRORAČUN KOLIČINE GORIVA Na području grada Kutjeva u radijusu od 5 k nalazi se preko.300 ha vinograda. U prosjeku ako se uze razak izeđu redova.5, te razak izeđu čokota u redu oko, dobije se po hektaru drveta vinove loze (čokota). Čokot se oblikuje u vrijee rezidbe po broju lucnjeva. Lucanj je rodna grana vinove loze. Čokot sa dva lucnja približno daje oko. kg vinove loze i zastupljen je u 80% vinograda, a čokot sa jedni lucnje daje oko 0.5 kg vinove loze. Može se reći da će se dobiti oko kg vinove loze po čokotu. Površina =.300 ha Broj čokota =.300 x = koada 6 cok = 9. 0 = 900t Po čokotu se dobije oko.5 kg grožđa, za visoko kvalitetna vina iz kojega dobijeo oko lit ošta, što znači da se asa koa kreće oko 0.4 kg po čokotu. Kod uzgoja loze za kvalitetna vina i za stolno grožđe, a takve je površine oko 80% dobije se oko 3 kg grožđa, što daje oko 0.8 kg koa. Može se reći da će se dobiti oko 0.7 kg koa po čokotu. 6 ko = = 664t Ukupna asa je jednaka: u = cok + ko = = 584t Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 38

42 .. Potrebe za energijo Kao što so već naveli sustav kogeneracijie se isplati onda kada uz električnu energiju iao potrebu i za toplinsko energijo. Da bi ogli odrediti koliko na toplinske energije iz kogeneracijskog postrojenja treba prvo orao odrediti toplinske gubitke građevina, njihovu potrošnju sanitarne tople vode, te toplinske dobitke građevina.... Toplinski gubici građevina Da bi odredili gubitke potrebno je napraviti odel po kojeu će se vidjeti koliko W/ 3 je u prosjeku potrebno za pojedini prostor. Model je rađen prea etodi proračuna toplinskih gubitaka iz nore EN83 []. Izračunato je toplinsko opterećenje za prostoriju površine od 00, visine.7, tri vanjska zida, pod prea tlu te ravni krov. Svi vanjski zidovi iaju skoro po cijeloj dužini prozore visine,, te na jednoe zidu jedna vanjska vrata. Koeficijenti prolaza topline uzeti su tako da odgovaraju najveći dopušteni vrijednostia za pojedine vrste površina. W = 0.5 K - koeficijent prolaza topline vanjskoga zida W =.8 K - koeficijent prolaza topline prozora W = 0.35 K - koeficijent prolaza topline ravnog krova W = 0.5 K - koeficijent prolaza topline poda W = 3 K - koeficijent prolaza topline vanjskih vrata U U U U U Proračun je izrađen na način da se površina i visina prostorije i prozora ijenjala, tako da odgovaraju realno stanju objekata koje treba zagrijavati. Također je izvršen proračun za različite unutarnje teperature prostora. Tablični proračunski podaci nalaze se u Tablicaa -7 na sljedeći stranicaa. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 39

43 Tablica : Toplinski gubici za prostoriju 00 i 0 C Projekt: Diploski Toplinski gubici Datu: 6/05/008 Etaža: Prizelje Stan: Prostorija: 00 i 0 C Duljina () 0 Thint, i( C) 0 e,i 0,05 Širina () 0 NVT ( C) -0 Korekcijski faktor - fh,i Površina () 00 T () 0 fv Visina (),7 Gw Vex (3/h) Voluen (3) 540,0 fg Vsu (3/h) Oplošje () 56,0 n in Vsu,i (3/h) Visina iznad tla () 0 Broj otvora frh (W/) OZ Stijena prea SS Br Duž. V/Š A O A' P B' Z U Ueq T ek/el Bu fij fg PSI H PhiT () () () () () () ( C) W/K (W) V okolišu S,0,0, P okolišu S 8,0, 9,6 0, Z okolišu S 0,0 3,0 30,0 8 0, P okolišu I 5,0, 8,0 8, Z okolišu I 0,0 3,0 60, ,5 840 P okolišu Z 5,0, 8,0 8, Z okolišu Z 0,0 3,0 60, ,5 840 K okolišu hor. 0,0 0,0 00,0 00 0, PP prea tlu hor. 0,0 0,0 00, ,0 0,0 0,5 0,35 0 0, V toplinski ostovi 6,0 0, 9 P toplinski ostovi 94,0 0, 45 Izlazni podaci Phiv,inf (W) 3097 PhiT (W) 9866 Phi (W) 7895 Phiv,in (W) 369 PhiV (W) 369 Phi/A (W/) 89 PhiV,ech (W) 0 Phirh (W) 4400 Phi/V (W/3) 33 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 40

44 Tablica : Toplinski gubici za prostoriju 600 i 0 C Etaža: Prizelje Stan: Prostorija: 600 i 0 C Duljina () 30 Thint, i( C) 0 e,i 0,05 Širina () 0 NVT ( C) -0 Korekcijski faktor - fh,i Površina () 600 T () 0 fv Visina () 3 Gw Vex (3/h) Voluen (3) 800 fg Vsu (3/h) Oplošje () 500 n in Vsu,i (3/h) Visina iznad tla () 0 Broj otvora frh (W/) OZ Stijena prea SS Br Duž. V/Š A O A' P B' Z U Ueq T ek/el Bu fij fg PSI H PhiT () () () () () () ( C) W/K (W) V okolišu S 4,0 3,0, P okolišu S 4,0,0 4,0 4, Z okolišu S 0,0 3,3 66, , P okolišu I 5,0,0 5,0 5, Z okolišu I 30,0 3,3 99, , P okolišu Z 5,0,0 5,0 5, Z okolišu Z 30,0 3,3 99, , K okolišu hor. 30,0 0,0 600, , PP prea tlu hor. 30,0 0,0 600, ,0 5,0 0,0 0,5 0,35 0 0, V toplinski ostovi 6,0 0, 76,8 P toplinski ostovi 50,0 0, 8 70 Izlazni podaci Phiv,inf (W) 03 PhiT (W) 050 Phi (W) 47345,8 Phiv,in (W) 096 PhiV (W) 096 Phi/A (W/) 78,9097 PhiV,ech (W) 0 Phirh (W) 300 Phi/V (W/3) 6,3 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 4

45 Tablica 3: Toplinski gubici za prostoriju 600 i C Etaža: Prizelje Stan: Prostorija: 600 i C Duljina () 30 Thint, i( C) e,i 0,05 Širina () 0 NVT ( C) -0 Korekcijski faktor - fh,i Površina () 600 T () 0 fv Visina () 3 Gw Vex (3/h) Voluen (3) 800 fg Vsu (3/h) Oplošje () 500 n in Vsu,i (3/h) Visina iznad tla () 0 Broj otvora frh (W/) OZ Stijena prea SS Br Duž. V/Š A O A' P B' Z U Ueq T ek/el Bu fij fg PSI H PhiT () () () () () () ( C) W/K (W) V okolišu S 4,0 3,0, P okolišu S 4,0,0 4,0 4, ,4 Z okolišu S 0,0 3,3 66, , P okolišu I 5,0,0 5,0 5, Z okolišu I 30,0 3,3 99, , P okolišu Z 5,0,0 5,0 5, Z okolišu Z 30,0 3,3 99, , K okolišu hor. 30,0 0,0 600, , PP prea tlu hor. 30,0 0,0 600, ,0 5,0 0,0 0,5 0,35 0 0, V toplinski ostovi 6,0 0, 6,44 P toplinski ostovi 50,0 0, Izlazni podaci Phiv,inf (W) 858 PhiT (W) 583 Phi (W) 38689,6 Phiv,in (W) 9677 PhiV (W) 9677 Phi/A (W/) 64,487 PhiV,ech (W) 0 Phirh (W) 300 Phi/V (W/3),5 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 4

46 Tablica 4: Toplinski gubici za prostoriju 500 i 0 C Etaža: Prizelje Stan: Prostorija: 500 kvadrata i 0 stupnjeva Duljina () 50 Thint, i( C) 0 e,i 0,05 Širina () 30 NVT ( C) -0 Korekcijski faktor - fh,i Površina () 500 T () 0 fv Visina () 4 Gw Vex (3/h) Voluen (3) 6000 fg Vsu (3/h) Oplošje () 3640 n in Vsu,i (3/h) Visina iznad tla () 0 Broj otvora frh (W/) OZ Stijena prea SS Br Duž. V/Š A O A' P B' Z U Ueq T ek/el Bu fij fg PSI H PhiT () () () () () () ( C) W/K (W) V okolišu S 4,0 4,0 6, P okolišu S 0,0,0 0,0 0, Z okolišu S 30,0 4,3 9, , P okolišu I 40,0,0 40,0 40, Z okolišu I 50,0 4,3 5, , P okolišu Z 40,0,0 40,0 40, Z okolišu Z 50,0 4,3 5, , K okolišu hor. 50,0 30,0 500, , PP prea tlu hor. 50,0 30,0 500, ,0 3, 0,0 0,5 0,3 0 0, V toplinski ostovi 6,0 0, 76,8 P toplinski ostovi 50,0 0, Izlazni podaci Phiv,inf (W) PhiT (W) 4678 Phi (W) 00 Phiv,in (W) 4030 PhiV (W) 4030 Phi/A (W/) 80,0679 PhiV,ech (W) 0 Phirh (W) Phi/V (W/3) 0,0 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 43

47 Tablica 5: Toplinski gubici za prostoriju 500 i 5 C Etaža: Prizelje Stan: Prostorija: 500 i 5 C Duljina () 50 Thint, i( C) 5 e,i 0,05 Širina () 30 NVT ( C) -0 Korekcijski faktor - fh,i Površina () 500 T () 0 fv Visina () 4 Gw Vex (3/h) Voluen (3) 6000 fg Vsu (3/h) Oplošje () 3640 n in Vsu,i (3/h) Visina iznad tla () 0 Broj otvora frh (W/) OZ Stijena prea SS Br Duž. V/Š A O A' P B' Z U Ueq T ek/el Bu fij fg PSI H PhiT () () () () () () ( C) W/K (W) V okolišu S 4,0 4,0 6, P okolišu S 0,0,0 0,0 0, Z okolišu S 30,0 4,3 9, , ,5 P okolišu I 40,0,0 40,0 40, Z okolišu I 50,0 4,3 5, , ,5 P okolišu Z 40,0,0 40,0 40, Z okolišu Z 50,0 4,3 5, , ,5 K okolišu hor. 50,0 30,0 500, , PP prea tlu hor. 50,0 30,0 500, ,0 3, 0,0 0,5 0,3 0 0, ,5 V toplinski ostovi 6,0 0, 67, P toplinski ostovi 50,0 0, Izlazni podaci Phiv,inf (W) 3006 PhiT (W) Phi (W) Phiv,in (W) 3580 PhiV (W) 3580 Phi/A (W/) 7,78 PhiV,ech (W) 0 Phirh (W) Phi/V (W/3) 7,8 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 44

48 Tablica 6: Toplinski gubici za prostoriju 3500 i 4 C Voluen (3) 0500 fg Vsu (3/h) Oplošje () 770 n in Vsu,i (3/h) Visina iznad tla () 0 Broj otvora frh (W/) OZ Stijena prea SS Br Duž. V/Š A O A' P B' Z U Ueq T ek/el Bu fij fg PSI H PhiT () () () () () () ( C) W/K (W) V okolišu S 4,0 3,0, P okolišu S 40,0,0 40,0 40, Z okolišu S 50,0 3,3 65, , P okolišu I 60,0,0 60,0 60, Z okolišu I 70,0 3,3 3, , P okolišu Z 60,0,0 60,0 60, Z okolišu Z 70,0 3,3 3, , K okolišu hor. 70,0 50,0 3500, , PP prea tlu hor. 70,0 50,0 3500, ,0 36,8 0,0 0,5 0,3 0 0, V toplinski ostovi,0 0, 63,36 P toplinski ostovi 400,0 0, 48 Izlazni podaci Phiv,inf (W) 663 PhiT (W) 0656 Phi (W) 567 Phiv,in (W) 7766 PhiV (W) 7766 Phi/A (W/) 73,07 PhiV,ech (W) 0 Phirh (W) Phi/V (W/3) 4,4 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 45

49 Tablica 7: Toplinski gubici za prostoriju 3500 i 5 C Etaža: Prizelje Stan: Prostorija: 3500 i 5 C Duljina () 70 Thint, i( C) 5 e,i 0,05 Širina () 50 NVT ( C) -0 Korekcijski faktor - fh,i Površina () 3500 T () 0 fv Visina () 3 Gw Vex (3/h) Voluen (3) 0500 fg Vsu (3/h) Oplošje () 770 n in Vsu,i (3/h) Visina iznad tla () 0 Broj otvora frh (W/) OZ Stijena prea SS Br Duž. V/Š A O A' P B' Z U Ueq T ek/el Bu fij fg PSI H PhiT () () () () () () ( C) W/K (W) V okolišu S 4,0 3,0, P okolišu S 40,0,0 40,0 40, Z okolišu S 50,0 3,3 65, ,5 57 4,5 P okolišu I 60,0,0 60,0 60, Z okolišu I 70,0 3,3 3, , ,5 P okolišu Z 60,0,0 60,0 60, Z okolišu Z 70,0 3,3 3, , ,5 K okolišu hor. 70,0 50,0 3500, , PP prea tlu hor. 70,0 50,0 3500, ,0 53,8 0,0 0,5 0,3 0-0, ,5 V toplinski ostovi,0 0, 36 P toplinski ostovi 400,0 0, Izlazni podaci Phiv,inf (W) 3763 PhiT (W) Phi (W) 5936 Phiv,in (W) 4400 PhiV (W) 4400 Phi/A (W/) 45,4674 PhiV,ech (W) 0 Phirh (W) Phi/V (W/3) 5, Izradio: Vladiir Tepeš Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 46

50 Iz gore navedenih podataka procjeno se određuju podatci: - za prostor 00 i 0 C potrebno je 35W/ 3 topline - za prostor 00 i 0 C potrebno je 35W/ 3 topline - za prostor 300 i 0 C potrebno je 35W/ 3 topline - za prostor 500 i 0 C potrebno je 5W/ 3 topline - za prostor 590 i C potrebno je 0W/ 3 topline - za prostor 400 i 5 C potrebno je 0W/ 3 topline - za prostor 500 i 8 C potrebno je 0W/ 3 topline - za prostor 000 i 5 C potrebno je 5W/ 3 topline - za prostor 3700 i 4 C potrebno je 5W/ 3 topline - za prostor 3700 i 5 C potrebno je 5W/ 3 topline Toplinski gubici se dobiju iz sljedeće jednadžbe: V q Φ GR = [ kw ] - toplinski gubitci [ ] V = A h - voluen prostora [ ] A - površina prostora h - visina prostora [ ] W q G 3 - specifični toplinski gubitak Također treba uzeti u obzir i gubitke topline uslijed prisilne ventilacije, koji se računaju prea izrazu: n V ρ c p ϑ Φ GR, V = [ kw ] - ventilacijski toplinski gubitci [ ] V = A h - voluen prostora [ ] A - površina prostora h - visina prostora [ ] [ h ] n - broj izjena zraka u jednoe satu kg ρ 3 - gustoća zraka kj c p kgk - specifični toplinski kapacitet zraka ϑ = ϑ ϑ Φ ϑ ϑ C - teperaturna razlika p e ( p e )[ ] ϑ p [ C] - projektna unutarnja teperatura prostora ϑ [ ] - projektna vanjska teperatura prostora C e Φ = faktor povrata topline na rekuperatoru Tablični proračunski podaci nalaze se u Tablicaa 8-9 na sljedeći stranicaa. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 47

51 Tablica 8: Toplinski gubici za trenutno izgrađene građevine Lokacija Površina Visina Voluen 3 Tep. o C Toplina kw Koentar Proizvodnja plastične stolarije: 600 bez odsisa -radionica: x0=84kW -uprava: x35=9kW KTC opskrbni centar: 000 -trgovina x0=0kW 3x6000x0,336x5=90kW odsis 90kW -restoran x5=40kW 5x600x0,336x6=43kW odsis 43kW Klaonica i prerada esa: 690 -radionica: x0=35.4kW 5x770x0,336x8=4kW odsis 4kW -uprava: x35=9.5kW Poslovna građevia: 600 -uredi x35=9.5kW -ugostiteljstvo x35=9.5kW 5x840x0,336x6=3kW odsis 3kW Proizvodnja loznih cijepova: 3800 grijanje: -radionica: x5=78kW prosinac, (5) (00x5=67kW) sječanj, -uprava: 00, x35=9.5kW veljača UKUPNO: 000kW Tablica 9: Toplinski gubici za građevine u izgradnji Lokacija Površina Visina Voluen 3 Tep. o C Toplina kw Koentar KTC opskrbni centar: - hladnjača voća i povrća x5=0kW 3x8000x0,34x0=8kW Skladište vina x0=6kW UKUPNO: 48kW odsis 8kW Predviđene potrebe za budući razvoj unutar 5 godina iznosi: Φ =600kW Ukupni toplinski gubici iznose: ΦGR = kW = 3MW Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 48

52 ... Toplinsko opterećenje građevina Da bi odredili dobitke potrebno je napraviti odel po kojeu će se vidjeti koliko W/ 3 je u prosjeku potrebno za pojedini prostor. Model je rađen prea etodi proračuna toplinskog opterećenja iz nore VDI078. [3] Izračunato je toplinsko opterećenje za prostoriju površine od 00, visine.7, tri vanjska zida, pod prea tlu te ravni krov. Svi vanjski zidovi iaju skoro po cijeloj dužini prozore visine,, te na jednoe zidu jedna vanjska vrata. Koeficijenti prolaza topline uzeti su tako da odgovaraju najveći dopušteni vrijednostia za pojedine vrste površina. W U = 0.5 K - koeficijent prolaza topline vanjskoga zida W U =.8 K - koeficijent prolaza topline prozora W U = 0.35 K - koeficijent prolaza topline ravnog krova W U = 0.5 K - koeficijent prolaza topline poda W U = 3 K - koeficijent prolaza topline vanjskih vrata b = faktor propusnosti ostakljene plohe pr Proračun je izrađen na način da se površina i visina prostorije i prozora ijenjala, tako da odgovaraju realno stanju objekata koje treba hladiti. Također je izvršen proračun za različite unutarnje teperature prostora. Tablični proračunski podaci nalaze se u Tablicaa 0-6 na sljedeći stranicaa. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 49

53 Tablica 0: Toplinsko opterećenje za prostoriju 00 i 5 C Projekt: Diploski Etaža: Prizelje Prostorija:00 i 5 C Orijentacija: a()= 0 Ap= 00,00 Qo= 5 ΣP/η= 5000 pre= 0 kp*ap= 83 Ap.st= 0 Ap.st= 36 b()= 0 V= 540,00 Pras= 900 µos= 0,9 cpre= 0 Ap,os= 0 Iras.ax= 94 Iras.ax= 94 h()=,7 O= 56,00 µor= ku*au= 54 kv*av= 70 Iuk.ax= 58 bpr= 0,5 bpr= 0,5 kv*av= 5 Ap,os= 36 Iuk.ax= 94 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 8,3 7,6 6,9 6,3 6, 7,5 0,,8 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 96,6 Q= 80,5 Q= 80,5 Q= 64,4 Q= 64,4 Q= 34,5 Q= 34,5 Q= 86,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 4,0 Q= 95,0 Q= 95,0 Q= 76,0 Q= 76,0 Q= 8,5 Q= 8,5 Q= 7,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,69 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 43,0 Q= 0,5 Q= 0,5 Q= 6,0 Q= 6,0 Q= 93, Q=,5 Q= 3037,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 540,0 Q= 540,0 Q= 540,0 Q= 540,0 Q= 540,0 Q= 540,0 Q= 540,0 Q= 540,0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ostalo (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 dtekv= 8,3 dtekv= 7,9 dtekv= 7,4 dtekv= 6,9 dtekv= 6,3 dtekv= 5,8 dtekv= 5, dtekv= 4,7 Q= -63,0 Q= -40,0 Q= -4,0 Q= -30,0 Q= -350,0 Q= -94,0 Q= -54,0 Q= 0,0 Vanj. zid (W) dtekv=,8 dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv= 0,8 Q= -36,4 Q= -37,3 Q= -43,3 Q= -469, Q= -494,7 Q= -443,7 Q= -36,4 Q= -98,9 Proz. konv. (W) Q= -556, Q= -64, Q= -67,3 Q= -7, Q= -730,4 Q= -6,5 Q= -406,7 Q= -8,6 sv= 0,3 sv= 0, sv= 0, sv= 0,09 sv= 0,09 sv= 0, sv= 0, sv= 0, Q= 343, Q= 90,4 Q= 64,0 Q= 37,6 Q= 37,6 Q= 64,0 Q= 90,4 Q= 36,8 Proz. zrač. (W) sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 sv= 0,43 sv= 0,55 sv= 0,56 sv= 0,58 Q= 37, Q= 3,5 Q= 87,6 Q= 53,8 Q= 77,6 Q= 930,6 Q= 947,5 Q= 98,4 Infiltracija (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ukupno (W) Q= 763,5 Q= 403,4 Q= 50,0 Q= -58,5 Q= 3,5 Q= 530,6 Q= 075,3 Q= 6069, Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 5,6 7,7 9, 30,6 3,6 3,4 3,9 34 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 897 Q= 93,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Q= 7,5 Q= 49,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 74 Q= 769,5 Q= 788,5 Q= 807,5 Q= 4,5 Q= 3,5 Q= 788,5 Q= 807,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 359 Q= 380,5 Q= 336,5 Q= 344,5 Q= 607,5 Q= 56,5 Q= 336,5 Q= 344,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 4, dtekv= 3,9 dtekv= 3,6 dtekv= 3,5 dtekv= 3,5 dtekv= 3,7 dtekv= 4 dtekv= 4,4 Q= 6 Q= 87 Q= 37 Q= 46 Q= 53 Q= 60 Q= 658 Q= 763 Vanj. zid (W) dtekv= 0,6 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,6 dtekv= 0,8 dtekv= dtekv=,4 Q= -66,3 Q= 30,6 Q= 07, Q= 78,5 Q= 39,7 Q= 90,7 Q= 36,4 Q= 40,9 Proz. konv. (W) Q= 49,8 Q= 4, Q= 348,6 Q= 464,8 Q= 547,8 Q= 64, Q= 655,7 Q= 747 sv= 0,3 sv= 0,5 sv= 0,6 sv= 0,7 sv= 0,4 sv= 0,38 sv= 0,53 sv= 0,6 Q= 343, Q= 396 Q= 4,4 Q= 448,8 Q= 633,6 Q= 003, Q= 399, Q= 636,8 Proz. zrač. (W) sv= 0,65 sv= 0,7 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,77 Q= 099,8 Q= 0,3 Q= 353,6 Q= 387,44 Q= 387,44 Q= 387,44 Q= 353,6 Q= 30,84 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 694,5 Q= 7660,5 Q= 847, Q= 8709,04 Q= 4803,04 Q= 537,04 Q= 0037,4 Q= 060,04 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 3,4 3,5 30 7,5 4,9 3, 0,9 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 4 n= 4 n= 4 Osobe (W) Q= 000,5 Q= 84 Q= 38 Q= 38 Q= 5 Q= 44,9 Q= 8,8 Q=,7 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Rasvjeta (W) Q= 86,5 Q= 5 Q= 4 Q= 4 Q= 90 Q= 7 Q= 5 Q= 33 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 353,5 Q= 648 Q= 486 Q= 486 Q= 405 Q= 364,5 Q= 34 Q= 83,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 Q= 540 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 5, dtekv= 6 dtekv= 6,9 dtekv= 7,8 dtekv= 8,3 dtekv= 8,8 dtekv= 8,8 dtekv= 8,7 Q= 700 Q= 700 Q= 658 Q= 546 Q= 399 Q= 35 Q= 3 Q= 47 Vanj. zid (W) dtekv=,7 dtekv= dtekv=,3 dtekv=,6 dtekv=,8 dtekv= 3 dtekv= 3 dtekv= 3 Q= 336,6 Q= 306 Q= 44,8 Q= 3,6 Q= 0, Q= -66,3 Q= -7,5 Q= -83,6 Proz. konv. (W) Q= 64, Q= 539,5 Q= 45 Q= 07,5 Q= -8,3 Q= -49,4 Q= -49 Q= -340,3 sv= 0,64 sv= 0,57 sv= 0,4 sv= 0,7 sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 Q= 689,6 Q= 504,8 Q= 08,4 Q= 7,8 Q= 580,8 Q= 50,6 Q= 448,8 Q= 396 Proz. zrač. (W) sv= 0,78 sv= 0,79 sv= 0,73 sv= 0,43 sv= 0,36 sv= 0,3 sv= 0,8 sv= 0,4 Q= 39,76 Q= 336,68 Q= 35,6 Q= 77,56 Q= 609, Q= 54,44 Q= 473,76 Q= 406,08 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 0550,66 Q= 590,98 Q= 493,36 Q= 3604,46 Q= 840,8 Q= 36,74 Q= 9,86 Q= 494,38 Dnevni aksiu za Srpanj iznosi: 060,04 W u: 6 h 6 4 Q/V= 9,7 W/ Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 50

54 Tablica : Toplinsko opterećenje za prostoriju 600 i 5 C Projekt: Diploski Etaža: Prizelje Prostorija:600 i 5 C Orijentacija: a()= 0 Ap= 600,00 Qo= 5 ΣP/η= 0000 pre= 0 kp*ap= 5 Ap.st= 50 Ap.st= b()= 30 V= 800,00 Pras= 5700 µos= 0,9 cpre= 0 Ap,os= 50 Iras.ax= 94 Iras.ax= 94 h()= 3 O= 500,00 µor= ku*au= 0 kv*av= 0 Iuk.ax= 58 bpr= 0,5 bpr= 0,5 kv*av= 95 Ap,os= Iuk.ax= 94 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 8,3 7,6 6,9 6,3 6, 7,5 0,,8 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 96,6 Q= 80,5 Q= 80,5 Q= 64,4 Q= 64,4 Q= 34,5 Q= 34,5 Q= 86,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 34,0 Q= 85,0 Q= 85,0 Q= 8,0 Q= 8,0 Q= 85,5 Q= 85,5 Q= 37,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,69 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 486,0 Q= 405,0 Q= 405,0 Q= 34,0 Q= 34,0 Q= 86,3 Q= 43,0 Q= 6075,0 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 00,0 Q= 00,0 Q= 00,0 Q= 00,0 Q= 00,0 Q= 00,0 Q= 00,0 Q= 00,0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ostalo (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 dtekv= 8,3 dtekv= 7,9 dtekv= 7,4 dtekv= 6,9 dtekv= 6,3 dtekv= 5,8 dtekv= 5, dtekv= 4,7 Q= -89,0 Q= -40,0 Q= -67,0 Q= -903,0 Q= -050,0 Q= -88,0 Q= -46,0 Q= 0,0 Vanj. zid (W) dtekv=,8 dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv= 0,8 Q= -608,0 Q= -693,5 Q= -788,5 Q= -874,0 Q= -9,5 Q= -86,5 Q= -608,0 Q= -370,5 Proz. konv. (W) Q= -770,5 Q= -85,0 Q= -93,5 Q= -000,5 Q= -0,0 Q= -86,5 Q= -563,5 Q= -53,0 sv= 0,3 sv= 0, sv= 0, sv= 0,09 sv= 0,09 sv= 0, sv= 0, sv= 0, Q= 76,0 Q= 45,0 Q= 30,0 Q= 88,0 Q= 88,0 Q= 30,0 Q= 45,0 Q= 584,0 Proz. zrač. (W) sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 sv= 0,43 sv= 0,55 sv= 0,56 sv= 0,58 Q= 4, Q= 07, Q= 95,9 Q= 84,6 Q= 4,5 Q= 30, Q= 35,8 Q= 37, Infiltracija (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ukupno (W) Q= 397, Q= 565, Q= 994,4 Q= 3,5 Q= 63,4 Q= 565,5 Q= 697,3 Q= 56,6 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 5,6 7,7 9, 30,6 3,6 3,4 3,9 34 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 897 Q= 93,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Q= 7,5 Q= 49,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 3 Q= 308,5 Q= 365,5 Q= 4,5 Q= 47,5 Q= 370,5 Q= 365,5 Q= 4,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 638 Q= 656 Q= 673 Q= 6885 Q= 5 Q= 053 Q= 673 Q= 6885 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 4, dtekv= 3,9 dtekv= 3,6 dtekv= 3,5 dtekv= 3,5 dtekv= 3,7 dtekv= 4 dtekv= 4,4 Q= 483 Q= 86 Q= 3 Q= 386 Q= 596 Q= 806 Q= 974 Q= 89 Vanj. zid (W) dtekv= 0,6 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,6 dtekv= 0,8 dtekv= dtekv=,4 Q= -3,5 Q= 57 Q= 99,5 Q= 33,5 Q= 446,5 Q= 54,5 Q= 608 Q= 750,5 Proz. konv. (W) Q= 69 Q= 30,5 Q= 483 Q= 644 Q= 759 Q= 85 Q= 908,5 Q= 035 sv= 0,3 sv= 0,5 sv= 0,6 sv= 0,7 sv= 0,4 sv= 0,38 sv= 0,53 sv= 0,6 Q= 76 Q= 980 Q= Q= 44 Q= 368 Q= 506 Q= 6996 Q= 884 Proz. zrač. (W) sv= 0,65 sv= 0,7 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,77 Q= 366,6 Q= 400,44 Q= 45, Q= 46,48 Q= 46,48 Q= 46,48 Q= 45, Q= 434,8 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 349, Q= 4609,94 Q= 560,7 Q= 6553,98 Q= 9446,98 Q= 449,98 Q= 80,7 Q= 477,78 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 3,4 3,5 30 7,5 4,9 3, 0,9 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 4 n= 4 n= 4 Osobe (W) Q= 000,5 Q= 84 Q= 38 Q= 38 Q= 5 Q= 44,9 Q= 8,8 Q=,7 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Rasvjeta (W) Q= 479,5 Q= 456 Q= 34 Q= 34 Q= 570 Q= 53 Q= 456 Q= 399 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 7047 Q= 96 Q= 97 Q= 97 Q= 80 Q= 79 Q= 648 Q= 567 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 Q= 00 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 5, dtekv= 6 dtekv= 6,9 dtekv= 7,8 dtekv= 8,3 dtekv= 8,8 dtekv= 8,8 dtekv= 8,7 Q= 00 Q= 00 Q= 974 Q= 638 Q= 97 Q= 945 Q= 693 Q= 44 Vanj. zid (W) dtekv=,7 dtekv= dtekv=,3 dtekv=,6 dtekv=,8 dtekv= 3 dtekv= 3 dtekv= 3 Q= 67 Q= 570 Q= 456 Q= 47 Q= 9 Q= -3,5 Q= -37,5 Q= -34 Proz. konv. (W) Q= 85 Q= 747,5 Q= 575 Q= 87,5 Q= -,5 Q= -07 Q= -345 Q= -47,5 sv= 0,64 sv= 0,57 sv= 0,4 sv= 0,7 sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 Q= 8448 Q= 754 Q= 54 Q= 3564 Q= 904 Q= 508 Q= 44 Q= 980 Proz. zrač. (W) sv= 0,78 sv= 0,79 sv= 0,73 sv= 0,43 sv= 0,36 sv= 0,3 sv= 0,8 sv= 0,4 Q= 439,9 Q= 445,56 Q= 4,7 Q= 4,5 Q= 03,04 Q= 80,48 Q= 57,9 Q= 35,36 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 49,9 Q= 453,06 Q= 480,7 Q= 863,0 Q= 7006,54 Q= 5889,88 Q= 4945, Q= 40,56 Dnevni aksiu za Srpanj iznosi: 49,9 W u: 7 h 7 7 Q/V= 3,4 W/ Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 5

55 Tablica : Toplinsko opterećenje za prostoriju 600 i C Projekt: Diploski Etaža: Prizelje Prostorija:600 i C Orijentacija: a()= 0 Ap= 600,00 Qo= 5 ΣP/η= 0000 pre= 0 kp*ap= 5 Ap.st= 50 Ap.st= b()= 30 V= 800,00 Pras= 5700 µos= 0,9 cpre= 0 Ap,os= 50 Iras.ax= 94 Iras.ax= 94 h()= 3 O= 500,00 µor= ku*au= 0 kv*av= 0 Iuk.ax= 58 bpr= 0,5 bpr= 0,5 kv*av= 95 Ap,os= Iuk.ax= 94 Sati (h) Unut. tep. Vanj. tep. 8,3 7,6 6,9 6,3 6, 7,5 0,,8 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 96,6 Q= 80,5 Q= 80,5 Q= 64,4 Q= 64,4 Q= 34,5 Q= 34,5 Q= 86,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 34,0 Q= 85,0 Q= 85,0 Q= 8,0 Q= 8,0 Q= 85,5 Q= 85,5 Q= 37,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,69 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 486,0 Q= 405,0 Q= 405,0 Q= 34,0 Q= 34,0 Q= 86,3 Q= 43,0 Q= 6075,0 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 760,0 Q= 760,0 Q= 760,0 Q= 760,0 Q= 760,0 Q= 760,0 Q= 760,0 Q= 760,0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ostalo (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 dtekv= 8,3 dtekv= 7,9 dtekv= 7,4 dtekv= 6,9 dtekv= 6,3 dtekv= 5,8 dtekv= 5, dtekv= 4,7 Q= 54,0 Q= 30,0 Q= 058,0 Q= 87,0 Q= 680,0 Q= 848,0 Q= 68,0 Q= 730,0 Vanj. zid (W) dtekv=,8 dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv= 0,8 Q= 67,0 Q= 54,5 Q= 446,5 Q= 36,0 Q= 33,5 Q= 408,5 Q= 67,0 Q= 864,5 Proz. konv. (W) Q= 74,5 Q= 644,0 Q= 563,5 Q= 494,5 Q= 483,0 Q= 63,5 Q= 93,5 Q= 4,0 sv= 0,3 sv= 0, sv= 0, sv= 0,09 sv= 0,09 sv= 0, sv= 0, sv= 0, Q= 76,0 Q= 45,0 Q= 30,0 Q= 88,0 Q= 88,0 Q= 30,0 Q= 45,0 Q= 584,0 Proz. zrač. (W) sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 sv= 0,43 sv= 0,55 sv= 0,56 sv= 0,58 Q= 4, Q= 07, Q= 95,9 Q= 84,6 Q= 4,5 Q= 30, Q= 35,8 Q= 37, Infiltracija (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ukupno (W) Q= 947, Q= 8585, Q= 804,4 Q= 733,5 Q= 783,4 Q= 7585,5 Q= 877,3 Q= 858,6 Sati (h) Unut. tep. Vanj. tep. 5,6 7,7 9, 30,6 3,6 3,4 3,9 34 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 897 Q= 93,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Q= 7,5 Q= 49,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 3 Q= 308,5 Q= 365,5 Q= 4,5 Q= 47,5 Q= 370,5 Q= 365,5 Q= 4,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 638 Q= 656 Q= 673 Q= 6885 Q= 5 Q= 053 Q= 673 Q= 6885 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 4, dtekv= 3,9 dtekv= 3,6 dtekv= 3,5 dtekv= 3,5 dtekv= 3,7 dtekv= 4 dtekv= 4,4 Q= 33 Q= 359 Q= 3843 Q= 46 Q= 436 Q= 4536 Q= 4704 Q= 509 Vanj. zid (W) dtekv= 0,6 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,6 dtekv= 0,8 dtekv= dtekv=,4 Q=,5 Q= 9 Q= 434,5 Q= 567,5 Q= 68,5 Q= 776,5 Q= 843 Q= 985,5 Proz. konv. (W) Q= 564 Q= 805,5 Q= 978 Q= 39 Q= 54 Q= 346 Q= 403,5 Q= 530 sv= 0,3 sv= 0,5 sv= 0,6 sv= 0,7 sv= 0,4 sv= 0,38 sv= 0,53 sv= 0,6 Q= 76 Q= 980 Q= Q= 44 Q= 368 Q= 506 Q= 6996 Q= 884 Proz. zrač. (W) sv= 0,65 sv= 0,7 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,77 Q= 366,6 Q= 400,44 Q= 45, Q= 46,48 Q= 46,48 Q= 46,48 Q= 45, Q= 434,8 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 069, Q= 69,94 Q= 6,7 Q= 3573,98 Q= 6466,98 Q= 8469,98 Q= 900,7 Q= 397,78 Sati (h) Unut. tep. Vanj. tep. 3,4 3,5 30 7,5 4,9 3, 0,9 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 4 n= 4 n= 4 Osobe (W) Q= 000,5 Q= 84 Q= 38 Q= 38 Q= 5 Q= 44,9 Q= 8,8 Q=,7 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Rasvjeta (W) Q= 479,5 Q= 456 Q= 34 Q= 34 Q= 570 Q= 53 Q= 456 Q= 399 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 7047 Q= 96 Q= 97 Q= 97 Q= 80 Q= 79 Q= 648 Q= 567 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 Q= 760 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 5, dtekv= 6 dtekv= 6,9 dtekv= 7,8 dtekv= 8,3 dtekv= 8,8 dtekv= 8,8 dtekv= 8,7 Q= 4830 Q= 4830 Q= 4704 Q= 4368 Q= 397 Q= 3675 Q= 343 Q= 37 Vanj. zid (W) dtekv=,7 dtekv= dtekv=,3 dtekv=,6 dtekv=,8 dtekv= 3 dtekv= 3 dtekv= 3 Q= 86 Q= 805 Q= 69 Q= 48 Q= 54 Q=,5 Q= 997,5 Q= 893 Proz. konv. (W) Q= 346 Q= 4,5 Q= 070 Q= 78,5 Q= 483,5 Q= 88 Q= 50 Q= 03,5 sv= 0,64 sv= 0,57 sv= 0,4 sv= 0,7 sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 Q= 8448 Q= 754 Q= 54 Q= 3564 Q= 904 Q= 508 Q= 44 Q= 980 Proz. zrač. (W) sv= 0,78 sv= 0,79 sv= 0,73 sv= 0,43 sv= 0,36 sv= 0,3 sv= 0,8 sv= 0,4 Q= 439,9 Q= 445,56 Q= 4,7 Q= 4,5 Q= 03,04 Q= 80,48 Q= 57,9 Q= 35,36 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 3,9 Q= 543,06 Q= 8500,7 Q= 565,0 Q= 406,54 Q= 909,88 Q= 965, Q= 04,56 Dnevni aksiu za Srpanj iznosi: 3,9 W u: 7 h 7 7 Q/V= 7,3 W/ Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 5

56 Tablica 3: Toplinsko opterećenje za prostoriju 500 i 5 C Projekt: Diploski Etaža: Prizelje Prostorija:500 i 5 C Orijentacija: a()= 30 Ap= 500,00 Qo= 5 ΣP/η= 5000 pre= 0 kp*ap= 80 Ap.st= 80 Ap.st= 0 b()= 50 V= 6000,00 Pras= 450 µos= 0,9 cpre= 0 Ap,os= 80 Iras.ax= 94 Iras.ax= 94 h()= 4 O= 3640,00 µor= ku*au= 40 kv*av= 55 Iuk.ax= 58 bpr= 0,5 bpr= 0,5 kv*av= Ap,os= 0 Iuk.ax= 94 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 8,3 7,6 6,9 6,3 6, 7,5 0,,8 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 96,6 Q= 80,5 Q= 80,5 Q= 64,4 Q= 64,4 Q= 34,5 Q= 34,5 Q= 86,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 855,0 Q= 7,5 Q= 7,5 Q= 570,0 Q= 570,0 Q= 3,8 Q= 3,8 Q= 5343,8 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,69 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 79,0 Q= 607,5 Q= 607,5 Q= 486,0 Q= 486,0 Q= 79,5 Q= 364,5 Q= 9,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 400,0 Q= 400,0 Q= 400,0 Q= 400,0 Q= 400,0 Q= 400,0 Q= 400,0 Q= 400,0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ostalo (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 dtekv= 8,3 dtekv= 7,9 dtekv= 7,4 dtekv= 6,9 dtekv= 6,3 dtekv= 5,8 dtekv= 5, dtekv= 4,7 Q= -47,5 Q= -050,0 Q= -680,0 Q= -57,5 Q= -65,0 Q= -05,0 Q= -55,0 Q= 0,0 Vanj. zid (W) dtekv=,8 dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv= 0,8 Q= -44,4 Q= -63,3 Q= -834,3 Q= -033, Q= -43,7 Q= -9,7 Q= -44,4 Q= -86,9 Proz. konv. (W) Q= -06,0 Q= -33,0 Q= -458,0 Q= -566,0 Q= -584,0 Q= -350,0 Q= -88,0 Q= -396,0 sv= 0,3 sv= 0, sv= 0, sv= 0,09 sv= 0,09 sv= 0, sv= 0, sv= 0, Q= 745,6 Q= 33, Q=,0 Q= 900,8 Q= 900,8 Q=,0 Q= 33, Q= 534,4 Proz. zrač. (W) sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 sv= 0,43 sv= 0,55 sv= 0,56 sv= 0,58 Q= 06,8 Q= 78,6 Q= 59,8 Q= 4,0 Q= 404, Q= 57,0 Q= 56,4 Q= 545, Infiltracija (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ukupno (W) Q= 3940, Q= 307,0 Q= 00,0 Q= -94,5 Q= -57,3 Q= 79,0 Q= 4,0 Q= 9540,5 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 5,6 7,7 9, 30,6 3,6 3,4 3,9 34 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 897 Q= 93,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Q= 7,5 Q= 49,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 5557,5 Q= 577,5 Q= 593,75 Q= 6056,5 Q= 068,75 Q= 96,5 Q= 593,75 Q= 6056,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 9477 Q= 984,5 Q= 0084,5 Q= 037,5 Q= 8,5 Q= 579,5 Q= 0084,5 Q= 037,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 4, dtekv= 3,9 dtekv= 3,6 dtekv= 3,5 dtekv= 3,5 dtekv= 3,7 dtekv= 4 dtekv= 4,4 Q= 07,5 Q= 5,5 Q= 78,5 Q= 3465 Q= 3990 Q= 455 Q= 4935 Q= 57,5 Vanj. zid (W) dtekv= 0,6 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,6 dtekv= 0,8 dtekv= dtekv=,4 Q= -87,3 Q= 3,6 Q= 464, Q= 773,5 Q= 038,7 Q= 59,7 Q= 44,4 Q= 745,9 Proz. konv. (W) Q= 08 Q= 486 Q= 756 Q= 008 Q= 88 Q= 33 Q= 4 Q= 60 sv= 0,3 sv= 0,5 sv= 0,6 sv= 0,7 sv= 0,4 sv= 0,38 sv= 0,53 sv= 0,6 Q= 745,6 Q= 368 Q= 3379, Q= 3590,4 Q= 5068,8 Q= 805,6 Q= 93,6 Q= 3094,4 Proz. zrač. (W) sv= 0,65 sv= 0,7 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,77 Q= 6 Q= 667,4 Q= 75 Q= 770,8 Q= 770,8 Q= 770,8 Q= 75 Q= 73,8 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 76,3 Q= 5550,75 Q= 7486,55 Q= 9368,95 Q= 750,05 Q= 0958,35 Q= 39069,75 Q= 4667,85 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 3,4 3,5 30 7,5 4,9 3, 0,9 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 4 n= 4 n= 4 Osobe (W) Q= 000,5 Q= 84 Q= 38 Q= 38 Q= 5 Q= 44,9 Q= 8,8 Q=,7 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Rasvjeta (W) Q= 698,75 Q= 40 Q= 855 Q= 855 Q= 45 Q= 8,5 Q= 40 Q= 997,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 0570,5 Q= 944 Q= 458 Q= 458 Q= 5 Q= 093,5 Q= 97 Q= 850,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 Q= 400 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 5, dtekv= 6 dtekv= 6,9 dtekv= 7,8 dtekv= 8,3 dtekv= 8,8 dtekv= 8,8 dtekv= 8,7 Q= 550 Q= 550 Q= 4935 Q= 4095 Q= 99,5 Q= 36,5 Q= 73,5 Q= 0,5 Vanj. zid (W) dtekv=,7 dtekv= dtekv=,3 dtekv=,6 dtekv=,8 dtekv= 3 dtekv= 3 dtekv= 3 Q= 458,6 Q= 36 Q= 060,8 Q= 574,6 Q= 44, Q= -87,3 Q= -55,5 Q= -795,6 Proz. konv. (W) Q= 33 Q= 70 Q= 900 Q= 450 Q= -8 Q= -34 Q= -540 Q= -738 sv= 0,64 sv= 0,57 sv= 0,4 sv= 0,7 sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 Q= 356,8 Q= 038,4 Q= 8659, Q= 570,4 Q= 4646,4 Q= 40,8 Q= 3590,4 Q= 368 Proz. zrač. (W) sv= 0,78 sv= 0,79 sv= 0,73 sv= 0,43 sv= 0,36 sv= 0,3 sv= 0,8 sv= 0,4 Q= 733, Q= 74,6 Q= 686, Q= 404, Q= 338,4 Q= 300,8 Q= 63, Q= 5,6 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 4460,35 Q= 695 Q= 09, Q= 6077, Q= 358,5 Q= 0985,7 Q= 934,4 Q= 733, Dnevni aksiu za Srpanj iznosi: 4667,85 W u: 6 h 6 4 Q/V= 7, W/ Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 53

57 Tablica 4: Toplinsko opterećenje za prostoriju 500 i 8 C Projekt: Diploski Etaža: Prizelje Prostorija:500 i 8 C Orijentacija: a()= 30 Ap= 500,00 Qo= 5 ΣP/η= 5000 pre= 0 kp*ap= 80 Ap.st= 80 Ap.st= 0 b()= 50 V= 6000,00 Pras= 450 µos= 0,9 cpre= 0 Ap,os= 80 Iras.ax= 94 Iras.ax= 94 h()= 4 O= 3640,00 µor= ku*au= 40 kv*av= 55 Iuk.ax= 58 bpr= 0,5 bpr= 0,5 kv*av= Ap,os= 0 Iuk.ax= 94 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 8,3 7,6 6,9 6,3 6, 7,5 0,,8 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 96,6 Q= 80,5 Q= 80,5 Q= 64,4 Q= 64,4 Q= 34,5 Q= 34,5 Q= 86,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 855,0 Q= 7,5 Q= 7,5 Q= 570,0 Q= 570,0 Q= 3,8 Q= 3,8 Q= 5343,8 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,69 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 79,0 Q= 607,5 Q= 607,5 Q= 486,0 Q= 486,0 Q= 79,5 Q= 364,5 Q= 9,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 4080,0 Q= 4080,0 Q= 4080,0 Q= 4080,0 Q= 4080,0 Q= 4080,0 Q= 4080,0 Q= 4080,0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ostalo (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 dtekv= 8,3 dtekv= 7,9 dtekv= 7,4 dtekv= 6,9 dtekv= 6,3 dtekv= 5,8 dtekv= 5, dtekv= 4,7 Q= 30,5 Q= 65,0 Q= 995,0 Q= 47,5 Q= 050,0 Q= 470,0 Q= 50,0 Q= 3675,0 Vanj. zid (W) dtekv=,8 dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv= 0,8 Q= 3,6 Q= -66,3 Q= -87,3 Q= -486, Q= -596,7 Q= -375,7 Q= 3,6 Q= 685, Proz. konv. (W) Q= 54,0 Q= -7,0 Q= -98,0 Q= -306,0 Q= -34,0 Q= -90,0 Q= 378,0 Q= 864,0 sv= 0,3 sv= 0, sv= 0, sv= 0,09 sv= 0,09 sv= 0, sv= 0, sv= 0, Q= 745,6 Q= 33, Q=,0 Q= 900,8 Q= 900,8 Q=,0 Q= 33, Q= 534,4 Proz. zrač. (W) sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 sv= 0,43 sv= 0,55 sv= 0,56 sv= 0,58 Q= 06,8 Q= 78,6 Q= 59,8 Q= 4,0 Q= 404, Q= 57,0 Q= 56,4 Q= 545, Infiltracija (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ukupno (W) Q= 0, Q= 0469,0 Q= 96,0 Q= 7867,5 Q= 7634,7 Q= 84,0 Q= 0573,0 Q= 770,5 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 5,6 7,7 9, 30,6 3,6 3,4 3,9 34 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 897 Q= 93,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Q= 7,5 Q= 49,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 5557,5 Q= 577,5 Q= 593,75 Q= 6056,5 Q= 068,75 Q= 96,5 Q= 593,75 Q= 6056,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 9477 Q= 984,5 Q= 0084,5 Q= 037,5 Q= 8,5 Q= 579,5 Q= 0084,5 Q= 037,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 4, dtekv= 3,9 dtekv= 3,6 dtekv= 3,5 dtekv= 3,5 dtekv= 3,7 dtekv= 4 dtekv= 4,4 Q= 488,5 Q= 587,5 Q= 6457,5 Q= 740 Q= 7665 Q= 890 Q= 860 Q= 9397,5 Vanj. zid (W) dtekv= 0,6 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,6 dtekv= 0,8 dtekv= dtekv=,4 Q= 59,7 Q= 679,6 Q= 0, Q= 30,5 Q= 585,7 Q= 806,7 Q= 96,4 Q= 39,9 Proz. konv. (W) Q= 368 Q= 746 Q= 06 Q= 68 Q= 448 Q= 59 Q= 68 Q= 880 sv= 0,3 sv= 0,5 sv= 0,6 sv= 0,7 sv= 0,4 sv= 0,38 sv= 0,53 sv= 0,6 Q= 745,6 Q= 368 Q= 3379, Q= 3590,4 Q= 5068,8 Q= 805,6 Q= 93,6 Q= 3094,4 Proz. zrač. (W) sv= 0,65 sv= 0,7 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,77 Q= 6 Q= 667,4 Q= 75 Q= 770,8 Q= 770,8 Q= 770,8 Q= 75 Q= 73,8 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 30878,3 Q= 337,75 Q= 35648,55 Q= 37530,95 Q= 568,05 Q= 90,35 Q= 473,75 Q= 5089,85 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 3,4 3,5 30 7,5 4,9 3, 0,9 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 4 n= 4 n= 4 Osobe (W) Q= 000,5 Q= 84 Q= 38 Q= 38 Q= 5 Q= 44,9 Q= 8,8 Q=,7 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Rasvjeta (W) Q= 698,75 Q= 40 Q= 855 Q= 855 Q= 45 Q= 8,5 Q= 40 Q= 997,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 0570,5 Q= 944 Q= 458 Q= 458 Q= 5 Q= 093,5 Q= 97 Q= 850,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 Q= 4080 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 5, dtekv= 6 dtekv= 6,9 dtekv= 7,8 dtekv= 8,3 dtekv= 8,8 dtekv= 8,8 dtekv= 8,7 Q= 895 Q= 895 Q= 860 Q= 7770 Q= 6667,5 Q= 6037,5 Q= 5407,5 Q= 4777,5 Vanj. zid (W) dtekv=,7 dtekv= dtekv=,3 dtekv=,6 dtekv=,8 dtekv= 3 dtekv= 3 dtekv= 3 Q= 3005,6 Q= 873 Q= 607,8 Q=,6 Q= 59, Q= 59,7 Q= 994,5 Q= 75,4 Proz. konv. (W) Q= 59 Q= 430 Q= 60 Q= 70 Q= 4 Q= 936 Q= 70 Q= 5 sv= 0,64 sv= 0,57 sv= 0,4 sv= 0,7 sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 Q= 356,8 Q= 038,4 Q= 8659, Q= 570,4 Q= 4646,4 Q= 40,8 Q= 3590,4 Q= 368 Proz. zrač. (W) sv= 0,78 sv= 0,79 sv= 0,73 sv= 0,43 sv= 0,36 sv= 0,3 sv= 0,8 sv= 0,4 Q= 733, Q= 74,6 Q= 686, Q= 404, Q= 338,4 Q= 300,8 Q= 63, Q= 5,6 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 506,35 Q= Q= 954, Q= 439, Q= 30,5 Q= 947,7 Q= 796,4 Q= 5485, Dnevni aksiu za Srpanj iznosi: 5089,85 W u: 6 h 6 4 Q/V= 8,5 W/ Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 54

58 Tablica 5: Toplinsko opterećenje za prostoriju 500 i 5 C Projekt: Diploski Etaža: Prizelje Prostorija:500 i 5 C Orijentacija: a()= 30 Ap= 500,00 Qo= 5 ΣP/η= 5000 pre= 0 kp*ap= 80 Ap.st= 80 Ap.st= 0 b()= 50 V= 6000,00 Pras= 450 µos= 0,9 cpre= 0 Ap,os= 80 Iras.ax= 94 Iras.ax= 94 h()= 4 O= 3640,00 µor= ku*au= 40 kv*av= 55 Iuk.ax= 58 bpr= 0,5 bpr= 0,5 kv*av= Ap,os= 0 Iuk.ax= 94 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 8,3 7,6 6,9 6,3 6, 7,5 0,,8 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 96,6 Q= 80,5 Q= 80,5 Q= 64,4 Q= 64,4 Q= 34,5 Q= 34,5 Q= 86,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 855,0 Q= 7,5 Q= 7,5 Q= 570,0 Q= 570,0 Q= 3,8 Q= 3,8 Q= 5343,8 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,69 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 79,0 Q= 607,5 Q= 607,5 Q= 486,0 Q= 486,0 Q= 79,5 Q= 364,5 Q= 9,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 700,0 Q= 700,0 Q= 700,0 Q= 700,0 Q= 700,0 Q= 700,0 Q= 700,0 Q= 700,0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ostalo (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 dtekv= 8,3 dtekv= 7,9 dtekv= 7,4 dtekv= 6,9 dtekv= 6,3 dtekv= 5,8 dtekv= 5, dtekv= 4,7 Q= 007,5 Q= 9450,0 Q= 880,0 Q= 84,5 Q= 7875,0 Q= 895,0 Q= 9345,0 Q= 0500,0 Vanj. zid (W) dtekv=,8 dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv= 0,8 Q= 3005,6 Q= 806,7 Q= 585,7 Q= 386,8 Q= 76,3 Q= 497,3 Q= 3005,6 Q= 3558, Proz. konv. (W) Q= 394,0 Q= 68,0 Q= 4,0 Q= 034,0 Q= 06,0 Q= 50,0 Q= 78,0 Q= 304,0 sv= 0,3 sv= 0, sv= 0, sv= 0,09 sv= 0,09 sv= 0, sv= 0, sv= 0, Q= 745,6 Q= 33, Q=,0 Q= 900,8 Q= 900,8 Q=,0 Q= 33, Q= 534,4 Proz. zrač. (W) sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 sv= 0,43 sv= 0,55 sv= 0,56 sv= 0,58 Q= 06,8 Q= 78,6 Q= 59,8 Q= 4,0 Q= 404, Q= 57,0 Q= 56,4 Q= 545, Infiltracija (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ukupno (W) Q= 760, Q= 567,0 Q= 440,0 Q= 305,5 Q= 79,7 Q= 3399,0 Q= 573,0 Q= 4860,5 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 5,6 7,7 9, 30,6 3,6 3,4 3,9 34 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 897 Q= 93,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Q= 7,5 Q= 49,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 5557,5 Q= 577,5 Q= 593,75 Q= 6056,5 Q= 068,75 Q= 96,5 Q= 593,75 Q= 6056,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 9477 Q= 984,5 Q= 0084,5 Q= 037,5 Q= 8,5 Q= 579,5 Q= 0084,5 Q= 037,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 4, dtekv= 3,9 dtekv= 3,6 dtekv= 3,5 dtekv= 3,5 dtekv= 3,7 dtekv= 4 dtekv= 4,4 Q= 707,5 Q= 65,5 Q= 38,5 Q= 3965 Q= 4490 Q= 505 Q= 5435 Q= 6,5 Vanj. zid (W) dtekv= 0,6 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,6 dtekv= 0,8 dtekv= dtekv=,4 Q= 43,7 Q= 455,6 Q= 4884, Q= 593,5 Q= 5458,7 Q= 5679,7 Q= 5834,4 Q= 665,9 Proz. konv. (W) Q= 3708 Q= 4086 Q= 4356 Q= 4608 Q= 4788 Q= 493 Q= 50 Q= 50 sv= 0,3 sv= 0,5 sv= 0,6 sv= 0,7 sv= 0,4 sv= 0,38 sv= 0,53 sv= 0,6 Q= 745,6 Q= 368 Q= 3379, Q= 3590,4 Q= 5068,8 Q= 805,6 Q= 93,6 Q= 3094,4 Proz. zrač. (W) sv= 0,65 sv= 0,7 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,77 Q= 6 Q= 667,4 Q= 75 Q= 770,8 Q= 770,8 Q= 770,8 Q= 75 Q= 73,8 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 46036,3 Q= 48870,75 Q= 50806,55 Q= 5688,95 Q= 40840,05 Q= 4478,35 Q= 6389,75 Q= 65987,85 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 3,4 3,5 30 7,5 4,9 3, 0,9 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 4 n= 4 n= 4 Osobe (W) Q= 000,5 Q= 84 Q= 38 Q= 38 Q= 5 Q= 44,9 Q= 8,8 Q=,7 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Rasvjeta (W) Q= 698,75 Q= 40 Q= 855 Q= 855 Q= 45 Q= 8,5 Q= 40 Q= 997,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 0570,5 Q= 944 Q= 458 Q= 458 Q= 5 Q= 093,5 Q= 97 Q= 850,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 Q= 700 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 5, dtekv= 6 dtekv= 6,9 dtekv= 7,8 dtekv= 8,3 dtekv= 8,8 dtekv= 8,8 dtekv= 8,7 Q= 5750 Q= 5750 Q= 5435 Q= 4595 Q= 349,5 Q= 86,5 Q= 3,5 Q= 60,5 Vanj. zid (W) dtekv=,7 dtekv= dtekv=,3 dtekv=,6 dtekv=,8 dtekv= 3 dtekv= 3 dtekv= 3 Q= 5878,6 Q= 5746 Q= 5480,8 Q= 4994,6 Q= 4464, Q= 43,7 Q= 3867,5 Q= 364,4 Proz. konv. (W) Q= 493 Q= 4770 Q= 4500 Q= 4050 Q= 358 Q= 376 Q= 3060 Q= 86 sv= 0,64 sv= 0,57 sv= 0,4 sv= 0,7 sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 Q= 356,8 Q= 038,4 Q= 8659, Q= 570,4 Q= 4646,4 Q= 40,8 Q= 3590,4 Q= 368 Proz. zrač. (W) sv= 0,78 sv= 0,79 sv= 0,73 sv= 0,43 sv= 0,36 sv= 0,3 sv= 0,8 sv= 0,4 Q= 733, Q= 74,6 Q= 686, Q= 404, Q= 338,4 Q= 300,8 Q= 63, Q= 5,6 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 65780,35 Q= 4955 Q= 444, Q= 39397, Q= 36478,5 Q= 34305,7 Q= 3454,4 Q= 30643, Dnevni aksiu za Srpanj iznosi: 65987,85 W u: 6 h 6 4 Q/V=,0 W/ Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 55

59 Tablica 6: Toplinsko opterećenje za prostoriju 3500 i 5 C Projekt: Diploski Etaža: Prizelje Prostorija:3500 i 5 C Orijentacija: a()= 50 Ap= 3500,00 Qo= 5 ΣP/η= 7000 pre= 0 kp*ap= 88 Ap.st= 0 Ap.st= 40 b()= 70 V= 0500,00 Pras= 3350 µos= 0,9 cpre= 0 Ap,os= 0 Iras.ax= 94 Iras.ax= 94 h()= 3 O= 770,00 µor= ku*au= 300 kv*av= 5 Iuk.ax= 58 bpr= 0,5 bpr= 0,5 kv*av= 8 Ap,os= 40 Iuk.ax= 94 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 8,3 7,6 6,9 6,3 6, 7,5 0,,8 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 4 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 96,6 Q= 80,5 Q= 80,5 Q= 64,4 Q= 64,4 Q= 34,5 Q= 34,5 Q= 86,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 995,0 Q= 66,5 Q= 66,5 Q= 330,0 Q= 330,0 Q= 498,8 Q= 498,8 Q= 468,8 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,69 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 340, Q= 83,5 Q= 83,5 Q= 6,8 Q= 6,8 Q= 30,4 Q= 70, Q= 45,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 9000,0 Q= 9000,0 Q= 9000,0 Q= 9000,0 Q= 9000,0 Q= 9000,0 Q= 9000,0 Q= 9000,0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ostalo (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 dtekv= 8,3 dtekv= 7,9 dtekv= 7,4 dtekv= 6,9 dtekv= 6,3 dtekv= 5,8 dtekv= 5, dtekv= 4,7 Q= 3397,5 Q= 050,0 Q= 0580,0 Q= 93,5 Q= 8375,0 Q= 9355,0 Q= 805,0 Q= 4500,0 Vanj. zid (W) dtekv=,8 dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv=,6 dtekv=,3 dtekv= dtekv= 0,8 Q= 300,8 Q= 895,6 Q= 667,6 Q= 46,4 Q= 348,4 Q= 576,4 Q= 300,8 Q= 3670,8 Proz. konv. (W) Q= 3830,4 Q= 368,8 Q= 347, Q= 354,4 Q= 35,6 Q= 3600,0 Q= 4348,8 Q= 56,4 sv= 0,3 sv= 0, sv= 0, sv= 0,09 sv= 0,09 sv= 0, sv= 0, sv= 0, Q= 48,4 Q= 3484,8 Q= 368,0 Q= 85, Q= 85, Q= 368,0 Q= 3484,8 Q= 380,6 Proz. zrač. (W) sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 sv= 0,43 sv= 0,55 sv= 0,56 sv= 0,58 Q= 43,6 Q= 357, Q= 39,6 Q= 8,0 Q= 808,4 Q= 034,0 Q= 05,8 Q= 090,4 Infiltracija (W) Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Q= 0,0 Ukupno (W) Q= 469,5 Q= 4344,9 Q= 488,9 Q= 38703,7 Q= 389,8 Q= 39397, Q= 43495,6 Q= 64773,0 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 5,6 7,7 9, 30,6 3,6 3,4 3,9 34 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 Osobe (W) Q= 897 Q= 93,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Q= 7,5 Q= 49,5 Q= 954,5 Q= 977,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Rasvjeta (W) Q= 967,5 Q= 3466,5 Q= 3798,75 Q= 43,5 Q= 493,75 Q= 6,5 Q= 3798,75 Q= 43,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 44,6 Q= 459,7 Q= 4706, Q= 489,5 Q= 850,5 Q= 737, Q= 4706, Q= 489,5 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 4, dtekv= 3,9 dtekv= 3,6 dtekv= 3,5 dtekv= 3,5 dtekv= 3,7 dtekv= 4 dtekv= 4,4 Q= 737,5 Q= 95,5 Q= 3099,5 Q= 3585 Q= 3380 Q= Q= 3605 Q= 3785,5 Vanj. zid (W) dtekv= 0,6 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,4 dtekv= 0,6 dtekv= 0,8 dtekv= dtekv=,4 Q= 463,6 Q= 4696,8 Q= 5038,8 Q= 5358 Q= 563,6 Q= 5859,6 Q= 609, Q= 636, Proz. konv. (W) Q= 593,8 Q= 6537,6 Q= 6969,6 Q= 737,8 Q= 7660,8 Q= 789, Q= 8035, Q= 835 sv= 0,3 sv= 0,5 sv= 0,6 sv= 0,7 sv= 0,4 sv= 0,38 sv= 0,53 sv= 0,6 Q= 48,4 Q= 475 Q= 5068,8 Q= 5385,6 Q= 7603, Q= 038,4 Q= 6790,4 Q= 964,6 Proz. zrač. (W) sv= 0,65 sv= 0,7 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,8 sv= 0,77 Q= Q= 334,8 Q= 504 Q= 54,6 Q= 54,6 Q= 54,6 Q= 504 Q= 447,6 Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 704,4 Q= 74834,5 Q= 78033,05 Q= 87,5 Q= 68763,95 Q= 7443,65 Q= 9683,5 Q= 0583,5 Sati (h) Unut. tep Vanj. tep. 3,4 3,5 30 7,5 4,9 3, 0,9 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 0 n= 4 n= 4 n= 4 Osobe (W) Q= 000,5 Q= 84 Q= 38 Q= 38 Q= 5 Q= 44,9 Q= 8,8 Q=,7 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= 0,5 Iir= Iir= Iir= Iir= Rasvjeta (W) Q= 4463,75 Q= 660 Q= 995 Q= 995 Q= 335 Q= 99,5 Q= 660 Q= 37,5 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Iis 0,9 Strojevi (W) Q= 493,9 Q= 907, Q= 680,4 Q= 680,4 Q= 567 Q= 50,3 Q= 453,6 Q= 396,9 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 tsus= 35 Susj. prost. (W) Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 Q= 9000 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 dtpre= 0 Prolaz. at.(w) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ostalo (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 dtekv= 5, dtekv= 6 dtekv= 6,9 dtekv= 7,8 dtekv= 8,3 dtekv= 8,8 dtekv= 8,8 dtekv= 8,7 Q= Q= Q= 3605 Q= Q= 348,5 Q= 300,5 Q= 854,5 Q= 707,5 Vanj. zid (W) dtekv=,7 dtekv= dtekv=,3 dtekv=,6 dtekv=,8 dtekv= 3 dtekv= 3 dtekv= 3 Q= 6064,8 Q= 598 Q= 5654,4 Q= 55,8 Q= 4605,6 Q= 463,6 Q= 3990 Q= 3739, Proz. konv. (W) Q= 789, Q= 763 Q= 700 Q= 6480 Q= 573, Q= 54,6 Q= 4896 Q= 4579, sv= 0,64 sv= 0,57 sv= 0,4 sv= 0,7 sv= 0, sv= 0,9 sv= 0,7 sv= 0,5 Q= 075, Q= 8057,6 Q= 988,8 Q= 8553,6 Q= 6969,6 Q= 609, Q= 5385,6 Q= 475 Proz. zrač. (W) sv= 0,78 sv= 0,79 sv= 0,73 sv= 0,43 sv= 0,36 sv= 0,3 sv= 0,8 sv= 0,4 Q= 466,4 Q= 485, Q= 37,4 Q= 808,4 Q= 676,8 Q= 60,6 Q= 56,4 Q= 45, Infiltracija (W) Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Q= 0 Ukupno (W) Q= 0844,75 Q= 8604 Q= Q= 66863, Q= 647,7 Q= 58786, Q= 5558,9 Q= 543, Dnevni aksiu za Srpanj iznosi: 0583,5 W u: 6 h 6 4 Q/V= 9,8 W/ Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 56

60 Iz gore navedenih podataka procjeno se određuju podatci: - za prostor 00 i 5 C potrebno je 5W/ 3 topline - za prostor 00 i 5 C potrebno je 0W/ 3 topline - za prostor 300 i 5 C potrebno je 0W/ 3 topline - za prostor 500 i 5 C potrebno je 5W/ 3 topline - za prostor 590 i C potrebno je 5W/ 3 topline - za prostor 400 i 7 C potrebno je 0W/ 3 topline - za prostor 500 i 8 C potrebno je 0W/ 3 topline - za prostor 000 i 7 C potrebno je 0W/ 3 topline - za prostor 3700 i 7 C potrebno je 0W/ 3 topline Toplinsko opterećenje se dobije iz sljedeće jednadžbe: V q Φ h H = [ kw ] - toplinsko opterećenje [ ] V = A h - voluen prostora [ ] A - površina prostora h - visina prostora [ ] W q h 3 - specifično toplinsko opterećenje Također treba uzeti u obzir i toplinsko opterećenje uslijed prisilne ventilacije, koji se računaju prea izrazu: n V ρ c p ϑ Φ H, V = [ kw ] - ventilacijsko toplinsko opterećenje [ ] V = A h - voluen prostora [ ] A - površina prostora h - visina prostora [ ] [ h ] n - broj izjena zraka u jednoe satu kg ρ 3 - gustoća zraka kj c p kgk - specifični toplinski kapacitet zraka ϑ = ϑ + Φ ϑ ϑ ϑ C - teperaturna razlika ( ) [ ] e p e p ϑ p [ C] - projektna unutarnja teperatura prostora ϑ [ ] - projektna vanjska teperatura prostora C e Φ = faktor povrata topline na rekuperatoru Tablični proračunski podaci nalaze se u Tablicaa 7-8 na sljedeći stranicaa. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 57

61 Tablica 7: Toplinsko opterećenje za trenutno izgrađene građevine Lokacija Površina Visina Voluen 3 Tep. o C Toplina kw Koentar Proizvodnja plastične stolarije: 600 bez odsisa -radionica: x0=4kW -uprava: x0=kW KTC opskrbni centar: 000 -trgovina x0=60kW 3x6000x0,336x6=36kW odsis 36kW -restoran x5=4kW 5x600x0,336x4=kW odsis kw Klaonica i prerada esa: 690 -radionica: x5=7kW 5x770x0,336x9=8kW odsis 8kW -uprava: x30=8kW Poslovna građevia: 600 -uredi x0=7kW -ugostiteljstvo x0=7kW 5x840x0,336x4=6kW odsis 6kW Proizvodnja loznih cijepova: radionica: x0=kW -uprava: 00, x0=6kW UKUPNO: 405kW Tablica 8: Toplinsko opterećenje za građevine u izgradnji Lokacija Površina Visina Voluen 3 Tep. o C Toplina kw Koentar KTC opskrbni centar: - hladnjača voća i povrća x0=80kW 3x8000x0,34x=97kW Skladište vina x0=08kW UKUPNO: 85kW odsis 97kW Predviđene potrebe za budući razvoj unutar 5 godina iznosi: Φ = 800kW Ukupno toplinsko opterećenje iznose: Φ H = kW =.5MW Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 58

62 ..3. Priprea potrošne tople vode Φ = c ϑ - toplina potrebna za zagrijavanje vode PTV t ρ n V Φ PTV = c ϑ t 995 n V[ lit] 3 o 3 n V = 4. 0 ( [ C] 0) [ lit] o ϑ =.6 0 ϑ C t h t h [ ] [ ] [ ] ( 0)[ kw ] V [ lit] - potrošnja vode u određeno periodu[4] - upravne zgrade: 30lit po danu i osobi - restorani: 5lit po danu i jestu za sjedenje - hoteli: 60lit po danu i krevetu [ h] t - vrijee u kojeu se troši voda ϑ [ C] o - teperatura potrošne vode iza grijača n - broj osoba, kreveta ili sjedećih jesta Tablica 9: Priprea PTV za trenutno izgrađene građevine Lokacija Vrijee potroš. h Broj Voluen lit Tep. o C Toplina kw Koentar Proizvodnja plastične stolarije: -radionica: kW -uprava: x0-3 x300x35/=6kw KTC opskrbni centar: -trgovina x0-3 x600x35/=kw -restoran x0-3 x3000x35/=6kw Klaonica i prerada esa: -radionica: x0-3 x6000x50/8=44kw -teh. potrebe -uprava: x0-3 x300x35/=6kw Poslovna građevia: -uredi x0-3 x600x35/=kw -ugostiteljstvo x0-3 x900x35/=8kw Proizvodnja loznih cijepova: -radionica: x0-3 x300x35/=6kw -uprava: x0-3 x300x35/=6kw UKUPNO: 6kW Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 59

63 Tablica 0: Priprea PTV za građevine u izgradnji Lokacija Vrijee potrošnje h Broj osoba Voluen lit Tep. o C Toplina kw Koentar KTC opskrbni centar: - hladnjača voća i povrća x0-3 x300x35/=6kw - Skladište vina x0-3 x300x35/=6kw Ukupno: kw Predviđene potrebe za budući razvoj unutar 5 godina iznosi: Φ =50kW Ukupna toplinska potreba iznos: Φ PTV = kW = 0.3MW Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 60

64 .3. Proračunski dio.3.. Opći opis postrojenja Da bi se oglo dienzionirati postrojenje potrebno je prvo izabrati paraetre procesa koji je prikazan sliko 4. Slika : Sheatski prikaz kogeneracijskog postrojenja 000 kw EL U svrhu odabira paraetara sustav ožeo podijeliti na: kotao visokotlačni dio turbine niskotlačni dio turbine razdjelnik izjenjivač topline ili apsorber (ulazni i izlazni paraetri su i isti) kondenzator ejektor napojni sprenik Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 6

65 Kotao proizvodi paru tlaka 30bar i pregrijava ju na teperaturu od 350 C. U saoe kotlu iao potrebu za odsoljavanje vode koje se vrši ispuštanje vode sa površine bubnja kotla i iznosi oko 3% od količine proizvedene pare. Para iz kotla se šalje ali dijelo u ejektor i to oko 00kg/h za 0t/h pare iz kotla, te u visokotlačni dio turbine gdje para ekspandira nešto iznad granice zasićenja na tlak od.5bar i teperaturu od 35 C zbog potreba za paro reguliranog oduzianja tog stanja na ulazu u izjenjivač topline i napojni sprenik. Iz visokotlačnog dijela turbine jedan dio pare odlazi u razdjelnik, a drugi u niskotlačni dio turbine. U niskotlačnoe dijelu turbine para nastavlja sa ekspanzijo do tlaka kondenzacije od 0. bar koji se postiže pooću ejektora, radi većeg učina turbine. U kondenzatoru se odvija kondenzacija pare iz turbine na tlaku od 0. bar i teperaturi od 45.8 C, te na takav kondenzat prvo vrši funkciju hlađenja ejektora, ulja za rad turbine i hlađenja rešetke ložišta te puževa za odpepeljavanje u kotlu, te se nakon toga šalje u napojni sprenik. Para reguliranog oduzianja koja dolazi iz visokotlačnog dijela turbine dolazi do razdjelnika, a nakon njega jedan dio ide u izjenjivač topline za potrebe grijanja ili u apsorber, a drugi dio služi kao para za zagrijavanje napojnog sprenika. Napojni sprenik prvenstveno služi za odplinjavanje napojne vode za kotao. U napojni sprenik dolazi vod iz kondenzatora, vod iz izjenjivača topline, vod za zagrijavanje napojnog sprenika i vod za dodavanje keijski pripreljene vode. Količina keijski pripreljene vode iznosi nešto više od 3% od ukupne količine vode koja ulazi u napojni sprenik. Pupa iz napojnog sprenika šalje napojnu vodu u kotao i to sa tlako od 36 bar za savladavanje otpora u kotlu. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 6

66 .3.. Odabir tehničkih paraetara postrojenja Odabir paraetara ovisi o vođenju procesa, te potrebaa pojedinih segenata opree. Paraetri se ogu podijeliti na poznate koji se očitavaju iz tablica ili h-s dijagraa za vodu, te one nepoznate kao što su aseni protoci pare koji se dobiju računski iz toka ase i energije. Poznati paraetri po pojedini segentia postrojenja su: Kotao: - ulaz p k = 36bar - tlak napojne vode na ulazu u kotao (oogućava ga pupa) o ϑ =05 k C - teperatura na ulazu u kotao (tep. napoj. sprenika) h k = 440kJ / kg - entalpija na ulazu u kotao (dobivena iz tep. i spec.topline) uk kg / s - količina napojne vode koja ulazi u kotao [ ] - izlaz p k = 30bar - tlak pregrijane pare na izlazu iz kotla o ϑ = 350 k C - teperatura pregrijanja pare iz kotla (oogućuje pregrijač) h k = 30kJ / kg - entalpija pregrijane pare iz kotla (očitana iz tablice) k = uk ods[ kg / s] - količina pregrijane pare iz kotla ods = 0.03 k [ kg / s] - količina gubitka vode za odsoljavanje kotla uk k = uk 0.03 k [ kg / s] k = [ kg / s].03 Visokotlačni dio turbine: - ulaz p = p bar - tlak pregrijane pare na ulazu u visokotlačni dio turbine ϑ - teperatura pregrijane pare na ulazu u visokotlačni dio turbine h = kg - entalpija pregrijane pare (očitana iz tablice) = - količina pregrijane pare na ulazu u visokotlačni dio turbine vt k = 30 o vt = ϑk = 350 C vt hk = 30kJ / vt k ej kg / s [ kg s] [ ] ej / - količina pregrijane pare za potrebe ejektora - izlaz p vt =. 5bar - tlak (zasićene) pare na izlazu iz visokotlačnog dijela turbine vt =35 C ϑ - teperatura (zasićene) pare na izlazu iz visokotlačnog dijela h vt = 740kJ / kg - entalpija (zasićene) pare na izlazu (očitano iz tablice) Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 63

67 [ kg s] vt = od + nt / - količina (zasićene) pare na izlazu iz visokotlačnog dijela turbine od [ kg / s] - količina (zasićene) pare na regulirano oduzianju nt [ kg / s] - količina (zasićene) pare za niskotlačni dio turbine Niskotlačni dio turbine: - ulaz p = p. bar - tlak (zasićene) pare na ulazu u niskotlačni dio turbine nt vt = 5 nt = ϑvt = 35 C nt hvt = 740kJ / ϑ - teperatura (zasićene) pare na ulazu u niskotlačni dio turbine h = kg - entalpija (zasićene) pare na ulazu (očitano iz tablice) = = = kg s - količina (zasićene) pare u niskotlačno dijelu turbine [ ] nt nt nt vt od / - izlaz p nt = 0. bar - tlak pothlađene pare na izlazu (uzrokovano ejektoro) o ϑ = 45.8 nt C - tep. pothlađene pare na izlazu iz niskotlačnog dijela turbine h nt = 430kJ / kg - entalpija pothlađene pare (očitano iz tablice na krivulji turbine) = kg s - količina pothlađene pare u niskotlačno dijelu turbine [ ] nt nt / Razdjelnik: pod = p vt 5bar - tlak (zasićene) pare na regulirano oduzianju ϑ od = ϑvt = 35 C - teperatura (zasićene) pare na regulirano oduzianju hod = h vt kj / kg - entalpija (zasićene) pare na regulirano oduzianju (iz tablice) = kg s - količina (zasićene) pare na regulirano oduzianju [ ] od vt nt / Izjenjivač topline ili apsorber (ulazni i izlazni paraetri su i isti): - ulaz pgr = pod =. 5bar - tlak (zasićene) pare na ulazu u izjenjivač topline ϑ = = 35 C - teperatura (zasićene) pare na ulazu u izjenjivač topline gr ϑod hgr = hod = 740kJ / kg - entalpija (zasićene) pare na ulazu(iz tablice) = = = kg s - količina (zasićene) pare na ulazu u izjenjivač topline [ ] gr gr gr od pz / [ kg s] pz / - količina (zasićene) pare za zagrijavanje napojnog sprenika - izlaz p gr =. 5bar - tlak kondenzata na izlazu iz izjenjivača topline o ϑ = 95 gr C - teperatura kondenzata na izlazu iz izjenjivača topline h gr = 400kJ / kg - entalpija kondenzata na izlazu(dobivena iz tep. i spec.topline) [ kg s] gr = gr / - količina kondenzata na izlazu iz izjenjivača topline Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 64

68 Kondenzator: - ulaz pkon = pnt = 0. bar - tlak pothlađene pare na ulazu (uzrokovano ejektoro) o ϑ kon = ϑnt = 45.8 C - teperatura pothlađene pare na ulazu u kondenzator hnt = hvt = 430kJ / kg - entalpija pothlađene pare (očitano iz tablice na krivulji turbine) = = = kg s - količina pothlađene pare na ulazu u kondenzator [ ] kon kon kon nt + ej / - izlaz pkon = pkon = 0. bar - tlak kondenzata na izlazu (uzrokovano ejektoro) o ϑ kon = ϑkon = 45.8 C - teperatura kondenzata na izlazu iz kondenzatora h kon = 9kJ / kg - entalpija kondenzata (dobivena iz tep. i spec. topline) = kg s - količina kondenzata na izlazu iz kondenzatora [ ] kon kon / Ejektor: p = p bar - tlak pregrijane pare na ejektoru = ej k 30 o ϑ =ϑ = 350 ej k C - teperatura pregrijane pare na ejektoru hod = h = 30 k kj / kg - entalpija pregrijane pare na ejektoru = kg s - količina pregrijane pare na ejektoru [ ] ej kon / Napojni sprenik: - ulaz p dw = 5bar - tlak keijski tretirane vode na ulazu u napojni sprenik o ϑ dw =5 C - tep. keijski tretirane vode na ulazu u napojni sprenik h dw = 63kJ / kg - entalpija keij. tretirane vode (dobivena iz tep. i spec.topline) dw = 0.kg / s - količina keijske tretirane vode (pretpostavljen iznos) p = p =. bar - tlak (zasićene) pare za zagrijavanje napoj. sprenika na ulazu pz od 5 ϑ = ϑ = 35 C - tep. (zasićene) pare za zagrijavanje napoj. sprenika h pz od = h = 740kJ kg - entalpija (zasićene) pare za zagrijavanje napoj. sprenika pz od / [ kg s] pz = od gr / - količina (zasićene) pare za zagrijavanje napoj. sprenika p gr =. 5bar - tlak kondenzata iz izjenjivača na ulazu u napojni sprenik o ϑ = 95 gr C - tep. kondenzata iz izjenjivača na ulazu u napojni sprenik h gr = 400kJ / kg - entalpija kondenzata na ulazu(dobivena iz tep. i spec.topline) [ kg s] gr = gr / - količina kondenzata iz izjenjivača na ulazu u napojni sprenik p kon =. 5bar - tlak kondenzata na ulazu (uzrokovano pupo) o ϑ kon = ϑkon = 45.8 C - tep. kondenzata na ulazu u napojni sprenik h kon = 9kJ / kg - entalpija kondenzata (dobivena iz tep. i spec.topline) = kg s - količina kondenzata na ulazu u napojni sprenik [ ] kon kon / Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 65

69 - izlaz p u =. bar - tlak napojne vode na izlazu iz napojnog sprenika o ϑ u =05 C - teperatura napojne vode na izlazu iz napojnog sprenika h uk = 440kJ / kg - entalpija napoj. vode na izlazu (dobivena iz tep. i spec.topline) = kg s - količina napojne vode na izlazu iz napoj. sprenika [ ] uk gr pz kon dw / Nepoznanice, a to su protočne ase, nalazio preko raspisivanja jednadžbi zakona o očuvanju ase i energije. Izjenjivač topline: Slika : Sheatski prikaz toka ase i energije u toplinsko izjenjivaču Količina topline koju treba dovesti paro jednaka je količini topline koju će odnijeti voda u izjenjivaču za pokrivanje toplinskih gubitaka. Φ ( h h )[ kw ] = GR gr gr gr -toplinski gubici građevina h gr = 740kJ / kg - entalpija (zasićene) pare na ulazu u izjenjivač h gr = 400kJ / kg - entalpija kondenzata na izlazu iz izjenjivača ΦGR = [ kg s] - količina pare potrebna za pokrivanje toplinskih gubitaka h h gr / gr gr Obziro da su ulazni i izlazni paraetri jednaki kod toplinskog izjenjivača za grijanje i apsorbera, ljeti priliko potrebe hlađenja biti će: Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 66

70 ( h h )[ kw ] Φ = -toplina predana apsorberu AP ap gr gr h gr = 740kJ / kg - entalpija (zasićene) pare na ulazu u apsorber h gr = 400kJ / kg - entalpija kondenzata na izlazu iz apsorbera [ kw ] Φ AP = Φ H COP AP COP =.5 - faktor hlađenja [5] AP.5 Φ H = [ kg s] - količina pare potrebna za pokrivanje toplinskog opterećenja h h ap / gr gr Napojni sprenik: Slika 3: Sheatski prikaz toka ase i energije u napojno spreniku Sua svih količina koje uđu u napojni sprenik oraju biti jednake izlaznoj količini iz sprenika. - zakon o očuvanje ase = uk gr pz kon dw - zakon o očuvanje energije uk huk = gr hgr + pz hpz + kon hkon + dw h dw Trenutno iao tri jednadžbe sa četiri nepoznanice. Četvrtu jednadžbu ćeo dobiti iz postavljanja bilance u turbini. Turbina: Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 67

71 Slika 4: Sheatski prikaz toka ase i energije u turbini 000 kw EL [ ( h h ) + ( h h )] η [ kw ] Φ EL = - dobivena električna snaga na generatoru vt vt vt nt nt nt g ηg = stupanj djelovanja generatora Sređivanje gore navedenih jednadžbi, dobivao: - grananje u kotlu: uk = k + - količina napojne vode na izlazu iz napoj. sprenika ods = količina gubitka vode za odsoljavanje kotla ods k uk k ( ) =. k = grananje prije turbine : k = ej vt vt k ej = - količina pregrijane pare iz kotla Φ - u turbini: ( h h ) EL nt nt nt g vt = η - količina pregrijane pare u visokotlačno dijelu turbine ( hvt hvt ) nt = - količina pare u niskotlačno dijelu turbine kon ej = nt = količina pare u ejektoru kon ej kon Φ ( h h ) EL kon nt nt g vt = η - količina pare u visokotlačno djelu turbine ( hvt hvt ) Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 68

72 uk - slijedi k ( ) =.03 = količina napojne vode ej vt uk = kon Φ η g + EL ( h h ) vt kon vt ( h h ) nt nt uk uk = =.03 kon Φ η +.03 ( h h ) vt EL g vt + Φ η ( h h ) kon vt EL g vt kon ( hnt hnt ) ( h h ) vt ( h ) nt hnt ( h ) vt hvt vt A =.03 - te uzeo li da je: Φ η ( h h ) vt EL g vt B = dobijeo: uk kon ( h ) nt hnt ( h ) vt hvt = A + B - količina napojne vode - iz napojnog sprenika preko zakona o očuvanju energije iao: uk huk = gr hgr + pz hpz + kon hkon + dw h dw pz = - slijedi: uk h uk gr h gr h pz kon h kon dw h dw pz pz = = A h uk h A h uk pz + B + kon h uk h B h gr h h h h pz gr uk kon kon pz pz kon gr h h h kon gr pz dw dw h dw h h dw pz Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 69

73 uk - iz napojnog sprenika preko zakona o očuvanju ase iao: = gr pz kon dw kon - slijedi: = - količina kondenzata iz kondenzatora uk gr pz dw kon = A + B gr kon dw h A h uk pz h B h h h uk kon kon pz pz + gr h h gr pz + dw h h dw pz h B h h h uk kon kon pz pz = h h uk gr A + hdw gr + dw hpz h pz hpz kon = h A h uk pz h + gr hpz h B h gr uk pz + h hpz kon dw h h dw pz Sređivanje dobili so sljedeće potrebne jednadžbe: ΦGR = [ kg s] - količina pare u izjenjivaču topline za grijanje h h gr / gr gr kon = h A h uk pz h + gr hpz h B h gr uk pz + h hpz kon dw h h dw pz - količina kondenzata iz kondenzatora pz = h A h uk pz + h B h h h uk kon kon pz pz gr h h gr pz dw h h dw pz - količina pare za zagrijavanje = A + B - količina napojne vode iz napojnog sprenika uk kon A =.03 - za: Φ η EL g ( hvt hvt ) ( h ) nt hnt.03 ( h ) vt hvt B = Sada kada su raspisane jednadžbe za količine pare, ogu se postaviti jednadžbe za odavanje topline na kondenzatoru, te za proizvedenu toplinu u kotlu. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 70

74 Kondenzator: ( h h )[ kw ] Φ = - odana toplina na kondenzatoru KON kon kon kon h kon = 430kJ / kg - entalpija podhlađene pare h kon = 9kJ / kg - entalpija kondenzata [ kg s] kon / - količina kondenzata kroz kondenzator Kotao: ( h h ) + ( h h )[ kw ] Φ K = uk ods k k k ods - proizvedena toplina u kotlu h k = 440kJ / kg - entalpija napojne vode h k = 30kJ / kg - entalpija pregrijane pare h ods = 00kJ / kg - entalpija vode za odsoljavanje [ kg s] [ kg s] uk / - količina napojne vode k / - količina pregrijane pare Uzevši u obzir stupanj djelovanja kotla dobijeo koliko je potrebno toplinskog toka donijeti gorivo u kotao. Φ [ kw ] K Φ BIO = - toplinski tok sadržan u gorivu ηk η = stupanj djelovanja kotla K Iz ogrijevne vrijednosti goriva dobijeo količinu goriva potrebnu za izgaranje u kotlu. Φ BIO uk = [ kg / s] Hd - količina goriva Hd = 000kJ / kg - donja ogrjevna vrijednost goriva Uspoređivanje električne snage i toplinskog toka dobivenog iz goriva dobijeo stupanj djelovanja kogeneracije Φ + Φ GR EL η KOG = - stupanj djelovanja kogeneracije Φ BIO Φ EL η EL = - stupanj djelovanja proizvodnje el. energije Φ BIO Ispisivanje gore navedenih jednadžbi u progra EXCEL dobivaju se rezultati za potrebno opterećenje. Proračun je vršen na način da se upisuju sao dva podatka, željena proizvedena električna snaga i aksialna potreba za toplinsko energijo. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 7

75 .3.3. Režii rada postrojenja Kako bi ogli odrediti režie rada postrojenja prva stvar nakon određivanja potreba za toplino,te određivanja paraetara postrojenja, treba napraviti analizu potrebe za toplinsko energijo,te odrediti koliko je energije potrebno za proizvodnju MW električnog, unutar godine po jesecia. Kada se kaže potrošnja energije isli se na energiju koja se troši iz kotla za potrebe dobivanja električne energije i toplinske energije. ANALIZA POTROŠNJE ENERGIJE Za analizu potrošnje goriva potrebno je odrediti potrošnju energije. Od potrošnje energije iao : -proizvodnju električne energije -proizvodnju toplinske energije za grijanja -proizvodnju toplinske energije za hlađenje -proizvodnju tople pitke vode i tople vode za tehnološke potrebe PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Proizvodnja električne energije traje cijele godine, 4 sata na dan i stalno iznosi MW. Potrebna energija za dobivanje MW EL je: Φ EL = MW = 000kW - dobivena električna snaga Φ EL 000 ΦT = = = 04kW η toplinski tok potrošena na turbini Q T z kwh = 4 ΦT z jes. - jesečna potrošnja energije iz kotla na turbini za dobivanje električne energije - broj dana rada turbine u jesecu Tablica : Potrošnja energije u turbini za dobivanje električne energije z Φ [ ] [ ] Mjesec EL kw Q T kwh / jes z = [ ] = 365 Q T kwh / god Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 7

76 PROIZVODNJA TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE Proizvodnja toplinske energije za grijanje traje toko sezone grijanja i određuje se preko stupanj dana. z =96 - broj dana grijanja po sezoni za Kutjevo [3] z = Σz z [ dan] - broj grijanih dana u jednoe jesecu ( i s, )[ K dan jes] [ K dan god] SD = Σz ϑ ϑ - stupanj dan / SD = 88 / - stupanj dan za Kutjevo [3] Q G, ( ϑ ϑ ) z i s, = 4 fn f ΦG, ϑ ax kwh jes. - jesečna potrošnja energije za potrebe grijanja o ϑ =9 C - prosječna unutarnja teperatura u zgradi i s, o [ C] ϑ - prosječna teperatura pojedinog jeseca ( 0) 40 o C ϑ ax = 0 = - aksialna razlika unutarnje i vanjske tep. f n f = korekcijski faktori G, [ kw ] Φ - toplina potrebna za grijanje zgrada po jesecu Tablica : Potrošnja energije iz kotla u izjenjivaču topline za potrebe grijanja z ϑ [ ] [ ] [ ] [ ] o Mjesec s, C SD K dan / jes Φ G, kw Q G, kwh / jes 3 -,4 63, , ,4 4, , , , , , , , ,8 533, [ ] = z = 96 SD K dan / god 88 Q G [ kwh / god ] = Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 73

77 PROIZVODNJA POTROŠNE TOPLE VODE (PTV) Proizvodnja potrošne tople vode traje toko cijele godine. PTV [ kw ] Φ - toplina potrebna za potrošnu toplu vodu Φ z PTV B Φ K, PTV = - kapacitet kotla potreban za zagrijavanje PTV za + zb z A = h - vrijee zagrijavanja vode z B = h - vrijee potrošnje vode kwh Q,, = 4 Φ, z - jesečna potrošnja energije iz kotla za potrebe PTV K PTV K PTV jes. Tablica 3: Potrošnja energije iz kotla za pripreu potrošne tople vode z [ ] [ ] Mjese Φ PTV kw Φ K,PTV kw Q K, PTV [ kwh / jes z= 365 Q [ kwh god ]= K, PTV / Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 74

78 PROIZVODNJA TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAĐENJE Proizvodnja toplinske energije za hlađenje traje toko sezone hlađenja i određuje se preko stupanj sata hlađenja. Kh SSH = godišnji stupanj sata hlađenja [4] god. Φ AP, [ kw ], = Φ H COP AP - toplina koju iz kotla treba dovesti apsorpcijsko uređaju za potrebe hlađenja COP AP =.5 - faktor hlađenja [5] SHH QAP, = COPAP Φ H, [ kwh / jes] ϑ ax - jesečna potrošnja energije iz kotla za potrebe hlađenja o ϑ = C - aksialna razlika unutarnje i vanjske tep. ax = H, [ kw ] Φ - toplina potrebna za hlađenje zgrada po jesecu Tablica 4: Potrošnja energije za potrebe hlađenja u apsorpcijsko uređaju [ ] Φ [ ] [ ] Mjesec SSH K h / jes kw Q H, AP, kwh / jes SSH [ K h / god ]= 65 Q AP [ kwh / god ]= Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 75

79 Analizo potrošnje energije iz kotla dobiju se rezultati prikazani u dijagraia 5-9. Slika 5: Potrošnja energije po jesecia za dobivanje električne energije Turbina MWh Turbina Mjeseci Slika 6: Potrošnja energije iz kotla po jesecia za potrebe grijanja Grijanje MWh Grijanje Mjeseci Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 76

80 Slika 7: Potrošnja energije iz kotla po jesecia za potrebe pripree PTV PTV MWh PTV Mjeseci Slika 8: Potrošnja energije iz kotla po jesecia za potrebe hlađenja Hlađenje MWh Hlađenje Mjeseci Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 77

81 Slika 9: Potrošnja energije po jesecia za dobivanje toplinske energije Potreba za toplino MWh Hlađenje Grijanje PTV Mjeseci Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 78

82 REŽIMI PO MJESECIMA Za određivanje režia po jesecia, potrebno je odrediti srednju toplinsku snagu za toplinske potrebe po jesecia. Srednja toplinska snaga po jesecia se dobije iz analize potrošnje energije za toplinske potrebe. U tablici 5 pod ukupno toplino se satra srednja jesečna toplinska snaga potrebna za pokrivanje toplinskih potreba. Mjesec Tablica 5: Srednja toplinska snaga potrebna po jesecia Broj dana Energija za grijanje [kwh/jes] Toplina za grijanje [kw] Energija za pripreu PTV-a [kwh/jes] Toplina za pripreu PTV-a [kw] Energija za hlađenje [kwh/jes] Toplina za hlađenje [kw] Ukupna toplina [kw] Z= 365 Prosjek= 809 Uvrštavanje ukupne srednje toplinske snage za pojedini jesec u ispisane jednadžbe iz poglavlja.3. u prograu EXCEL dobiju se režie rada pojedinog jeseca. Tablica 6: Režii rada po jesecia Mjesec Φ EL [kw] Φ TOP [kw] Φ KON [kw] Φ K [kw] Φ BIO [kw] uk [t/h] 7,0 6,93 6,63 6,34 6,9 6,38 6,4 6,35 6,5 6,39 6,6 6,87 ods [t/h] 0,04 0,0 0,93 0,85 0,83 0,86 0,87 0,85 0,8 0,86 0,93 0,00 k [t/h] 6,8 6,73 6,44 6,6 6, 6,0 6, 6,7 6,07 6, 6,4 6,67 ej [t/h] 0,07 0,073 0,080 0,086 0,087 0,085 0,085 0,086 0,088 0,085 0,080 0,074 vt [t/h] 6,74 6,65 6,36 6,07 6,0 6,0 6,3 6,08 5,98 6, 6,34 6,6 od [t/h],90,7,06,4,30,5,56,44,,5,0,59 gr [t/h],35,5,46 0,79 0,66 0,88 0,93 0,80 0,58 0,89,4,0 pz [t/h] 0,50 0,5 0,54 0,57 0,57 0,56 0,56 0,57 0,57 0,56 0,54 0,5 nt [t/h] 3,84 3,94 4,30 4,65 4,7 4,60 4,58 4,64 4,76 4,6 4,3 4,0 kon [t/h] 3,9 4,0 4,38 4,74 4,8 4,69 4,66 4,73 4,85 4,69 4,4 4,08 BIO [t/h],96,94,86,78,76,79,79,78,75,79,85,9 η KOG 4, 40,46 34,33 7,85 6,55 8,8 9,8 8,0 5,7 8,85 34,0 39,3 η EL 6,66 6,87 7,6 8,4 8,58 8,30 8,4 8,40 8,68 8,30 7,66 7,0 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 79

83 Zaniljivi režii su također pri punoe opterećenju ljeti i zii, prosječni godišnji reži, te onaj pri kojeu proizvodio sao električnu energiju. Tablica 7: Režii rada za Zia - Ljeto Zia Ljeto Prosjek Sao struja Φ EL [kw] Φ TOP [kw] Φ KON [kw] Φ K [kw] Φ BIO [kw] uk [t/h] 8,07 7,57 6,5 5,97 ods [t/h] 0,35 0, 0,90 0,74 k [t/h] 7,84 7,35 6,3 5,79 ej [t/h] 0,005 0,058 0,08 0,095 vt [t/h] 7,79 7,9 6,4 5,70 od [t/h] 5,5 4,4,79 0,59 gr [t/h] 4,85 3,69,4 0,00 pz [t/h] 0,40 0,45 0,54 0,59 nt [t/h],54 3,6 4,45 5, kon [t/h],59 3, 4,53 5, BIO [t/h],3,7,87,7 η KOG [%] 60,06 5,47 3,47 9,58 η EL [%] 4,47 5,43 7,95 9,58 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 80

84 000 kw EL 6 C C 0 kw COOL 350 kw TOP Snaga generatora: 000 kw EL Snaga topl. izj.: 350 kw TOP 60 kw KON 5870 kw K Toplinska shea Diploski rad Vladiir Tepeš Slika 0: Toplinska shea -Zia Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 8

85 000 kw EL 6 C C 500 kw HL 400 kw TOP Snaga generatora: 000 kw EL Snaga topl. izj.: 400 kw TOP Snaga hlađenja: 500 kw HL 000 kw KON 550 kw K Toplinska shea Diploski rad Vladiir Tepeš Slika : Toplinska shea -Ljeto Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 8

86 000 kw EL 6 C C O kw HL 809 kw TOP Snaga generatora: 000 kw EL Snaga topl. izj.: 809 kw TOP 80 kw KON 4740 kw K Toplinska shea Diploski rad Vladiir Tepeš Slika : Toplinska shea -Prosjek Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 83

87 .3.4. Izbor rashladnog uređaja Za potrebe rashladne energije priliko korištenja kogeneracijskog sustava, bilo bi svrsi shodno koristiti apsorpcijski uređaj, kada već proizvodio toplinsku energiju, kako ju ne bi orali predati beskorisno okolišu preko vakuuskog kondenzatora. No postavlja se pitanje postoji li situacija ili odnos gdje bi bilo shodno koristiti apsorpcijski i kopresijski rashladni uređaj. Za takvo pitanje će na koristit dijagra rashladnog opterećenja pa satia. Iz tablice potrošnje rashladne energije i određeni satia dobijeo dijagra. t d = 8h - broj sati rada u jednoe danu t td z[ h / jes] z [ dan] - broj dana u jesecu t = Σ [ god] = - broj sati rada u jesecu g t Q h / - broj sati rada u godini kwh = Φ t - srednja jesečna potrošnja energije za potrebe hlađenja, AP jes QAP, kw = t jes AP, Φ AP, Φ AP, [ kw ], = Φ H COP AP - toplinske energije apsorbera COP =.5 - faktor hlađenja [5] AP Φ AP, Φ H, = [ kw ] COP AP - jesečna potrošnja energije za potrebe hlađenja QAP, Φ H, = [ kw / jes].5 t - prosječna toplina potrebna za hlađenje zgrada po jesecu Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 84

88 Tablica 8: Prosječna toplina za hlađenje po jesecia Mjesec z t d [ h] [ h jes] Q AP [ kwh / jes] Φ H, kw z = [ h god ] t / t / [ ] Slika 3: Dijagra rashladnog opterećenja toko vreena Iz dijagra se vidi da godišnje 40 sati ia sisla hladiti sa apsorpcijski uređaje snage MW, dok ostalih 060 sati ožeo hladiti sa kopresorski rashladni uređaje snage 500 kw. Gore navedeno ia sisla pogotovo što građevine koje treba hladiti na teperaturu od 5 C, ne bi se ogle hladiti sa klasični apsorpcijski uređaje jer je njegov reži hlađenja 6/ C, tako da bi te građevine ogle iati vlastiti kopresorski rashladni uređaj. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 85

89 .3.5. Izbor kondenzatora Pri izboru vrste kondenzatora proatrat će se četiri opcije:. Vodo hlađeni kondenzator s okri tornje. Vodo hlađeni kondenzator s hibridni tornje 3. Vodo hlađeni kondenzator sa suhi tornje 4. Zrako hlađeni kondenzator Najveća toplinska snaga proračunatog kondenzatora je 3 MW,, koparativna analiza će se napraviti na ovi kondenzatoria, a rezultati analize će se prikazati grafički. Teeljni kriterij odabira vrste kondenzatora bit će ekonoski učinci kondenzatora nakon 0 godina rada. Vrijednosti investicija dobivene su direktno iz ponuda, kao i tehnički i ekonoski podaci različitih vrsta kondenzatora. U ponudaa je cijena kondenzatora navedena u EUR, pa je za preračunavanje u kn korišten tečaj EUR = 7,4 kn. Ukupni godišnji troškovi rada kondenzatora se računaju kao sua troška električne energije (za ventilatore i pupe), troška vode i troška održavanja. U neki ponudaa je električna energija za potrebe ventilatora bila navedena, a u drugia se računala kao unožak prosječne radne snage ventilatora i očekivanog broja radnih sati. Snaga cirkulacijskih pupi je ista za sve tri vrste vodo hlađenih kondenzatora, a u slučaju zrako hlađenog kondenzatora, nea cirkulacijskih pupi. Kondenzatne pupe nisu uzete u obzir jer su iste u sva četiri slučaja i ne utječu na ovu analizu. Činjenica je da bi za točan izračun troškova električne energije trebalo uzeti u obzir sve tarifne stavke i pretpostaviti najisplativiju tarifu, ali je u svrhu pojednostavljenja proračuna u ovo slučaju korištena uprosječena cijena električne energije od 0,55 kn/kwh koja je dobivena od projektnog ureda Enerkon kao iskustveni podatak. Vodu u svo radu znatno troše sao okri i u određeno periodu hibridni toranj, a cijene sirove vode iznosi 0 kn, te obrada vode 5 kn. Cijene su dobivene od projektnog ureda Enerkon kao iskustveni podaci. Trošak održavanja koji ubrajaju i troškove čišćenja izjenjivačkih površina kondenzatora, alo se razlikuje od kondenzatora do kondenzatora, te zbog težeg određivanja iznosa ne ulazi u analizu. isto dobiven kao iskustveni podatak od projektnog ureda Enerkon, a po vrsti kondenzatora iznosi: Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 86

90 Tablica 7 prikazuje iznos investicije i troškova rada kondenzatora Tablica 9: Investicija i troškovi rada kondenzatora Vrsta kondenzatorskog postrojenja Vodo hlađen kondenzator Zrako hlađeni Snaga kondenzatora 3MW Mokri toranj Hibridni toranj Suhi toranj kondenzator Investicijski trošak Investicija (EUR) , , , ,00 Tečaj EUR/kn 7,40 7,40 7,40 7,40 Investicija (kn) , , , ,00 Pogonski troškovi Električna energija Ventilatori Prosječna radna snaga ventilatora (kw) 66,00 5,0 Vrijee rada ventilatora (h) 8.00, ,00 Električna energija ventilatora (kwh) , , , ,00 Pupe Snaga pupi (kw) 9,00 9,00 9,00 Vrijee rada pupi (h) 8.00, , ,00 Električna energija pupi (kwh) , , ,00 Ukupna električna energija (kwh) , , , ,00 Cijena električne energije (kn/kwh) 0,55 0,55 0,55 0,55 Ukupni trošak električne energije (kn/god) , , ,00 3.0,00 Voda Količina vode (3/god) 5.564, ,00 Cijena sirove vode (kn/3) 0,00 0,00 Cijena obrade vode (kn/3) 5,00 5,00 Trošak vode (kn/god) , ,00 Ukupni pogonski trošak kondenzatora (kn/god).6.945, , ,00 3.0,00 Na Tablici 7 se vidi da je po investiciji najjeftiniji vodo hlađeni kondenzator s okri tornje, dok je zrako hlađeni kondenzator daleko najskuplji. Što se tiče troškova rada, situacija je drugačija. Zračni kondenzator u radu koristi sao ventilatore. Vodo hlađeni kondenzator sa suhi tornje uz zrak koristi i cirkulacijsku vodu, dok vodo hlađeni kondenzator s okri tornje ia i aterijalne gubitke vode. Vodo hlađeni kondenzator s hibridni tornje četiri jeseca radi kao da ia okri toranj, a osa jeseci kao da ia suhi toranj. Iz ovih razloga su troškovi rada zračnog kondenzatora deset puta niži od troškova rada vodo hlađenog kondenzatora s okri tornje. Kondenzatorsko postrojenje u pravilu generira sao troškove, ali je činjenica da u ljetno periodu kondenzatori koji koriste vodu oogućuju veću proizvodnju električne energije zbog projene ekspanzijske krivulje kroz turbinu. Ovo postrojenje se projektira da će biti snage MW i da će raditi 8.00 h godišnje, ali status povlaštenog proizvođača ne definira trajanje reonta, pa aksialna dozvoljena proizvodnja električne energije za održavanje statusa povlaštenosti za postrojenja snage MW nije 8.00 MWh godišnje nego MWh godišnje, iz čega proizlazi da bi postrojenje adinistrativno oglo ostvariti i veću proizvodnju električne energije u određeno periodu. Prikaz povećanja prihoda zbog korištenja okrog tornja prikazan je na Tablici 8. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 87

91 Tablica 30: Prihodi uslijed povećanja snage kod okrog tornja Prihodi zbog povećanja snage kod okrog i hibridnog tornja Mokri toranj Hibridni toranj Povećanje razlike entalpije (kj/kg) 5,00 5,00 Povećanje snage turbine (kw) 33,00 33,00 Vrijee povećanja snage (h) 50,00 50,00 Dodatna energija (kwh) 8360, ,00 Cijena električne energije (kn),3064,3064 Dodatni prihod (kn) 08640, 08640, Suhi toranj Zračni kondenzator Iz priloženog se vidi da će se u okro i hibridno tornju proizvesti 33 kw više električne snage, što na 3,5 jeseca iznosi kwh električne energije koja uz cijenu od,3064 kn/kwh dobivenu sa web stranica Hrvatskog operatora tržišta energije daje dodatni prihod od kn godišnje. Kod financiranja ovakvih postrojenja, banke su sprene sufinancirati najviše 80% od ukupnog iznosa investicije uz kaatnu stopu od 8%. Godišnja rata kredita se računa na način da se glavnica otplaćuje u jednaki godišnji iznosia, a godišnja kaata se naplaćuje na neotplaćeni dio glavnice. Predviđeni rok otplate kredita je 0 godina. Tablica 9 prikazuje godišnju vrijednost glavnice, Tablica 30 otplatu glavnice, Tablica 3 iznos kaate kredita, a Tablica 3 godišnji trošak financiranja. Tablica 3: Vrijednost glavnice po godinaa Prihod od kreditiranja u godini , , , ,00 Trošak financiranja Glavnica (80% od investicije) , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,00 0 0,00 0,00 0,00 0,00 Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 88

92 Tablica 3: Otplata glavnice Otpata glavnice 8.880, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,00 Tablica 33: Kaata kredita Kaata od 8% godišnje , , , , ,60.84,8.953, , , , ,0.03, , , , , ,40 4.7, , , , , , , , , ,60.0, , , , , , , , , , ,9.550, ,96 Tablica 34: Godišnji trošak financiranja Iznos rate kredita 49.84, , , , , , , , , , , , , , , ,7 5.66, ,5 3.8, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,96 Tijek novca proatra se na način da se za tekuću godinu uze zbroj iznosa iz prethodne godine dodaju novi prihodi i od toga oduzu svi godišnji rashodi. Tablica 33 i Slika 9 prikazuju tijek novca za sve četiri varijante kondenzatora u periodu od 0 godina. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 89

93 Tablica 35: Tijek novca za izbor kondenzatora Tijek novca po godinaa (novac iz prethodne godine+prihod-rashod) Mokri toranj Hibridni toranj Suhi toranj Zračni kondenzator Investicija , , , ,00 Godišnji prihodi postrojenja , , 0,00 0,00 Godišnji rashodi postrojenja.6.945, , ,00 3.0, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,80 Slika 4: Tijek novca za izbor kondenzatora Tijek novca za kreditiranje 80% od investicije kn Godine Mokri toranj Hibridni toranj Suhi toranj Zračni kondenzator Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 90

94 Iz Tablice 33 i dijagraa na Slici 9 jadno se vidi da zbog visoke cijene vode izbor vrste kondenzatora pada na opciju vodo hlađenog kondenzatora sa suhi tornje i zrako hlađenog kondenzatora. Do. godine je kondenzator sa suhi tornje ekonoski prihvatljiviji, a nakon toga zbog utjecaja otplate kredita zračni kondenzator postaje evidentno isplativije rješenje. S druge strane gledano, kritične godine projekta su prve godine u kojia cijelo kogeneracijsko postrojenje ne ostvaruje dobit nego gubitak i u to razdoblju je svako rasterećenje na rashodovnoj strani od životne važnosti za cijeli projekt. Iz ovih razloga, a i iz razloga zadatka diploskog rada koji direktno govori da postrojenje treba izabrati teelje ekonoskih efekata na rok od 0 godina, odabrano kondenzatorsko postrojenje je vodo hlađeno kondenzatorsko postrojenje sa suhi tornje. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 9

95 3. Tehnički opis kogeneracijskog postrojenja Opreu kogeneracijskog postrojenja čine: kotlovsko postrojenja na bazi izgaranja bioase parno-turbo-generatorsko postrojenje kondenzacijsko postrojenje Kotlovsko postrojenje 3... Bioasa i dnevni sprenik Bioasu predviđenu za izgaranje u kotlu čine drvni ostatak iz obrezivanja vinove loze (usitnjena na dužinu ), ko od ostatka tješnjenja (prešanja) grožđa i bioasa koja će se kupiti od Hrvatskih šua. Koncepcija ložišta i opree za dobavu goriva dozvoljava aksialnu veličinu drvne bioase 50x50x30.. Usitnjena će se bioasa transportni vozilia dovoziti sa centralne deponije i istovarivati direktno u dnevni sprenik Izuzianje bioase iz sprenika i ubacivanje u kotao Sprenik je opreljen hidraulički izuziačia za koje energiju osigurava hidraulički agregat. Izuziači se pooću hidrauličkih cilindara pokreću naprijed - nazad te potiskuju bioasu u kanal u kojeu je transporter koji prebacuje bioasu do ložišta, odnosno u anji eđusprenik s pužni transportero koji ubacuje bioasu u ložište. Ovaj uređaj je dozator bioase za izgaranje u ložište i njegova je funkcija regulacijska, tj. definira toplinski učin kotla odnosno količinu proizvedene pare Kotao Tipski kotao kakav će se koristiti u ovo kogeneracijsko postrojenju prikazan je na Slici 0. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 9

96 TEHNIČKO RJEŠENJE KOGENERACIJSKOG SUSTAVA Slika 5: Sheatski prikaz tipskog kotla Opis kotla Kotao je sastavljen iz dva glavna dijela: ložišta i tlačnog sustava kotla. Ložište kotla obloženo je vatrootporni i izolacijski betono te vatrootporno opeko, a otporno je na visoke teperature koje nastaju u procesu izgaranja bioase. Ložište je zbog sanjenja toplinskih gubitaka izvana izolirano ineralno vuno u zaštitnoj oblozi od lia. Vladiir Tepeš, FSB Zagreb 93