Oprema kočnih sistema sa sabijenim vazduhom za priključna vozila prema 71/320/EWG

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Oprema kočnih sistema sa sabijenim vazduhom za priključna vozila prema 71/320/EWG"

Transcript

1 Oprema kočnih sistema sa sabijenim vazduhom za priključna vozila prema 71/30/EWG Šematsko predstavljanje i opisivanje kočnih sistema i uređaja sa sabijenim vazduhom. izdanje Promene ove publikacije rezervisane su bez prethodnog upozorenja. Nove verzije ćete da pronađete posredstvom uputa INFORM na webovskoj stranici Copyright WABCO 00 Vehicle Control Systems An American Standard Company Zadržava se pravo na izmene Verzija 00/07.03(hr) Wabcodruck

2 . Opisi uređaja 35

3 . Pregled Strana Membranski cilindar Cevni prečistač Opružno telo Zglobna elastična veza za ventil vazdušnog ogibljenja Nepovratni ventil Prelivni ventil Ventil sa dva odvoda Prekidač pritiska / 0 5 Pribor za prihvatanje crevnih spojnica Slavina Duo-Matic brza spojnica Obrtni razvodnik Ispusni ventil / Razvodnik Upravljački ventil podižuće osovine 3 0 Priključak za testiranje Ventil vazdušnog ogibljenja / Magnetni razvodnik 7 10 / 171 / 173 3/ Magnetni razvodnik 7 17 / 170 / 17 Ventil reduktor Brzoispusni ventil Ventil za ograničenje pritiska Pregled regulatora opterećenja priključnih vozila ARSK-prikolični kočni ventil Automatski regulator sile kočenja (ARSK) Automatski regulator sile kočenja (ARSK) ARSK-prikolični kočni ventil ARSK - tablica ARSK-program za PC s 11 Regulacioni ventil u zavisnosti od opterećenja Tristop cilindar /.. 10 Drenažni ventil Rezervoar za vazduh Glava spojke / Prikolični otkočni ventil / Blokadni ventil Prikolični kočni ventil Rele ventil / Brzoispusni ventil Regulacioni ventil sa promenljivim odnosom pritisaka Regulacioni ventil sa promenljivim odnosom pritisaka

4 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Namena: Regulacija dvovodog prikoličnog kočnog sistema pri aktiviranju kočnog sistema vučnog vozila. Automatska regulacija sile kočenja u zavisnosti od opterečenja vozila preko integrisanog ARSK (ALB)- regulatora. Aktiviranje automatskog kočenja prikolice pri delimičnom ili potpunom gubitku pritiska u napojnom vodu. ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil projektovan je specijalno za poluprikolice sa više osovina. Način rada: ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil pričvršćen je na vozilo i preko polužja povezan sa jednom fiksnom tačkom na osovini odnosno opružnim telom. U neopterećenom stanju je najveće odstojanje između osovine i ARSK (ALB) prikoličnog kočnog ventila, poluga (j ) nalazi se u svom najnižem položaju. Ako se vozilo optereti smanjuje se to odstojanje a poluga (j ) se pomera iz položaja prazno u smeru položaja puno. U istom smeru sa polugom (j ) podesiva bregasta ploča podiže podizač ventila (l ) u položaj koji uvek odgovara opterećenju. Sabijen vazduh koji dolazi iz motornog vozila preko spojničke glave napajanje dospeva preko priključka 1 i pored prstena sa žlebom (h) ka priključku 1- i dalje ka rezervoaru za vazduh na poluprikolici. Istovremeno se kreće klip (k), opterećen napojnim pritiskom, nadole i povlaći ventil (g). Izlaz (n) otvara i izlazi su povezani sa izduvom 3. Pri aktiviranju kočnog sistema motornog vozila sabijen vazduh struji preko spojničke glave kočnica i priključka u prostor A i opterećuje klip (b). Klip se kreće nadole, zatvara izlaz (d) i otvara ulaz (p). Regulisan vazduh na priključku dospeva u prostor C ispod membrane (e) i opterećuje aktivnu površinu relejnog klipa (f). Sabijen vazduh struji istovremeno preko otvorenog ventila (a) kao i kanala E u prostor B i opterećuje gornju stranu membrane (e). Takvim upravljanjem predpritiskom podiže se prenos u području delimičnog opterećenja pri malim upravljačkim pritiscima (do max 1,0 bar). Ako upravljački pritisak raste i dalje, klip (r) se kreće na gore nasuprot sili pritisne opruge (s), a ve-ntil (a) zatvara. Usled nastalog pritiska u prostoru C, relejni klip (f) kreće se nadole. Izlaz (n) zatvara a ulaz (m) otvara. Napojni vazduh na priključku 1- struji sada preko ulaza (m) u prostor D i dolazi preko priključka ka uključenim pneumatskim kočnim cilindrima. Istovremeno u prostoru D nastaje pritisak, koji deluje na donju stranu relejnog klipa (f). Istovremeno 9

5 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Nomogram: Odnos regulacije P ul P reg Ugib f u mm Čim je taj pritisak malo veći nego u prostoru C, relejni klip (f) se kreće na gore i ulaz (m) zatvara. Membrana (e) naleže pri kretanju klipa (b) naniže na lepezastu ploču (o) i tako stalno povećava aktivnu površinu membrane. Čim se sila, koja u prostoru C deluje na donju stranu membrane, izjednaći sa silom koja deluje na klip (b), klip se kreće na gore. Ulaz (p) se zatvara i postignuto je zatvoreno stanje. Položaj podizača ventila (l), koji je zavisan od položaja poluge (j), je merodavan za regulisan kočni pritisak. Dužina poluge L u mm Klip (b) sa lepezastom pločom (o) mora da napravi hod koji odgovara podizaču ventila (l), pre nego što poćne rad ventila (c). Preko tog hoda se menja i aktivna površina membrane (e). U položaju punog opterećenja, pritisak regulisan na priključku se reguliše u prostoru C u odnosu 1 : 1. Pri tome je relejni klip (f) opterećen punim pritiskom i drži ulaz (m) stalno otvoren i nevrši se regulacija upravljačkog kočnog pritiska. Pri aktiviranju kočnog sistema motornog vozila, i sa tim povezanog priključka, pokreće se relejni klip (f) zbog pritiska na priključcima Priključci pomeraju se u gornji granični položaj. Izlazi (d i n) otvaraju pa sabijen vazduh na priključcima kao i u prostoru C izlazi preko izduva 3 u atmosferu. Automatsko kočenje pri odvajanju prikolice ili pri pucanju napojnog voda, priključak 1 se prazni a klip (k) se s gornje strane rasterećuje od pritiska. Zbog pritiska napajanja iz rezervoara, klip (k) se kreće na gore. Ventil (g) zatvara izlaz (n). Klip (k) se podiže pri daljem kretanju sa ventila (g) i otvara ulaz (m). Pritisak iz rezervoara dospeva preko priključaka ka kočnim cilindrima. Pri pucanju kočnog voda automatsko kočenje se aktivira kao što je prethodno opisano, pošto se pritisak gubi u napojnom vodu u vezi sa prikoličnim upravljačkim ventilom preko defektnog kočnog voda, ukoliko vučno vozilo koči. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Preporuka za ugradnju: ARSK (ALB) prikolični kočni ventil ugrađuje se vertikalno, tako da je izduv okrenut na dole. Za pričvršćivanje se koriste navojne čivije na gornjoj strani kućišta. U specijalnom slučaju se umesto poluge može koristiti opružno telo Za dobijanje dužine poluge L povlači se odgovarajuća prava od skale odnosa regulacije ( npr.,) ka skali ugiba f (npr. 30). Produženje te prave seće skalu dužina poluge L na 10 mm. Nomograme možete da poručite pod brojem preko našeg odeljenja AM-M. 95

6 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak Regulac. područje sa dinamič. dejstvom max. 10 bar = 0 = 30 Korisna dužina poluge mm mm Poluga Preko polužja, vidi ugradbene mere Sa integrisanim opružnim telom vidi na strani 100 Priključak 1, 1-, sa sitom X Potreban moment podešavanja M 1 1,5 Nm Nm Dozvoljen moment podešavanja M Dozvoljen medijum max. 0 Nm Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Težina. kg. kg A Varijanta 000 Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p u in bar , Ulazni Steuerdruck pritisak p in u bar 1:1 1: α = 0 α = 15 α = -50 α = 0 Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p u in bar p 1 p = bar Put poluge Hebelweg u stepenima α in Grad Varijanta 00 Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p u in bar bar , Ulazni Steuerdruck pritisak pp in bar u bar 1:1 1: α = 30 α = -5 α = 0 Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p in u bar p 1 p = bar Put poluge Hebelweg u stepenima α in Grad Automatsko Autom. Bremsung kočenje Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p u in bar p 1- = bar Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck pp 1 in 1 u bar 9

7 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Ugradbene mere: Graničnik pri lomu poluge Hod van regulacionog područja Regulacija Graničnik Hod van regulacionog područja nacrtan: Navoji cevnih priključaka: 1, = M 1x1,5-1 dug 1- = M x1,5-13 dug = M x1,5-13 dug (bočni) = M 1x1,5-1 dug (donji) OK 13 Oznake priključaka 1- = dovod ili odvod energije (rezervoar) 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje = Upravljački priključak 97

8 Automatski regulator sile kočenja Namena: Automatsko regulisanje sile kočenja kočnih cilindara sa sabijenim vazduhom u zavisnosti od opterećenja vozila. Način rada: Regulator sile kočenja pričvršćen je za okvir vozila i upravlja se preko užeta vezanog za zateznu oprugu na osovini. U neopterećenom stanju je najveće odstojanje između osovine i regulatora sile kočenja, poluga (f) nalazi se u položaju kočnog pritiska na prazno. Sa opterećenjem vozila odstojanje se smanjuje i poluga (f) se iz položaja prazno kreće u smeru puno. Bregasta ploča (g) upravljana polugom (f) pokreće podizač ventila (i) u odgovarajuću poziciju u zavisnosti od opterećenja. Regulisan pritisak iz prikoličnog kočnog ventila struji preko priključka 1 u prostor A i opterećuje klip (b). On se kreće naniže, zatvara izlaz (c) i otvara izlaz (k). Sabijen vazduh dospeva sada u prostor E ispod membrane (d) kao i preko priključka i naknadno uključenih kočnih cilindara. Sabijen vazduh struji istovremeno preko otvorenog ventila (a) kao i kanala B u prostor D i opterećuje gornju stranu membrane (e). Tom redukcijom pritiska se podiže prenosni odnos u području delimičnog opterećenja pri malim upravljačkim pritiscima. Ako upravljački pritisak i dalje raste, klip (l) kreće se na gore nasuprot dejstvu sile pritisne opruge (m) i ventil (a) zatvara. Za vreme kretanja klipa (b) na dole membrana (d) se odvaja od prisutne površine naleganja i u povečanoj meri naleže na lepezasti deo klipa (b). Aktivna površina membrane se tako stalno povećava, dok ne nadmaši površinu gornje strane klipa. Zbog toga se klip (b) ponovo podiže i ulaz (k) zatvara. Postignuto je krajnje stanje. (Samo u opterećenju puno 1:1, ulaz (k) ostaje otvoren). Merni pritisak tada pri opterćenom vozilu u kočnim cilindrima odgovara regulisanom pritisku iz prikoličnog kočnog ventila u regulatoru sile kočenja; pri delimičnom opterečenju i u neopterećenom stanju vozila podnosio je taj pritisak nasuprot tome više ili manje jaku redukciju. Pri padu kočnog pritiska klip (b) se usled pritiska u prostoru E kreće na gore. Izlaz (c) otvara i sabijen vazduh izlazi iznad podizača ventila (i) i izduva 3 u atmosferu. Pri svakom procesu kočenja sabijen vazduh struji preko kanala C u prostor F i opterećuje zaptivni prsten (e). On se upresuje nasuprot podizaču ventila (i) i pri kočnom pritisku > 0, bar nastaje mehanički spoj između podizača ventila (i) i kućišta. Prenosni odnos regulatora sile kočenja se time blokira i opstaje i tada, ako se odstojanje između osovine i šasije i dalje menja. Te promene puta preuzima zatezna opruga (h) na osovini. Integrisana torziona opruga u regulatoru omogučava, da podizač ventila (i) pri lomu poluge pređe u stanje punog opterečenja. 9

9 Automatski regulator sile kočenja Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak max. 10 bar Odnos regulacije max. : 1 Nazivni prečnik O 10 mm Potreban moment podešavanja M 1 Nm (p1 = 0 bar) Dozvoljen moment podešavanja M max. 0 Nm Regulacioni hod = 0 = 33 Dozvoljen medijum Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Težina 1. kg Varijanta 500 Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p in u bar ,5 + 0, Ulazni Steuerdruck pritisak p 1 in bar 1 u bar 1:1 1: α = 0 α = -50 α = 0 Regulisan Ausgesteuerter pritisak Druck p p u bar in bar 7 p 1 = 7,5 bar Hebelweg α in Grad Put poluge u stepenima Varijanta 501 Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p u in bar ,5 + 0, Ulazni Steuerdruck pritisak pp 1 in bar 1 u bar 1:1 1: α = 33 α = 0 Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p u in bar 7 p 1 = 7,5 bar Hebelweg α in Grad Put poluge u stepenima 99

10 Automatski regulator sile kočenja Ugradbene mere: Graničnik pri lomu poluge Hod van regulacionog područja Regulacija nacrtan: Graničnik Navoji cevnih priključaka: 1/ = M x1,5-13 dug = M 1x1,5-1 dug Oznake priključaka 1/ = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje Preporuka za ugradnju: Pomoću nomograma dobija se potrebna dužina poluge ARSKregulatora i podešava se na uređaju. Pomoću čivije ø 3 mm podešava se kočni pritisak na prazno pri određenom ulaznom pritisku (npr. bar) i fiksira se vijkom OK 10. Pre svake izmene na ARSK regulatoru ( duži- na užeta, položaj poluge itd. ) ARSK regulator mora da bude bez pritiska. Posle ugradnje ARSK regulatora u vozilo (prazno), ugradnji opružnog tela na telo osovine opruga opružnog tela mora za vreme ugradnje da se prednategne pomoću vijka za oko 15 mm snažno povući i uklještiti spojno uže (dužina užeta min 50 mm, max 50 mm) i ono mora da visi vertikalno ispod steznog komada na polugi. Ako se sada čivija udalji od pomoći za podešavanje i ARSK-regulator ponovo optereti ulaznim pritiskom, onda on mora da reguliše kočni pritisak u neopterećenom stanju. Male korekcije tog kočnog pritiska mogu se vršiti uvrtanjem ili odvrtanjem vijka za pričvršćivanje (max 5 mm). Ako kočni pritisak u neopterećenom stanju odgovara opružno telo se prednapregne ili podigne za iznos ugiba prikolice (razlika puta puno - prazno). Pri ponovnom punjenju ARSKregulatora on mora da reguliše upravljački pritisak. Ako je regulisan 100

11 Automatski regulator sile kočenja pritisak manji od ulaznog pritiska, onda je poluga predugačka ili je ugib premali. Ako je regulisan pritisak jednak ulaznom pritisku, poluga je spuštena za oko 10 % ugiba u smeru prazno. Regulisan pritisak mora da bude manji, od ulaznog pritiska. Ako nije manji, onda je poluga ARSKregulatora prekratka ili je ugib preveliki. Nomogram za ARSK-regulator Nomogram za ARSK-regulator Ugib f u mm Ugib f u mm Odnos regulacije P ul P reg Odnos regulacije P ul P reg Dužina poluge L u mm Dužina poluge L u mm 101

12 Automatski regulator sile kočenja Namena: Automatska regulacija kočnog pritiska u kočnim cilindrima sa sabijenim vazduhom na osovinama sa vazdušnim ogibljenjem (osovinski agregati) u zavisnosti od upravljačkog pritiska vazdušnih jastuka. Način rada: ARSK-regulator pričvršćuje se na okvir vozila sa izduvom 3 okrenutim na dole. Priključci 1 i povezani su sa vazdušnim jastucima na levoj i desnoj strani vozila. Komprimovani vazduh (upravljački pritisak), koji struji iz vazdušnih mehova deluje na klipove (m i k). U zavisnosti od pritiska vazduha - on odgovara stanju opterećenja - potiskuje se čaura za vođenje (i) razvodnom bregastom pločom (h), koja se nalazi na njoj, nasuprot dejstva opruge (z) i podešava se na regulacioni položaj koji odgovara stanju opterećenja. Pri aktiviranju kočnog sistema sa sabijenim vazduhom, struji vazduh pod pritiskom regulisan iz prikoličnog kočnog ventila preko priključka 1 u prostor A i opterećuje klip (d). On se kreće naniže, zatvara izlaz (e) i otvara ulaz (c). Sabujen vazduh dolazi sada u prostor B ispod membrane (f) kao i priključka ka priključenim pneumatskim kočnim cilindrima. Istovremeno sabijen vazduh struji preko otvorenog ventila (b) kao i kanala F u prostor C i opterećuje membranu (f). Tom redukcijom pritiska se podiže prenosni odnos u području delimičnog opterećenja pri malim upravljačkim pritiscima. Ako upravljački pritisak i dalje raste klip (a) se kreće na gore nasuprot dejstvu sile opruge (s) i ventil (b) zatvara. Za vreme kretanja klipa (d) naniže podiže se membrana (f) sa podloge u regulatoru i u sve većoj meri naleže na lepezasti deo klipa (d). Aktivna površina membrane sa donje strane membrane (f) se tako stalno povečava, dok se sile sa gornje i donje strane klipa ne izjednače sa silama sa donje strane membrane. Otuda se klip (d) ponovo podiže i zatvara ulaz (c). Postignuto je krajnje stanje. (Samo pri punom opterećenju ostaje otvoren ulaz (c) ). Izmereni pritisak u kočnim cilindrima odgovara tada stanju opterećenja i regulisanom pritisku iz motornog vozila odnosno prikoličnog kočnog ventila. Pri opadanju kočnog pritiska (otpuštanje kočnice), klip (d) se usled pritiska u prostoru B kreće na gore. Otvara se oduv (e) i komprimovani vazduh beži kroz podizač ventila (r) i izduv 3 u atmosferu. Pri svakom kočenju, sabijen vazduh struji preko kanala D u prostor E i opterećuje gumeni fazonski elemenat (p). On se potiskuje prema podizaću ventila (r) i pri svakom kočnom pritisku > 0, bar nastaje dinamička veza između podizača ventila (r) i kućišta. Prenosni odnos regulatora je time blokiran i opstaje i pri dinamičkoj preraspodeli opterećenja na osovini za vreme procesa kočenja. Ako bi se u području delimičnog opterećenja povećao pritisak vazdušnog jastuka valjčić (g) se pritiskuje prema oprugi (o). Podizač (r) ostaje u regulacionom položaju kao što je bio na početku kočenja. Za kontrolu ARSK-regulatora na priključak 3 se pričvršćuje kontrolno crevo. Navrtanjem se klip (n) pritiska u kućište pa je time prekinuta veza priključaka 1 i ka klipovima (m i 10

13 Automatski regulator sile kočenja k). Istovremeno se stvara pneumatski spoj od priključka 3 ka klipovima (m i k). U tom stanju se ARSK-regulator pritiska postavlja u regulacioni položaj shodno pritisku vazduha u kontrolnom crevu. Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak p 1 max. 10 bar Odnos regulacije max. : 1 Upravljački pritisak 1, max. 1 bar Dozvoljen medijum Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Težina 1. kg Varijanta 500 Varijanta 509 Varijanta 510 Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) 0,5+0,15 1: 0 0,5+0,15 p1 (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck 0 0,5+0,15 1: p1 (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck 1: p1 p p1 p1 p = 3, bar p = bar p1 p p1 p 0 p1 (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck = 0,7 bar =,7 bar p1 p = bar p1 p p1 p1 p = 0,7 bar = 3, bar p = bar = 0, bar p (bar) p (bar) p (bar) 0 0,7 3, p1 = p (bar) Upravljački Steuerdruck pritisak 0 0,7,7 p1 = p (bar) Upravljački Steuerdruck pritisak 0 0, 3, p1 = p (bar) Upravljački Steuerdruck pritisak p1= bar p1=,5 bar p1=,5 bar 103

14 Automatski regulator sile kočenja Varijanta 511 Ugradbene mere: Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) 0,5+0,15 1: 0 p1 p p1 p p1 (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck =,1 bar p1 p = bar = 0,7 bar p (bar) 0 0,7,1 p1 = p (bar) Upravljački Steuerdruck pritisak p1=,5 bar nacrtan: Navoji cevnih priključaka: 1/ = M x1,5-13 dug = M 1x1,5-1 dug 1, = M 1x1,5-10 dug Oznake priključaka 1/ = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje 1, = Upravljački priključak 3 = Priključak za testiranje *) Uputstvo: Pri pražnjenju uređaja vazduh može da izađe na zaptivne površine. 10

15 Automatski regulator sile kočenja Opis nomograma I i II za podešavanje ARSK-regulatora Uputstvo za podešavanje: 1. Određivanje pritisne opruge i dužine podešavanja L1 Potrebne vrednosti za podešavanje: p pul (p1) =,5 bar p jast. praz. = 0, bar p jast. puno =,1 bar p reg = p praz. = 1,75 bar 1.1. Odnos regulacije se izračunava kao što sledi: p ul 0,, 5 0, i = = p reg 0, =, 75 0, 5, Odnos regulacije se unosi u nomogram I i II (tč. A). Dodatno se markira u nomogramu I razlika pritiska u vazd. jastuku (p jast. puno -p jast. praz ) - ovde 3,9 bar - (tč. B). Ako se tačke A i B međusobno povežu, dobija se u tački preseka sa karakteristikom opruge tačka C. Odatle se može očitati dužina opruge L 1 (slobodno opružena) i opruge koja se koristi U nomogramu II se unosi samo dužina opruge L 1 (tč. D) i primenjene opruge dužine L 1 (tč. E). Posle unošenja pritiska vazdušnog jastuka za prazno vozilo (tč. F), tačke A-D i E-F se međusobno spajaju i preko D i E se produžavaju ka pomoćnim linijama 1 i. Tačke G i H nastale na taj način se međusobno povezuju. U tački preseka sa pomoćnim pravama dobija se tč. J, na kojoj se može očitati potreban broj distancera i dužina vijka L. Vrednosti dobijene pomoću nomograma su orjentacione i moraju se po potrebi korigovati.. Podešavanje ARSK-regulatora: Pažnja: Pre svakog podešavanja na vijku i na pritisku p priključak 1 mora biti bez pritiska, pošto se inače na osnovu integrisane statike ARSK-regulator ne može podesiti na potrebne vrednosti. Uputstvo: Zbog tolerancija izrade i histerezisa uputno je posle svakog podešavanja pritiske (p 1 i p 1/ ) uvek ponovo podesiti polazeći od 0 bar, ukoliko ništa drugo nije navedeno..1. Pošto su u ARSK-regulator ugrađeni ispravna opruga sa stegom X (mera L 1 podešena) i jedan broj distancera N, vijak (L ) uvrnuti toliko dok se ne oseti primetan otpor... Podesiti granični vijak za neopterećeno stanje. Posle punjenja p 1 sa proračunskim pritiskom (ovde,5 bar) ARSK-regulator mora da reguliše kočni pritisak za neopterečeno stanje (ovde 1,75 0,1 bar) na priključku. Ako je kočni pritisak za neopt. stanje previsok granični vijak W (L 3 ) za neopterečeno stanje odviti. Ako je kočni pritisak za neopter. stanje prenizak vijak zaviti. Sniziti kočni pritisak u neopterečenom stanju = vijak odviti Povečati kočni pritisak u neopterečenom stanju = vijak zaviti Granični vijak za neopterečeno stanje W ne odvijati previše (do max 3 mm). 105

16 Automatski regulator sile kočenja.3. Podešavanje kočnog pritiska bez opterećenja. Posle punjenja priključaka 1 i pritiskom iz vazdušnog jastuka bez opterećenja + 0, bar (ovde 0, bar) i piključka 1 sa proračunskim pritiskom, ARSK-regulator mora da reguliše pritisak veći za 0, bar od pritiska u neopterećenom stanju sa tolerancijom od ± 0,1 bar (ovde 1,95 ± 0,1). Ako je pritisak prenizak, vijak odvrnuti; ako je pritisak previsok vijak zavrnuti. Vijak osigurati kontra navrtkom! Vijak zavrnuti = sniziti pritisak Vijak odvrnuti = povećati pritisak.. Podesiti kočni pritisak za opterećeno vozilo...1 Posle punjenja priključaka 1 i sa pritiskom vazdušnog jastuka u opterećenom stanju 0,1 bar (ovde,0 bar) ARSKregulator mora da reguliše ulazni pritisak -0,3 bar sa tolerancijom od ± 0, bar (ovde, ± 0, bar). Ako je regulisan (izlazni) pritisak suviše nizak: Odrediti p (razlika pritisaka između zadate i stvarne vrednosti). Ulazni pritisak spustiti na 0 bar. Pritisak vazdušnog balona sniziti na 0 bar i povećati na vrednost za prazno vozilo + 0, bar (ovde 0, bar). Vijak odvrnuti ( p = 0,1 bar 3 mm). Opružnu stegu odvrtati dok se ne postigne zadata vrednost (ovde 1,95 ± 0,1 bar). Ispitivanje..1 ponoviti! Ako je regulisan pritisak suviše visok: Odrediti p! Ulazni pritisak spustiti na 0 bar. Pritisak vazdušnog balona sniziti na 0 bar i povećati na vrednost za prazno vozilo + 0, bar (ovde 0, bar). Vijak zavrnuti ( p = 0,1 bar 3 mm). Opružnu stegu zavrtati dok se ne postigne zadata vrednost (ovde 1,95 ± 0,1 bar). Ispitivanje..1 ponoviti!.5. Posle podešavanja ALBregulatora sve ispitne tačke još jedanput aktivirati... Kontra navrtke na vijcima W i pritegnuti zadatim obrtnim momentom ( + Nm)..7. Upisati podatke na ALB-tablici, porudžbeni broj tablice , i pričvrstiti je na vozilo. 10

17 Automatski regulator sile kočenja Nomogram I za određivanje pritisne opruge kao i dužine opruge L 1 vijak distantni komad Vazdušni jastuk - razlika pritisaka prazno - puno pl u bar (žica Ø 3, mm) pritisna opruga (žica Ø mm) pritisna opruga Odnos regulacije i = p ulaz p reg Nomogram II Za određivanje dužine podešavanja vijka L i distantnog komada N kao i L 3 Dužina opruge L 1 u mm Broj distantnih komada Granični vijak neopterećenog stanja ( w ) L 3 u mm Pritisna opruga Dužina opruge L 1 u mm Pritisna opruga Pritisak u vazdušnom jastuku u neopterećenom stanju p 1 / p u bar Odnos regulacije i = p ulaz p reg Pomoćna linija 1 Pomoćna linija Dužina vijka L u mm 107

18 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Namena: Regulacija dvovodog prikoličnog kočnog sistema pri aktiviranju kočnog sistema vučnog vozila. Automatska regulacija kočne sile preko integrisanog ARSK-regulatora u zavisnosti od stanja opterećenja vozila, a time od upravljačkog pritiska vazdušnih jastuka. Aktiviranje automatskog kočenja prikolice pri delimičnom ili potpunom gubitku pritiska u napojnom vodu. ARSK-prikolični kočni ventil projektovan je specijalno za vazdušno ogibljene poluprikolice sa više osovina. Način rada: ARSK-prikolični kočni ventil pričvršćuje se na okvir vozila sa izduvom 3 okrenutim na dole. Priključci 1 i povezani su sa vazdušnim jastucima na levoj i desnoj strani vozila. Pritisak vazduha (upravljački pritisak) iz vazdušnih jastuka deluje na klip (p i o). U zavisnosti od upravljačkog pritiska - on odgovara opterećenju - potiskuje se čaura vođice (n) sa razvodnom bregastom pločom na njoj nasuprot dejstva opruge (m) i postavlja se u regulacioni položaj koji odgovara stanju opterećenja. Sabijen vazduh koji dolazi iz motornog vozila preko spojničke glave napajanje dospeva preko priključka 1 pored prstena sa žlebom (h) ka priključku 1- i dalje ka rezervoaru za vazduh poluprikolice. Istovremeno se klip (r), opterećen napojnim vazduhom, kreće nadole i povlači ventil (g). Izlaz (t) otvara i priključci su povezani sa izduvom 3. Pri aktiviranju kočnog sistema motornog vozila sabijen vazduh struji preko spojničke glave kočnica i priključka u prostor A i opterečuje klip (b). On se kreće naniže, zatvara izlaz (d) i otvara ulaz (v). Regulisan vazduh na priključku dospeva u prostor C ispod membrane (e) i opterećuje aktivnu površinu relejnog klipa (f). Sabijen vazduh struji istovremeno preko otvorenog ventila (a) kao i kanala G u prostor B i opterećuje gornju stranu membrane (e). Takvim upravljanjem predpritiskom podiže se prenos u području delimičnog opterećenja pri malim upravljačkim pritiscima (do max 1,0 bar). Ako upravljački pritisak raste i dalje, klip (w) se kreće naviše nasuprot dejstva sile opruge (x) i ventil (a) zatvara. 10

19 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Usled nastalog pritiska u prostoru C, relejni klip (f) kreće se nadole. Izlaz (t) zatvara a ulaz (s) otvara. Napojni vazduh na priključku 1- struji sada u prostor D i preko priključaka dospeva ka priključenim kočnim cilindrima sa sabijenim vazduhom. U prostoru D nastaje pritom pritisak, koji deluje na donju stranu relejnog klipa (f). Čim je taj pritisak nešto veći od onog u prostoru C, relejni klip (f) se kreće na gore i ulaz (s) zatvara. Membrana (e) naleže pri kretanju klipa (b) naniže na lepezastu ploču (u) i tako stalno povećava aktivnu površinu membrane. Čim se sila, koja u prostoru C deluje na donju stranu membrane, izjednaći sa silom koja deluje na klip (b), klip se kreće na gore. Ulaz (v) se zatvara i postignut je zaprečni položaj. Položaj podizača ventila (i), koji je zavisan od položaja čaure vođice (n), je merodavan za regulisan kočni pritisak. Klip (b) sa lepezastom pločom (u) mora da napravi odgovarajući hod u skladu sa položaja podizača ventila (i), pre nego što počne delovanje ventila (c). Preko tog hoda se menja i aktivna površina membrane (e). U položaju punog opterećenja, pritisak regulisan na priključku se reguliše u prostoru C u odnosu 1 : 1. Pri opterećenju relejnog klipa (f) punim pritiskom on drži ulaz (s) stalno otvorenim i ne održava se regulacija regulisanog kočnog pritiska. Pri otkočivanju kočnog sistema motornog vozila i pražnjenja priključka u vezi s tim, relejni klip (f) se usled pritiska u priključcima kreće u svoj gornji krajnji položaj. Priključci (d i t) otvaraju a sabijen vazduh na priključcima kao i u prostoru C izlazi preko izduva 3 u atmosferu. Pri svakom kočenju, sabijen vazduh struji preko kanala F u prostor E i opterećuje gumeni fazonski elemenat (k). On se sabija prema podizaču ventila (i) i pri svakom kočnom pritisku > 0, bar nastaje prianjajući spoj između podizača ventila (i) i kućišta. Prenosni odnos regulatora je time blokiran i opstaje i pri dinamičkoj preraspodeli opterećenja na osovini za vreme procesa kočenja. Ako se u području delimičnog opterećenja povećava pritisak u vazdušnom jastuku, valjčić (l) se potiskuje prema oprugi (j). Podizač (i) ostaje u regulacionom položaju, kao što je i bio pri uvođenju kočenja. Za kontrolu ARSKregulatora na priključak 3 se pričvrsti kontrolno crevo. Prilikom zavrtanja klip (q) se potiskuje u kućište i time se prekida veza priključaka 1 i ka klipovima (p i o). Istovremeno se stvara pneumatska veza od priključka 3 ka klipu. U tom stanju se ARSKregulator pritiska postavlja u regulacioni položaj shodno pritisku vazduha u kontrolnom crevu. Automatsko kočenje: Pri odvajanju prikolice ili pri pucanju napojnog voda, priključak 1 se prazni i klip (r) se rasterećuje od pritiska sa gornje strane. Zbog napojnog pritiska vazduha iz rezervoara na priključku 1-, klip (r) se kreće nagore, a ventil (g) zatvara izlaz (t). Klip (r) se pri svom daljem kretanju na gore podiže sa ventila (g) i otvara izlaz (s). Pritisak iz rezervoara dolazi sada preko priključaka ka kočnim cilindrima. 109

20 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Tehnički podaci: Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p p u in bar Autom. Bremsung Automatsko kočenje p 1- = bar Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck p 1 u in bar Porudžbeni broj Radni pritisak p 1/ max. 10 bar Odnos regulacije max. : 1 Upravljački pritisak 1, Dozvoljen medijum max. 1 bar Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Težina 1. kg Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) 0,5+0,15 1: p1 p p1 p1 p = 3, bar p = bar = 0,7 bar p, p1= bar 0 0 0,7 3, p (bar) p1 = p (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck Upravljački Steuerdruck pritisak Varijanta 500 p (bar) Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) 0,5+0,15 p1 p p1 p1 p = 5,1 bar p = bar = 0, bar p, p1=,5 bar 0 0 0, 5,1 p (bar) p1 = p (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck Upravljački Steuerdruck pritisak Varijanta 501 p (bar) Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) 0.5±0.1 0 p (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck p1 p p1 p p1 p = 5.7 bar = 3 bar = 0. bar p (bar) Varijanta 507 p, p1=.5 bar p1 = p (bar) Upravljački Steuerdruck pritisak Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) 0,5+0,15 1: p1 p p1 p1 p =,7 bar p = bar = 0,7 bar p, p1=,5 bar 0 0 0,7,7 p (bar) p1 = p (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck Upravljački Steuerdruck pritisak Varijanta 513 p (bar) Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) p1 p p1 p1 p =,7 bar p = 3 bar = 0, bar Varijanta 51 p (bar) p, p1=,5 bar 0,5+0, ,,7 p (bar) p1 = p (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck Upravljački Steuerdruck pritisak Ausgesteuerter Druck Regulisan pritisak p (bar) 0,5+0,15 p1 p p1 p1 p = 3, bar p = bar = 0, bar p, p1=,5 bar 0 0 0, 3, p (bar) p1 = p (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck Upravljački Steuerdruck pritisak Varijanta 51 p (bar) 110

21 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p (bar) 0,5+0,15 p1 p = 5 bar p1 p = 3 bar p1 p = 0, bar 0 0 0, p (bar) p1 = p (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck Upravljački Steuerdruck pritisak Varijanta 517 p (bar) p, p1=,5 bar Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p (bar) p1 p p1 p1 p =,9 bar p = 3 bar = 0,3 bar p (bar) p, p1=,5 bar 0,5+0, ,3,9 p (bar) p1 = p (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck Upravljački Steuerdruck pritisak Varijanta 51 Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p (bar) 0,5+0, ,5 p (bar) p1 = p (bar) Eingesteuerter Ulazni pritisak Druck Upravljački Steuerdruck pritisak Varijanta 519 Ugradbene mere: p1 p = bar p1 p = 3 bar p1 p = 0,5 p (bar) p, p1=,5 bar Navoji cevnih priključaka: 1-, 1/ = M x1,5-13 dug 1 = M 1x1,5-1 dug = M x1,5-13 dug (bočni) = M 1x1,5-1 dug (donji) 1, = M 1x1,5-10 dug Oznake priključaka 1- = dovod ili odvod energije 1,1/ = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje 1, = Upravljački priključak 3 = Priključak za testiranje 111

22 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Opis nomograma I i II za podešavanje kočionog ventila AZR priključnog vozila Uputstvo za podešavanje: 1. Određivanje pritisne opruge, dužine za podešavanje L1 i broja distantnih komada Potrebne vrednosti za podešavanje: p pul (p1) =,5 bar p jast. praz. = 0, bar p jast. puno =,1 bar p reg = p praz. = 1,75 bar 1.1. Odnos regulacije se izračunava kao što sledi: p i pul 0,, 5 0, = = p reg 0, =, 75 0, 5, Odnos regulacije se unosi u nomogram I i II (tč. A). Dodatno se markira u nomogramu I razlika pritiska u vazd. jastuku (p jast. puno -p jast. praz ) - ovde 3,9 bar - (tč. B). Ako se tačke A i B međusobno povežu, dobija se u tački preseka sa karakteristikom opruge tačka C. Odatle se može očitati dužina opruge L1 (slobodno opružena) i opruge koja se koristi U nomogramu II se unosi samo dužina opruge L 1 (tč. D) i primenjene opruge dužine L 1 (tč. E). Posle unošenja pritiska vazdušnog jastuka za prazno vozilo (tč. F), tačke A-D i E-F se međusobno spajaju i preko D i E se produžavaju ka pomoćnim linijama 1 i. Tačke G i H nastale na taj način se međusobno povezuju. U tački preseka sa pomoćnim pravama dobija se tč. J, na kojoj se može očitati potreban broj distancera i dužina vijka L. Vrednosti dobijene pomoću nomograma su orjentacione i moraju se po potrebi korigovati.. Podešavanje ARSKprikoličnog kočnog ventila: Pažnja: Pre svakog podešavanja na vijku i na pritisku p 1 /p priključak mora biti bez pritiska, pošto se inaće na osnovu integrisane statike ARSK-prikolični kočni ventil ne može da se namesti na zahtevane vrednosti. Uputstvo: Zbog tolerancija izrade i histerezisa uputno je posle svakog podešavanja pritiske (p i p 1/ ) uvek ponovo podesiti polazeći od 0 bar, ukoliko ništa drugo nije navedeno..1. Pošto su u ARSK-prikolični kočni ventil ugrađeni ispravna opruga sa stegom X (mera L 1 podešena) i jedan broj distancera N, vijak uvrnuti toliko dok se ne oseti primetan otpor... Podesiti granični vijak za neopterećeno stanje. Posle punjenja p sa proračunskim pritiskom (ovde,5 bar) ARSK-prikolični kočni ventil mora da reguliše kočni pritisak za neopterečeno stanje (ovde 1,75 ± 0,1 bar) na priključku. Ako je kočni pritisak za neopt. stanje previsok granični vijak W (L 3 ) za neopterečeno stanje odviti. Ako je kočni pritisak za neopter. stanje prenizak vijak zaviti. 11

23 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Sniziti kočni pritisak u neopterečenom stanju = vijak odviti Povečati kočni pritisak u neopterečenom stanju = vijak zaviti Zavrtanj položaja mirovanja W nemojte da odvrnete odviše (maks. 3 mm)..3. Podešavanje kočnog pritiska bez opterećenja. Posle punjenja priključaka 1 i pritiskom iz vazdušnog jastuka bez opterećenja + 0, bar (ovde 0, bar) i piključka 1 sa proračunskim pritiskom, ARSK-prikolični kočni ventil mora da reguliše pritisak veći za 0, bar od pritiska u neopterećenom stanju sa tolerancijom od ± 0,1 bar (ovde 1,95 ± 0,1). Ako je pritisak prenizak, vijak odvrnuti; ako je pritisak previsok vijak zavrnuti. Vijak osigurati kontra navrtkom! Vijak zavrnuti = sniziti pritisak Vijak odvrnuti = povećati pritisak.. Podesiti kočni pritisak za opterećeno vozilo...1 Posle punjenja priključaka 1 i sa pritiskom vazdušnog jastuka u opterećenom stanju 0,1 bar (ovde,0 bar) ARSKprikolični kočni ventil mora da reguliše ulazni pritisak-0,3 bar sa tolerancijom od ± 0, bar (ovde, ± 0, bar). Ako je regulisan (izlazni) pritisak suviše nizak: Odrediti p (razlika pritisaka između zadate i stvarne vrednosti). Ulazni pritisak spustiti na 0 bar. Pritisak vazdušnog balona sniziti na 0 bar i povećati na vrednost za prazno vozilo + 0, bar (ovde 0, bar). Vijak odvrnuti ( p = 0,1 bar = 3 mm). Opružnu stegu odvrtati dok se ne postigne zadata vrednost (ovde 1,95 ± 0,1 bar). Ispitivanje..1 ponoviti! Ako je regulisan pritisak suviše visok: Odrediti p! Ulazni pritisak spustiti na 0 bar. Pritisak vazdušnog balona sniziti na 0 bar i povećati na vrednost za prazno vozilo + 0, bar (ovde 0, bar). Vijak zavrnuti ( p = 0,1 bar = 3 mm). Opružnu stegu zavrtati dok se ne postigne zadata vrednost (ovde 1,95 ± 0,1 bar). Ispitivanje..1 ponoviti!.5. Posle podešavanja ALBregulatora sve ispitne tačke još jedanput pobuditi... Kontranavrtke na vijcima W i pritegnuti zadatim obrtnim momentom ( + Nm)..7. Upisati podatke na ALB-tablici, porudžbeni broj tablice , i pričvrstiti je na vozilo. 113

24 ARSK (ALB)-prikolični kočni ventil Nomogram I za određivanje pritisne opruge kao i dužine opruge L 1 vijak distantni komad Vazdušni jastuk - razlika pritisaka pl u bar p L = p jast. puno p jast. praz. (žica Ø 3, mm) pritisna opruga (žica Ø mm) pritisna opruga Odnos regulacije i = p pul p reg Nomogram II Za određivanje dužine podešavanja vijka L i distantnog komada N kao i L 3 Dužina opruge L 1 u mm Broj distantnih komada Granični vijak neopterećenog stanja ( w ) L 3 u mm Dužina opruge L 1 u mm Pritisna opruga Pritisna opruga Pritisak u vazdušnom jastuku u neopterećenom stanju p 1 / p u bar Odnos regulacije i = p pul p reg Pomoćna linija 1 Pomoćna linija Dužina vijka L u mm 11

25 Tablica Vrednosti podešavanja ARSK Prema smernici EUPrema EG- Smernici 71/30 EWG Dodatak II Prilog uz II/ Stav 7 i ECE- Pravilnik br.13 Prilog 10 Stav 7, vozilo mora da bude snabdeveno podacima potrebnim za ispitivanje ARSK-regulatora. Za to se mogu poručiti od WABCO-a odgovarajuće, niže slikane tablice. Nove tablice AZR nadomeštaju stare tablice Te tablice odgovaraju predlogu DIN standarda 77 iz septembra 19. Oblik C i D. Ispisane su trojezično i nude mogućnost tabelarnog unošenja osovinskog opterećenja i regulisanih pritisaka ARSK-regulatora. Uputstvo: ARSK (ALB)-tablica: Pritisci unešeni u ARSK (ALB)- tablicu moraju se meriti neposredno ispred i iza ARSK-regulatora, kako se ne bi odrazio uticaj drugih uređaja kočnog sistema na njih. Kod projektovanja kočnog sistema potrebno je predvideti kontrolne priključke prema ISO-standardu 353/197 ispred i iza ARSKregulatora. Na upravljačkom priključku 1 ili pneumatskih ili hidraulički upravljanih ARSKregulatora potrebno je predvideti specijalni kontrolni priklučak. On blokira upravljački pritisak vazdušnih jastuka odnosno cilindara za izjednačenje pri priključenju kontrolnog creva. Kod neopterećene prikolice može se onda pomoću kontrolnog uređaja (literaturu možete poručiti kod nas u odeljenju AM-M) simulirati svako željeno stanje opterećenja. Kod mehanički upravljanih ARSKregulatora potrebno opterećenje za kontrolu ARSK-regulatora se postiže ručnom regulacijom. Porudžbeni broj: za mehanički upravljanje ARSK-regulatore Porudžbeni broj: za vazdušno i hidraulièno upravljane ARSK-regulatore Kod ARSK-regulatora sa različitim ulaznim pritiskom potrebno je zabeležiti oba pritiska ARSK-tablici, npr.,5 /5,7. Nomograme za dobijanje podataka za podešavanje možete poručiti preko našeg odeljenja AM-M, tel (+9 511) 9 1. ARSK (ALB)- regulator Porudžbeni broj

26 . WABCO ARSK (ALB)-program za PC s Ako bi vam bilo preteško dobijanje potrebnih vrednosti za podešavanje ARSK-regulatora, onda Vam WABCO nudi jedan kompjuterski program. Može da se skinu sa internet stranice društva WABCO: Program nudi sledeće mogućnosti (može da ga se primenjuje na svim uobičajenim računarima standarda PC): Daje sve neophodne vrednosti podešavanja za izražena neopterećena stanja na strani kočnog proračuna. Daje potrebne vrednosti podešavanja za samo jedno neopterećeno stanje. Daje i pokazuje pritiske vazdušnih jastuka za BPW, SAF, ROR i gigant agregate u zavisnosti od osovinskog opterećenja. Pri tome se izbor tipova osovina upravlja ili preko tipova vazdušnih jastuka odnosno reda gradnje ili preko oznaka. Program važi za sledeće ARSKregulatore DOWNLOADS ALB-Programm Software DOWNLOAD 11

27 Regulacioni ventil u zavisnosti od opterećenja Namena: Regulacija upravljačke stabilnosti neke prateće upravljive osovine u zavisnosti od ugiba gibnjeva, a time i od opterećenja vozila. Način rada: Regulacioni ventil je pričvršćen za okvir vozila i preko poluge je povezan sa opružnim telom smeštenim na osovini. U neopterećenom stanju vozila poluga (g) se nalazi u svom najnižem položaju. Pri opterećivanju vozila smanjuje se rastojanje između osovine i okvira vozila, pa se poluga (g) kreće iz položaja prazno u položaj puno. Preko priključka 1 sabijen vazduh struji iz rezervoara u prostor A i potiskuje klip (b) na dole nasuprot dejstvu sile pritisne opruge (d). Ventil (c) naseda na podizač (e), zatvara izlaz (h) i otvara ulaz (a). Sabijen vazduh struji sada u prostor B i preko priključka dospeva ka uključenim pneumatskim uređajima. Istovremeno se u prostoru B stvara pritisak, koji pojačava silu pritisne opruge (d) na donjoj strani klipa (b). Čim je ta sila veća od one koja deluje na gornju stranu klipa (b), klip (b) se po odiže i ulaz (a) zatvara. Postignuto je krajnje stanje Položaj podizača (e), koji je zavisan od položaja poluge (g), je merodavan za visinu regulisanog pritiska. U položaju punog opterećenja poluge (g), ekscentar (f) pokreće podizač (e) i svoj gornji krajnji položaj. Ventil (c) je stalno otvoren i sabijen vazduh neometano prolazi kroz regulacioni ventil. Ako se poluga (g) ponovo kreće u pravcu prazno, onda se podizač (e) kreće od ekscentra (f) na dole. Ventil (c) zatvara ulaz (a), a preko otvarajućeg izlaza (h) kao i preko izduva 3 vrši se delimično ili potpuno pražnjenje uključenih pneumatskih uređaja već prema položaju poluge (b). U položaju prazno podizač (e) nalazi se u svom donjem krajnjem položaju i ulaz (a) je zatvoren. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Preporuka za ugradnju: Regulacioni ventil u zavisnosti od opterećenja ugrađuje se vertikalno sa izduvom na dole. Pričvršćenje se vrši sa dva vijka M na zato predviđenu prirubnicu

28 Regulacioni ventil u zavisnosti od opterećenja Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak max. bar Regulaciono područje od 0 do 7, bar Dozvoljen medijum Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Težina 1.1 kg Ugradbene mere: Regulisan pritisak p u bar Ulazni pritisak p 1 u bar Položaj poluge u stepenima hod van regulacionog područja položaj puno srednji položaj OK 17 položaj prazno hod van regulacionog područja Navoji cevnih priključaka: M 1x1,5-1 dug Oznake priključaka 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje OK 13 11

29 Regulacioni ventil u zavisnosti od opterećenja Određivanje dužine poluge L: Za određivanje dužine poluge L moraju da budu poznate sledeće vrednosti: 1. Ugib gibnja f =... mm. Regulisan pritisak prazno p prazno =... bar 3. Pritisak u rezervoaru p puno =... bar. Napojni pritisak p 1 =... bar Za dobijanje tačke A na skali (regulisan pritisak p ) oduzima se prazno od p puno. Na kraju se tako dobijena razlika pritiska p oduzima od pritiska napajanja p 1. Iz toga nastala vrednost p je polazna tačka A za jednu pravu, koja se povlaći do tačke B (skala ugiba gibnja f). Produženje te prave preseca skalu dužine poluge l, na kojoj se tada u tački c može očitati dužina poluge koju treba podesiti. Primer: f p 1 p prazno p puno = 0 mm = 7,0 bar = 1, bar = 5,5 bar p = p puno p prazno = 5,5 1, = 3,7 bar p = p 1 p = 7,0 3,7 = 3,3 bar Na donjem nomogramu povlači se jedna prava od tačke A na skali = 3,3 bar do tačke B na skali = 0 mm. Produženje te prave preseca skalu za dužinu poluge L u tački C kod 75 mm , 5, 5, A B C ,, Federdurchbiegung Ugib gibnja f u mm f in mm 0 Dužina Hebellänge poluge L u in mm, Nomogram za dobijanje dužine poluge regulacionog ventila u zavisnosti od opterećenja može da se porući u našem odeljenju AM-M (porudžbeni broj ).,, Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p pu bar in bar für za p 1 = 7 bar 119

30 Tristop cilindar Tip G za disk koènice TSL 1 11 Namena: Kombinovani opružno-akumulacioni (Tristop cilindar) služe za stvaranje kočne sile za kočnice u točku. Oni se sastoje od mambranskog dela za sistem radne kočnice i opružno akumulacionog dela za sistem pomoćne i parkirne kočnice. Način rada: a) Sistem radne kočnice: Pri aktiviranju sistema radne kočnice sabijen vazduh struji preko priključka 11 u prostor A, opterećuje membranu (d) i potiskuje klip (a) nasuprot dejstva opruge (c) na desno. Preko klipnjače (b) deluje proizvedena sila na podesivu kočnu polugu, a time i na kočnicu u točku. Pri pražnjenju prostora A pritisna opruga (c) vraća klip (a) kao i membranu (d) u njihov polazni položaj. Membranski cilindar Tristop -cilindar je po svojoj funkciji potpuno nezavisan od opružno akumulacionog dela. b) Sistem parkirne kočnice: Pri aktiviranju sistema parkirne kočnice, prostor pod pritiskom B prazni se preko priključka 1 delimično ili podpuno. Pri tome sila otpuštene opruge (f) deluje preko klipa (e) i klipnjače (b) na kočnicu u točku. Maksimalna kočna sila opružno akumulacionog dela postiže se pri potpunom pražnjenju prostora B. Pošto se kočna sila u tom slučaju postiže isključivo mehanički preko pritisne opruge (f), sme da se koristi opružno akumulacioni deo za sistem parkirne kočnice. Za otkočivanje se prostor B ponovo puni preko priključka 1. c) Mehanički uređaj za otkočivanje: Tristop cilindar je za slučaj prinude opremljen mehaničkim uređajem za otpuštanje opružno akumulacionog dela. Pri podpunom gubitku pritiska na priključku 1, može se odvrtanjem vijka (g) OK otpustiti sistem ručne kočnice. Uputstvo: Zakonske propise za opružni akumulator za priključna vozila vidi 9/1/EG prilog IV / Prilog V /.. i.5 10

31 Tristop cilindar tip TSL Tehnički podaci: Porudžbeni broj Tip Max hod u mm membranski cilindar i opružno akum. cilindar Otklon klipnjače na sve strane Radna zapremina membranskog cilindra na /3 hoda u litrima Radna zapremina opružno akumul.cilindra u litrima Radni pritisak Dozvoljen medijum Termičko područje primene Ugradbena mera D u mm Težina u kg / , 1, max.,5 bar Vazduh - 0 C do + 0 C 15, / , 1, 15, / ,,0 15 9, Dijagram sile: a = odavanje sile opružnog akumulatora, pritisak otkočenja =, ± 0,3 bar b = odavanje sile membranskog dela pri p e =,5 bar C = sila povratne opruge dela za radnu kočnicu Dodatak Dodatak bez navrtke sa navrtkom Kraft Sila in u kn a b b Typ Tip 30 Typ Tip Typ Tip 0 Kraft Sila in u kn kn 0, 0,3 0, 0,1 c Ugradbene mere: Hub Hod in u mm Hub Hod in u mm dozvoljen položaj ugradnje nacrtan zakrenuto Oznake priključaka 11 = sistem radne kočnice 1 = opružno akumulacioni cilindar nacrtan: Navoji cevnih priključaka: M 1x1,5-1 dug 11

32 Tristop cilindar Tip G Ugradbene mere: Oznake priključaka 11 = sistem radne kočnice 1 = opružno akumulacioni cilindar nacrtan: Navoji cevnih priključaka: M 1x1,5-1 dug Tip Ugradbene mere u mm L1 L L3 L L5 L L7 D1 D D3 R1 R 1/ , ,5 0/ , ,5 / , ,5 30/ , 173, / , Tehnički podaci: Porudžbeni broj Tip Max hod u mm membranski cilindar i opružno akum. cilindar Otkočni moment u Nm Otkočni uređaj Moment razdvajanja u Nm Otklon klipnjače na sve strane Radna zapremina membranskog cilindra na /3 hoda u litrima Radna zapremina opružno akumul.cilindra u litrima Radni pritisak Dozvoljen medijum Termičko područje primene Težina u kg *) 1/ / ,5 1, / 5 3 0, 1, 9, **) 30/ 5 1,13 1, 9, *) s nabranim mehom **) položaj za montažu +90 / -30 ***) položaj za montažu +50 / -10 max.,5 bar Vazduh - 0 C do + 0 C,3 0, 1, 9, ***) 30/30 5 1,13 1, 10,1 1

33 Tristop cilindar Tip G Dijagram sile: a = odavanje sile opružnog akumulatora pe =,9 ± 0,3 bar b = odavanje sile membranskog cilindra pri p e =,5 bar c = sila povratne opruge dela radne kočnice Kraft Sila in u kn a Sila u kn Tip / Tip 0/ Sila u kn Tip 30/ , b Typ Tip 1/ Tip 0/ i / Tip 30/ i 30/30 Tip 30/ 0,5 0, c Tip 0/ Tip 30/30 0,3 0, Tip / Tip 30/ Hod Hub u in mm mm Hod u mm Hod u mm Uputstvo za montažu WABCOprikoličnog-Tristop -cilindra: Stanje: Prva ugradnja Tristop -cilindar za priključna vozila: Tip G / hod 57 mm / hod 5 mm / hod 5 mm / hod 5 mm /30 hod 5 mm /30 hod 5 mm Tip TSL /30 hod 75 mm /30 hod 75 mm /30 hod 75 mm 1. Konzola za pričvrščivanje 1.1 Predpostavlja se dozvola proizvođača osovine za ugradnju Tristop -cilindra. Za pitanja odnosno metode testiranja stojimo na raspolaganju. 1. Za obezbeđenje trajne sile predzatezanja vijka obratiti pažnju na sledeće tačke: 1..1 Potrebna je ravna površina naleganja (max odstupanje 0,mm) širine min 1 mm i visine min 0 mm iznad i ispod steznih vijaka. 1.. Površina naleganja konzole pre montaže može biti samo grundirana ali ne i završno lakirana Između konzola / cilindra i cilindar / navrtka potreban je direktni kontakt (ne primenjivati ojačanja, među ploče, podloške elastične podloške i druge uobičajene elemente za ojačanje). 13

34 Tristop cilindar Uputstvo za montažu. Položaj ugradnje Nm max. 30 max. 30 otvor za izlaz kondenzata 0 do do -90 (0 do -0 kod Tristop -cilindra sa mehom) dozvoljen položaj ugradnje.1 Ugradnja Tristop -cilindra mora da se vrši pri mogućem položaju klipnjače na gore do max 30 ili je klipnjača usmerena pak vertikalno na dole. Cilindri sa zaptivnim mehom smeju da se ugrade samo sa klipnjačom nagnutom na dole za max 0.. Otvor za provetravanje / ispusni otvor mora biti okrenut na dole (max dopušteno odstupanje ± 30 ). Dodatni otvori za odtok mora da budu zatvoreni. Izuzetak TSL- cilindar. Otvor za otkočni vijak zatvoriti..3 Vod za pražnjenje između dela radne kočnice i opružno akumulacionog dela mora da se položi u gornjoj polovini cilindra.. Max dopuštena sloboda klipnjače iznosi u svim pravcima Pričvršćenje 3.1 Za pričvrščenje cilindra se koriste navrtke M1 x 1,5, klase - DIN EN 73, ISO 73 (u pakovanju, WABCO broj ). 3. Obe navrtke priviti rukom dok Tristop -cilindar ne nalegne celom površinom. 3.3 Navrtke pritegnuti ca. 10 Nm (npr. sa pneumatskim pištoljem. 3. Navrtku pritegnuti momentom 10 Nm (tolerancija -30 Nm). Kod samoosiguravajućih navrtki momenat pritezanja mora da bude odgovarajuće povečan. 3.5 Momenat pritezanja 10 Nm kontrolisati prema inervalima održavanja proizvođača osovina.. Specifičnosti kod upravljajućih osovina Pri ugradnji Tristop -cilindara na upravljačke osovine konsultovati proizvođača osovina u odnosu na situaciju ugradnje. 5. Zamena Pri zameni cilindra proveriti konzolu na oštećenje i u konkretnom slučaju zameniti ga po preporukama proizvođača osovina.. Ugradnja večeg cilindra tip 30/30 Tipovi 3/3 i 3/30 ne smeju se montirati sa vodoravnim rasporedom steznih vijaka. Tu je dopušten samo vertikalni raspored sa odstupanjem od ± Uopšteno WABCO Tristop -cilindri isporučuju se sa nategnutom oprugom. Pre puštanja u rad vozila oprugu odpustiti. Kod TSL tipova vijak za otpuštanje se vezuje bočno u za to predviđenom otvoru, a otvor na poklopcu zatvoriti kapom na telu uređaja.. Dokumentacija Sva dosad objavjena dokumentacija o montaži Tristop -cilindara za priključna vozila postaje nevažeća izdanjem ovog uputstva za montažu. 1

35 Tristop -cilindar za disk kočnice tip TSL Ugradbene mere: a otkočni položaj otkočenom stanju u ugrađenom stanju donji oduv Ø ±30 a Uređaj za oslobađanje opružnog dela priložen Navoji cevnih priključaka: M 1x1,5-1 dubina (M = maks. 3 Nm) dozvoljen položaj +50 ugradnje -10 Tehnički podaci: Porudžbeni brojevi = desno = levo = gore = dole Tip max. hod u mm / / 57 Radni pritisak Podizni volumen membranskog cilindra pri /3 visine hoda u litrima Podizni volumen opružnog dela cil. u litrima max.,5 bar 0, 1, Nazivni prečnik min. Ø,5 Dozvoljen medijum Termičko područje primene Težina Vazduh - 0 C do + 0 C.0 kg Dijagram sile: a = odavanje sile opružnog akumulatora, pritisak otkočenja = 5,5 ± 0,3 bar b = odavanje sile membranskog dela pri p e =,5 bar c = sila povratne opruge dela radne kočnice Kraft Sila in u kn , 0,5 0, 0,3 0, 0,1 b a Tip Typ 1/ und i 0/ c Hub Hod in u mm mm Typ Tip 0 0 Typ Tip

36 Tristop -cilindar za disk kočnice Tip G Ugradbene mere: desno levo a otkočni položaj otkočenom stanju OK a u ugrađenom stanju donji ventilacioni otvor ± 30 nacrtan zakrenuto hod dozvoljen položaj +0 ugradnje -10 Navoji cevnih priključaka: M 1x1,5-1 dug Tip Ugradbene mere u mm L1 L L3 L L5 L L7 L D1 D D3 R1 1/ , / , / , / , / , / , /* , / ,

37 Tristop -cilindar za disk kočnice Tip G Tehnički podaci: = desno = levo Porudžbeni brojevi = levo = desno Univerzalno: priključci gore = levo Tip max. hod u mm Radna zapremina membranskog cilindra na /3 hoda u litrima Radna zapremina opružno akumulacionog cil. u litrima Radni pritisak radne kočnice opružno akum. cilindar Dozvoljen medijum Termičko područje primene Težina u kg /1 57 0,5 1, / 57 0,5 1,, /1 57 0,5 1, 7, , max. 10 bar max.,5 bar Vazduh - 0 C do + 0 C 7,0 1/1 57 0,5 1, 7, / 57 0,5 1,, / 0, 1, 9, / 0, 1, 9, /* 57 0, 1,, / 57 0,7 1,,5 Dijagram sile: a = odavanje sile opružnog akumulatora pe = 5,1 ± 0,3 bar b = odavanje sile membranskog cilindra pri p e = 7, bar c = sila povratne opruge dela radne kočnice Kraft Sila in u kn b a Tip Typ 1/1 und i 1/1 1/1 Tip 1 Typ 1 Typ Tip 1 Kraft Sila in u kn ,5 bar a Typ Tip 1/ und i 1/ Typ Tip 1 Typ Tip 1 1 Kraft Sila in u kn a b Typ Tip 1/ und i 0/ Typ Tip 0 Typ Tip 1 0, 0,5 0, 0,3 0, 0,1 c Hub Hod in u mm 0, 0,5 0, 0,3 0, 0,1 c Hub Hod in u mm 0,7 0, 0,5 0, 0,3 0, c Hub Hod in u mm 17

38 Tristop -cilindar za disk kočnice Tip G Kraft Sila in u kn Typ Tip /,5 bar a 0, 0,5 0, 0,3 0, 0,1 c Hub Hod in u mm Uputstvo za montažu: 1. Ugradnja cilindra mora da bude vodoravna. Dopuštena odstupanja: 10 kod klipnjače usmerene na gore i 30 kod klipnjače usmerene na dole.. Otvoren odušak / otvor za izlaz kondenzata mora biti okrenut na dole. Max dozvoljeno odstupanje je ± 30. Donji plastični čep se mora obavezno izvaditi. 3. Kod Tristop -cilindara spojni vod između dela za radnu kočnicu i opružno akumulacionog dela mora da se postavi u području gornje polovine cilindra.. Pričvršćenje Za pričvršćenje cilindra koriste se navrtke M 1x1,5, jačine (WABCO-br ). Obe navrtke pritegnuti rukom dok cilindar ne nalegne celom površinom. Obe navrtke priteći sa oko 10 Nm. Obe navrtke stegnuti moment ključem sa 10 Nm (tolerancija - 30 Nm). 5. Klipnjača mora da se podudari sa kočnom polugom.. Površine prirubnice i zaptivne površine cilindra i disk kočnice moraju da budu čiste i bez oštećenja. Meh ne sme biti oštećen i mora bezprekorno da doseda sa potpornim prstenom. 7. Kod Tristop -cilindara se posle montaže mora otkočni vijak dovesti u položaj za vožnju (osigurati ga sa 5 +0 Nm). 1

39 Drenažni ventil Namena: Ispuštanje kondenzovane vode iz rezervoara za vazduh, kao i u slučaju potrebe prašnjenja pneumatskih vodova i rezervoara. Način rada: Ventil (b) je zbog opruge (a) i pritiska iz rezervoara zatvoren. Povlačenjem ili pritiskivanjem osovinice (c) u bočnom pravcu otvara se pregibni ventil (b). Sabijen vazduh i kondenzovana voda mogu da se ispuste iz rezervoara. Po prestanku dejstva sile ventil (b) se zatvara. Preporuka za ugradnju: Drenažni ventil se preko podloške A x 7 DIN 703 Al, porudžbeni broj , pričvršćuje na dno rezervoara za vazduh (moment pritezanja = 5 Nm). Osovinica ima otvor za poteznu omču (izvedba 003 sa poteznim prstenom). Iz razloga prljanja zbog ispuštanja kondenzata, ispod drenažnog ventila ne treba postavljati druge uređaje. Održavanje: Drenažni ventil ne zahteva bili kakvo održavanje. Pri začepljenju ventil demontirati i očistiti. Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak max. bar max. 0 bar Varijanta A A B Priključni navoj G M x1,5 R 1/ DIN 59 M x1,5 Dozvoljeni medijumi Vazduh, voda, mineralno ulje Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Odgovara standardu B DIN 7 9 C DIN 7 9 Materijal Mesing Težina 0.05 kg 0.0 kg 0.05 kg Ugradbene mere: Varijanta A Varijanta B 19

40 Rezervoari za vazduh prema 7/0/EWG & EN Namena: Akumulisanje vazduha iz kompresora pod pritiskom. Izvedba: Rezervoar je u obliku cilindričnog metalnog komada sa zavarenim izbočenim dancima i navojnim nastavcima za priljučak cevnih vodova. Korišćenjem visokootpornih čelika pri istoj debljini materijala za sve veličine rezervoara za vazduh omogučava radne pritiske preko 10 bar kod rezervoara zapremine ispod 0 litara. Nalepljena tablica tipa mora da sadrži sledeće informacije prema EN : Br. i datum norme, naziv proizvođača, fabrički broj, izmene, datum proizvodnje, broj odobrenja, zapreminu u litrima, dozvoljen radni pritisak, min i max radnu temperaturu, CE-oznaku usaglašenosti sa 7/ 0/EG. Tablica tipa se prekriva nalepnicom sa WABCO-brojem za slučaj da se rezervoar za vazduh kod proizvođača vozila još jedanput lakira. Skidanjem nalepnice tablica tipa ostaje jasno vidljiva i čitljiva. Održavanje: Kondezat u rezervoaru za vazduh bi trebao redovno da se ispušta. Preporučuje se korišćenje drenažnog ventila sa ručnim i automatskim aktiviranjem. Redovno kontrolišite vezu sa okvirom vozila i zategnutost stezne trake. Uputstva za montažu: Pričvršćenje rezervoara se vrši steznim trakakma ili po mogučnosti konzolama na samom rezervoaru. Stezne trake postaviti tako da ne dodiruju zavarne šavove danaca i da rezervoar ne izlažu naponskim stanjima, koja oštečuju radnu bezbednost. U slučaju potrebe postaviti izolacione trake između steznih traka i rezervoara. Rezervoari se mogu ugraditi vodoravno ili vertikalno. Pri tome utvrditi da se nastavak za odvodnjavanje nalazi na najnižoj tački rezervoara. Odgovarajučim merama obezbediti, da se sakupljeni kondenzat prazni i/ili da se spreći sakupljanje kondenzata. Tablica rezervoara mora u dopušteno položaju ugradnje rezervoara da bude čitljiva. Nalepnica sa WABCO-bojem se mora skinuti, kako bi podaci sa tamlice bili vidljivi. Na zidovima rezervoara pod pritiskom ne sme se sprovoditi termička obrada ili pak zavarivanje. 130

41 Rezervoari za vazduh prema 7/0/EWG & EN Tehnički podaci: Porudžbeni broj Sadržaj (litar) Dužina L u mm Prečnik D u mm Radni pritisak max u bar Težina u kg ± 10% ,3 0 ± 5 101, ± 3 15, , ,5 3, ± 5 15 ± 19 3, ,5 15,5 15,5 15,5 15,5 15,5 1,5 15,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5,7,0 7, 10,0 11,9 1,7 11,5 1,0 1, 15, 1,3 0,5,5 Napomene Bočno po jedan priklučak u sredini Pričvršće-nje sa navarenom prirubni-com Ugradbene mere: Navoji cevnih priključaka: M x1,5-1 dug Varijanta: Stezna traka Cilindar Ø Porudžbeni broj

42 Spojnička glava za dvokružni kočni sistem ISO-norma 17 A 1 A Namena: Veza pneumatskih kočnih sistema motornog vozila odnosno tegljača sa kočnim sistemom priključnog vozila a prema evropskim propisima. Spojničke glave odgovaraju ISOnormi 17. Opis: Spojnička glava - varijanta A1, za napojni vod ima crveni poklopac i aksijalni osigurač od zamenjivosti. Varijanta A za kočni vod ima žuti poklopac i bočni osigurač od zamenjivosti. Način rada: Pri spajanju se spojnička glava na spojnom crevu zakretanjem zahvata sa fiksnom spojničkom glavom na motornom vozilu pri istovremenom zahvatanju suprotnih vodjica, pa dolazi do međusobnog sprezanja. Posle uklještenja na kraju zakretanja obezbeđena je čvrsta veza obe spojničke glave. Pri tome pritisnuti zaptivni prstenovi obezbeđuju neophodno zaptivanje. Zbog obezbeđenja od zamenjivanja mogu se međusobno sprezati samo odgovarajuče spojničke glave. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Pri spajanju paziti na to da su zaptivne površine, koje dolaze u međusobni dodir čiste. Oštećene zaptivne prstenove treba zameniti. Tehnički podaci: Porudžbeni broj Vrsta primene Varijanta Radni pritisak Dozvoljen medijum Napojni vod A1 (crveni poklopac) Kočni vod A (žuti poklopac) Normalna prikolica Poluprikolica X max. 10 bar Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Teretno vozilo Normalna prikolica Tegljač Težina 0. kg 0.1 kg X 13

43 Spojnička glava za dvokružni kočni sistem ISO-norma Pregled: Glave spojke Motorno vozilo Priključno vozilo Navoj Boja Zabeleška Jednokružni kočioni sistem M x1,5 crna Kočni vod Za švajcarske kočione sisteme M x1,5 crvena Zaliha M x1,5 žut Kočni vod Dvokružni kočioni sistem M x1,5 bez poklopca M x1,5 crni poklopac M x1, M 1x1, M x1, M 1x1,5 crvena žut Zaliha Kočni vod Renault M 1x1,5 Parkirač M x,5 Parkirač M 1x1,5 Parkirač za priključak za testiranje žut Kočni vod M 1x1,5 sa priključkom za testiranje M x1,5 Parkirač Renault M 1x1,5 Parkirač crvena Zaliha x M 1x1,5 Duo-Matic M x1,5 / M 1x1,5 M x1,5 / M 1x1,5 Motorno vozilo / Prikolica Tegljač / Poluprikolica Uz pomoć dvostrukog grla može da se prvobitna glava spojke s navojem M x1,5 zameni novom glavom s navojem M 1x1,5. 133

44 Spojnička glava za dvokružni kočni sistem ISO-norma 17 Ugradbene mere: Napojni vod A1 Kočni vod A *) Varijanta 00 0 *) samo kod modifikovane

45 Spojnička glava za dvokružni kočni sistem ISO-norma Preporuka za ugradnju: Spojničke glave moraju se ugraditi prema ISO-normi 17 na način kako je prikazano na sledećim skicama. Vučni voz Tegljač Slobodan prostor za sprezanje Slobodan prostor za sprezanje Max odstupanje od horizontale Prozor 750 Napojni vod Kočni vod Napojni vod Motorno vozilo Prikolica Kočni vod Tegljač Poluprikolica Šema ugradnje: Napojni vod (crven) Napojni vod (crven) Kočni vod (žut) Kočni vod (žut) 135

46 glave spojke s ugrađenim filterom za dvokružni kočni sistem ISO-norma 17 Ugradbene mere: Kočni vod Napojni vod Verzija B Verzija A žuti poklopac crveni poklopac Navoji cevnih priključaka: Z = M 1x1,5 Zamenjivi osigurač Zamenjivi osigurač Tehnički podaci: Porudžbeni broj Varijanta Napojni vod (crveni poklopac) Kočni vod X X (žuti poklopac) Verzija A B A B Radni pritisak Dozvoljen medijum max.,5 bar Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C X X 13

47 Prikolični otkočni ventil Namena: Otkočivanje kočnog sistema za pokretanje poluprikolice u otkačenom stanju. Osim postojećih duplih otkočnih ventila su na raspolaganju i nove verzije koje omogućavaju osiguranje čivijom u položaju za vožnju i za stajanje. Način rada: Radi priključivanja priključnog vozila na motornom vozilu potrebno je posvetiti pažnju i činjenici da li je klip (a) stalno u parkirnom položaju. Ukoliko da, morate ga rukom gurnuti u položaj za vožnju. Nakon priključivanja spojničkih glava sabijen vazduh prolazi priključkom 1-1 u prostor A. Ako je klip (c) još uvek u položaju oslobađanja, rezervni pritisak će ga pomeriti u položaj za vožnju. Nakon toga napojni vazduh prolazi kroz priključak 1 do kočnog ventila prikolice i dalje do rezervoara za vazduh priključnog vozila. Iz rezervoara za vazduh sabijen vazduh prolazi kroz priključak 1- u prostor B, otvara povratni ventil (b) i kroz prostor C i priključak prolazi do priključnog dvosmernog ventila brzog oslobađanja kočnice i puni komore opružno-akumulacionog dela cilindara Tristop. U odvojenom stanju je zato priključak 1-1, što znači i prostor A, bez vazduha. Radi oslobađanja kočnog sistema treba klip (c) rukom ubaciti posredstvom kontrolnog elementa u granični položaj. Time se blokira prolaz od priključka 1-1 do priključka 1, a otvara se put između prostora A i priključka 1-. Pritisak rezervoara za vazduh poluprikolice na priključku 1 - prolazi kroz priključak 1 do kočnog ventila poluprikolice i prebacuje ga u položaj za vožnju, prilikom čega se ispušta vazduh iz kočnih cilindara. Prilikom pokretanja sistema parkirne kočnice klip (a) izlazi. Sabijen vazduh u prostoru C, što znači i na priključku, ispušta se kroz izlaz 3. Priključeni ventil brzog ispuštanja vazduha se prebacuje u drugi položaj i dolazi do ispušanja vazduha iz komora opružnoakumulacionih delova cilindara Tristop. Način rada za vidi stranu 1. Varijanta Varijanta Varijanta

48 Prikolični otkočni ventil Princip rada za 93 00: Pri kačenju poluprikolice za motorno vozilo napojni vazduh struji preko priključka 11 u prostor B. Ako se klip (a) još nalazi u otkočnom položaju, onda ga napojni pritisak istiskuje u položaj za vožnju. Napojni vazduh dospeva onda do priključka ka prikoličnom kočnom ventilu i dalje ka rezervoaru za vazduh poluprikolice. U otkačenom stanju je priključak 11 a time i prostor B bez vazduha. Za otkočenje kočnog sistema klip (a) se rukom preko dugmeta (b) potisne do graničnika. Prolaz od priključka 11 ka priključku se otuda zatvara i uspostavlja se spoj između prostora A priključka. Na priključku 1 napojni priključak iz rezervoara za vazduh poluprikolice struji preko priključka ka prikoličnom kočnom ventilu i deluje na njegovo prebacivanje u položaj za vožnju, čime kočni cilindar ostaje bez vazduha. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Preporuka za ugradnju: Prikolični otkočni venti kao i dvostruki otkočni ventil smestiti na dobro pristupačno mesto u prednjem delu priključnog vozila. Ugradnju izvršiti vertikalno sa dugmetom (dugmadima) okrenutim na dole, dozvoljeno je odstupanje ± 90. Pričvrščivanje se vrši sa vijka M. Izvedba i se vezuje direktno na prikolični kočni ventil. Tehnički podaci: Porudžbeni broj * sa sigurnosnom čivijom * Radni pritisak max.,5 bar max.,5 bar Nazivni prečnik Navoji cevnih priključaka Ugradbene mere u mm 1-1 min. Ø min. Ø 1- min. Ø min. Ø M 1x1,5-13 dug M x1,5-13 dug M 1x1,5-13 dug L1 51 5,5 L 10,5 107 L3 3, Boja dugmeta crna crna/crvena crna crvena zelena Dozvoljen medijum Termičko područje primene Vazduh - 0 C do + 0 C Težina 0.13 kg 0.1 kg 0.73 kg 0.15 kg Varijanta ima crveno dugme za aktiviranje, u priključku 1-1 izduvni ventil i pogodan je kao i dvostruki otkočni ventil za Tristop cilindar. Varijanta je kao i ali pak sa zelenim dugmetom za podižuću osovinu. 13

49 Prikolični otkočni ventil Ugradbene mere: nacrtan: Oznake priključaka 1-1 = Dovod energije 1- = Dovod energije (rezervoar) = Odvod energije 1- L L3 1- ø,5 L 1,5 ø 39 nacrtan: Oznake priključaka 1-1 = Dovod energije 1- = Dovod energije (rezervoar) 1 = Odvod energije (prikolični kočni ventil) = Odvod energije (opružno akumulacion i cilindar) 3 = pražnjenje Navoji cevnih priključaka: M 1x1,5-1 dug Tablica sa parkirnim i voznim simbolima: (isporučuje se uz ventil) Porudžbeni broj: položaj za vožnju parkirni položaj crvena crna otkočni položaj položaj za vožnju Verzija se isporučuje bez tablice. 139

50 Prikolični otkočni ventil Ugradbene mere: 0 37,5 9 0 nacrtan: Oznake priključaka 1-1 = Dovod energije 1- = Dovod energije (rezervoar) = Odvod energije 7 13, ,5 ø,5 1,75 10,5 ø ,5 Varijanta

51 Ventil blokade Namena: Ograničenje hoda kod vozila sa uređajima za podizanje. Način rada: Ventil blokade je povezan preko osovinice (c) sa okvirom vozila. Podizač (b) je sa osovinom povezan čeličnim užetom. Ako se pri podizanju šasije preko obrtnog razvodnog ventila rastojanje između šasije i osovine povećava preko određene mere, podizač (b ) se povlači na dole. Sledei ga ventil (a) i zatvara prolaz od priključka 1 ka priključku. Pri daljem izvlačenju podizača (b), priključak se prazni. Kod spuštanja šasije podizač (b) se vrača u svoju polaznu poziciciju, a ventil (a) ima ponovo slobodan prolaz. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Preporuka za ugradnju: Zakonsko održavanje, koje proizilazi iz zakonski propisane kontrole nije potrebno. Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak max. 1 bar Nazivni prečnik 7 mm Dozvoljen medijum Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Težina 0. kg 1 Sila aktiviranja F u N Put podizača s u mm 11

52 Ventil blokade Ugradbene mere: Oznake priključaka 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje Navoji cevnih priključaka: M 1x1,5-1 dug Šema ugradnje: Prikolica (dizanje i spuštanje) Luftfederbalg Vazdušni jastuk Napajanje Vorrat von der Iz sistema radne Betriebsbremsanlage kočnice Ventil za blokadu Sperrventil 1 1 ALB-Regler 1 ALB-Regler 1 1 Ventil Sperrventil za blokadu ARSK-regulator Poluprikolica (dizanje i spuštanje) Vazdušni jastuk Luftfederbalg Napajanje Vorrat von der Betriebsbremsanlage Iz sistema radne kočnice Šemu za vazdušno ogibljenje vidi na strani 30 i 31 Ventil za blokadu 1 Sperrventil 3 ALB-Regler ARSK-regulator 1

53 Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem Deo Namena: Regulacija dvokružnog kočnog sistema za prikolice. Način rada: 1. Prikolični kočni ventil Preko spojničke glave napajanje sabijen vazduh iz motornog vozila preko priključka 1 prikoličnog kočnog ventila do prstena (c) ka priključku 1- i dalje do rezervoara vazduha prikolice. Pri aktiviranju kočnog sistema motornog vozila vazduh pod pritiskom dospeva preko spojničke glave kočnica i priključka na gornju stranu klipa (a). On se kreće nadole, zatvara izlaz (b) nasedanjem na ventil (f) i otvara ulaz (g). Vazduh pod pritiskom iz rezervoara prikolice (priključak 1- ) struji preko priključka prema priključenim kočnim ventilima kao i preko kanala A u prostoru C, a na ventilu (k) se stvara sila. Čim prevlada sila u prostoru C, otvara ventil (k) nasuprot dejstvu pritisne opruge (i). Sabijen vazduh struji preko kanala B u prostor D i opterećuje klip (a) sa donje strane. Sabiranjem sila koje deluju u prostoru D i E prevladava se upravljački pritisak koji deluje na gornju stranu klipa (a) i pokreče ga naviše. U području delimičnog kočenja nailazeći ventil (f) zatvara ulaz(g) i postignuto je zatvoreno stanje. Pri punom kočenju klip (a) drži ulaz (g) otvoren za vreme celog procesa kočenja. Promenom prednapona pritisne opruge (i) pomoću navojnog nastavka (h) može prednjačenje pritiska priključka u odnosu na priključak da se podesi do max 1 bar. Posle prestanka kočenja motornog vozila i nastalog izduva priključka, klip (a) se zbog pritiska na priključku kreće u svoj gornji krajnji položaj. Pri tome zatvara ulaz (g) a izlaz (b) otvara. Pritisak vazduha nastao na priključku izlazi kroz ventil (f) i izduv 3 u atmosferu. Zbog pada pritiska u prostoru C, pritisak vazduha nastao u prostoru D dolazi preko otvora (j) ventila (k) ponovo u prostor C a odatle ka izduvu 3. Pri odvajanju prikolice ili pucanju napojnog voda, prazni se priključak 1, a klip (d) se rasterećuje sa svoje gornje strane. Zbog sile pritisne opruge (e) i pritiska nastalog na priključku 1-, klip (d) se kreće na gore a ventil (f) zatvara izlaz (b). Klip (d) se podiže pri svom daljem kretanju na gore sa ventila (f) i izlaz (g) otvara. Napojni vazduh prikolice nastao na priključku 1- struji preko priključka u punoj visini ka priključenim kočnim ventilima. 13

54 Deo 1 Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem. Prikolični otkočni ventil Pri korišćenju prikoličnog kočnog ventila u spoju sa ARSK odnosno sa ručno podešavajućim regulatorom sile kočenja bez otkočnog položaja, prikolični otkočni ventil omogučava kretanje prikolice u odvojenom stanju. Zato se klip (i) potisne rukom preko dugmeta za aktiviranje (m) do graničnika. Prolaz od priključka 11 prikoličnog otkočnog ventila ka priključku 1 prikoličnog kočnog ventila je zbog toga blokiran i uspostavljen je spoj između priključka 1 prikoličnog kočnog ventila i 1. Pritisak napojnog vazduha iz rezervoara za vazduh prikolice nastao na priključku 1 struji u priključak 1 prikoličnog kočnog ventila i prouzrokuje njegovo prebacivanje u položaj za vožnju zbog čega kočni cilindar prazni. Ako pri ponovnom spajanju prikolice na motorno vozilo klip (I) nije mogao biti rukom izvučen do graničnika, onda ga istiskuje napojni pritisak iz motornog vozila preko priključka 11. Potom se otkočni ventil nalazi ponovo u normalnom položaju u kojem se priključak 11 otkočnog ventila i priključak 1 prikoličnog kočnog ventila međusobno povezuju. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Prilikom kantrola proveravati stanje prečistača na priključku i 1, u slučaju potrebe zameniti ih. Preporuka za ugradnju: Prikolični kočni ventil ugraditi vertikalno sa izduvom 3 okrenutim na donju stranu. Pričvrščenje se vrši sa dva vijka M 10. Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak * sa podešenim predkočenjem od 0, bar * max. 10 bar Otkočni ventil Regulator sile kočenja Fabrička podešenost, predkočenje Pritisak kočnog cilindra (max.) u položaju poluge (prazno) Područje podešavanja u položaju poluge 0 bar puno 0 prazno 1,9 do,1 bar polu-puno 3, do,0 bar cele-puno pritisak rezervoara vazduha prazno 1, do, bar polu-puno 3, do,3 bar Mrtva zapremina u litrima 0,05 0,13 0,3 Dozvoljen medijum Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Težina 1. kg 1.73 kg.5 kg. kg 1

55 Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem Deo 1 Dijagram pritiska: Automatsko kočenje Radno kočenje Regulisan pritisak p u bar Prvi Punjenje Regulisan pritisak p u bar Područje podešavanja Ulazni pritisak p 1 u bar Upravljački pritisak p u bar Regulisan pritisak p u bar Prvi Punjenje Regulisan pritisak p u bar Područje podešavanja Ugradbene mere: Ulazni pritisak p 1 u bar Upravljački pritisak p u bar nacrtan: Navoji cevnih priključaka: M x1,5-15 dug Oznake priključaka 1- = Dovod ili odvod energije (rezervoar) 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje = Upravljački priključak 15

56 Deo 1 Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem Kombinacija prikoličnog kočnog ventila sa otkočnim ventilom nacrtan: Navoji cevnih priključaka: M x1,5-15 dug 1 = M 1x1,5-13 dug 1 = M x1,5-13 dug (var. 533) Oznake priključaka 1- = Dovod ili odvod energije (rezervoar) 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje = Upravljački priključak Drugi priključak kada se ne upotrebljava zatvoriti sa Začepni vijak M x1,5 zaptivni prsten A x7 DIN Al Porudžbeni broj

57 Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem Deo 1 Kombinacija prikoličnog kočnog ventila sa regulatorom sile kočenja nacrtan: Navoji cevnih priključaka: M x1,5-15 dug Oznake priključaka 1- = Dovod ili odvod energije (rezervoar) 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje = Upravljački priključak var Simboli: = otkočen položaj = prazan = polu-opterećen = puno-opterećenje Varijanta: Var. Varijanta: sa regulatorom

58 Deo 1 Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem Racionalna izvedba sa tri priključka za odvod energije Tehnički podaci: Broj za poručivanje *) Radni pritisak max.,5 bar Fabrički podešeno predkočenje 0 bar bez 0 bar Dozvoljen medijum Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Priključak M 1x1,5 M x1,5 M 1x1,5 M x1,5 Težina 1. kg *) jedan priključak s vijkom za zatvaranje Ugradbene mere: nacrtan: Oznake priključaka 1- = Dovod ili odvod energije (rezervoar) 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje = Upravljački priključak 1

59 Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem Deo 1 Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak max.,5 bar Kočioni ventil Otkočni ventil Fabrički podešeno predkočenje 0 bar 0, bar Dozvoljen medijum Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Priključak 1 1 (otkočni ventil) M x1,5 M 1x1,5 M x1,5 Težina 1.7 kg Ugradbene mere: nacrtan: Navoji cevnih priključaka: M x1,5-15 dug = M 1x1,5-1 dug Oznake priključaka 1- = Dovod ili odvod energije (rezervoar) 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje = Upravljački priključak 19

60 Deo Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem 1 1- Namena: Regulacija dvovodog prikoličnog kočnog sistema pri aktiviranju kočnog sistema vučnog vozila. Uključivanje automatskog kočenja poluprikolice pri delimičnom ili podpunom padu pritiska u napojnom vodu. Taj prikolični kočni ventil trebao bi specijalno da se primenjuje u dugačkim poluprikolicama sa više osovina. Način rada: a) Radno kočenje Sabijen vazduh iz motornog vozila preko spojničke glave napajanje dospeva preko priključka 1 prikoličnog kočnog ventila, prolazi pored ožljebljenog prstena (b) ka priključku 1- i dalje ka rezervoaru vazduha poluprikolice. Istovremeno se kreće klip (c), opterešen vazduhom za napajanje, nasuprot sile pritisne opruge (d) na dole i povlači ventil (e). Izlaz (a) otvara i priključci su povezani sa izduvom 3. Aktiviranjem kočnog sistema motornog vozila, sabijen vazduh struji preko spojničke glave kočnica i priključka na gornjoj strani klipa (k). On se kreče naniže zatvara izlaz (a) nasedanjem na ventil (e) i otvara ulaz (f). Sabijen vazduh iz rezervoara poluprikolice (priključak 1-) sada struji preko priključaka ka priključenim kočnim cilindrima. Sabijen vazduh istovremeno struji kroz kanal B u prostor D a na ventilu (i) se stvara sila. Čim nadvlada sila u prostoru D, ventil (i) otvara nasuprot sile opruge (h). Sabijen vazduh struji preko kanala C u prostor E i opterećuje klip (k) sa donje strane. Sabiranjem sila koje deluju u prostoru A i E nadvladava se upravljački pritisak na gornjoj strani klipa (k) i klip (k) se kreće naviše. U području delimičnog kočenja nailazeći ventil (a) zatvara ulaz (f) i postignuto je završno stanje. Pri punom kočenju klip (k) drži otvoren ulaz (f) za vreme celokupnog procesa kočenja. Promenom prednapona pritisne opruge (h) pomoću navojne čivije (g) može da se podesi prednjačenje pritiska priključaka prema priključku do max 1 bar. Pri otpuštanju kočnog sistema motornog vozila i izduva u vezi s tim na priključku, klip (k) se pod pritiskom iz priključka kreće u svoj gornji krajnj i položaj. Tu ostaje ulaz (f) zatvoren a izlaz (a) otvara. Pritisak nastao na priključcima izlazi kroz srednji otvor ventila (e) i izduva 3 u atmosferu. Zbog pada pritiska u prostoru A dospeva sabijen vazduh nastao u prostoru E preko otvora (j) ventila (i) ponovo u prostor D a odatle isto tako ka izduvu

61 Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem Deo b) Automatsko kočenje Pri odvajanju prikolice ili pucanju napojnog voda, priključak 1 se prazni a klip (c) se s gornje strane rasterećuje od dejstva pritiska. Zbog sile pritisne opruge (d) i pojave pritiska vazduha iz rezervoara na priključku 1-, klip (c) se kreće naviše. Ventil (e) zatvara izlaz (a). Klip (c) se diže pri svom daljem kretanju naviše sa ventila (e) a izlaz (f) otvara. Pritisak iz rezervoara dospeva preko priključaka ka kočnim cilindrima. Pri pucanju kočnog voda aktivira se automatsko kočenje kao što je prethodno opisano, pošto se smanjuje pritisak u napojnom vodu u vezi sa prikoličnim upravljačkim ventilom preko defektnog kočnog voda, čim koči vučno vozilo. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Prilikom kantrola proveravati stanje prečistača na priključku i 1, u slučaju potrebe zameniti ih. Spoj od priključka 1- ka rezervoaru treba da bude po mogućnosi što kraći, a da ima što veći poprečni presek. Kod troosovinskih poluprikolica povezuju se priključka (M 1 x 1,5) okrenuta na dole, crevima direktno povezanim na kočne cilindre na prvoj i drugoj osovini. Peti priključak (novoj M x 1,5) povezuje se najpre preko zajedničkog voda a potom razdvojenim vodovima sa cilindrima treće osovine. Kod dvoosovinskih poluprikolica priključak sa navojem M x 1,5 zatvoriti začepnim vijkom. Kod jednoosovinskih poluprikolica moraju se dodatno druga dva priključka zatvoriti začepnim vijkom dimenzija M 1 x 1,5. Prikolični otkočni ventil ugraditi u napojni vod između spojničke glave i prikoličnog kočnog ventila. ALBregulator (ARSK) ugraditi u kočni vod pre priključka prikoličnog kočnog ventila. Preporuka za ugradnju: Prikolični kočni ventil ugraditi vertikalno sa izduvom 3 okrenutim na donju stranu. Pričvrščenje se vrši sa dva vijka M 10. Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak max. 10 bar Mrtva zapremina 0,05 litara Dozvoljen medijum Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Težina 1. kg 151

62 Deo Prikolični kočni ventil sa podešivim predkočenjem Automatsko kočenje Radno kočenje Regulisan pritisak p u bar Prvi Punjenje Regulisan pritisak p u bar Područje podešavanja Ulazni pritisak p 1 u bar Upravljački pritisak p u bar Ugradbene mere: nacrtan: Oznake priključaka 1- = Dovod ili odvod energije (rezervoar) 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje = Upravljački priključak 15

63 Ventil za parkiranje i otkočivanje (PREV) Deo 3. Namena: Ventil za parkiranje i otkočivanje u kočionim sistemima priključnih vozila generacije EBS D zamenjuje dosada ugrađivani kočioni ventil priključnog vozila i dvostruki ventil za otkočivanje. Pojednostavljuje kočioni sistem priključnog vozila kroz uštedu jednog sastavnog dela i obavlja tipične funkcije kočionog ventila priključnog vozila, tj. napr. funkciju potiskivanja prekida kočionog voda ili opsluživanje rezervoara za vazduh na priključenom priključnom vozilu. Način rada: Komprimovani vazduh iz motornog vozila dolazi preko glave spojke Punjenje preko priključka 1-1 ventila PREV do priključka 1- i dalje do rezervoara za vazduh priključenog vozila. Preko priključka struji tlačni vazduh do priključenog dvosmernog ventila za brzo otkočivanje i popunjava komoru opružnog dela cilindra Tristop. Prilikom startovanja kočionog sistema motornog vozila tlačni vazduh struji preko glave spojke Kočnica i priključka kroz PREV i priključak 1 do modulatora priključnog vozila EBS. Moguće je posredstvom crnog dugmeta (dugme za otkočivanje kočionog sistema) kočioni sistem posle automatskog zakočenja parkiranog vozila ručno otkočiti bez potrebe dovoda komprimovanog vazduha, ukoliko je u rezervoaru za vazduh dovoljan pritisak. Crvenim dugmetom za upravljanje (upravljanje sistema kočnice za parkiranje) može da se koči, odnosno da se otkočuje kočnica za parkiranje, uz pomoć odstranjivanja vazduha iz rezervoara opruga. Priključeno vozilo (odstranjen vazduh iz dovodnog voda) Radna kočnica automatski koči priključeno vozilo (odstranjen vazduh iz dovodnog voda) i jednovremeno se premošćuje povratni ventil kola vazdušnih opruga ugrađen u ventilu za parkiranje o otkočivanje. Prilikom pada pritiska vazduha, koji se dovodi do parkiranog priključnog vozila, automatski preuzimaju kočiono delovanje kola vazdušnih opruga i obezbeđuju vozilo od pokretanja. Sve regulacijske funkcije su prilikom prekida dovodnog voda aktivne. 153

64 Deo 3 Ventil za parkiranje i otkočivanje (PREV) Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak maks. dozvoljeni radni pritisak (kratkotrajni ) Ograničenje montažnog položaja Dozvoljen medijum Termičko područje primene Težina p 1-1,5 bara p bara maks. odstupanje uređaja od vertikalne osovine ± 15 Vazduh - 0 C do +5 C 1. kg Pobudni pritisak p 1/ opružno akumulacionog cilindar modulator 1 Pobudni pritisak p 1 Automatsko kočenje Prvi Punjenje Priključak p 1- Postignuti pritisak p 1/-1 Šema ugradnje: 15

65 Ventil za parkiranje i otkočivanje (PREV) Deo 3. Ugradbene mere: položaj za vožnju parkirni položaj Crna crvena položaj za vožnju otkočni položaj Tablica se isporuèuje nepovezano 155

66 Rele ventil 1 Namena: Brzo punjenje i praznjenje pneumatskih uređaja kao i skraćenje vremena uključenja i trajanja praga kod kočnih sistema sa sabijenim vazduhom. Način rada: Pri aktiviranju kočnog sistema sabijen vazduh struji preko priključka u prostor A i pokreće klip (a) naniže. Pri tome se izlaz (c) zatvara a ulaz (b) otvara. Napojni vazduh na priključku 1 struji sada u prostor B i preko priključaka ka uključenim kočnim cilindrima. Nastajući pritisak u prostoru B opterečuje donju stranu klipa (a). Čim je taj pritisak nešto veći od nastajućeg upravljačkog pritiska u prostoru A, klip (a) se kreće naviše. Ulaz (b) zatvara i postignuto je zatvoreno stanje. Ako dodje do delimičnog pada upravljačkog pritiska, klip (a) se ponovo kreće naviše, pri tome otvara izlaz (c) i višak pritiska na priključku se ispušta preko izduva 3. Kod potpunog pada upravljačkog pritiska na priključku pritisak u prostoru B pokreće klip (a) u svoj gornji krajnji polozaj i izlaz (c) otvara. Uključeni kočni cilindri se preko izduva 3 potpuno prazne. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Preporuka za ugradnju: Za pričvrščivanje rele ventila sluze alternativno dva od četiri vijka M za vezivanje kučišta.ugradnju izvršiti tako da izduv 3 bude okrenut na dole. Za varijantu dopušteno je odstupanje ±

67 Rele ventil Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak Navoji cevnih priključaka Dozvoljen medijum p 1 max. bar max. 13 bar p max. bar max. 10 bar p max. bar max. 10 bar M x1,5-1 dug 1 = M x1,5-1 dug, = M 1x1,5-1 dug Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C 1, = M x1,5-13 dug = M 1x1,5-1 dug Težina 1.1 kg 0. kg Ausgesteuerter Regulisan pritisak Druck p p in u bar 0 Upravljački Steuerdruck pritisak p p in u bar Varijanta 010 i 00 Regulisan Ausgesteuerter pritisak Druck p 1 p u in bar bar Upravljački pritisak Steuerdruck p p in 1/ u bar Varijanta

68 . Ugradbene mere: ,5 Rele ventil M 0 7, , nacrtan: Oznake priključaka 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje = Upravljački priključak M max ø 30, 75 max WABCO 13 nacrtan: ,5 15

69 Rele ventil Sigurnosni ventil Namena: Kod trejlera EBS D-generacije, da bi se izbeglo sabiranje kočione sile u kombinovanim opružno rezervoarsko membranskim cilindrima (Tristop -cilindrima) zu istovremeno korištenje pogonskog i utvrđenog kočionog uređaja, da bi se time delotvorno mehanički zaštitili prenosni delovi od prenaprezanja. Brzo dovođenje i ostranjivanje vazduha iz opružno rezervoarskih cilindara. Način rada: U položaju za vožnju se u prostor B trajno dovodi vazduh preko priključka 1 dvostrukog ventila za otkočivanje, ili PREV. Ovime s vazduhom pod pritiskom gonjeni klip (b) nalazi se u njegovoj donjoj mrtvoj tački i drži izlaz (f) zatvorenim, kao i otvara ulaz (e). Komprimovani vazduh, koji se dovodi na priključak 1 posle otvaranja povratnog ventila (d) struji preko priključka 1 opružnog dela cilindra Tristop i sistem kočnice za parkiranje je slobodan. Pri korištenju kočionog sistema (kočenje) komprimovani vazduh struji preko pkriključka u prostor A i pritiskuje klip (a). Radi delotvornih protusila u prostorima B i C ne dolazi do promene položaja relejskih ventila. Prilikom opsluživanja crvenog poteznog elementa za upravljanje na PREV ili na dvostrukom ventilu za otkočivanje će da dođe do odstranjivanja vazduha iz prostora B. Sada se olakšani klip (b) pomera prema gore pod pritiskom vazduha, koji se dovodi u prostor C. Izlaz (f) se otvara i ulaz (e) zatvara telo ventila (c), koji prati pokretanje prerma gore. Dolazi do odstranjivanja vazduha iz cilindara opružnog pojačivača preko izlaza (f) i preko izduva 3. Ukoliko dođe dodatno da aktivacije pogonske kočnice uz odstranjeni vazduh iz opružno rezervoarskih cilindara, struji komprimovani vazduh preko priključka u prostor A i goni klip (a). Ovaj se, pošto je iz prostora C uklonjen vazduh, pokreće prema gore. Izduv (f) se zatvara a ulaz (e) se otvara. Komprimovani vazduh, koji nastaje na priključku 1, struji preko prostora C i priključka 1 u opružni rezervoar. Time se otpušta utvrđena kočnica i to samo toliko, za koliko poraste radni pritisak. Dakle ne dolazi do sabiranja obiju kočionih sila. Sve dok bude pritisak, koji nastaje u prostoru C, viši od onoga u prostoru A, pomerat će se klip (b) prema gore. Ulaz (e) se zatvara i postiže se položaj zatvorenosti. Prilikom otpuštanja radnog kočionog uređaja (uz dalje korištenje utvrđenog kočionog uređaja) odstranjuje se vazduh iz prostora A. Pritisak u prostoru C prevlada i pomera klip (b) prema gore. Izduv (f) se otvara i opružni rezervoari se povezuju s odstranjivanjem vazduha

70 Rele ventil Sigurnosni ventil Tehnički podaci Porudžbeni broj Radni pritisak Navoji cevnih priključaka Dozvoljen medijum 1 maks. p e 10 bara 1 / maks. p e 1 bara 1 = M x1,5 (M maks. = 53 Nm) M 1x1,5 (M maks. = 3 Nm) Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Regulisan pritisak p 1 u bar g p Upravljački pritisak p 1/ u bar Ugradbene mere: 10

71 Brzoispusni ventil Namena: Brzo pražnjenje dužih upravljačkih vodova ili kočnih vodova i kočnih cilindara. Način rada: U stanju bez pritiska membrana (a) je lako zategnuta preko izduva 3 i sa spoljnom ivicom zatvara dovod od priključka 1 prema prostoru A. Sabijen vazduh, koji dolazi preko priključka 1 potiskuje spoljnu ivicu unazad i dospeva preko priključka ka priključenim kočnim cilindrima. izduva 3 u zavisnosti od gubljenja pritiska na priključku 1. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Preporuka za ugradnju: Brzoispusni ventil ugrađuje se verikalno sa izduvom 3 okrenutim na dole. Za pričvršćivanje se koriste dva vijka M. Pri nestajanju pritiska na priključku 1, membrana (a) se zbog višeg pritiska u prostoru A izboči na gore. Priključeni kočni cilindri se sada prazne delimično ili potpuno preko Varijanta 051 Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak Nazivni prečnik Dozvoljen medijum Termičko područje primene max. 1 bar 1 mm Vazduh - 0 C do + 0 C Težina 0.3 kg Varijanta

72 Brzoispusni ventil Ugradbene mere: Navoji cevnih priključaka: M x1,5-13 dug Oznake priključaka 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje nacrtan: Navoji cevnih priključaka: 11,1 u. 3 = M x1,5-13 dug = M 1x1,5-13 dug Oznake priključaka 11, 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = Izduv 1

73 Proporcionalni ventil sa pravom karakteristikom Namena: Redukovanje kočne sile prilagođavajuće osovine kod delimičnog kočenja kao i brzo pražnjenje kočnih cilindara. Kod prikolica, koje rade na brdovitom području i voze na dužim nagibima, pokazuje se uvek jače istrošenje kočnih obloga u prednjim točkovima, zbog ugradnje večih kočnih cilindara na prednjim točkovima zbog stop kočenja, pa pri delimičnom kočenju nastaje preterano kočenje na prednjoj osovini. Korišćenjem proporcionalnog ventila kočna sila se pak na prednjoj osovini kod delimičnih kočenja toliko smanjuje, da obe osovine ravnomerno koče, bez da se time ni na koji način ne utiče na,kočne sile kod punog kočenja. Način rada: Klip (b) drži sila pritisne opruge (c) u njegovom gornjem krajnjem položaju. Membrana (a) zatvara prolaz od priključka 1 ka priključcima. Pri aktiviranju kočnog sistema struji sabijen vazduh preko priključka 1 sa gornje strane membrane (a) i tu se stvara jedna sila. Čim je ona veča od sile pritisne opruge (c) podešene vijkom (d), klip (b) se potiskuje na dole. Sabijen vazduh struji preko spoljne ivice membrane (a) i priključaka ka priključenim kočnim cilindrima. Nastali pritisak na priključcima deluje na donju stranu membrane (a) i podupire silu pritisne opruge (c). Čim je ona veća od sile koja deluje na gornju stranu membrane (a), klip (b) se ponovo kreće u svoj gornji krajnji položaj. Postignuto je krajnje stanje. Pri daljem povećanju pritiska na priključku 1 sila pritisne opruge (c) se postepeno savladava i sabijen vazduh dospeva na kraju u kočne cilindre. Posle nestanka kočnog pritiska na priključku 1 pritisna opruga (c) potiskuje klip (b) u njegov gornji krajnji položaj. Pritisak u prostoru B izboči membranu (a) na gore, a kočni cilindri se preko otvora A i izduva 3 na odgovarajuči način prazne delimično ili potpuno, već prema padu pritiska. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Preporuka za ugradnju: Proporcionalni ventil smestiti po mogučnosti u sredinu između kočnih cilindara odgovarajuće osovine. Cilindar ugraditi vertikalno sa izduvom 3 na dole. Pričvršćene se vrši sa dva vijka M. 13

74 Proporcionalni ventil sa pravom karakteristikom Tehnički podaci: Porudžbeni broj Radni pritisak max. 10 bar Područje podešavanja 0,3 do 1,1 bar Podešen na 0,7 ± 0,1 bar 1 ± 0,1 bar 0,5 ± 0,1 bar 0,7 ± 0,1 bar Nazivni prečnik 1 mm Dozvoljen medijum Vazduh Termičko područje primene - 0 C do + 0 C Težina 0.55 kg 0.5 kg Dijagram pritiska: p u bar p 1 u bar Varijanta 000 i 500 Varijanta 001 p 1 u bar p u bar p u bar Varijanta 00 p 1 u bar 1

75 Proporcionalni ventil sa pravom karakteristikom Ugradbene mere: nacrtan: Navoji cevnih priključaka: Mx1,5-15 dug Kombinacija: Proporcionalni ventil sa kontrolnim ventilom Oznake priključaka 1 = Dovod energije = Odvod energije 3 = pražnjenje nacrtan:

76 Proporcionalni ventil sa izlomljenom karakteristikom Namena: Redukovanje kočne sile prilagođavajuće osovine kod delimičnog kočenja kao i brzo pražnjenje kočnih cilindara. Način rada: Pri kočenju dolazi iz prikoličnog kočnog ventila regulisan pritisak vazduha kroz priključak 1 na gornju stranu klipa (b) i potiskuje isti toliko nadole, dok prateći dvostruki ventil (d) ne nasedne i tako zatvori izlaz (e). Klip (b) koji se i dalje kreće na dole otvara tada ulaz (c), tako da regulisan sabijen vazduh moze da struji u priključke kočnog cilindra. Zbog sada nastajučeg kontra pritiska na donju stranu klipa (b), koja ima veću površinu od gornje strane, obrće se smer kretanja klipa (b). Ulaz (c) zatvara ako odnos regulisanih pritisaka odgovara odnosu površina klipa (b) (1,75 : 1). Ta redukcija pritiska se preduzima do regulisanog pritiska od, bar. Ako regulisan pritisak nadmaši tu vrednost, onda se pojačava sila koja deluje na gornju stranu klipa (c) pošto klip (a) naseda na klip (b). Odnos redukcije pritiska postaje pri porastu pritiska sve manji i dostiže na 5, bar vrednost 1 : 1. Ako upravljački pritisak na priključku 1 opada onda se kroz veći pritisak kočnog cilindra klipovi (a i b) kao i dvostruki ventil (d) ponovo podižu. Izlaz (e) se otvara, a preko izduva 3 se vrši odgovarajuće delimično ili potpuno brzo pražnjenje kočnih cilindara. Održavanje: Specijalno održavanje, koje prevazilazi zakonski propisane preglede, nije potrebno. Preporuka za ugradnju: Proporcionalni ventil smestiti po mogučnosti u sredinu između kočnih cilindara odgovarajuće osovine. Cilindar ugraditi vertikalno sa izduvom 3 na dole. Pričvršćenje se vrši sa bočno postavljenom navojnom čivijom i navrtkom M. 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79 TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Regulacioni termostati

Regulacioni termostati Regulacioni termostati model: KT - 165, 90/15 opseg regulacije temperature: 0 90, T85 dužina osovine: 15 mm, opciono 18 i 23 mm dužina kapilare: L= 650 mm 16(4)A 250V - 6(1)A400V promena opsega regulacije

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O. Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci

S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci Zadaci - normalno usporavanje vozila - naglo usporavanje vozila - obezbeđivanje vozila u zakočenom položaju - rekuperacija energije (ako sistem omogućava) Sistem za kočenje 1 Sistem za kočenje Zahtevi

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656 TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

RAD, SNAGA I ENERGIJA

RAD, SNAGA I ENERGIJA RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA

Διαβάστε περισσότερα

PROGRAM ZA VODOPRIVREDU

PROGRAM ZA VODOPRIVREDU UGAONI VENTIL SIGURNOSTI SA OPRUGOM - ZA VODU TIP VSV Ventil sigurnosti sa oprugom tip VSV namenjen je za rad sa hladnom i toplom vodom. U donjoj tabeli su data radna područja za predefinisani set opruga.

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Regulatori za redukciju tlaka (PN 25) AVD - za vodu AVDS - za paru

Regulatori za redukciju tlaka (PN 25) AVD - za vodu AVDS - za paru Tehnički podaci Regulatori za redukciju tlaka (PN 25) AVD - za vodu - za paru Opis Osnovni podaci za AVD: DN -50 k VS 0,4-25 m 3 /h PN 25 Raspon podešenja: 1-5 bar / 3-12 bar Temperatura: - cirkulacijska

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

D O D A T A K servisnom uputstvu 4/ Karburator: 2E2 AUDI/VW 4/ E V1E

D O D A T A K servisnom uputstvu 4/ Karburator: 2E2 AUDI/VW 4/ E V1E D O D A T A K servisnom uputstvu 4/1 01-35.1 Karburator: 2E2 AUDI/VW 4/1 01-35.2 E V1E3 02.84 Zajedno sa servisnim uputstvom i specifikacijama za odgovarajuće modele (specifikacije rezervnih dijelova)

Διαβάστε περισσότερα

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,

Διαβάστε περισσότερα

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul

Διαβάστε περισσότερα

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. zastori zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. (mm) (mm) za PROZOR im (mm) tv25 40360 360 400 330x330 tv25 50450 450 500 410x410

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Opšte KROVNI POKRIVAČI I 1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Srednjenaponski izolatori

Srednjenaponski izolatori Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci

S s i t s em e m z a a k oč ko e č n e j n e Zadaci Zadaci - normalno usporavanje vozila - naglo usporavanje vozila - obezbeđivanje vozila u zakočenom položaju - rekuperacija energije (ako sistem omogućava) Sistem za kočenje 1 Sistem za kočenje Zahtevi

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. ZSTORI ZSTORI SUNSET URTIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. ŠIRIN (mm) VISIN (mm) Z PROZOR IM. (mm) TV25 40360 360 400 330x330 TV25 50450 450

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja.

Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Mora postojati interakcija sve tri uključene strane: -poznavanje

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

K Jetronic je mehanicko-hidraulicni sistem ubrizgavanja koji pomocu merenja kolicine usisanog vazduha odredjuje kolicinu goriva koja se neprekidno

K Jetronic je mehanicko-hidraulicni sistem ubrizgavanja koji pomocu merenja kolicine usisanog vazduha odredjuje kolicinu goriva koja se neprekidno K Jetronic je mehanicko-hidraulicni sistem ubrizgavanja koji pomocu merenja kolicine usisanog vazduha odredjuje kolicinu goriva koja se neprekidno ubrizgava. Sistem je brzo unapredjen dodatnom elektronskom

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

Proračunski model - pravougaoni presek

Proračunski model - pravougaoni presek Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 - Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 - Savijanje pravougaoni presek Sadržaj vežbi: Osnove proračuna Primer 1 vezano dimenzionisanje Primer 2 slobodno dimenzionisanje 1 SLOŽENO savijanje ε cu2 =3.5ä β2x G

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

REGULATOR NISKOG PRITISKA

REGULATOR NISKOG PRITISKA 0 IN\IJA, Kralja Petra I b.b. Tel./fax + -0, -, 0-0 e-mail: office@gasteh.com; www.gasteh.com PRIVREDNO DRU[TVO ZA PROIZVODNJU GASNE I ENERGETSKE OPREME I IN@ENJERING I n i j a - S R B I J A SERIJA 0 REGULATORI

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα