2. ELEKTROMOTORNI POGONI

Σχετικά έγγραφα
Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.

Παρασκευή 1 Νοεμβρίου 2013 Ασκηση 1. Λύση. Παρατήρηση. Ασκηση 2. Λύση.

Diskretizacija spektra - DFT

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

1529 Ν. 29(ΙΙ)/95. E.E. Παρ. 1(H) Αρ. 2990,

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΠΡΩΤΟΝ ΝΟΜΟΘΕΣΙΑ

Το άτομο του Υδρογόνου

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

3607 Ν. 7.28/88. E.E., Παρ. I, Αρ. 2371,

! "#" "" $ "%& ' %$(%& % &'(!!")!*!&+ ,! %$( - .$'!"

Naizmjenična komponenta struje troplnog kratkog spoja. Trenutna vrijednost struje tropolnog kratkog spoja neopterećenog generatora u fazi a:

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

+ α. y y p x y q x. dx C. Q neprekidni u nekoj. = C. Pokažimo da integracija jednačine (*) y = const integraciona

Περικλέους Σταύρου Χαλκίδα Τ: & F: chalkida@diakrotima.gr W:

!"#!$% &' ( )*+*,% $ &$ -.&01#(2$#3 4-$ #35667

UNIVERSITÀ DEGLI STUDI DI BOLOGNA. DIPARTIMENTO DI INGEGNERIA ELETTRICA Viale Risorgimento n BOLOGNA (ITALIA) FOR THE CURRENT DISTRIBUTION

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Sveuč ilište u Zagrebu. Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za elektroničke sustave i obradbu informacija. Prof. dr.sc.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

!! "#$%& ! " # $ &%"+,(-. (# / 0 1%23%(2443

ο3 3 gs ftffg «5.s LS ό b a. L Μ κ5 =5 5 to w *! .., TJ ο C5 κ .2 '! "c? to C φ io -Ρ (Μ 3 Β Φ Ι <^ ϊ bcp Γί~ eg «to ιο pq ΛΛ g Ό & > I " CD β U3


1857 Κ.Δ.Π. 312/9& ; Αριθμός 312 Ο ΠΕΡΙ ΠΟΛΕΟΔΟΜΙΑΣ ΚΑΙ ΧΩΡΟΤΑΞΙΑΣ ΝΟΜΟΣ (ΝΟΜΟΙ 90 ΤΟΥ 1972 ΚΑΙ 56 ΤΟΥ 1982)

2. Rotacija krutog tijela. Kinematika krutog tijela. 11. dio. Kinematika krutog tijela. 1. Translacija krutog tijela. a) Krivocrtna b) Pravocrtna

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Περικλέους Σταύρου Χαλκίδα Τ: & F: chalkida@diakrotima.gr W:

Dekompozicija DFT. Brzi algoritmi na bazi radix-2. Brza Furijeova transofrmacija. Tačnost izračunavanja. Kompleksna FFT OASDSP 1: 7 FFT

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΤΡΙΤΟ ΤΗΣ ΕΠΙΣΗΜΗΣ ΕΦΗΜΕΡΙΔΑΣ ΤΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ Αρ της 30ής ΣΕΠΤΕΜΒΡΙΟΥ 2004 ΑΙΟΙΚΗΤΪΚΕΣ ΠΡΑΞΕΙΣ

u(x, y) =f(x, y) Ω=(0, 1) (0, 1)

IUPAC nomenklatura cikloalkana Imenuju se tako što se na ime alkana doda prefiks ciklo. Cikloalkil-grupe:

I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής

Chapter 1 Fundamentals in Elasticity

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design

M p f(p, q) = (p + q) O(1)

/&25*+* 24.&6,2(2**02)' 24

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

&+, + -!+. " #$$% & # #'( # ) *

10.1. Bit Error Rate Test

!""# $$%&'()* '+%$,&'-' '* %*.%'/' - 0$1.%'-2'()* / *&3,' -',4%$-'- 5-%'6 2%'6 - %,'/72**/*+'%&-*$%82$&*$,$$9%*$ : *7&,()* -*.

1857 Ν. 62(ΙΙ)/97. τίτλος

8. TEHNIKE INTEGRIRANJA

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

Im{z} 3π 4 π 4. Re{z}

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

OSNOVNI PRINCIPI POVRATNE VEZE

Pismeni ispit održan

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti?

SUPPLEMENTAL INFORMATION. Fully Automated Total Metals and Chromium Speciation Single Platform Introduction System for ICP-MS


ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΠΡΩΤΟ ΤΗΣ ΕΠΙΣΗΜΗΣ ΕΦΗΜΕΡΙΔΑΣ ΤΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ Αρ της 22ας ΝΟΕΜΒΡΙΟΥ 2002 ΝΟΜΟΘΕΣΙΑ ΜΕΡΟΣ II

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

2?nom. Bacc. 2 nom. acc. S <u. >nom. 7acc. acc >nom < <

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

... * +, . >1 " W1 X &=:C.1 3.% 2 *! > 8. $( >1 $.: " G YJ ZC1 G! 1.

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΠΡΩΤΟΝ. ΤΗΣ ΕΠΙΣΗΜΟΥ ΕΦΗΜΕΡΙΔΟΣ ΤΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ υπ* Άρ. 932 της 14ης ΑΠΡΙΛΙΟΥ 1972 ΝΟΜΟΘΕΣΙΑ

381 Κ.Δ.Π. 124/77. ir = > > ^ dodo" CL. g ω. (χωρ.) 1/42 (χωρ.,ν. 1/38 (χωρ.) > (χωρ) < β ><ΧΧΧΧΧ «XX. χχχχχχυχχ. χχχχχχ»χχ. I >d < 3. ΙΊ d" 'ο.

PRIMENA INTEGRALA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

ΓΗΣ ΕΠΙΣΗΜΟΥ ΕΦΗΜΕΡΙΔΟΣ ΤΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ ύττ* *Αρ. 870 της 23ης ΑΠΡΙΛΙΟΥ 1971 ΝΟΜΟΘΕΣΙΑ

SONATA D 295X245. caza

#""$%% 3 η!"&'"$% "( " '$#&" A. 16, ε!"

E.E. Παρ. Ill (I) 429 Κ.Δ.Π. 150/83 Αρ. 1871,

635 Κ.Δ.Π. 205/77. ζ?=>> ο ο' ο ο 6. ΖΖΖΖ_, 3 -^ ~> 3 ^w^-~- ν^ 3. XfS fs <>* ts oo C? ;>_. ^.>>>>> x s> X.XXXXX ίϊχχ. xxxxxxuxx xxxxxx»xx

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 3 Predavanje 10 i 11 1

C M. V n: n =, (D): V 0,M : V M P = ρ ρ V V. = ρ

AC 1 = AB + BC + CC 1, DD 1 = AA 1. D 1 C 1 = 1 D 1 F = 1. AF = 1 a + b + ( ( (((

E.E., Παρ. I, 767 Ν. 39/83 Αρ. 1871,

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n, l)

Vježba 1. Analiza i sinteza sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΠΡΩΤΟ ΤΗΣ ΕΠΙΣΗΜΗΣ ΕΦΗΜΕΡΙΔΑΣ ΤΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ Αρ της 31ης ΔΕΚΕΜΒΡΙΟΥ 1998 ΝΟΜΟΘΕΣΙΑ ΜΕΡΟΣ II

1134 Ν. 8(ΙΙ)/2001. E.E. Παρ. 1(H) Αρ. 3475,

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

m r = F m r = F ( r) m r = F ( v) F = F (x) m dv dt = F (x) vdv = F (x)dx d dt = dx dv dt dx = v dv dx

tel , version 1-7 Feb 2013


Transcript:

. ELEOOON POGON UVOD Poldjih dcij 0. vk i počko ovog vk vdoci o lućog rzvoj i kplozivog r pri i z uoku rgulciju. o j poldic žok borb vko ržišu z priž u kvliu i ci proizvod, šo j ulo porbu z vliko prio uo i robo u uoizciji proizvodih proc. Ov uoizcij proizvodih proc podrzuv priu robo, urički uprvljih lih ši, idurijk pogo opš i rčurk prifrijk urđj. o j dovlo do žog i vrlo diičog rzvoj i pri i rgulii pogoi (oio corol y - CS. o šo j prolzk pr ši prouzrokovo široku priu hički uprvljih i u iduriji i i zpočo prvu idurijku rvoluciju, ko j dšji rzvoj ikrolkroik i rčurk hologij i jihov pri u lkroki rgulii pogoi (Elcroic oio corol y-ecs dovo prg drug idurijk rvolucij, koju krkriš viok p uoizcij [5]. Drugi fkor koji j odlučujuć dlovo ž rzvoj i z uoku rgulciju j hldorovk rk u oružju drug polovi prošlog vk, koj i d zuvlj. zrzii prdk učij j u uoizciji vojohičkih i, pobo u hici oružj. Pri uoizcij u oružju, prir, povćl j vrovoću pogđj riljrijkih oruđ (opov z proivvzdušu odbru 0% prko 80% [4], broji u liči priri kod drugih vr oružj. Njihov goovo vrov prcizo i fiko uprvo u rzul pri vrlo ložih i uok rgulcij, kod kojih rgulii lkrooori pogoi iju vlikog udl. odri idurijki robo uvd j prvi pu u Jpu 980. godi, i od d rzvijo od izvršioc jdovih ipulivih rdji ( dodvj, oirj i l. do izvršioc ofiicirog rd ko šo u zvrivj, frbj, klpj, ipiivj i podšvj. D j uočljiv rd pri robo u proizvodi obli ko šo u uklr lkr, zdrvvo, poljoprivrd, prvoz i kldišj rob, podvodi rdovi i virk irživj.

Do pojv žih poluprovodičkih urđj (krj 50-ih godi 0. vk ko izvrši org u i z uoku rgulciju doiirli u hidrulički, puki i hički ii. o zči d u iduriji iu korišć lkrič ši. Nproiv, o u priu koro co vk. ri oov vr lkričih ši u prijiv z idurijk porb: ši z jdoru ruju, ihro i ihro ši [6]. U pogoi proljivo brzio obrj o j bilo rzrvio z ši jdor ruj, dok u ši izič ruj (ihroi i ihroi oori korišć iključivo kod rguliih lkrooorih pogo. o j bilo og šo j rgulcio opr koj j porb z jihovu priu u pogoi proljiv brzi bil lož i kup. Elkriči pogoi (lkrooori pogoi, lkropogoi, lkričo pokrj, lcricl driv (glki, lkrich Arib (čki, електроприводы (ruki, zioi lrici (ilijki iju vžu ulogu u vkodvo živou i u prku čovčv. Dovoljo j rći d prko polovi proizvod lkrič rgij u idurijki rzvijijoj zlji prvr u hičku, bilo z porb rpor, bilo z proizvod proc. U odou drug vr pogo lkriči pogoi iju iz prdoi: obuhvju širok dijpzo g, počv od g ipod jdog v (pr. u lkroki ovi, p do viš oi gv (pr. z pup u rvribili hidrolkr, obuhvju širok dijpzo obrih o (prko jdog ilio N u vljoic i brzi (prko 00000 ob/i z crifug, ogu prilgodii bilo kkvi rdi ulovi (priudo hlđi, popuo zvori, pooplji u kplozivoj ofri i dr, kološki u poziivi ( zpljivog goriv, gov, proizvod rlivo lu buku, pri u z rd odh i o puo oprćj, vo lo zhvju z održvj, iju vo l gubi przog hod, iju vo viok p korioi iju poobo viok krkorj proprljivoi lko uprvlj i o u široko opgu brzi bz porb z hički jj proog odo, pri uprvljju ogu ii vo brz diički odziv, lko j r obrj (rvrirj bz hičkih proik, iju ogućo kočj rkuprcijo (rgrcijo rgij rg u izvor pjj,

iju rvor obri o i ir hod bz vibrcij rd pod ročio vioko pruro, p iju dug živo, ogući u rzi oblici, prilgođi rzličii porb ož u rdi ši (pr. Viš jih oor oirih i dirk uporb, uo jdog vćg hički proici, zi oor rooro poljšj r, liri oor uo rocioog id. Ovo iu zčjih prdoi lkričih pogo uprovljju o dv vć dok, li u u odrđi lučjvi i o dovolj d prč ili bz ogrič jihovu uporbu: zvio od lkričog pjj li odo g pr žii. Prvi dok ogričv priu lkričih pogo u vuči. Ekooki prihvljiv kuulork brij j još uvk oko 50 pu ž go odgovrjuć količi goriv z oor uuršji gorvj. Njzčjiji l lkričog pogo j rvo lkriči oor. đui, u vri lkriči pogoi vliku ulogu igr i lkroik i o dv j gr: Ergk lkroik (gl.: powr lcroic, voji iriori i ži rziori, uz pooć koj vrši prvrj lkrič rgij iz jdog oblik u drugi (pr. prvrj rofzih izičih ruj u jdoru i obruo uz iovro korolij količi prvor rgij (pr. rdi podšvj brzi, Uprvljčk lkroik (g.: corol lcroic, voji rziori, igrii koli, oprcioi pojčvči, logički koli, ikroprocori, ikrokopjuri, uz pooć koj vrši uprvljj i rgulcij pojdiih fizičkih vliči (pr. brzi, o, položj i dr., dlujući rgk prvrč ili pobud i lkričih ši... OPŠA SUUA ELEOPOGONA Elkriči pogo j lkrohički i koji u opš lučju oji iz lkričog oor (lkrooor, oor, rgkog prvrč (prvrč, kovror, hičkog proog urđj (proik i uprvljčkog i (rgulor u šir ilu, koji pj iz kog izvor lkrič rgij (izvor, luži z pokrj izvrših org rdih ši (oprćj, r i uprvljj i pokrj. N l... prikz j rukur š opšg lkropogo. U prvo rdu lz rgki li zči orli oko rgij. zvor (g.: ourc, li 3

lkrič rgij prdvlj jčšć lkriču ržu, rofzu ili jdofzu, ikopoku ili viokopoku, rži rfororo ili bz jg, običo pkidči, oigurči i drugi li z zšiu, rj, dzor i dr. o ož bii i izvor jdorog po, pr. Akuulork brij, gror jdor ruj ili koki uvod u lkričoj vuči. Slik.. Opš rukur lkričog pogo N l... prikz j rukur š opšg lkropogo. U prvo rdu lz rgki li zči orli oko rgij. zvor (g.: ourc, li lkrič rgij prdvlj jčšć lkriču ržu, rofzu ili jdofzu, ikopoku ili viokopoku, rži rfororo ili bz jg, običo pkidči, oigurči i drugi li z zšiu, rj, dzor i dr. o ož bii i izvor jdorog po, pr. kuulork brij, gror jdor ruj ili koki uvod u lkričoj vuči. Ergki prvrč (g.: (powr covrr luži z prvrj rgij iz izvor, ko i z jo uprvljj. Prvrj i z cilj d odrđ krkriič vliči uzlz rgij (učo, po, ruj, broj fz prvor u drug rdi prilgođj ooru, dozirj rgij poiž uprvljj ooro (jj po, ruj ili učoi i i odrđi krkriiči vliči pogo (brzio, oo, položj i dr.. U vroj hici prvrč j lkroki ( bzi irior, žih rzior ili drugih poluprovodičkih prkidč, li kod rijih pogo o ož bii i lkriči gror (pr. kod Vrd-Lordov grup, rforor proljivi proi odoo, urđj gi pojčvči i dr. od rguliih pogo rgki prvrč izoj, li običo jgovo u lz pobi urđji (običo 4

oporici ili prigušic vz rd, uorforori i dr. koji obzbđuju prvil polzk pogo. od vi rih pogo i uprvljj vrši bz prvrč, pr. prko rdih oporik kokori, oporik u roorko kolu ihroog oor ili dlovj pobudu oor z jdoru ruju. Z ovj l pogo čo uporbljv opši ri kuor (gl: cuor. Elkriči oor (gl.: lcric(l oor j prvrč lkrič rgij u hičku. od rguliih pogo jčšć j uporb ihroih, zi ihroih oor (kod vrlo vlikih g, li i kod lih z rguli pogo viokog kvli. od rguliih pogo dugo u doiirli oori z jdoru ruju, li u u vroj hici, zhvljujući rzvoju prvrč učoi, zi prku u lkroici poluprovodik g i ikrolkroici, ihroi i ihroi oori (p i k ov vr oor, ko šo u oori jdor ruj bz čkic (bruhl DC chi i oori proljiv rluk poli rvoprvi ji. Pojvo ikrorčur pri ložih hik uprvljj, ko šo u uprvljj orijcijo polj, uprvljj proo rukur klizjući krkriik id., ij viš ko lož i kup, p u ov ši u ju d z jdor ši u pogoi vioki prfo. kd očkivlo d ć ši z jdoru ruju bii poiu iz uporb, o ij dilo, vć čii d ć gziiri još dugo vr upordo ši z iziču ruju. Viš grl doicij ijd vr pogo, vć vk i područj doi pri. Dokl, o j ko zhvljujući o šo u ikrolkroik i irorčurčuri oogućili rzvoj i priu ložih lgori uprvljj i kod ši z jdoru ruju šo, uz vć od rij dobr ičk i diičk krkriik, poboljšv ihov ukup prfo. U pogoi čo korii oobi lkrič ši d ož d prvr rgiju i u obruo ru, j. D ož pod odrđi ulovi d rdi ko gror i vrši kočj (gl.: brkig rd ši. U i lučjvi pojdii rovi okov rgij prikzi l... okrću uprou ru (od rd ši prko proik k ooru. Ako o obzbđuj ip rgkog prvrč, j povri ok rgij ož produžii i prko prvrč v do izvor, u ko lučju govori o grorko kočju, odoo kočju rkuprcijo rgij. Čo j prvrč kvog ip d dozvoljv povri ok rgij (pr. obič iprvljč. U o lučju povr hičk rgij pri kočju or prvorii u oplou u oj lkričoj šii ili u oporici koji povljju izđu ši i rkuprbilog prvrč. 5

hički proik (gl.: gr luži z pro i prilgođj brzi, odoo o, ko i vr krj koj oor prdj izvršo orgu rd ši. u pdju zupči i kjiši proici fiki proi odoo (jčšć rdukori z jj brzi i povćj o, proici proljivi poi odoo (upjvio, ko kod uoobilkog jč, ili koiulo, proici rocioog krj u rloro (pr. pruži proici, zjci i dr. U jdovij lučju proik j zjdičko vrilo oor i rd ši. gulcioi i ili rgulor u šir ilu (gl.: corol y, corolr u vroj hici lkroki, logi ili digili, luži z uoko uprvljj pogoo, jčšć dlujući voji uprvljčki igli rgki prvrč (cr rlico ozč l.., li pokd i oor ili proik. Ovj i uzi iforcij o ju pogo odgovrjućih rih org (zor prko povrih vz, ko i od igl z zdvj žljih vrdoi rguliih vliči (rfrci (cr rlico b l.. i obrđuj ih oovu odrđih lgori. Pooj pogoi bz rgulor, u ko lučju uprvljj vrši dlujući dirko rgki prvrč (rlic. Suproo o, rgulcioi i pogo ož bii podrđ ko drugo rgulcioo iu koji uprvlj grupo rguliih pogo, u ko lučju uo rfrc (rlic b rb zilii djvo drđog rgulcioog i. U liz koj ld pod uprvljj podrzuvćo djvo uprvljivi pogo bz rgulor ili bz učšć rgulor (iz rgkih l pogo l.., uključujući igl, pod rgulciojo djvo uprvljivi pogo prko uokog rgulcioog i (uz dodk rgulor povri vz l.., uključujući i igl b. 6

.. OO JEDNOSENE SUJE N području uprvljih lkrooorih pogo oori z jdoru ruju zuziju zčjo o. Zhvljujući dobri uprvljčki vojvi, prvvo zbog rlivo jdovog poupk uprvljj, oor z jdoru ruju prdvlj koro idl oor z pogo gd j porb proljiv brzi obrj [4],[6],[],[4]. Njgov brzi obrj ož koiulo podšvi proo jdorog po rur u široki gric koj obuhvju u koiuiu ob r obrj pui oo, uključujući i ulu brziu. S obziro rlizciju pobudog kol, oori z jdoru ruju ogu ii rzliči polj krkriik ( Ω f(.... orukcij i pricip rd N lici.( prikz j pricipk š dvopol ši z jdoru ruju poiči oro (S i roirjućo cilidričo ruro (roor (. Glvi polovi (GP o pobud oj kroz koj č jdor ruj pobud p, koj vr glvi gi fluk Φ. i u L, J, L p p i p u p ( (b Slik.. oor z jdoru ruju: ( pricipk, (b kvivl š U žljbovi roor š j oj rur koji pj rujo rur prko kouor. Sruj rur vr poprči gi fluk Φ, koji j zo ji od glvog pobudog fluk Φ, zbog vlikog vzdušog zzor u poprčo ru. Z dodo jj dlovj rkcij rur i poboljšj koucij uporbljvj kopzcioi oj (, čiji u oji ši u poli vci glvih polov i 7

kroz koj proič ruj rur. opzcioi oji ugrđuju u oor vćih g, ko i u oor koji dozvoljvju jč proprćj, d bi poboljšl koucij, j. d bi izbgl ikrj čkic. Z poizj koucij bz ikrj kori i pooći polovi (PP, kroz čij oj kođ č rur ruj. i uič go polj u urloj zoi (kouciooj zoi. Obri o oor, koji vr obodu roor, proporciol j proizvodu pobudog gog fluk i ruj rur, obrć roor oor brzio. Uld krj roorkih oj u polju gog fluk Φ u ji idukuj po (korlkrooo il E, koji j proporiol pobudo fluku i brzii obrj. N lici.(b prikz j kvivl š oor z jdoru ruju zvio pobudo oovu koj ož izvi ički odl oor.... Oov rlcij oori jdor ruj (u dlj dku jdori oori l g (koliko kw prijuju u ii uok rgulcij ko izvrši orgi. Ovi oori iju dobr rgulcio vojv, pr vg širok opg pro brzi obrj. Njvću priu iju jdori oori zvio pobudo, jr zdovoljvju iz zhv: - širok opg rgulcij brzi obrj, - lir ičk krkriik, - bil rd clo opgu brzi obrj, -vlik pozi o, -l g uprvljj, - igur rd, -vlik brzi dlovj. Ekvivl š i ibolički prikz jdorog oor zvio pobudo di u l..3. Jdori oor zvio pobudo ko l rgulcioog i oguć j prdvii ički odlo koji opiuj fizičk pojv u ooru uz ldć zrj: 8

-hirzi kriv gćj, -rkcij rur oor, -liro idukivoi rurog kol, -vrlož i koucio ruj, -pd po čkic. Slik.3. N oovu vdih zrj i l..3.b ogu pii jdči koj opiuju rd oor. Z kolo rur (roor oor vži pok jdči: d E (. d U L gd u:, L - opor i idukio rurog oj, E C Φ - idukovi po (korlkrooor il -ES C p z π - korukcio ko p - broj pri polov z - broj provodik rurog oj - broj prllih gr rurog oj Pu hičk g (lkrogk g P oor j: 9

P h E C Φ odkl dobij obri o kojg rzvij oor: E C Φ C Φ (. gd j p z C C C π - korukcio ko. Uz ko fluk pobud ož pii z idukovi po i o oor: E (.3 (.4 gd j C Φ C Φ - ko proporcioloi. Jdči o z ooviu oor i oblik: gd u: 0 (.5 J 0 - o przog hod koji kod oor lih g doiž vrdo 0% oilog o oor, - o oovii oor (o oprćj uopšo zvi o brzii obrj, J J d - diički o odrđ ukupi oo ircij J oovii d oor. Uvođj poj ičkog o (ili o opor, o r: 0 jdči o i oblik: (.6 J U cioro ju co i co, p u jdči koj opiuju pošj oor u cioro ju: U k k (.7 0

Sbil rd oor odrđ j jdkošću d d (.8 d d šo j prikzo lici.4, u kojoj u d krkriik f( i f(, z bil rd ( l..4. i bil rd (l..4.b Slik.4...3. Sičk krkriik orići i jdči (.7 koj vž z cioro j oor dobij jdči hičkih krkriik: U (.9 iz koj j vidljivo d hičk krkriik prdvljju prvc (l..5. Brzi obrj pri oilo pou rur i 0: U (.0 0 Brzi 0 prdvlj idlu brziu przog hod. od brzi obrj > 0 oor iz oorkog rži rd >0 ( kvdr prlzi u gr-orki rži rd ( kvdr givi obri oo (roor obrć priudo, pod pr. dlovj o ircij. Pri o j ruj rur giv, j. oor rdći ko gror prdj rgiju izvoru.

Slik.5. Uvrivši u rlciju (.0 0 i z oili po oor dobij pozi (polzi o: U (. p p hičk krkriik ogu koruii pooću čk i koj krkrišu oil vrdoi U,, i uz o oor. U čki : 0 U /, u čki j: i. N l..5. d j filij hičkih krkriik z rzliči vrdoi dodog opor u kolu rur uz ko po oor i ko fluk pobud. Npoijo još d u V kvdru oor i upro r brzi obrj, p oor rdi u ržiu kočj (rži korpoj, grorki rži rd. Prir odrđivj ciorog rži rd oor z lučj koog o r co. ilirov j l.6. Z d 0 (krkriik, prirod krkriik oor obrć brzio. Uključj dodog opor (krkriik brzi obrj j 0. od rži rd odrđog krkriiko 3 brzi obrj j 3. rkriik 4 odgovr ržiu diičkog kočj, koji oji u o d roor odpoji od izvor i jgov rur zljk poj prko dodog opor. Ako oor pr prpjj obro brzio obrj u čki, o ć u ou prkopčj uld ircij obri i oor prlzi u čku b, vrjući givi o i brzi obrj pd 0.

Sik.6. Njvći izi kočj poiž u ržiu korpoj, kd roor prkopč po uproog polri (krkriik 6, kod kog brzi obrj prolzi kroz 0. Vlik ruj (čk c dozvoljv ovj rži pri oori vlik g, p prijuj rži korpoj (krkriik 5 gd proc č kouro -d-. Srogo uzvši u jdčii (.9 o oovii oor ji j od lkrogkog o z izo gubik p z l ši gd j g rlivo vlik, hičk krkriik iju oblik pr l..7. o gubik j: g P (. Slik.7. 3

..4. Diičk krkriik Pod uprvljj oor u uoici podrzuv rgulcij brzi obrj oor dovođj igl uprvljj. z rlcij (.9 vidljivo j d j rgulcij brzi obrj oguć dodvj opor u kolo rur, proo po i proo fluk pobud...4.. Uprvljj oor oporo u kolu rur Ako j o r li, li j i obri o kojg rzvij oor, p j drugi čl rlcij (.9 zrljiv i brzi obrj bil bi 0. od og opg brzi vrj j oo r, j. pri > i Δ > Δ (l..8.. Pri rgulciji oporo juj kruo, odoo poobo kuulij cior brzi obrj pri proljivo ou oprćj. Zbog og ovj či rgulcij rko prijuj. Oi og povćvju i gubici u kolu rur ( P (. d Slik.8...4.. Uprvljj oor poo rur hičk krkriik oor z rzliči vrdoi po d u l..9. z krkriik j vidljivo d j opg rgulcij brzi obrj od 0 do 0 pri ču opg rgulcij zvii od o r. ruo hičkih krkriik oj ii. 4

5 Slik.9. Jdči oor pi u oprorko obliku i uz poč ulov jdk uli iju oblik: ( ( ( ( ( ( ( ( J L U Ω Ω (.3 gd j d/d - opror izvod. Polzći od jdči u oprorko obliku dobij blok š (rukur blok š oor koj j d l..0. Slik.0. zlz vliči j brzi obrj ili ugo obr, ulz vliči (vodć j po rur, porćj vliči j o r. Ukup pro brzi obrj kd j po rur i o oor j (l.. ( ( ( U Ω (.4

6 gd u: L - lkrič(rur vrk ko, J - lkrohičk vrk ko, - ički koficij pojčj oor. Slik.. Uz 0 dobij fukcij pro po ulzoj vličii: ( ( ( Ω U G (.5 odoo uz U0 fukcij pro po ji: ( ( ( ( Ω G f (.6 rkriič jdči fukcij pro j: 0 odkl u ršj: ± 4, (.7 - ( U Ω

Odvd dobij opv (prirod priguš frkvcij: (.8 i rlivi fkor prigušj: ξ (.9 z jdči (.7 j vidljivo d ć ršj krkriič jdči bii rl kd j >> 4 šo zči d ć prlz krkriik brzi obrj ii priodki krkr (kriv, l.. b. Z < 4 prlz krkriik brzi obrj ić ocilori krkr (kriv b l.. b. Slik.. U ruku (l.. b oor j dovd o r šo ć ifovi opdj brzi obrj. Običo j >> 4 p vrk ko rurog kol ož zrii. U o lučju j fukcij pro oor: Ω( G( (.0 U ( D fukcij pro po uprvljčkoj vličii vž z bilo koju vrdo koog o co. pokžio o krkriici doj l..3. 7

8 Uz prpovku lir krkriik dobij : 0 odoo: ( / 0 Slik.3. z ičoi rouglov (l..3 dobij : /( /( / / / 0 p p p Δ p lkrohičk vrk ko: co J J J J p P P 0 i ko o: co p p oju koi z bilo koju vrdo o r. rkriik r uopšo zvii od brzi obrj, j. f(. Z l oklo ožo pii: Δ Δ Δ U (.

Δ Δ gd j - kruo krkriik r. Srđivj rlcij (. i zrujući priršj Δ dobij jdči oor u oprorko obliku: U ( Ω( JΩ( (.3 odoo fukcij pro oor: Ω( / G( (.4 U ( J 0 gd j: r. 0 - ukup kruo d ko u kruoi krkriik oor i Pripd rukur š kojo uzi u obzir uicj kruoi r d j l..4. Slik.4. U zvioi od đuobog odo krkriik o oor ( i o r (,, 3, dih l..5 oguć u ri oblik fukcij pro z čku A u kojoj j : 9

l o > 0 ( krkriik : Ω( G( U ( / ( J / 0 0 j. oor opiuj ko proporcioli l prvog rg koficijo pojčj / 0 i vrko koo 0 J / 0. Slik.5. o 0 ( krkriik, oor poš ko igror proo fukcijo: Ω( G( U ( / J 3 o < 0 ( krkriik 3, oor j bil l. Z prkič prorču prr oor kori kloški podci, p prri odrđuju: ( U J ili J P gd u: J[ kg ], [ Ω], [ ], U [ V ], [ A], P[ W ] Ako j zd zši o GD [kp ] d j o ircij: J GD 4g [ kg ] 0

Elkrohičk vrk ko ož odrdii i prko ko korlkrooor il ( i ko o ( : J čiji odo zvii od dizij o i brzi obrj (bl.. bl.. o Brzi obrj / N - N i - 0.05 kp - 9.8 kp i -.0 o lzi ko: U p iz j lzi ko i /. Ako j u kolo roor uključ dodi opor d d ć rur vrk ko opi: ( L d lkrohičk vrk ko ć povći: J ( d..4.3. Uprvljj oor poo pobud od uprvljj oor proo po pobud uprvljčki po dovodi oj pobud. gulcij brzi u pricipu j oguć kko u ru povćj, ko i ru opdj. đui, jj brzi obrj povćvj po pobud, i i fluk pobud, rko prijuj zbog povćih gubik u kolu pobud. Zbog og ovj či uprvljj brzio obrj prijuju o (u prvilu u ru povćj brzi obrj od p viš.

Pri jju fluk pobud kruo hičkih krkriik juj (l..6. Oi og povćv ruj rur ( C φ uld čg pogoršv proc koucij i vričj čkic, p z jj ruj dodj u kolo rur dodi bli opor ( b. Slik.6. Nvdi rzlozi juju opg rgulcij brzi obrj do 3. Slik.7. Npok jdči z kolo rur i oblik d U L Cφ d odoo: U d d ' L C u (.5 gd j u - ruj pobud od koj zvii fluk pobud.

Jdči o oor j: ' C φ C J u d d (.6 Z kolo pobud vži jdči: U du uu Lu (.7 d u gd u U u - po pobud, u - ruj pobud, u - opor pobudog o, L u - idukivo pobudog oj U jdči (.5 i (.6 jvljju proizvodi vrkih fukcij ( u ( i ( u ( ( p u ov jdkoi lir. Uz prpovku lih odupj ov jdči ogu lirizovi. Do k pro pobudog po z cioro j oor vži i jdči: U 0 ' 0. C u0 C ' u0 0 (.8 Uu0 u0 u Scioro j j porćo proo po pobud od vrdoi U u0 do U u U u0 ΔU u uld čg dolzi do pro drugih vliči u ooru: u u 0 Δ u 0 Δ (.9 Δ Npo rur j ko, prpovlj i ko o r. Uvršvj i jdči (.9 u jdči (.5 do (.7 i zr-j člov 3

' ' drugog rd, j. proizvod C Δ u i C Δ u Δ, ko i pro Δ, dobij i jdči čiji oprorki oblik j: ' ' ' ( L C C ( C ( 0 ( u0 u u ' C ( 0 C ( 0 JΩ( (.30 ' u u ( L ( U ( u u u u u Eliiij vrijbli ( i u ( iz rlcij (.30 dobij fukcij pro jdorog oor uprvljog poo pobud: G( 0 ' Cu0 ' C u u0 ( ( u 0 0 L 0 (.3 Lu gd u: u - vrk ko pobudog kol, L u - rur vrk ko, J 0 - lkrohičk vrk ko, koj zvii od rd čk. C C ' ' u0 Očigldo j d rdi o izrzioj liroj kopoi, jr vrk ko 0 i koficij pojčj zvi od rd čk. Sog i fukcij pro (.3 dj dovoljo č rzul o oko poč vrdoi. Ako j idukivo rurog oj zrivo l ( L 0, ko j 0 << C ' u dobij pojdovlji oblik fukcij pro (.3: G( Ω( U ( 0 (.3 u ( ( u 0 gd j 0 - koficij pojčj oor koji zvii od poč rd čk. Uu0 u0u Ngivi prdzk jvlj zbog og šo poro po pobud opd brzi obrj. Dkl, jdori oor zvio pobudo uprvlj poo pobud prdvlj l viš vrkih koi i izrzio j lir. 4

..5. Uprvljj o šo j vć ikuo, oor z jdoru ruju, pobo oj zvio pobudo, prdvlj oviš rgulcij dlko povoljiji izvrši org go šo j lučj ooro izič ruj. zlog o j šo izlzo rgulor, pol pojčj g, ož dirko, vrlo li zojj ili čk i bz jg, uici lkriči o oor. o očigldo vidi iz rukurog blok dijgr koji j rij izvd. Elkriči o oor j jdk jdovo proizvodu dvju priupčih vliči, ruj rur i pobudog fluk Φ p, koji ož zvio, bz uzj prg, uprvlji - rujo prko po rur U, fluko prko po pobud U p. Sv do pojv brzih i žih poluprovodičkih kopo rgk lkroik uobičji či uprvljj jdori ooro proo po rur u, prdvljl j Vrd-Lordov grup, čij j uprošć š prikz lici.9. Slik.9. Elkrooori pogo Vrd-Lordovo grupo Ovu šu krkriš čvorokvdri rd, šo u j i glv prdo, li dodi kšjj diik gror ( g, koj givo uič ukupu diiku pogo. Uz o rb ii uu poojj još dv lkrič ši (gror jdor ruj i ihroi ili ki drugi pogoki oor, šo zčjo pokupljuj clokupi pogo. Pojv žih, brzih li i jfiih poluprovodičkih l ( iriori i rziori g lkrošik grup gror ihroi ooro j poiu ički iprvljči, iriorki i rziorki prvrči. N lik.0 i. prikz u uprošć š pogo iriorki iprvljč, odoo čopro. 5

Slik.0. Š pogo iriorki iprvljč Slik.. Uprošć š pogo čopro U glvo ruro kolu običo uključuj prigušic ( L, rdi jj izič kopo u jdoroj ruji i, i diod ( D koj oogućv krći pu ruji i u irvlu kd iriori provod. Prdo ovkvih pogo u odou Vrd-Lordovu grupu u prdoi koj obo dooi pri rgk lkroik: ji porbi proor ( dv lkrič ši j, iilo održvj ( pokrih dlov, duži vk uporb, brž rgovj id. No ovi pogoi iju i jd dok, o j dvokvdri, odoo kod čopr jdokvdri rd. đui, rzličii kobicij ii li ož poići rd u dv, p i čiri kvdr i i oogućii grorko kočj rgrcijo i rvrirj r obrj. N lici. prikzo j koliko kvih kobicij. 6

Slik.. Jdokvdri, dvokvdrii čvorokvdri čoprki pogoi Vž prdo ičkih poluprovodičkih pojčvč g u odou gror u Vrd-Lordovoj grupi j upordivo j vr kšjj c, koj j rd ilikud. Odziv iriorkog iprvljč kokoviu prou uprvljčkog igl ( yg ij kpocijl ko šo j prikzo lici.3(, vć j kokovi, li rpori kšjj c (lik.3 (b. 7

( (b Slik.3. Uicj diiku pogo: ( jdorog gror, (b iriirkog iprvljč o šo vidi lik.9 i.0 rgulcioi urđj (U, koji običo prdvlj i z uoku rgulciju, dovod povr prg po brzii obrj, ruji rur i i pou rur u, ko i rfr brzi * i ogričj ruj rur i *. o zči d rgulcioi i oji iz viš rgulcioih plji koj ogu bii rlizov rz či. od pogo oori z jdoru ruju kkd rgulcij prdvlj u prki opš uvoj pricip rgulcij. Oov idj j prikz lici.4. gulcio plj porđ u hijrrhijki. Uuršj plj j již ivou i givo povro prgo po ruji rur i. guloro ruj dluj kuor (pojčvč g i oor uzijući z rfri ulz izlz iz rgulor brzi. gulcio plj po brzii j viš ivou čiji izlz prdvlj rfri ulz uuršj plj. Njzd, ko rdi o pogou z rgulciju položj, jviš ivou j plj povro prgo po ugoo položju roor oor ϑ ili položju dl objk uprvljj čiji položj rb rgulii ( iprkido lici.4. Uvođj plj rgulcij po ruji rur, kod pogo z rgulciju brzi obrj i/ili položj, poiž održvj ruj ogričo ivou u prlzi ji rdi zši l pogo, ko i poboljšj diičkih vojv rguliog pogo u clii. Slik.4. Opš š kkd rgulcij 8

Prdoi rgulciih i kkdo rgulcijo u pogldu projkovj, ipiivj i podšvj prr rgulor u opš poz. U oriji i prki uo-k rgulcij rzvijo j viš od z izu rgulcioih plji po ruji i brzii, odoo z odrđivj rukur i prr rgulor ruj i rgulor brzi. zbor rukur rgulor i od iz prvvo zvi od pogo i zhv koj o rb d ipui. od koiulih i uok rgulcij ko rgulori ruj i brzi jčšć rću PD ili P - rgulori. U ovij vr pžj projk i uok rgulcij j v viš ur k vri hik zv. hik proor j. Ov hik projkovj zivju prdvljju odl diičkih i u prooru j. od koiulih i o u vkork difrcijl jdči j i vkork lgbrk jdči izlz, kod digilih (dikrih diičkih i o u vkork difrc jdči j i vkork lgbrk jdči izlz. Pooji viš rzlog ovkvo oprdljju projk pr vih j pogodo pri digilih rčur opš i ikrorčur u lizi i izi (projkovju i uok rgulcij. Ov hik oogućvju jdiv poupk rirj i jdi ulzo i jdi izlzo ko i ulivrijbilih i, zi, ogu priii izv kl lirih i id. 9