U DULJINI L=4,62 km. tel.:(042) ; fax.:(042) web:

Transcript

1 VIA PLAN d.o.o. PROJEKTIRANJE - NADZOR U DULJINI L=4,62 km tel.:(042) ; fax.:(042) web: viaplan@viaplan.hr

2 ; MB ; Ž.R.: NASLOV STUDIJE: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ISTOČNE OBILAZNICE NOVOG MAROFA U DULJINI L= 4,62 km NE-TEHNIČKI SAŽETAK NOSITELJA ZAHVATA: HRVATSKE CESTE d.o.o., ZAGREB IZRAĐIVAČ STUDIJE: VIA PLAN d.o.o., VARAŽDIN VODITELJ IZRADE STUDIJE: Zlatko Bralić, dipl.ing.građ. PROJEKTANT: Tomislav Kreč, dipl.ing.građ. SURADNICI VIA-PLAN d.o.o.: Igor Mrak, dipl.ing.građ. Nino Vukelić, dipl.ing.građ. SURADNICI SPP d.o.o.: Danijela Vrbanić, dipl.ing.geol. Sunčana Pešak, dipl.ing.agr.ur.kra. Ivica Šoltić, dipl.ing.geot. Mario Kovačević, dipl.ing.geot. Miljenko Hatlak, dipl.ing.geot. SURADNICI EKO-MONITORING d.o.o.: mr.sc. Lovorka Gotal Dmitrović, pred. Helena Antić Žiger, dipl.ing.biol. Ljiljana Pilipović, dipl.ing.biol. OSTALI SURADNICI: Marina Šimek, mag.archeol. Direktor: Zlatko Bralić, dipl.ing.građ. Varaždin, travanj g.

3 SAŽETAK STUDIJE Planirani zahvat u prostoru kojeg se razmatra ovom studijom je izgradnja istočne obilaznice Novog Marofa. Lokacija zahvata nalazi se u Varaždinskoj županiji, tj. koridor projektirane obilaznice u prostoru pripada području Grada Novog Marofa u njegovom istočnom dijelu. Idejnim rješenjem, izrađeno od strane društva Via Plan d.o.o. za nositelja zahvata Hrvatske ceste d.o.o., dano je tlocrtno i visinsko rješenje obilaznice Novog Marofa kao i svih priključaka - poprečnih veza na istu u dužini od 4,62 km. Predmetna obilaznica obzirom na gospodarske, prometne i upravne kriterije može se okarakterizirati kao državna cesta 2. kategorije. Prema vrsti prometa kojemu su namijenjene predmetna cesta svrstana je u cestu za mješoviti promet čime je na glavnoj trasi određena računska brzina do V r = 80 km/h. Za ocjenu prihvatljivosti zahvata za okoliš kao stručnu podlogu za procjenu utjecaja na okoliš koristi se studiju o utjecaju na okoliš, a procjena se provodi u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno sa svrhom pridobivanja lokacijske dozvole za izgradnju istočne obilaznice Novog Marofa. Svrha izrade studije je prepoznavanje, prikaz i ocjena veličine utvrđenih utjecaja zahvata na okoliš na temelju čimbenika koji, ovisno o vrsti zahvata i obilježjima okoliša, uvjetuju rasprostiranje, jačinu i trajanje utjecaja. Ovisno o specifičnostima planiranog zahvata studijom su obrađeni meteorološki, klimatološki, hidrološki, hidrogeološki, geološki, pedološki, bioekološki, krajobrazni, zdravstveni, sociološki, ruralni, urbani, prometni i drugi za lokaciju zahvata značajni čimbenici okoliša. U svrhu kvalitetnog planiranja prometnog sustava, pa time i mreže Varaždinske županije i šireg područja Grada Novog Marofa na potezu državne ceste D3 [G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) - Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Zagreb - Karlovac - Rijeka (D8)] do državne ceste D22 [N. Marof (D3) - Križevci - Sv. Ivan Žabno (D28)] istočno od područja grada Novog Marofa, predviđen je koridor za izmještanje na novu trasu u duljini od približno L= 4,62 km. Istočna obilaznica Novog Marofa u duljini od 4618,85 m, predstavlja zamjensku trasu kritične dionice kroz Novi Marof državnog pravca - državne ceste D3. Izgradnjom obilaznice stekli bi se uvjeti za prekategorizaciju državne ceste D3 na dijelu prolaska kroz Novi Marof u županijsku cestu. Iako su građevinsko-tehnički i prometno-eksploatacijski elementi državne ceste D3 na dijelu prolaza kroz grad Novi Marof u zadnjih nekoliko godina znatno poboljšani dosegnuta količina prometa koja prolazi kroz središte Novog Marofa uzrokuje nisku razinu prometne uslužnosti i sigurnosti svih sudionika u prometu. Potrebe i zahtjevi tranzitnog prometa iz Zagreba u smjeru Varaždina i dalje prema Mađarskoj imaju posebnu gospodarsku važnost i vrijednost za Republiku Hrvatsku. Najizravniji odraz građevinsko-tehničkog stanja i kapacitivne nedovoljnosti prolaza postojećeg cestovnog pravca kroz središte mjesta su povećani troškovi eksploatacije, vrlo niska razina prometne uslužnosti i značajno onečišćenje zraka u naseljenom mjestu. Uz navedene izravne štete, postojeća cesta stvara još cijeli niz neizravnih negativnih učinaka, koji se očituju kao sve prisutnija ograničenja potrebnog i željenog razvoja njenog cjelokupnog okruženja. Jedna od najkritičnijih dionica na ovom pravcu jest prolaz kroz Novi Marof. Prolaz kroz središte naselja Novi Marof, s nepovoljnim usponima (6%), bitno narušava uvjete života u mjestu i predstavlja trajno ograničenje za odvijanje prometa. Prema svojim tehničkim karakteristikama (niveleta, poprečni profil - uz već izvedena poboljšanja), ova državna cesta D3 ima obilježja gradske prometnice i potrebno je hitno s nje izdvojiti tranzitni promet, a što bi se upravo postiglo izgradnjom obilaznice tj. odvojilo bi se lokalni i gradski promet od tranzitnog. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -1-

4 Na postojećoj državnoj cesti D3 postoji brojačko mjesto sa automatskim neprekidnim brojanjem 1221 Novi Marof sa podatkom za prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) od vozila što je ujedno i količina vozila koja svakodnevno prolazi kroz centar grada Novog Marofa. Sagledavajući raspored lokalnog prometa i sadašnje stanje na terenu, te raspored prometa po sporednim smjerovima, procjena je da će buduća obilaznica na sebe preuzeti oko 40% toga prometa što iznosi oko 3000 vozila. Ovako uzetu količinu prometa povećava se za 3% u početnoj godini eksploatacije, te se na taj način kao mjerodavni podatak za količinu prometa dobiva PGDP od vozila. Kao ulazni podatak za izradu projekta uz plansko razdoblje od 20 godina uzima se veličinu prometa od oko vozila. Prema ovim podacima, a uz primijenjeni scenarij s prosječnom godišnjom stopom rasta broja vozila od 6%, a sa ulaznim podatkom PGDP od 3100 vozila, nakon 20 godina PGDP ove ceste iznosio bi oko vozila. Mišljenje o usklađenosti lokacije zahvata s odgovarajućim dokumentima prostornog uređenja izdalo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje s klasom: /13-02/79 i ur.broj: KM od Temeljem Prethodne ocjene prihvatljivosti istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km za ekološku mrežu (Antić Žiger i dr., 2013), Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo je Rješenje, klasa: UP/I /13-60/61 i ur.broj: od prema kojem se za predmetni zahvat, određuje obvezna provedba Glavne ocjene prihvatljivosti planiranog zahvata za ekološku mrežu, a koja je sastavni dio ove studije o utjecaju na okoliš i prema kojoj su određene mjere ublažavanja štetnih posljedica za ekološku mrežu. OPIS ZAHVATA Trasa istočne obilaznice Novog Marofa počinje u projektnoj stacionaži km 0+000,00 i vezana je klasičnim trokrakim raskrižjem na državnu cestu D22 i to na dijelu dionice između čvora "Novi Marof" na autocesti A4 i postojeće državne ceste D3. U svojem početnom dijelu trasa obilaznice nalazi se u pravcu dužine 2400 m, a približno na stacionaži u km 1+500,00 trasa prometnice približava se desnoj obali rijeke Bednje. Od mjesta gdje dolazi na dozvoljenu udaljenost od rijeke Bednje (minimalna udaljenost 12 m) obilaznica prati desnu obalu korita rijeke, sve do prijelaza mostom kod tvornice Knauf Insulation d.o.o. S obzirom na vrlo mali kut križanja osi trase i korita rijeke Bednje (što je posljedica skučenog prostora između industrijske zone, tj. industrijske željezničke pruge i desne obale rijeke Bednje) prijelaz je vrlo nepovoljan, te je most duži nego bi to normalno trebao biti (dužina mosta oko 72 m). Nakon prijelaza mostom "Bednja" trasa prolazi neizgrađenim područjem i priključuje se na postojeću državnu cestu za Varaždin D3 u naselju Presečno neposredno iza zavoja kojim postojeća državna cesta dolazi sa lijeve strane, a nakon prijelaza Bednje postojećim mostom. Trasa obilaznice završava u projektnoj stacionaži km 4+618,85. Sva predviđena raskrižja na istočnoj obilaznici Novog Marofa se predviđaju izvesti u jednoj razini, a predviđa se 5 takvih raskrižja: raskrižje "A" - u km 0+000,00 trokrako raskrižje s državnom cestom D22 i to na dijelu dionice između čvora "Novi Marof" na autocesti A4 i postojeće državne ceste D3 - tip I, NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -2-

5 raskrižje "B" - u km 0+881,10 trokrako raskrižje za novo formirane radne zone, zone centralnog sadržaja, te zone zelenila, a u svemu prema nacrtu prijedloga UPU-a iz tip I, - tip I, raskrižje "C"- u km 1+639,03 četverokrako raskrižje s županijskom cestom Ž 2136 u pravcu naselja Ključ raskrižje "D"- u km 2+560,01 četverokrako raskrižje za željezničku stanicu Novi Marof, buduću zonu industrije, kao i gospodarsku zonu "Ključ", raskrižje "E"- u km 4+482,14 kružno raskrižje predviđeno kao spoj na postojeću državnu cestu D3. Raskrižja u razini - tip I predviđaju se izvesti sa punim programom građevinskog uređenja, te sa svim potrebnim posebnim prometnim trakama kako na glavnim tako i na sporednim smjerovima, a u svemu prema HN U.C Površinski čvorovi. Sva novo predviđena raskrižja predviđaju se osvijetliti javnom rasvjetom. Trasa obilaznice Novog Marofa prolazi nizinskim područjem kroz dijelove područja ostalog poljoprivrednog tla te središnjim dijelom trase kroz prostor neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Koridor za prolazak trase obilaznice je osiguran, te na taj način nije potrebno rušenje niti jednog gospodarskog, stambenog ili drugog objekta. Projektirani elementi Planirana istočna obilaznica Novog Marofa buduća je državna cesta. Dimenzioniranje elemenata horizontalne, vertikalne i poprečne geometrije trase ceste je izvršeno za projektnu brzinu V p = 80 km/h. Poprečni profil buduće prometnice sastoji se od jednog kolnika s dvije prometne trake. Od početne stacionaže km trasa je vrlo ispružena s horizontalnim elementima koji osiguravaju računsku brzinu od 80 km/h. Na mjestima raskrižja koja su predviđena u jednoj razini morat će se brzina vožnje ograničiti na 60 km/h. Na početku trase stacionaža km niveleta obilaznice veže se na projektiranu visinu desnog ruba kolnika državne ceste D22 u koti 184,49 m i pada u nagibu od 0,66% do stacionaže km 0+296,33. Nakon toga od stacionaže km 0+296,33 do stacionaže km 4+034,50 niveleta se nalazi u blagom usponu čiji nagibi su promjenljivi od minimalnih 0,04% do maksimalnih 0,38%. Od stacionaže km 4+034,50 niveleta se spušta nagibom od 0,33% prema kraju trase, odnosno novo predviđenom kružnom raskrižju. Uzdužnim nagibom od 0,34% niveleta se priključuje na niveletu postojeće državne ceste D3 u pravcu Varaždina u km 4+618,85 na kotu 187,97 m. Niveleta buduće prometnice je zbog nizinskog terena i hidroloških uvjeta (neposredna blizina rijeke Bednje, niza potoka i zaostalih meandra) u svojoj cijeloj duljini vođena u nasipu visine od 1,5-2,5 m. Vertikalni lomovi nivelete zaobljuju se kružnim konveksnim, odnosno konkavnim zavojima čiji radijusi su u rasponu od minimalnih R = m do maksimalnih R = m. Visinska razlika početka i kraja nivelete obilaznice iznosi svega 3,48 m, a između najniže kote na početku stacionaže km i najviše kote u stacionaži km iznosi oko 6,00 m. Polumjeri horizontalnih zavoja su u rasponu od minimalnog R = 350 m do maksimalnog R = 1800 m. Os obilaznice vođena je na način da projektirani radijusi zadovoljavaju s obzirom na dopuštene veličine polumjera susjednih zavoja. Projektirane dužine prijelaznica zadovoljavaju kako vozno-dinamičkim i konstruktivnim, tako i estetskim zahtjevima. Prema vrsti prometa kojemu su namijenjene predmetna cesta svrstana je u cestu za mješoviti promet. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -3-

6 Idejnim rješenjem obilaznice dano je tlocrtno i visinsko rješenje obilaznice kao i svih priključaka - poprečnih veza na istu. Trasa istočne obilaznice Novog Marofa u potpunosti je usklađena sa važećim Urbanističkim planom uređenja naselja Novi Marof i kontaktnih zona (Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 26/98, 3/99, 31/03, 23/12 i 11/13 - nacrt prijedloga). Poprečni profili ceste Za ceste 2. kategorije i računsku brzinu V r = 80 km/h određene su slijedeće dimenzije poprečnog profila: - širina voznog traka š = 3,25 m - broj prometnih trakova 2 - širina rubnog traka r = 0,30 m - širina kolnika (sa rubnim trakovima) K = 7,10 m - širina bankine š = 1,20 m - minimalni poprečni nagib kolnika p = 2,5% Pokosi nasipa predviđaju se izvesti u nagibu 1 : 2 sa zaobljenjem nožice (R =8 m), radi boljeg uklapanja u okoliš. Bankine i pokosi nasipa oblažu se humusom i zasijavaju travom. Visine nasipa u osi trase od sadašnjeg tla ne prelaze 3,0 metra, a prosječna visina iznosi oko H = 2,00 m. U daljnjim fazama izrade tehničke dokumentacije u smislu određivanja konačnog oblika nasipa, te vrstom i kvalitetom ugrađenog materijala biti će potrebno izvršiti sve potrebne hidrauličke, hidrološke i geomehaničke proračune i ispitivanja, kao i statičke proračune i ispitivanja stabilnosti. Usjeci niti na jednom dijelu trase nisu predviđeni. Širine prometnih trakova ostalih županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta koje je potrebno urediti ili izmjestiti su od 2,25-3,25 m, odnosno rubnih trakova od 0,20-0,30 m. Širine bankina su u rasponu od 1,00-1,2 m. Od ostalih prometnica koje se predviđaju biti će svakako potrebno predvidjeti i paralelne (poljske) putove kojima će biti omogućeni pristupi do pojedinih parcela, a čiji je pristup onemogućen zbog izvedbe obilaznice. Paralelni putovi rješavati će se kroz daljnje faze izrade projektne dokumentacije, tj. biti će definirani idejnim projektom. Kolnička konstrukcija Predviđanja su da će istočna obilaznica Novog Marofa biti u eksploataciji višestruko opterećena (teški teretni promet ), pa je odabrana kolnička konstrukcija sa rasporedom slojeva gornjeg stroja kako slijedi: - habajući sloj asfaltbetona AC 11 surf PmB 45/80-65 AG1 debljine d = 4 cm - nosivi sloj asfaltbetona AC 32 base 50/70 AG6 debljine d = 8 cm - nosivi sloj od cementom stabiliziranog kamenog materijala debljine d = 20 cm - donji nosivi sloj (tampon) od kamenog materijala debljine d=25 cm NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -4-

7 (ugrađuje se na otkopanu, izravnanu i dobro nosivu podlogu/posteljicu sa M smin = 40 MN/m² od kamenitih materijala, odnosno temeljno tlo sa M smin = 20 MN/m², modul stišljivosti ovog sloja mora biti M smin = 80 MN/m²) Ukupna debljina kolničke konstrukcije iznosi 63 cm. Odabrana kolnička konstrukcija za ostale novo projektirane ceste s obzirom na predviđena opterećenja sastoje se od: - habajući sloj od asfaltbetona AC 11 surf 50/70 AG2 debljine d = 4 cm - nosivi sloj od asfaltbetona AC 32 base 50/70 AG7 debljine d = 8 cm - donji nosivi sloj (tampon) od kamenog materijala debljine d=45 cm (modul stišljivosti ovog sloja mora biti M smin = 100 MN/m²) Normalni poprečni profil je dio idejnog rješenja, a ova konstrukcija odgovara teškom prometu koji se očekuje nakon 20-godišnje eksploatacije. Odvodnja Trasa obilaznice prolazi preko nekoliko vodotoka i kanala, zaostalih meandra, te novim mostom preko rijeke Bednje. Uz potoke Makoiščik (Makalšek) i Koruščak, te rijeku Bednju to su i postojeći otvoreni kanali S 30 (Lipa - Bor ), S 28, S 28/I i S 29. Za njih je zajedničko da su trapeznog poprečnog presjeka, širine dna š = 0,40 m i nagiba stranica 1 : 1,5. Na cijeloj trasi ukupno je predviđeno 12 propusta i to: - betonskih cijevnih Ø 1,30 m 9 kom - armirano-betonski pločasti otvora 4,50 m 1 kom - armirano-betonski pločasti otvora 2,50 m 1 kom - armirano-betonski pločasti otvora 2,00 m 1 kom Zbog relativno visokog nivoa podzemne vode i 100-godišnje visoke vode rijeke Bednje predviđa se iskop otvorenih jaraka s obje strane trase, koji će preuzeti površinske vode i odvesti ih kroz propuste prema Bednji. Zone sanitarnih zaštita voda nisu proglašene na području predviđenog zahvata. Građevine u trasi U stacionaži km 4+076,95 glavne trase predviđen je prijelaz rijeke Bednje mostom dužine oko 72 m, koji je prikazan posebnim nacrtom. Planirani most se pruža u odnosu na rijeku Bednju pod kutom od oko 30 preko tri raspona duljina 21, ,6 m. Konstrukcija mosta će biti polumontažna, sastavljene od prednapetih armirano-betonskih nosača spregnutih s betonskom tlačnom pločom, armirano-betonskih upornjaka, krila i stupišta, koji će se temeljiti na pilotima. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -5-

8 Stupišta mosta će se sastojati od po jednog monolitnog stupa lociranog u pokosu rijeke, a upornjaci će se nalaziti na samoj obali. Obzirom na koso pružanje mosta u odnosu na os rijeke, krila će biti različite duljine. Krila bliža obali će se pružati i do duljine od 30 m. Poprečni presjek kolnika na mostu prati poprečni presjek prometnice izvan mosta. Tako je ukupna širina kolnika 7,1 m. Na mostu je predviđena i izgradnja pješačkih staza širine po 80 cm odvojenih od kolnika rubnjacima. Na rubovima mosta je predviđena ugradnja odbojnih zaštitnih ograda s razinom zadržavanja H2 koje služe i kao pješačke ograde, a visina im je 100 cm. Osim ovog mosta predviđen je prijelaz preko rijeke Bednje u sklopu raskrižja "D". Ovaj most predviđa se pod 90 u odnosu na korito rijeke Bednje kao armiranobetonska konstrukcija preko 3 raspona duljina 10, m. Ovaj novi most locirani je na istočnom kraku raskrižja "D" i u funkciji je prilazne prometnice novoj gospodarskoj zoni "Ključ" istočno od rijeke Bednje. Procijenjeni troškovi gradnje za istočnu obilaznicu Novog Marofa s najznačajnijim osnovnim parametrima u dužini 4,62 km iznose kn. Procjenom troškova radova obuhvaćeni su troškovi na izmještanju i zaštiti postojećih instalacija, a uključeni su u stavki pripremnih radova. Eksproprijacija zemljišta, zidovi za zaštitu od buke, konzalting poslovi, projektiranje i nadzor obuhvaćeni su troškovima u stavki ostalih radova. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU Klima Klima područja Varaždinske županije žu je umjereno topla - kišna klima. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10 C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom temperaturom oko 19 C, a najhladniji je siječanj sa srednjom temperaturom od -1 C. Siječanj je jedini mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0 C. Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u lipnju i sekundarnim maksimumom u studenom. Srednja godišnja količina padalina iznosi oko 900 mm. Najmanje oborina je u siječnju i veljači. Snježni pokrivač javlja se od listopada do svibnja i traje između 30 i 45 dana. Režim vjetrova uklapa se u strujanje koje vlada nad ovim dijelom, a dominantni su vjetrovi južnog i jugozapadnog, te sjevernog kvadranta. U toku godine najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80%). Zimi je dominantan sjevernjak. Istočnjak postaje jači u proljetnim mjesecima. Tokom čitave godine, a osobito u jesen puše zapadnjak. Kakvoća zraka Lokacija zahvata nalazi se u području kategorije zraka s oznakom HR 1 (Varaždinska županija). Veći gradovi na području županije kao veća naselja predstavljaju područja s najvećim stupnjem urbanizacije i gustoćom naseljenosti gdje je stanovništvo najizloženije onečišćenjima, a također i mjesta s najvećom gustoćom izvora emisija onečišćujućih tvari iz gradskog prometa, industrije i ložišta. Razina buke Lokacija zahvata je smještena u nenaseljenom području, a djelomično od stacionaža km do km i km do km trasa istočne obilaznice grada Novog Marofa prolazi kroz neizgrađeni dio građevinskog područja naselja dok ostalim dijelovima prolazi paralelno s građevinskim područjem naselja na relativno bliskom odmaku od istih. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -6-

9 Na kraju trase od stacionaže km do km obilaznica je smještena unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, a najbliže trasi na udaljenosti od oko 24 m lociran je građevinski objekt na katastarskoj čestici br u k.o. Presečno. Dokumenti u smislu zaštite od buke definirani planskom dokumentacijom nisu doneseni (usvojeni), prema čemu je za šire područje lokacije zahvata važećom prostorno-planskom dokumentacijom propisana najviša dnevna, odnosno noćna dopuštena razina buke u naseljima od 45 db(a). Geološke značajke Cjelokupna trasa projektirane obilaznice biti će izvedena u naslagama kvartara, odnosno pobliže na aluvijalnim naslagama recentnih vodotoka koje su granulometrijski vrlo heterogene. U području rijeke Bednje izdvojene su četiri sedimentacijske sredine: kanalske naslage, močvarno barske sedimente, aluvijalnoproluvijalne naslage i naslage poplavnih ravnica. Kanalski sedimenti zastupljeni su slabo graduiranim šljuncima, te samo mjestimice sa pijescima koji su šljunkoviti. Debljina naslaga varira od 2-6 m. Močvarno barski sedimenti zastupljeni su glinama, pijescima i siltovima te njihovim mješavinama. Barski sustavi rijeke Bednje podrazumijevaju ambijent malih bazena srodnih barama. Debljina ovog tipa naslaga varira od 1-4,5 m. Aluvijalno-proluvijalne naslage pri čemu proluvijalne naslage asociraju s aluvijalnim i izgrađuju sedimente viših dijelova potočnih dolina, kao i sedimentacijske "lepeze" uz ušća manjih vodotoka u veće. Granulometrijski su vrlo heterogene i pretežno glinovito-pjeskovite, s različitim učešćem fragmenata stijena u sastavu tla. Naslage poplavnih ravnica karakteriziraju lako gnječive gline, koje su mjestimice siltozne do pjeskovite. Sedimenti poplavnih ravnica rašireni su uz obalu rijeke Bednje. Debljina ovih naslaga je do 4,5 m. Kod manjih vodotoka, sastav recentnih aluvijalnih naslaga je direktno ovisan o litološkom sastavu područja trošenja. Hidrogeološke značajke Područje lokacije zahvata podijeljeno je u dvije kategorije hidrogeološku jedinicu dobre do srednje dobre propusnosti i hidrogeološku jedinicu slabe propusnosti. Hidrogeološka jedinica dobre do srednje dobre propusnosti zastupljena je dolinom rijeke Bednje te manjih potoka. Od sedimenata prevladavaju siltni pijesci, pjeskoviti siltovi, glinoviti siltovi te sitnozrni šljunci. Vodonosnik čini šljunak sa pijeskom. Ovi nanosi ne predstavljaju značajan izvor podzemne vode, jer su ograničenog prostranstva debljine i propusnosti. Ukupnom duljinom trase istočna obilaznica Novog Marofa nalazi se u nasipu. Rijeka Bednja bogata je vodom, tako da za vrijeme velikih kiša ili topljenja snijega često se prelije iz svog korita. Dijelovi doline rijeke Bednje tijekom čitave godine su pod vodom. Iz dosadašnjih promatranja može se zaključiti kako pojava podzemne vode uzduž trase obilaznice raste od sjeveru prema jugu razina podzemne vode iznosi od 0,90-1,5 m od površine terena. Ustaljenje razine podzemne vode je na 0,50-0,80 m. Hidrogeološka jedinica slabe propusnosti uglavnom zastupaju siltiti (les), dijelovi donjomiocenskih naslaga, sarmatske, panonske i donjopontske naslage, pijesci, piroklastiti (tufovi), prahovi i gline. U ovoj jedinici koja se nalazi u široj okolici zahvata nema uvjeta za akumuliranje podzemne vode (nije kolektor) u određenim strukturnim odnosima predstavlja hidrogeološku barijeru. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -7-

10 Seizmološke značajke Predmetno šire područje pripada sredozemnomorsko-transazijskom seizmičkom pojasu. Ovo područje je seizmički jako aktivno s brojnim jakim i katastrofalnim potresima. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohorovičićeva diskontinuiteta, na dubini od km. Prema regionalnoj seizmičkoj rajonizaciji, istraživani teren spada u područja od VI - VIII seizmičnosti po MCS (Mercalli -Cancani - Sieberg) skali. Kod toga je dio terena koji izgrađuje konjščinsku sinklinalu i kalničko prigorje VII seizmičnosti. Seizmotektonski aktivno područje tj. područje rasjeda naznačeno je gotovo paralelno trasi planirane obilaznice s time da položaj rasjeda polazi preko trase u stacionaži km u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Vode Površinski tokovi šireg područja zahvata na slivnom području rijeke Drave (međudržavna voda) su rijeke i potoci sa svojim pritocima. Teritorij Grada Novog Marofa pripada dvjema slivnim područjima, većim dijelom dravskom, a manjim savskom. Glavni recipijent dravskog sliva je rijeka Bednja, a savskog rijeka Lonja. Rijeka Bednja (vodotok stalnog karaktera) smještana je istočno od lokacije zahvata. Ona čini sjevernu prirodnu granicu i odvaja planinu Kalnik od Topličkog gorja zapadno i od Podravine istočno. Na lokaciji zahvata Bednju prihranjuju brojni potoci iz pravca obronaka Ivanšice: Remetinec, Korušak, Leskovec, Varešak, Mađarevo, Grana, Makojiše i dr. Bednja je ujedno i erozijska baza šireg područja varaždinsko-topličkog gorja. Propisana kvaliteta vode rijeke Bednje je I. kategorije od izvora sve do Lepoglave, a nizvodno je voda rijeke propisane II. kategorije. Bednja i Očura pripadaju vodnom području sliva Drave i Dunava, slivnom području Plitvica-Bednja. Potencijalno poplavno područje tj. područje ugroženo 100-godišnjim visokim vodama nalaze se kod naselja Bela i Završje Podbelsko. Nakon izgradnje autoceste i uređenja korita Bednje uz nju prestala je dotadašnja stalna opasnost od poplave u prirodnu inundaciju-novomarofsko polje (zapadno od lokacije zahvata). Državnim planom za zaštitu voda Bednja je svrstana u vode II kategorije, tj. u osjetljiva područja. Kakvoća vode značajnije odstupa od propisane II kategorije i u koncentraciji amonijaka i nitrita (III i IV vrsta). Kakvoća vode najbolja je na dionici uzvodno od Lepoglave, a najlošija na dionicama kod Stažnjevca i Malog Bukovca, što je posljedica utjecaja nepročišćenih otpadnih voda Lepoglave, Ivanca i Ludbrega, te utjecaja poljoprivrede. Podruje grada Novog Marofa i lokacije zahvata je smješteno na aluviju rijeke Bednje, izgrađenog od heterogenih naslaga različitog granulometrijskog sastava. Ove naslage predstavljaju plitki vodonosnik. Poroznost u ovom vodonosniku je dominantno međuzrnska, a procjenjuje se da prosječni godišnji dotok podzemne vode u rijeku Bednju iznosi m 3. Šljunkovito-pjeskoviti sedimenti tvore vodonosni sloj velike debljine, vrlo dobrih hidrauličkih značajki i mogućnosti napajanja, te područje dravske doline predstavlja naročito važno područje za vodoopskrbu regije. Ovo vodonosno područje smješteno je sjevernije s obzirom na lokaciju zahvata na dovoljno velikoj udaljenosti. Za brojna izvorišta podzemne vode najznačajniji resurs je brdski masiv Ivančice kojeg karakterizira sekundarna pukotinska poroznost karbonatnog masiva s vrlo kvalitetnom vodom (izvorišta Bistrica, Beli zdenci, Žgano vino, Šumi i Belski dol). Od ostalih značajnijih izvorišnih predjela izdvaja se Ravna gora (izvorišta Ravna gora i Sutinska), ali je kakvoća vode podložna vanjskim utjecajima odnosno slabija je nakon obilnijih padavina. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -8-

11 Od navedenih izvorišta u odnosnu na lokaciju zahvata svi su smješteni sjeverozapadno, a najbliže je locirano izvorište Belski dol udaljeno oko 7,2 km zapadno. Ostali manji izvori pripadaju Kalničkom gorju i krajnjem jugu Županije. Od lokacije zahvata granica III. zone sanitarne zaštite crpilišta Belski dol u naselju Bela udaljena je u smjeru sjeverozapada oko 6,2 km, a granica površine vodonosnog područja naznačena je na najbližoj udaljenosti od lokacije zahvata od oko 285 m u pravcu sjeveroistoka. Također, lokacija zahvata većim dijelom se nalazi na poplavnom području koje je naznačeno između stacionaže km do km i od stacionaže km do km Tla Tla lokacije zahvata uglavnom su automorfna i vlaže se oborinskom vodom, a mjestimice se pojavljuju i hidromorfna tla koja se osim oborinskom vlaže i podzemnim, ponekad i poplavnim vodama. Najčešće se nalaze unutar mikrodepresija i ostataka starih rukavaca gdje je razina podzemne vode i dalje visoka. Na okolnom prostoru rasprostranjeni su raznoliki tipovi tla ovisno o mikroreljefu i rasporedu vodenih tokova i njihovih ostataka koji se sukcesivnim procesima isušuju. Na čitavom području lokacije zahvata rasprostranjena je kategorija tla koju čine ponajprije močvarno glejna tla. Ova tla svrstana su u kategoriju koja je nepovoljna za poljoprivrednu obradu. Neposredno istočno i zapadno od trase prevladavaju također močvarno glejna tla kao ograničena poljoprivredna tla, međutim ista su po svome sastavu i trenutačnoj namjeni svrstana u plodnije vrste tla i uglavnom su to obrađene površine zasijane poljodjelskim kulturama (uglavnom kukuruz). Biljni i životinjski svijet Najvećim dijelom, buduća prometnica će prolaziti kroz staništa vlažnih livada srednje Europe i mezofilnih livada srednje Europe. Pregledom je utvrđeno da se većina livada ne kosi što je dovelo do postepene prirodne sukcesije pa su utvrđene i drvenaste biljne vrste koje rastu pojedinačno ili u skupinama. Skupinasto raspoređene drvenaste biljne vrste stvaraju staništa mezofilnih živica i šikara kontinentalnih krajeva. Na tri mjesta, buduća će prometnica prelaziti preko kanala čije se obale redovito održavaju košnjom pa je prisutna samo travnata vegetacija. Osim kanala, prometnica će prolaziti preko rijeke Bednje koja pripada staništima srednjih i donjih tokova sporih vodotoka s vodenim biocenozama koje su vrlo slične onima u stajaćim vodama. Rijeka Bednja je na početnom dijelu buduće prometnice vrlo slabo protočna i ovdje se razvila močvarna vegetacija uz samu rijeku i melioracijske kanale. Osim navedenih staništa, manji dio buduće prometnice će prolaziti i kroz staništa mozaika kultiviranih površina, a najzastupljenije su poljoprivredne kulture. Područje lokacije zahvata i njene okolice nastanjuju tipični predstavnici srednjoeuropske faune. Lokacija zahvata je najvećim dijelom smještena na livadama, napuštenom i obradivom poljoprivrednom zemljištu, u blizini naseljenog područja. Faunu pretežno čine poljske vrste, a šikare koje su opstale između oranica predstavljaju zaklon pretežno lovnoj divljači i pticama koje grade gnijezda na drveću i grmlju. Na lokaciji zahvata od sisavaca prevladavaju mali sisavci. Na području zahvata obitava određeni broj vrsta ptica koje nastanjuju grmovitu vegetaciju na livadama i poljoprivredna područja, šikare i oranice. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -9-

12 Krajobraz Promatrana lokacija smještena je unutar krajobrazne jedinice Sjeverozapadne Hrvatske. Jedinicu karakterizira osnovna fizionomija tj. krajobrazno raznolik prostor, s dominacijom brežuljaka ("prigorja" i "zagorja") koji okružuju šumovita peripanonska brda (Kalnik, Ivančica i dr). Osnovni identitet šireg područja čini krajobraz koji je slikovit "rebrast" reljef, uglavnom kultiviran, na toplijim ekspozicijama vinogradi vrlo često obilježavaju krajolik, a šumoviti brdski masivi naglašeno kontrastiraju obrađenim brežuljcima. Ugroženost i degradacije predstavljaju neprikladna gradnja stambenih objekata (lokacijom i arhitekturom), manjak proplanaka na planinama i geometrijska regulacija potoka. Na promatranoj trasi osnovni uzorak čini mozaik poplavnih područja, melioracijskih kanala i poljoprivrednih površina, a u široj okolini smještena su naselja. Kao vrlo izražajan element pojavljuje se rijeka Bednja okružena potezima visoke vegetacije i šikarama uklopljenim u doprirodno stanje krajobraza, a koja djelomično prati smjer planirane prometnice. Na početku i kraju trase smješteni su objekti tj. prometna infrastruktura u koju se planira uklapanje predmetne obilaznice. Promatrani krajobraz uglavnom je antropogenog karaktera, a prevladavaju elementi poljoprivrednih površina i melioracijskih kanala uklopljenih između poplavnih područja uz rijeku Bednju. Potpuno prirodnih elemenata vrlo je malo no na neke dijelove prostora čovjek ima znatno manji utjecaj i od ekološke su važnosti pa se mogu uvrstiti u doprirodne. To su ponajprije potezi visoke vegetacije unutar poljoprivrednog prostora te prostori uz rijeku Bednju koji su obrasli autohtonom vegetacijom i uklapaju se u doprirodno stanje. Unutar poljoprivrednog prostora pojavljuju se manji potezi visoke vegetacije bez izraženih većih površina pod ovakvim oblikom vegetacije. Ovaj potez u krajobraznoj ekologiji promatranog prostora predstavlja regenerirani umetak šikare. Gusta i neprohodna, ova šikara se uglavnom doživljava izvana kao tekstura i u krajobraznoj slici ima ulogu mase u kontrastu s okolnim plohama polja. Površina toka rijeke Bednje vizualno je atraktivni akcenti u krajobraznoj slici jer predstavlja krajobraz promjenjivih slika. Ponekad se na mirnoj površini zrcali okolno drveće, a ponekad na valovima nestaju jasne konture i plavi i zeleni tonovi se miješaju. Pogled na vodu i zelenilo smiruje pa su vodotoci uvijek privlačna mjesta za boravak i rekreaciju, a ujedno i za rekreacijski ribolov. Od početka trase obilaznice pa sve do industrijskog područja oko stacionaže km uglavnom u smjeru zapad-istok lokaciju zahvata presijecaju melioracijski kanali. Obale tih kanala bogato su obrasle autohtonom vegetacijom i uklopile su se u doprirodno stanje. Planirani zahvat se nalazi u krajobraznom području narušenom antropogenim pritiscima (tvornica, cesta, pruga, regulacija rijeke Bednje) i osjetljivom na dodatne antropogene pritiske zbog ekološkog koridora rijeke Bednje, očuvanih livada s pojedinačnim drvećem i grmljem, šumaraka te stalne izloženosti pogledima. Antropogene elemente predstavljaju i naselja ruralnog tipa koja gravitiraju gradu Novom Marofu te poljoprivredne površine. Upečatljiv akcent predstavlja rijeka Bednja koja nepravilno presijeca i razdvaja uglavnom poljoprivredni prostor. Ostali krajobrazni uzorci su područja određena površinskim pokrovom: polja i naselja, izolirani šumarci, mozaik livada i pojedinačnih stabala, livade, industrijska područja gospodarske namjene - prerada plastike Šantek i kompleks tvornice kamene vune. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -10-

13 Planirani zahvat se nalazi na krajobraznom području dolina rijeke Bednje s okolnim brežuljcima. Izdužen je uz desnu obalu rijeke Bednje, odnosno između rijeke Bednje s istočne strane i državne ceste D3 sa zapadne strane. Krajobrazno područje dolina rijeke Bednje s okolnim brežuljcima čine linijski krajobrazni uzorci u smjeru sjever-jug, linijski volumen poteza vegetacije uz rijeku Bednju, promjenjiva i dinamična linijska ploha rijeke Bednje, stalna i homogena linijska ploha državne ceste D3 te stalna i heterogena linija željezničke pruge od značaja za regionalni promet R201. U smjeru sjeverozapad-jugoistok vijugaju linijski krajobrazni uzorci županijske ceste Ž2109 i u smjeru zapad-istok ceste Ž2136. U blizini planirane trase obilaznice uz grad Novi Marof najveća naselja su Možđenec, Ključ, Oštrice i Presečno te je njihovo prometno rasterećenje i razlog izgradnje zaobilaznice. To su naselja ruralnog tipa i nepravilnog tlocrta izduženog duž postojećih prometnica. Nemaju jasno izraženo središte, a čine ih uglavnom potezi obiteljskih kuća novijeg tipa izgradnje. Njihove okućnice povezane su s poljoprivrednim prostorom. Promatrana izvana naselja u krajobraznoj slici također su, kao i potezi vegetacije nosioci mase radi volumena izgrađenih objekata i drveća koje ih okružuje. U krajobraznoj strukturi imaju ulogu čvorišta. Na promatranom području tla su močvarno glejna uglavnom hidromeliorirana tj. manje kvalitete ali još uvijek koliko toliko pogodna za poljoprivrednu obradu. Prevladava uzgoj krmnih kultura, a mjestimice su smještene i povrtlarske kulture u obliku manjih nasada. Linijski karakter prometnica naglašava prostorni red pružanjem u skladu s linijama terena. Budući da je teren ravan na lokaciji zahvata i djelomično brežuljkast u okolici lokacije zahvata, postojeće prometnice nisu jako vijugave i najčešće imaju tek blage zavoje. Njihove linije presijecaju poteze polja i šuma te predstavljaju kontrastni element. Raspored i česte izmjene elemenata uz prometnice naglašavaju doživljaj kretanja, a duboke vizure čine vožnju ugodnijom i opuštenijom. Predviđena trasa nadovezuje se na postojeću mrežu koja u krajobrazu djeluje kao kontrastni antropogeni element. Uz planiranu trasu smješten je određeni broj vodova nadzemne infrastrukture, a u krajobrazu je najvidljivija linija dalekovoda označena stupovima. Kulturna dobra S obzirom na lokaciju zahvata potencijalno mogu biti obuhvaćene zone utjecaja s kulturnim dobrima u užem i širem prostoru (arheološke zone i lokaliteti, registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline i pojedinačni spomenici kulture) na području Grada novog marofa. Kartiranjem spomenika arheološke i kulturne baštine na promatranom području buduće obilaznice dobiva se uvid u odnos spomenika i ceste. Taj je odnos uvjetovan prije svega njihovom međusobnom udaljenošću. Zahvaljujući dostatnoj udaljenosti od buduće prometnice neki lokaliteti i objekti neće biti izloženi negativnim utjecajima zahvata (Kukma) - udaljenost od prostora zahvata oko 400 m, (Selišče) - udaljenost oko m te (perivoj i dvor) - udaljenost oko 500 m te, što je za ocjenu ugroženosti također važno - visinska razlika oko 20 m. Na položaju (Pleta) ne pretpostavljaju se arheološki nalazi pošto je arheolog Varaždinskog muzeja odmah nakon pronalaska čamca pratio radove na regulaciji Bednje, ali nikakve druge predmete nije primijetio. Lokalitet (Šarnica) s pretpostavljenim arheološkim tragovima uništen je u novije vrijeme izgradnjom industrijskog objekta (tvornica plastike) te se potencijal ovog nalazišta više ne može provjeriti. Položaj (Ciglišče) nalazi se na samom području zahvata pa će na ovom nalazištu trebati provesti mjere zaštite. Objekt industrijske arhitekture (Bretov mlin) udaljen je od buduće zaobilaznice svega pedesetak metara. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -11-

14 Naselja i stanovništvo Lokacija zahvata u prostoru južnog dijela Varaždinske županije teritorijalno pripada Gradu Novom Marofu. Trasa istočne obilaznice Novog marofa prolazi kroz područja naselja Možđenec (stacionaža km do km 0+489,29), Novi Marof (km 0+489,29 do km 4+073), Oštrice (km do km4+156,34) i Presečno (km 4+156,34 do km 4+618,85). Grad Novi Marof ima površinu od 111,75 km 2, st. (2011.) i prosječnu gustoću naseljenosti 119 st./km 2. Novi Marof je naselje u istoimenom Gradu, smješten u mikroregiji Doline Bednje Središnje Hrvatske, 17 km južno od grada Varaždina i 56 km sjeverno od Zagreba. Prema popisu iz godine ima st. na površini 5,19 km 2, prosj. gustoća naseljenosti 377 st./km 2. Nalazi se na križištu državnih cesta D3, D24, županijskih cesta Ž2135, Ž2050, Ž2136, te lokalnih cesta L25131 i L25132; željeznička postaja na pruzi Zagreb - Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec - Kotoriba - Murakersztúr. Dobar geoprometni položaj Novog Marofa, koji je obogaćen izlazom s autoceste A4 [Zagreb - Goričan], infrastrukturna opremljenost i razvijen poduzetnički duh, rezultirali su razvojem gospodarskih djelatnosti ovog područja. Tako na području Grada djeluje više od stotinjak većih, srednjih i malih poduzeća, dok se obrtništvom i malim poduzetništvom bavi oko 300 poduzetnika. Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, tekstilni proizvodi, obrada plastike, obradba drva, proizvodnja namještaja, građevinarstvo, informatički inženjering, turizam, trgovina, ugostiteljstvo i obrti. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Utjecaji na klimu i zrak Na lokaciji zahvata dio biljnog pokrova i tlo biti će uklonjeno radovima izgradnje prometnice. Ti postupci utjecati će na neznatnu promjenu mikroklime unutar uskog prostora obuhvata. Novonastale promjene u prostoru nakon otpočinjanja korištenja prometnice očitovati će se i kroz promjene klimatskih značajki poput razine isparavanja, promjene vlažnosti zračnih masa, lokalnu promjenu smjera vjetra, vertikalno strujanje zraka, mijenjanje turbulencije zračnih masa, promjenu insolacije i dr. Ove promjene događaju se u niskom pojasu od svega nekoliko metara iznad površine, tj. u prizemnom sloju atmosfere i ne mogu imati utjecaja na ukupne atmosferske značajke. Radom strojeva tijekom izgradnje istočne obilaznice novog Marofa i za vrijeme korištenja nove prometnice, izazvat će se povećanje emisije stakleničkih plinova na relativno maloj površini obuhvata tako da neće imati dodatnih utjecaja na mikroklimu lokacije zahvata, kao ni na ukupne atmosferske značajke užeg i šireg područja. Prema vrsti zahvata, te prema načinu rada, može se zaključiti da zahvat neće imati znatnog utjecaja na klimatska obilježja prostora. Utjecaji na geomorfološke i geološke značajke Budući čitavi koridor obilaznice prolazi kroz nizinsko područje na trasi nije predviđena izrada usjeka ili zasjeka što neće nikakvi utjecaj na geomorfološku strukturu lokacije. Utjecaj zahvata na geološka obilježja ocijenjen je kao zanemariv i može se svesti na rang bez utjecaja ukoliko se radovi provode sukladno pravilima struke, a u slučaju pronalaska vrijednih geoloških nalaza iste je moguće zaštiti na terenu. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -12-

15 Utjecaji na vode Površinski vodotoci zbog dovoljne udaljenosti od lokacije zahvata i tehnologije građenja prometnice (izvedba odvodnje oborinskih voda) neće biti značajnije ugroženi kao ni kod odvijanja prometa zbog relativno kratke dužine dionice. Obzirom na vrstu i na planirana tehnološka rješenja zaštite voda, ne očekuju se nepovoljni utjecaji na vode, jer se onečišćenje tla i vode (ponajprije podzemne) može dogoditi jedino u slučaju akcidenta. Međutim, uzimajući u obzir dužinu obilaznice, vjerojatnost i posljedice eventualne akcidentne situacije utjecaj zahvata na vode ocjenjuje se umjerenim. Utjecaji na tlo Izgradnja istočne obilaznice novog marofa imat će na lokaciji zahvata i njenoj neposrednoj okolini značajan utjecaj na tla, a najviše će biti degradirana njegova ukupna količina, kemijska svojstva, nezagađenost te proizvodna uloga. Utjecaji na biljni i životinjski svijet Za vrijeme izgradnje prometnice doći će do uništavanja određenog dijela staništa, odnosno vegetacije. Cestovni promet na izgrađenoj obilaznici proizvodit će i povećati emisiju plinova koji mogu uzrokovati oštećenja na biljkama. Izgradnja linijskih objekata također dovodi do otvaranja potencijalnih koridora za širenje alohtonih vrsta. Izgradnjom predmetne prometnice doći će do smanjenja površine postojećih staništa te stradavanja životinja tijekom prelaženja prometnice. Prometnica će postati brana za normalnu migraciju pripadnika različitih životinjskih svojti, čime će započeti proces fragmentacije staništa i izolacijski procesi. Na faunu može utjecati i nepropisno zbrinuti otpad. Tijekom radova na izgradnji prometnica može nastupiti izlijevanje ulja, pogonskih goriva i drugih tekućih zagađivača na tlo i dalje u površinske i podzemne vode. Provođenjem svih mjera zaštite od zagađenja okoliša buduća obilaznica neće utjecati na sastav faune tog kraja. Utjecaji na krajobraz Izgradnja će imati umjeren utjecaj na krajobraz promatranog područja, a on će se najviše odraziti na promjenu slikovitosti, čitljivosti i prepoznatljivosti krajobrazne strukture. Iako će zahvat imati pozitivan utjecaj na naselje i grad Novi Marof, negativno će se odraziti na područje bliže okoline planiranog koridora gdje će izmijeniti njegov identitet od uglavnom mirnog prostora u izrazito dinamičan. Na slikovitost krajobraza najviše će utjecati unošenje novog linearnog elementa trase obilaznice. Utjecaji na kulturna dobra Obzirom da istočna obilaznica Novog marofa prolazi područjem arheološkog nalazišta (Ciglišće), potrebno je obraditi položaj trase prometnice s izravnim utjecajem zahvata na postojeća nepokretna kulturna dobra. Zahvati vezani uz izgradnju obilaznice destruktivno će utjecati na spmenuto arheološko nalazište smješteno izravno na trasi ili na objekt industrijske arhitekture Bretov mlin smješten na rubnom dijelu buduće prometnice. Utjecaji na naselja i stanovništvo Grad Novi Marof ima razvijenu prometnu mrežu, međutim kapacitetom iste je nedovoljno povezano sa ostalim gradovima i naseljima. Sigurnost odvijanja motornog i pješačkog prometa na postojećim prometnicama na promatranome području je ugrožena što dovodi do potrebe za izgradnjom istočne obilaznice Novog Marofa kako bi se izbjegla kritična dionica prolaza kroz naseljeno područje. Izgradnjom obilaznice znatno bi se smanjio ukupni promet kroz naselje, a naročito tranzitni. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -13-

16 Izgradnja nove prometnice koja će prolaziti izvan središta naselja, utjecat će pozitivno na lokalno stanovništvo jer će se smanjenjem prometa kroz središte smanjiti i buka te onečišćenje zraka uvjetovano intenzivnim prometom. Ujedno će se povećati sigurnost prometa i sigurnost lokalnog stanovništva. Utjecaji od buke Izgrađeni okoliš prometnice prema namjeni prostora odgovara 3. zoni zaštite od buke u kojoj kao relevantna najviša dopuštena ocjenska razina imisije buke tijekom noćnog perioda iznosi 45 db(a). Veći dio trase nalazi se unutar poljoprivrednog, neizgrađenog zemljišta, pa stoga ovdje nije potrebna izgradnja barijera. Izuzetak je područje istočno od trase od stacionaže km 4+040,00 do spoja na državnu cestu D3 gdje se na desnoj strani ceste predviđa izgradnja barijera visine do 4,50 m i duljine oko 440 m. Utjecaj ekoloških nesreća Dopuštena ili prihvatljiva veličina rizika, podjednaka je uzduž čitave trase obilaznice, odnosno nešto je veća u dijelovima trase koji su smješteni neposredno kroz naseljeno područje i dijelovima koji su konfiguracijom terena usmjerenom prema toku rijeke Bednje. Nadalje veličina rizika ovisi i o osjetljivosti podloge te kritičnim lokacijama bez obzira na njezin smještaj. Svaki ekscesni događaj na cesti može potencijalno ugroziti kakvoću vode u prirodnim recipijentima uz desnu obalu rijeke Bednje. Na cijeloj trasi potrebne su mjere zaštite podzemnih voda kako bi se spriječili veći rizici vezani ponajprije za povremene neželjene učinke, osobito uslijed havarija kod prijevoza opasnog i štetnog materijala. Utjecaji na zaštićena područja i područja ekološke mreže Trasa buduće prometnice nije smještena na zaštićenom području, međutim smještena je unutar područja ekološke mreže (područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove) HR Livade uz Bednju III na stacionažama od km do km (u duljini od 120 m) i od km do km (u duljini od 394 m). Prema stanju utvrđenom obilaskom lokacije zahvata i utjecajnog područja, mogući su pojedinačni negativni utjecaji zahvata za ciljne vrste i staništa na područje HR Livade uz Bednju III. Temeljem analize tih utjecaja, oni su ocijenjeni kao umjereno negativni marginalni, odnosno prihvatljivi. Zahvat neće obuhvaćati veliki segment područja ekološke mreže, već njezin manji rubni dio (oko 0,37% od ukupne površine predmetnog područja ekološke mreže), te će znatan dio područja ekološke mreže biti izvan dosega utjecaja zahvata. Zaštićeno područje je u većoj mjeri pod antropogenim utjecajem (većinom oranice). Također, smatra se kako zahvat neće negativno utjecati na cjelovitost predmetnog zaštićenog područja, a mogući utjecaji biti će lokalnog karaktera i neće biti značajni. U skladu sa navedenim može se zaključiti kako izgradnja prometnice - obilaznice na predmetnoj lokaciji, uz primjenu propisanih mjera ublažavanja utjecaja te provedbom programa praćenja stanja, neće imati značajnog negativnog utjecaja na ciljne vrste i staništa područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR Livade uz Bednju III. Međusobni utjecaji i utjecaji u vezi sa zahvatom Izravnog utjecaja na dijelove građevinskog područja u koridoru trase izgradnje istočne obilaznice Novog Marofa neće biti budući je dokumentima prostornog planiranja predviđen koridor namijenjen izgradnji infrastrukturnih građevina pa tako i prometnica. Iako šire utjecajno područje izgradnje istočne obilaznice Novog Marofa prolazi kroz dijelove građevinskih područja naselja utjecaj na građevinsko područje procijenjen je kao minimalan. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -14-

17 Trasa novo projektirane ceste siječe čitav niz postojećih komunikacija i komunalnih vodova (komunalna infrastruktura) kao što su voda, plin, električne instalacije, telefonske instalacije kroz cijelo područje utjecaja, a čiji eventualni konflikti će se riješiti izmještanjem ili prelaganjem preko trasa. Možebitni značajni prekogranični utjecaji Procjenom utjecaja zahvata na sastavnice okoliša utvrđen je mali ili umjereni utjecaj na pojedinačne osnovne sastavnice (zrak, voda, tlo, krajobraz i prirodni resursi). Budući su procijenjeni utjecaji lokalnog značenja ne očekuje se rasprostranjenije istih u širi prostor obuhvata, odnosno u prekogranični prostor, a potencijalno najbliži teritorij R Slovenije koji je udaljen oko 20,0 km sjeverno od lokacije zahvata. U vrijeme pripremnih radnji, izgradnje obilaznice kao i u vrijeme korištenja planirani zahvat neće proizvodi nikakve elemente utjecaja na okoliš koji nisu u skladu s nacionalnim normama ili protivne međunarodnim obvezama R Hrvatske. Slijedom te tvrdnje smatra se da će predmetni zahvat biti usklađen s međunarodnim obvezama R Hrvatske glede prekograničnog onečišćenja kao i glede globalnog utjecaja na okoliš. Moguće umanjene prirodne vrijednosti okoliša u odnosu na moguće koristi za društvo i okoliš Kao rezultat analize novčano nemjerljivih koristi i troškova, iskazano je da izgradnja istočne obilaznice Novog Marofa donosi veće koristi od troškova. Ove koristi iskazat će se kroz smanjenje izravnih i neizravnih troškova kako stanovništva i gospodarstva, smanjenje potencijalnog broja prometnih nesreće i slično. Izgradnja objekata prometne infrastrukture predstavlja novčani trošak koji se kompenzira kroz dugoročne koristi šire društvene zajednice. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i gradnje zahvata Opće mjere zaštite okoliša 1. Prije početka radova izraditi projekt organizacije i tehnologije izvođenja građenja. 2. Dovoz materijala obavljati po trasi prometnice, a iznimno po postojećim prometnicama, ali na vozilima s prekrivenim sandukom i organizacijom pranja guma kada je to potrebno, prije uključivanja na razvrstane prometnice. 3. Materijal za izgradnju nasipa na trasi obilaznice dopremati iz postojećih legalnih površinskih kopova mineralnih sirovina smještenih u okruženju lokacije zahvata. 4. Zabranjuje se održavanje vozila i građevinskih strojeva na gradilištu. 5. Privremeno skladištenje otpadnog materijala s gradilišta može biti isključivo na trasi prometnice. 6. Opasne tvari skladištiti u dobro zaštićenim spremnicima i predati ovlaštenom sakupljaču. 7. Svako onečišćenje tijekom izvođenja zahvata odmah sanirati. 8. Sve građevine privremenog karaktera, opremu gradilišta, neutrošeni materijal, otpad i sl. ukloniti, a zemljište adekvatno sanirati, tj. dovesti u prvotno stanje. 9. Posječenu vegetaciju koju se u fazi čišćenja terena deponira, a nije uklonjena s privremenih za to predviđenih deponija, ukloniti bez izazivanja naknadnih oštećenja. NE-TEHNIČKI SAŽETAK Studija o utjecaju na okoliš istočne obilaznice Novog Marofa u duljini L = 4,62 km -15-