Naziv prostornog plana: Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan

Transcript

1 Općina Ližnjan Općinsko vijeće Naziv prostornog plana: Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan Nacrt konačnog Obavezni prilozi plana (Službene novine Općine Ližnjan / ) Ližnjan, 2008 Urbis 72 d.d., Sv. Teodora 2, HR Pula Tel: , Fax: urbis@urbis72.hr

2 županija: općina: načelnk: naziv prostornog plana: pravna osoba koja je izradila plan: direktor: istarska županija općina ližnjan srećko ševerlica prostorni plan uređenja općine ližnjan urbis 72 d.d. pula giankarlo župić, dipl.ing.građ. broj ugovora: 5353 godina izrade: koordinatori plana: općina ližnjan barbara peruško, dipl.ing.građ. urbis 72 d.d. pula dragan radolović, dipl.ing.arh. stručni tim u izradi plana: voditelj plana: planeri prometnica i infrastrukture: suradnik: dragan radolović, dipl.ing.arh. eli mišan, dipl.ing.arh. bruno nefat, dipl.ing.arh. davor ravnić, dipl.ing.prom mr sc milan damianić, dipl. ing. el. tanja uzelac, dipl. ing. građ. valter nađ, ing. telek. goran muhvić, dipl. ing. stroj. sergej banović, građ.teh. Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan Godina:

3 program mjera za unapređenje stanja u prostoru: službene novine općine ližnjan 3/05. odluka općinskog vijeća općine ližnjan službene novine općine ližnjan o donošenju prostornog plana: pečat općinskog vijeća općine ližnjan: predsjednik općinskog vijeća općine ližnjan: aldo demarin javna rasprava objavljena: javni uvid održan: od do ponovna rasprava objavljena: ponovljeni javni uvid održan: od do pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: suglasnost na prostorni plan prema članku 97. zakona o prostornom uređenju i gradnji (nn 76/07): suglasnost na prostorni plan prema članku 98. zakona o prostornom uređenju i gradnji (nn 76/07): vedrana hrvatin, ing.građ. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva klasa: ur. broj: datum: Župan Istarske županije klasa: ur. broj: datum: istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: pečat nadležnog tijela: Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan Godina:

4 3. OBAVEZNI PRILOZI 1.OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA 2.IZVOD IZ PPIŽ 3.SAŽETAK ZA JAVNOST 4. IZVJEŠĆE SA JAVNE RASPRAVE IZVJEŠĆE SA PONOVLJENE JAVNE RASPRAVE OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države Osnovni podaci o stanju u prostoru Prostorno razvojne i resursne značajke Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Racionalno korištenje prirodnih izvora Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Demografski razvoj Odabir prostorno razvojne strukture Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine Racionalno korištenje i zaštita prostora Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Istarske županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava Prometni infrastrukturni sustav Energetski sustav Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan 4

5 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš I. OBRAZLOŽENJE Općina Ližnjan je, temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), izradila i usvojila Izvješće o stanju u prostoru Općine Ližnjan, te donijela Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (SN Općine Ližnjan 3/05). Navedenim dokumentima iskazana je potreba i obveza izrade i donošenja Prostornog plana uređenja Općine Ližnjan (dalje u tekstu PPUO). Izradi PPUO Ližnjan pristupilo se iz slijedećih razloga: - u potpunosti zamijeniti važeći preuzeti Prostorni plan Općine Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN Općine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 I 7/03), a sve u skladu s utvrđenom zakonskom obvezom i rokovima - novi PPUO Ližnjan potrebno je grafički i sadržajno uskladiti s važećim Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04) Temeljem ugovora između Općine Ližnjan i Urbisa 72 d.d., Pula pristupilo se realizaciji zacrtanih ciljeva i izradi PPUO Općine Ližnjan. Općina Ližnjan provela je postupak izrade, prethodne i javne rasprave prema Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98) te postupak ponovljene javne rasprave prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07). 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ISTARSKE ŽUPANIJE I DRŽAVE Izrada PPUO Općine Ližnjan pokrenuta je sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98 i 61/00,32/02 i 100/04), a dovršena sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07). Izrada PPUO-a temelji se na načelima: - usklađenosti sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Države, - usklađenosti sa Prostornim planom Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 I 10/08), - usklađenosti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) - ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja područja Općine Ližnjan, - održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, - zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša, - zaštite kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode, - osiguranje boljih uvjeta života i rada, - usklađivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru, - javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje, - uspostavljanja sustava informacije o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora. Općina Ližnjan nalazi se na samom jugoistočnom dijelu istarskog poluotoka, vrlo atraktivnom području sa izuzetno razvedenom obalom. Prometno je povezana sa susjednim jedinicama lokalne samouprave sustavom županijskih cesta koje povezuju područje Općine Ližnjan sa istarskim Y, koja predstavlja prometnu vezu na sve bitne prometne pravce : Pula Trst, Pula Rijeka Zagreb.. Kao jedinica lokalne samouprave ima površinu km 2. Obala je na području Općine Ližnjan vrlo razvedena te je duljina morske obale s otocima oko 27,6 km. Općina Ližnjan proteže se oko 2 km u unutrašnjost prema sjeveru, istoku i zapadu te graniči sa Općinom Medulin sa jugozapadne strane, te Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan 5

6 Gradom Pula sa zapadne strane i Općinom Marčana sa sjeverne strane. S obzirom da prema jugoistoku Općina Ližnjan izlazi na more, cca 1800 ha područja Općine pripada u obalno područje. Utvrđivanje županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj izvršeno je na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92). Zakonom je određen njihov naziv i područje. Općina Ližnjan pripada Županiji Istarskoj, a području obuhvata Plana pripadaju naselja Ližnjan, Jadreški, Muntić, Šišan i Valtura. Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan 6

7 OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU TABLICA 1. - NASELJA OPĆINA LIŽNJAN STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUST. NASELJ. NASELJE(GRAĐ. POVRŠINA PODRUČJE) ha % broj % broj % broj % broj % broj broj broj stan/ha UKUPNO OPĆINA JADREŠKI LIŽNJAN MUNTIĆ ŠIŠAN VALTURA UKUPNO Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan 7

8 PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE Stanovništvo Općina Ližnjan obuhvaća područje od cca km 2 što čini oko 2.47 % površine Županije Istarske. Prema popisu stanovništva iz godine na tom području živi 2989 stalnih stanovnika u 1046 domaćinstava. Gustoća naseljenosti je oko 43 st/km 2 što je ispod prosjeka Istarske županije (72,46st/km 2 ). Broj stanovnika na sadašnjem području Općine Ližnjan porastao je u proteklih dvadeset godina sa 1920 na 2989, što predstavlja porast od oko 56%. Za pretpostaviti je da je velik udio mehaničkog priliva stanovništva posljedica migracija uzrokovanih ratnim prilikama. Stanovništvo Općine Ližnjan i Istarske županije prema popisima od do TABLICA 2. - STANOVNIŠTVO Broj stanovnika Stope rasta God. Općina Ližnjan Istarska županija Općina Ližnjan Istarska županija popisa Naselja (građevinska područja) Građevinska područja naselja utvrđivana su kao područja rezervirana za kompleksnu izgradnju naselja, industrijskih i turističkih zona dok je van građevinskih područja ostavljana mogućnost gradnje građevina u funkciji poljoprivrede, građevina sporta i rekreacije, prometnih i infrastrukturnih građevina, te građevina posebne namjene. Postojeća građevinska područja na području Općine Ližnjan (građevinska područja naselja, zona turističke izgradnje i zona izgradnje proizvodnih građevina) utvrđena su Prostornim planom bivše Općine Pula ( SN ZO Rijeka br. 26/83, 55/84, SN Općine Pula br. 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN Istarske županije br. 6/97, 5/98, 6/98, 4/01,7/03.) Oblik i veličina građevinskih područja direktni su produkt procesa urbanizacije koji je na području priobalja južne istre u koje spada Općina Ližnjan rezultiralo naseljima urbanog i poluurbanog karaktera koja pokazuju istovremeno porast područja izgradnje i snažno izraženu transformaciju ruralnih naselja. U sklopu Općine Lližnjan nalazi se mreža od 5 naselja sa 16 izdvojenih postojećih dijelova garđevinskih područja naselja. Analizom postojećeg stanja utvrđeno je da se mreža naselja sastoji od Ližnjana kao naselja gradskih osobina u konurbaciji sa Medulinom, naselja Jadreški, Muntić, Valtura i Šišan. Sva naselja spadaju u kategoriju naselja sa više od 100 stanovnika. Analiza građevinskih područja i njihove izgrađenosti daje podatke o mogućnostima izgradnje u postojećim građevinskim područjima te daje podlogu za utvrđivanje kriterija za njihovo proširenje. Moguće je zaključiti da se izgrađenost postojećih građevinskih područja kreće od % Infrastrukturni sustavi Telekomunikacije Na području Općine Ližnjan ne postoje jedinice poštanske mreže. Poštanski promet i usluge se ostvaruju putem poštanskih ureda u Puli i Medulinu. Navedeni poštanski uredi dijelovi su središta pošta Pazin. Na području PPUO Ližnjan danas postoji izgrađena nepokretna i pokretna 8

9 telekomunikacijska mreža. Nepokretnu telekomunikacijsku mrežu čine komutacijski objekti, prijenosni sustavi i distributivna korisnička mreža sa terminalnim uređajima. Komutacija se zasniva na 4 komutacijska pretplatnička stupnja (područne centrale) smještene na području Općine i 1 komutacijskog stupnja smještenog izvan područja Općine : TABLICA 3. - TELEKOMUNIKACIJE instalirani TP uključeni TP UPS Ližnjan UPS Šišan UPS Valtura (bez Loborike) UPS Zrakoplovna luka UPS Šikići (za Jadreške) UKUPNO UPS-i su spojeni na komutacijsko središte Pula (nadređenu pristupnu centralu PC Pula). Ukupan instalirani kapacitet od 1592 telefonskih priključaka u komutacijskim objektima je u digitalnoj tehnologiji. međumjesne TK veze Međumjesne veze se prema višoj ravni ostvaruju međumjesnim svjetlovodnim (SVK) i TK(Cu) kabelima : 1. SVK vod ( Pula Medulin Ližnjan Šišan Valtura Zrakoplovna luka - Pula ), koji čini južnu pulsku petlju. Isti je u funkciji spojnog voda u pristupnoj mreži pristupne centrale Pula. 2. Kabelski Cu vod ( Pula Šikići Šišan ), koji je u funkciji javnih telekomunikacija. 3. Kabelski Cu vod ( Pula Medulin Ližnjan - prema Sveticama ), koji je u funkciji javnih telekomunikacija i za ostvarenje telekomunikacijskih veza posebne namjene. Preko područja općine Ližnjan (sjeverni dio u predjelu Zrakoplovna luka, naselje Muntić) nalaze se koridori usmjerene radio-relejne veze Pula-Mutvoran i Pula-brdo Goli. mjesne korisničke TK mreže Svaki komutacijski objekt ima svoju korisničku TK mrežu sa korisničkim vodovima i pokriva potrebe određenih naselja : TK mreža UPS Ližnjan - naselje Ližnjan TK mreža UPS Šišan - naselja Šišan TK mreža UPS Valtura - naselja Valtura, Ušićovi dvori, Muntić i Loborika (koja je u općini Marčana) TK mreža UPS Zrakoplovna Luka - Zrakoplovna luka Pula Naselje Jadreški je spojen korisničkom TK mrežom na mjesnu centralu UPS Šikići. OKZ Valtura je spojen korisničkom TK mrežom na pristupnu centralu PC Pula. Korisnička TK mreža je najvećim dijelom podzemna, dok su TK priključci objekata većim dijelom nadzemni a manjim dijelom podzemni. Trase u pravilu prate javne prometne površine. Kapacitet pretplatničke TK mreže iznosi 3000 tel. linija, tj. 100 linija / 100 stanovnika ili 2 linije / stambenoj jedinici. javne telekomunikacije u pokretnoj mreži Na prostoru Općine Ližnjan postoji bazna postaja mobilne telefonije GSM sustava u Zrakoplovnoj luci Pula, a od najbližih koje pokrivaju dio područja općine ( nalaze se na području susjednih općina Medulin i Marčana) na Vrčevanu u Medulinu i na Glavici kod Loborike. Bazne postaje sa pripadnim antenama su smještene i locirane na način da pokrivenost bude zadovoljavajuća. 9

10 Postojeća izgrađena telekomunikacijska mreža omogućava prijenos informacija kroz nepokretnu i pokretnu telefonsku mrežu, Croapak uslugu, telegrafsku uslugu, prijenos podataka iznajmljenim vodovima, Croline uslugu kao osnovnu telekomunikacijsku uslugu, dostupnu stanovništvu i subjektima na području obuhvata PPUO Ližnjan. telekomunikacijska mreža posebne namjene Budući se na prostoru Općine Ližnjan, na nekoliko lokacija nalaze područja posebne namjene (Marlera, Svetice, Budava, Zrakoplovna luka), za funkcioniranje istih postoji zasebna telekomunikacijska mreža. Elektroenergetika Na prostoru općine Ližnjan energetski sustav čine samo objekti za distribuciju električne energije odnosno nadzemni i podzemni vodovi naponske razine 10(20) kv i 0, 4 kv te pripadne distribucijske transformatorske stanice 10(20)/0,4 kv. Navedeni objekti dio su distribucijske mreže Hrvatske odnosno dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske. Na području Općine Ližnjan ne postoji izgrađena mreža nazivnog napona 35 i 110 kv. Plinoopskrba Na području Općine Ližnjan ne postoji izgrađena distributivna plinovodna mreža i postrojenje za distribuciju plina, te se ne može govoriti o postojanju djelatnosti opskrbe potrošača plinom. Potrošnja plinskog energenta ipak postoji korištenjem ukapljenog naftnog plina, UNP-a, u bocama i spremnicima. Vodoopskrba Gradnja vodoopskrbnih objekata na području Istre započelo se u prošlom stoljeću, kad je u Puli bušenjem bunara osigurana vode za potrebe ratne luke i građana. Nakon dugotrajnih istraživanja o načinu vodoopskrne istarskog poluotoka pitkom vodom i izrade tehničke dokumentacije, 1930 god. god. počela je gradnja triju vodovoda u Istri, i to: istarskog, vezanog za izvor Sv. Ivan kraj Buzeta, koparskog, vezanog na izvor Rižana i labinskog, vezanog na izvor Fonte Gaja. Od početka gradnje do 1942 god. sagrađeni su vodoopskrbni objekti, dovodni cjevovodi i distributivni rezervoari za opskrbu stanovništva i privrede, i to iz izvora Sv Ivan; za opskrbna područja Buje, Novigrad, Buzet, Umag, Pazin i Poreč. iz izvora Fonte Gaja; za opskrbna područja Labin Daljna izgradnja sastojala se je u gradnji vodovoda vezanih za Sv. Ivan (za Rovinj 1959 god. i za Vrsar 1965 god.) Godine 1960 godine sagrađen je novi vodovod za Pulu iz izvora Rakonek u dolini Raše, čime su raspoložive količine vode vodovoda Pule u odnosu na dotadašnje, utrostručene.nagli razvoj turizma nakon 1960 god. naročito na zapadnoj obali Istre, nagovještavao je da će postojeće količine iz postoječih izvora za par godina biti iskorištene. Iz tih razloga prišlo se istraživanju budućih načina vodoopskrbe god. prišlo se je zajedničkim ulaganjima Istarskog Vodovoda, Koparskog Vodovoda i Vodovoda Pula na izgradnji izvora Gradole ukupnog kapaciteta 1000 l/s. Vodovod Pula 1975 god. počinje koristiti vodu iz Gradola preko cjevovoda od Rovinja do Pule. 10

11 Proporcionalno uloženim sredstvima sudionici su ostvarili pravo na korištenje vode iz Gradola i to: - Istarski vodovod Buzet 50% 500 l/s - Vodovod Pula 20% 200 l/s - Vodovod Kopar 30% 300 l/s Zbog loše izvedenog dovodnog cjevovoda za Pulu maksimalno korišten kapacitet iz Gradola iznosi manje od 160 l/s. Prema raspoloživim podacima kapacitet izvora pitke vode na području Istre iznosi: TABLICA 4. RESURSI - Istarski vodovod Buzet Izvori Kapacititet Sv. Ivan 208 L/s Gradole 1000 L/s Bulaž 132 L/s Akumulacija Butoniga izgrađena je kao okosnica za osiguranje potrebnih količina vode u narednom periodu. Voda iz akumulacije koristiti će se uglavnom u ljetnim mjesecima. Korisni volumen akumulacije iznosi 17,5* m3. Akumulacije : Butoniga - I. faza 1000 l/s Butoniga - konačni kapacitet 2000 l/s U tijeku je izgradnja uređaja za pročišćavanje pitke vode iz akumulacije za potrebe svih korisnika. TABLICA 5. - godišnje količine prodane vode (m 3 /god) g g g. I.V. Buje I.V. Buzet I.V. Pazin I.V. Poreč I.V. Rovinj I.V. UKUPNO Vodovod Pula Rižanski vodovod UKUPNO TABLICA 6. - Vodovod Pula Izvori Kapacitet Pulski bunari 100 l/s Rakonek 250 l/s Gradole 160 l/s Akumulacija Butoniga za sada povremeno u ljetnom periodu sudjeluje sa 110 l/s i količinski do 1,5% od ukupne godišnje opskrbe putem privremenog uređaja u Bermu, a ukupno oko 400 l/s (ostatkom vode se dohranjuje izvor Gradole preko ponora Čiže). TABLICA 7.- Vodovod Labin Izvori Fonte Gaja Kokoti Kožljak Plomin Kapacitet 180 L/s 7 L/s 4 L/s 11

12 Utvrđene zone i lokacije važnijih vodoopskrbnih građevina na predmetnom području: 1. Magistralni cjevovod Raša Pula Ø 400 mm 2. Magistralni cjevovod Butoniga Ø 450 mm 3. V.S. Valtura u izgradnji 5500 m3 ( planirano m3 ) 4. V.S. Vrčevan 2500 m3 5. P.K. Ladonja 6. Bunar Šišan ( Bučed ) cca 30 l/s 7. Bunari Valtura 1 i Valtura 2 cca 15 l/s 8. V.S. San Daniel Opskrbni cjevovodi do naselja Općine Ližnjan: Naselja Muntić, Valtura iz magistralnog cjevovoda Raša Pula Ø150 mm do Muntića i Ø 125 mm do Valture te dalje Ø 80 do Ušićevih Dvora. Naselje Jadreški Ø 150 iz bunara Bučed. Naselje Šišan Ø 125 iz bunara Bučed. Naselje Ližnjan iz magistralnog cjevovoda Raša Pula ( vodosprema Monte Serpo vodosprema Vidikovac vodosprema Vrčevan Ø 125 mm do naselja Ližnjan visoka zona i Ø 300 mm i Ø 250 mm do Smiljevca u naselju Ližnjan niska zona ) Na području Općine Ližnjan postoje još i kaptirani izvori privatnih osoba poljoprivrednika za koje se ne zna količina crpljene vode, za koje nije izdata koncesija a pretpostavlja se da u ljetnom režimu crpljenja vode imaju veliki utjecaj na izdašnost pulskih bunara i smanjenje raspoloživih resursa kao i zbog povećanog istovremenog crpljenja i zaslanjenje istih. Bunari Valtura 1 i Valtura 2 služili su za internu vodoopskrbu OKZ Valtura a krajem godine zatvoreni su zbog neispravnosti vode povećana koncentracija nitrata. Odvodnja otpadnih voda Novim teritorijalnim ustrojem, područje bivše Općine Pula, podjelilo se na šest novih općina i Grad Pulu. Općina Ližnjan sa svojih 5 naselja dio je bivše Općine Pula i problematika odvodnje otpadnih voda tijekom proteklih godina razmatrala se u sklopu odvodnje navedenih studija: 1. STUDIJA ODVODNJE I DISPOZICIJE OTPADNE VODE GRADA I REGIJE PULA, GRAĐEVINSKI FAKULTET, ZAGREB, EVAKUACIJA I DISPOZICIJA OTPADNE VODE GRADA I REGIJE PULA (NADOPUNA STUDIJE), URBIS 72, PULA, ODVODNJA FEKALNIH I OBORINSKIH VODA SJEVERNE ZONE OPĆINE PULA ( ŠTINJAN FAŽANA BARBARIGA VODNJAN GALIŽANA), URBIS 72, PULA, STUDIJA EVAKUACIJE I DISPOZICIJE VODA GRADA PULE I OPĆINA MEDULIN, SAVIČENTA, MARČANA, BARBAN I LIŽNJAN, PROJEKT 90, ZAGREB, te stručno mišljenje o prihvatljivosti rješenja iz Studije od g. odnosno izvještaj o pregledu ( reviziji ) elaborata Studije nadopuna Kanalizacioni sustav Pula Jug, sastavio prof.dr. sc. M.Vodopija 1 Na području Općine Ližnjan nema izgrađene kanalizacijske mreže, a pregledom odnosno analizom postojećih Studija utvrđeno je da se problematika odvodnje predmetnog područja nikada nije razmatrala makar ne na nivou Studije. Stručno mišljenje navedeno pod 5. odnosi se na izmjenu trase i lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ali bez alternative, pa se to ne može nazvati revizijom Studije jer Studija kao takva nikada nije ni napravljena. Greške koje su napravljenje 1 Hrvatske vode, Predmet: Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan, primjedbe i sugestije, Klasa: /02-01/0005, Ur.broj: od

13 slijedeći idejno rješenje tih Studija najbolje se mogu vidjeti na području Općine Medulin i Vodnjan, a posebno grada Pule. Izbor sustava odvodnje ovisi o nizu različitih faktora, a odgovore na pitanja da li negdje graditi kanalizaciju, da li graditi mješoviti sistem ili razdjelni te ekonomsku analizu predloženih rješenja te lokacije uređaja za pročišćavanje može dati samo Studija odvodnje. Takva Studija na predmetnom području nije nikada napravljena. Pitanje koje se postavlja nije u problematici izbora mjerodavnih količina oborinske vode, ono se samo po sebi podrazumijeva uz poštivanje lokalnih karakteristika i pravila struke, ali da li uopće na nekom području graditi oborinski kanalizacijski sustav, mješoviti sustav i koliko je to opravdano ovisno o stupnju zaštite nekog područja potrebno je odgovoriti ekonomskim i drugim pokazateljima. Naselja s izgrađenim kanalizacijskim sistemom i nove urbanizirane površine ne mogu se jednako tretirati. Ponegdje je ekonomski prihvatljivo prirodni sustav prilagoditi potrebama urbane sredine. Negdje je čak i u urbanim sredinama potrebno poštivati način odvodnje kakav se nekada koristio, dok je na novim urbaniziranim površinama potrebno razmotriti i druge načine odvodnjavanja osim klasične izgradnje kanalizacijskih cijevi s najbližim ispustom u recipijent. Najneprihvatljivije rješenje je svaki prostor jednako tretirati. U urbanističkim planovima moralo bi se voditi računa ( osobito u planovima namjene površina ) o oborinskoj odvodnji i efektima koje prouzrokuje povećanje izgrađenosti površine a samim tim i povećanje koeficijenta otjecanja i povećanja troškova izgradnje sustava oborinske kanalizacije, te utjecaju na cjelokupni prostor i okoliš erozije, degradacije tla. Potebno je naglasiti da se do sada na analiziranom području nisu obrađivale hidrološke podloge a koje su osnov za rješavanje problematike odvodnje oborinskih voda. Područje Općine Ližnjan karakteriziraju velike poljoprivredne površine, mali broj naselja s razvijenom vodoopskrbnom mrežom, i u budućnosti predviđena izgradnja koncentriranih turističkih naselja uz obalu, prometnice koje nemaju rješenu oborinsku odvodnju, aerodrom sa svojom internom fekalnom i oborinskom kanalizacijom te područje OKZ Valtura s intezivnom poljoprivredom i stočarstvom a bez riješene odvodnje, a rezultat toga je i zatvaranje bunara Valtura 1 i Valtura 2. Stoga je potrebno napraviti cjelovitu Studiju odvodnje a revizije provoditi svakih 5 godina. Odvodnja oborinskih otpadnih voda Na području Općine Ližnjan nema registriranih cjevovoda za odvodnju oborinskih i površinskih voda. 13

14 Gospodarske djelatnosti Turizam Turizam nije zastupljen kao gospodarska grana u proteklom razdoblju s obzirom da na području Općine Ližnjan ne postoje sagrađeni turistički kapaciteti. Proizvodna djelatnost Na području Općine Ližnjan postojeće planirane zone gospodarske proizvodne namjene djelomično su izgrađene (zona OKZ Valtura) dok je zona Šišan jug neizgrađena. Poljoprivreda Poljoprivreda predstavlja značajnu gospodarsku granu na području Općine Ližnjan s obzirom na površine koje se nalaze pod poljoprivrednim nasadima Zaštićene prirodne vrijednosti PPUO-om su obuhvaćeni dijelovi prirode, zaštićeni u smislu posebnih propisa i to: u kategoriji značajnih krajobraza: - otoci Mali i Veliki Levan kao dio Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga (3) Planom su evidentirani slijedeći dijelovi prirode od županijskog značaja: u kategoriji posebnih rezervata rezervat u moru: - stanište voge od rta Marlera do rta Sv. Stipan - stanište voge od uvale Mezoporat do uvale Mrtvi Puč - stanište voge u uvali Budava u kategoriji posebnih rezervata ornitološki: - stanište ornitofaune u širem prostoru zaljeva Budava u kategoriji značajnih krajobraza: - obalni pojas od uvale Kale do uvale Mezoporat Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima, te se za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. Zaštićene i ugrožene vrste Na području općine su, od sisavaca, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. europski zec (Lepus europaeus), 2. dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi), 3. riđi šišmiš (Myotis emarginatus), 4. sivi puh (Myaxus (Glis) glis), 5. primorski dugouhi šišmiš (Plecotus kolombatovici), 6. Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii), 7. južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), 8. veliki potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), 9. vjeverica (Sciurus vulgaris), 10. dobri dupin (Tursiops truncatus), od kojih su vrste pod 2. i 10. ugrožene, vrste pod 6. i 7. osjetljive, a sve pobrojene su 14

15 strogo zaštićene ili zaštićene. Na području općine su, od ptica, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. primorska trepetaljka (Anthus campestris), 2. crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon), 3. ćukavica (Burhinus oedicnemus), 4. kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactila), 5. kaukal (Calonestris diomedea), 6. zmijar (Circaetus gallicus), 7. vrtna strnadica (Emberiza hortulana), 8. Eleonorin sokol (Falco eleonorae), 9. crnogrli plijenor (Gavia arctica), 10. crvenogrli plijenor (Gavia stellata), 11. sivi svračak (Lanius minor), 12. ševa krunica (Lullula arborea), 13. mala šljuka (Lymnocryptes minima), 14. prugasti pozviždač (Numenius phaeopus), 15. morski vranac (Phalacrocorax aristotelis), 16. riđogrli gnjurac (Podiceps grisegena), 17. gregula (Puffinus yelkouan), 18. dugokljuna čigra (Sterna sanvicensis), od kojih su 6. i 16. osjetljive, a 8. i 14. ugrožene, dok su sve nabrojene vrste strogo zaštićene. Na području općine su, od vodozemaca i gmazova, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. glavata želva (Caretta caretta), 2. barska kornjača (Emys orbicularis), 3. gatalinka (Hyla arborea), 4. zapadni zelembać (Lacerta (viridis) bilineata), od kojih je vrsta pod 1. ugrožena, a sve su strogo zaštićene. Od riba su, na području općine, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. atlantska jesetra (Acipenser sturio), 2. morska paklara (Petromyzon marinus), od kojih je vrsta pod 2. vjerojatno ugrožena, a obje su strogo zaštićene. Od leptira su, na području općine, zabilježene slijedeće zaštićene vrste: 1. mala preljevalica (Apatura ilia), 2. Rottemburgov plavac (Thymelicus acteon), od kojih su obje vrste zaštićene. Ugrožena i rijetka staništa Ugrožena i rijetka staništa na području općine su: 1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (Festuco-brometea), 15

16 2. Bušici (Erico-cistetea), 3. Primorske, termofilne šume i šikare medunca (Querco-fagetea), 4. Površine stjenovitih obala pod halofitima (Chritmo-limonietea), Slika 1. Karta preliminarne Nacionalne ekološke mreže, s legendom 16

17 17

18 Slika 2. Karta staništa Općine Ližnjan, s legendom 18

19 19

20 Kulturna baština TABLICA 8. - Zaštićeni spomenici i najznačajnije starine područja Općine Ližnjan s uvjetima zaštite Broj Naselje Naziv Vrsta zaštite Status spomenika 1. Ližnjan Marlera A, E K 2. Ližnjan Marlera D PZ 3. Ližnjan Sv. Antun C, D P 4. Ližnjan Uvala Kuje R 5. Ližnjan Gospa od Kuj C, D, E P 6. Ližnjan Rt Munat D P 7. Ližnjan Sv. Martin A K 8. Ližnjan Majka Božja od Milosti A K "na Muntu" 9. Ližnjan Sv. Lovrijenac D P 10. Šišan Šišan - naselje B, D K 11. Šišan Sv. Feliks i Fortunat C P 12. Šišan Sv. Trojica C PZ 13. Šišan Sv. Ivan D E 14. Šišan Muntići D P 15. Šišan Sv. Lovrijenac kod D P lokve 16. Šišan Svetica Monte C, D E Madonna 17. Šišan Potez obale ispod D P Svetice 18. Šišan Potez morska obale D P između uvale Kala i Pavir 19. Šišan Sv. Stjepan C, D P 20. Šišan Sv. Martin D E 21. Ušića Dvori Ušića Dvori D E 22. Ušića Dvori Magran D E 23. Ušića Dvori Furmian D E 24. Valtura Cuf D P 25. Valtura Sanapu D P 26. Valtura Kitica D P 27. Valtura Kaštelir D P 28. Valtura Vizače - Nezakcij C, D, E R 29. Valtura Uvala Budava D R 30. Valtura Glavica D P 31. Valtura Valtura B, D E 32. Muntić Sv. Jerolim C P 33. Valtura Kostanjica Sv. C, D P Marija 34. Valtura Stancija Perić D E 35. Šandalja C, D P 36. Jadreški Glavica D E 37. Jadreški Crkva Fatimske A K 20

21 Gospe 38. Šišan Tavian Ševe i D E Montiron 39. Ližnjan Uvala Karigadur D E 40. Ližnjan Otok Levan D E Na svim područjima arheoloških lokaliteta (gradine, lokaliteti na otvorenom, antičke gospodarske vile, nekropole, sakralne građevine) potrebno je osigurati arheološki nadzor pri zemljanim radovima prilikom izgradnje bilo koje vrste (izgradnja objekata, komunalne infrastrukture i sl.), osim ako nisu u području koje je izuzeto iz građevinskog područja ili su za njega predviđene drukčije mjere zaštite. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili u moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo ( Konzervatorski odjel u Puli) PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA Dokumenti prostornog uređenja šireg područja koji se odnose na područje obuhvata PPUO-a su: A. program prostornog uređenja republike hrvatske (NN 50/99) Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske daju globalne smjernice prostornog razvitka svih segmenata teritorija Države, koje se u gotovo svim odredbama načelno odnose i na područje obuhvata Plana. Ovdje se, međutim, izdvajaju samo neke, koje se neposredno mogu aplicirati na problematiku uređivanja prostora Općine Ližnjan. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 6. Osnove i smjernice za uređenje prostora navodi da uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama: - izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine, - treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža, - određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica B. prostorni plan istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05) Prostorni plan uređenja Istarske županije utvrđuje daje globalne smjernica za uređenje prostora na području Županije te postavlja osnovu za planiranje planovima jedinica lokalne samouprave Stanovništvo i društvena infrastruktura Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 2. Stanovništvo i naselja uvjetuje slijedeće: Demografske promjene bi se trebale očitovati u porastu nataliteta i prirodnog priraštaja, ostvarenja pozitivnog migracijskog salda na razini Države, kvalitetnog poboljšanja starosne strukture stanovništva te izvjesnog prostornog prerazmještaja stanovništva. Na razmještaj stanovništva u Hrvatskoj utjecat će poticajne mjere nadležnih državnih tijela i drugih institucija. Nužno je kontrolirano usmjeravanje koncentracije stanovništva i 21

22 useljavanje u velike gradove te poticanje naseljavanja u srednje i male gradove kao i lokalna središta u slabije naseljenim ili ruralnim područjima. Planiranje sustava - mreže naselja, treba biti jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora. Kroz proces izrade novih dokumenata uređenja prostora, posebno planova uređenja općina, treba planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva te disperziju stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja gradska središta. Utvrđivanje osnovice naseljske mreže treba temeljiti na sljedećim postavkama: postići uravnoteženu strukturu i oblik razvoja naselja, prostornu raspodjelu stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija na državnom teritoriju, te uravnotežen razvoj središnjih funkcija, u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšavanja svakodnevne kvalitete života svih građana Hrvatske, optimalna urbana mreža treba osigurati ravnomjerniji razvoj u prostoru, smanjenje razlika u urbaniziranosti područja, unapređenje fizionomskih obilježja i sadržajne strukture naselja (sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja) te zaštitu vrijednosti graditeljske baštine, prirodne sredine i okoliša u cjelini, nužno je razvijanje ili osnivanje lokalnih žarišta razvitka, kao uporišta za policentrični razvitak mreže gradskih središta, treba istražiti i odrediti smjernice i mjere koje će usmjeravati optimalne procese deagrarizacije, urbanizacije i litoralizacije, te isticati regionalna obilježja prostora i naselja, dnevne migracije moraju koristiti kao planska mjera u usmjeravanju razvoja gradova i kao čimbenik porasta vrijednosti okolice gradova u procesu suburbanizacije pri čemu je, uređenjem i organizacijom prigradskog prometa oko većih gradova, moguće ublažavati preseljavanje u gradove, te poticati razvitak i urbanizaciju okolice. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05) Konurbacija je urbana struktura naselja nižeg ranga koja se odlikuju samo s pet temeljnih središnjih funkcija, ali koja svojom veličinom, međusobnim odnosima i izgrađenim strukturama teže stvaranju višeg urbanog oblika - naselja gradskih osobina. Konurbacija Medulin - Ližnjan i ostala jača središnja naselja II. ranga predstavljaju lokalna središta razvoja. Lokalna konurbacija je: Medulin - Ližnjan (oba naselja su gledano za sebe središnja naselja II. ranga) TABLICA 9 - PROCJENA BROJA STANOVNIKA OPĆINE LIŽNJAN: Broj stanovnika Grad/Općina * Ližnjan * PPUO Ližnjan izrađuje se za plansko razdoblje do godine Osnovni elementi za izradu mreže dječjih vrtića su: - broj objekata u kojima se provodi predškolski odgoj, njihova građevinska i prostorna kakvoća, opremljenost namještajem i didaktičkim pomagalima, - teritorijalna pokrivenost, - raspoloživi kapaciteti i njihova iskorištenost, - programi po obliku, veličini, vrsti i trajanju, - broj odgojnih skupina i broj djece u njima, - kadrovska popunjenost (odgojni i ostali djelatnici na provođenju programa u dječjim vrtićima) PPIŽ-om se predviđa zasnivanje ustanova vrtića i jaslica u svim naseljima IV, III i II ranga, 22

23 ali i drugim naseljima van sjedišta općina na udaljenosti većoj od 12 km, ili ukoliko postoje uvjeti za formiranje jedne pedagoške jedinice. Za daljnji razvoj osnovnog školstva u Istarskoj županiji, kao i osnovnog školstva u cjelini, potrebno je donijeti novi Zakon o osnovnom školstvu koji će biti suvremena osnovica za utvrđivanje dugoročnog programa razvoja osnovne škole sukladno modernim školama u Europi i ostalom razvijenom svijetu. Zakonom moraju biti riješena pitanja realnog utvrđivanja sadržaja Nastavnog plana i programa, duljina školovanja učenika, obrazovanja kadrova za rad u osnovnim školama, uključujući i obrazovanje učitelja za rad u školama na talijanskom jeziku, kao i problemi vezani uz opterećenost učenika. Da bi se na Zakonom utvrđenim temeljima moglo prići daljnjoj doradi mreže osnovnih škola, moraju biti jasno propisani kriteriji o veličini škole (najmanjoj, srednjoj i navećoj), broju učenika u razrednom odjelu, rad u jednoj smjeni (postaviti rad u jednoj smjeni kao buduću projekciju razvoja mreže), ukinuti sad propisani model besplatnog prijevoza učenika, te precizno utvrditi ostale poslove učitelja u strukturi tjedne norme. Za osposobljavanje ravnatelja za obavljanje složenih poslova pedagoškog i adminitrativnog rukovoditelja, potrebne su permanentne edukacije iz domene uprave, prava, ekonomije i informatike Građevinska područja Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 6.3. uvjetuje slijedeće: Određivanje građevinskih područja treba temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površina izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja, uvažavajući slijedeće smjernice: - ispitati mogućnost gradnje (prostorne reserve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture - prilagoditi gustoću stanovanja i gustoću stanovništva prema tipu naselja - oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu - odrediti građevinsko područje izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, poljoprivrednih zemljišta bonitetne klase propisane zakonom, nestabilna terena, zaštitnih i sigurnosnih zona voda i mora i izvan površina od posebnog značaja za obranu - proširivanje građevinskog područja treba primijeniti samo ako su iscrpljene mogućnosti izgradnje u važećim granicama tih područja i na temelju argumrntirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva) a koje trebaju pratiti i programi izgradnje - svako daljnje zauzimanje prostora naselja koje rezultira standardom većim od 300m 2 /stanovniku (ekvivalent gustoće manje od 33 stanovnika/ha) potrebno je posebno obrazložiti uzimajući u obzir izgrađene cjeline i kompaktne dijelove naselja (bez poljoprivrednih, šumskih, vodnih i drugih površina), - svako proširenje građevinskog područja naselja koje rezultira neizgrađenim dijelom naselja u postotku većem od 10% u odnosu na izgrađeni dio potrebno je temeljito obrazložiti s prikazom postojeće izgrađenosti Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Naselja gradskih osobina među koje u skladu s PPIŽ-om spada i lokalna konurbacija s obilježjima naselja gradskih osobina Medulin - Ližnjan (statistička naselja: dio Medulin, dio Ližnjan) urbane su cjeline s u pravilu provedenom raspodjelom prostora po osnovnim namjenama stanovanja, rada, odmora i prometa.u pravilu zahvaćaju područja odnosno dijelove središnjeg statističkog naselja veličine iznad 100 ha i druga statistička naselja ili dijelove naselja površine manje od središnjeg naselja.ppiž-om utvrđuju slijedeća naselja gradskih osobina u koje 23

24 Kriterij za utvrđivanje gradivog dijela građevnog područja središnjeg statističkog naselja unutar obuhvata naselja gradskih osobina je bruto gustoća od najmanje 33 planiranih stanovnika/ha, od koje se površine najviše najviše 50% može odnositi na njegov neizgrađeni dio. Na području naselja gradskih osobina preporučuju se iznimno slijedeći odnosi namjena: stanovanje 40-50%; radne zone, turizam 20-25%; promet 10-15%; zelene površine, rekreacija, ostale javne površine, poljoprivredne površine 20-30%; centri svih vrsta do 5%. Građevinsko područje središnjeg statističkog naselja unutar naselja gradskih osobina može se, u odnosu na proračunatu površinu, povećati za površinu zatečenih negradivih površina. Kriterij za utvrđivanje građevinskog područja ostalih naselja ili dijelova naselja s više od 100 stanovnika je bruto gustoća od najmanje 10 planiranih stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 50% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja Infrastrukturni sustavi Prometni sustavi Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Prometno povezivanje cjelokupnoga državnog prostora mora se prioritetno ostvariti teritorijem Republike Hrvatske. Zbog velikih troškova realizacije prometne mreže visokog ranga potrebno je prioritete gradnji planirati prvenstveno s gledišta njihovih poticajnih učinaka na sveukupni razvoj područja kroz koja prolaze pojedine dionice te brzog povezivanja s europskim prometnim mrežama. Održivi i gospodarski opravdan razvoj prometnog sustava Države može se postići programskim usmjerenjem u kojem je prvi razvojni korak primjena tehnologija i sustava kombiniranog prometa, a drugi uvođenje integralnog prometa. Prvi strateški korak prometnog razvoja moguće je ostvariti na postojećim prometnim koridorima i u postojećim gospodarskim okolnostima, uz razumna ulaganja u prometnu mrežu i prijevozna sredstva te telekomunikacijske sustave. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Prioriteti razvoja: - poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama, rekonstrukcija i reorganizacija prometa prema sadašnjem rangu prometnica kao prelazno razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i poluautocesta (obilaznice, treća traka i drugo), - izgradnja započetih i novih dionica cesta u skladu sa grafičkim prilozima PPUO-a, Ostale mjere i aktivnosti obuhvaćaju radove kojima će se: - strogo poštivati zakonsku regulativu (u cilju sprečavanja proširenja građevinskog područja uzduž državnih i županijskih cesta, čime dolazi do sniženja kategorije ceste) - završiti obilaznice oko većih mjesta Uzimajući u obzir gore navedeno smatramo da je potrebno izgraditi cestovnu vezu na istarski Y te nadopuniti mrežu županijskih cesta, prvenstveno prometnicu od Zračne luke Pula do Ližnjana (uključujuću zaobilaznicu naselja Šišan). Zbog poboljšanja kvalitete postojeće cestovne mreže, sve županijske ceste trebalo bi tehnički osposobiti (gdje god je to moguće) za brzinu od 60 km/h. Isto se odnosi na daljnji razvoj mreže lokalnih cesta, koje cjelovito pokrivaju teritorij Istarske županije u funkciji distribucije prometa i stvaranja prometnih veza između naselja sa središnjim funkcijama; planom se predviđa poboljšanje tehničkih karakteristika navedenih prometnica na način da se omogući brzina od 60 km/h, osim na dionicama pod posebnim režimima ograničenja prometa. PPIŽ-om nije razmatrana razina promjena 24

25 lokalnih cesta u dijelovima koja prolaze kroz naselja, već se planiranje takvih tehničkih zahvata utvrđuje prostornim planovima nižeg reda. PPIŽ-om određuju slijedeći cestovni infrastrukturni koridori za županijske ceste - 40 m postojeće i 70 m planirane. Zračni promet Obveze iz Prostornog plana Istarske županije Postojeća lokacija i kapaciteti objekata zračne luke Pula ocjenjuju se zadovoljavajućom, a postoji mogućnost dogradnje u smjeru jugozapad - sjeveroistok čime se postižu optimalni uvjeti za korištenje aerodroma kako u civilne tako i u vojne svrhe. U pogledu poticanja razvoja novih zrakoplovnih linija, potrebno je naglasiti nužnost uspostave stalnog regionalnog prometa s bližim zračnim lukama u prostoru sjevernog Jadrana (Venezia, Trst, Piran) a također i stvaranje tzv. Jadranskog zračnog koridora za povezivanje s zračnim lukama na istočnoj obali Jadrana (Krk, Zadar, Split, Brač, Dubrovnik). Stalni međunarodni granični zračni prijelaz I. kategorije u Republici Hrvatskoj, na teritoriju Istarske Županije je Pula. Pomorski promet Obveze iz Prostornog plana Istarske županije PPIŽ na području Općine ližnjan predviđa lučko područje u uvali Kuje te u sklopu istog - luku nautičkog turizma marinu državnog značaja. Sportske luke, privezišta i sidrišta, kao i ribarske luke utvrđuju se posebno za područje svake općine ili grada na razini prostornog plana uređenja Općine. Telekomunikacije Smjernice razvoja telekomunikacija općine Ližnjan proizlaze iz : 1. Obveze iz Programa prostornog uređenja RH: Izgraditi preostalu mrežu baznih postaja pokretne telefonije, a kod izgradnje primjeniti tehnologiju odašiljača koja zahtjeva što manji prostor za instalaciju (minimalno zahtjevan), - kod izvođenja, rekonstrukcija ili zamjena telekomunikacijske mreže, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati. 2. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije - potpuno (100%) digitalizirati telekomunikacijsku mrežu - decentralizirati telekomunikacijsku mrežu - postići gustoću od 55 TP/100 stanovnika - postizanje redundancije transmisijskih sustava - osiguranje i dostupnost svih telekomunikacijskuh usluga na području PPUO Ližnjan Prioriteti se odnose na izgradnju mreže i priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. Ocjena postojećih prostornih planova Postojeći prostorni planovi se u dijelu telekomunikacija temelje na niskoj tehnološkoj razini usluga i tehničkih standarda, u odnosu na današnji trenutak razvoja telekomunikacija. Poglavito se to odnosi na nedostatak projekcije razvoja mobilnih sustava telekomunikacija, te specijalnih usluga u fiksnoj mreži. Nedostatak se također odnosi na tehničke standarde izvedbe, koja se danas u fiksnoj mreži oslanja na optičke kabele velikih kapaciteta prijenosa, a uz to su vezane i skromne projekcije rasta broja telefonskih priključaka i usluga, koje su već danas u potpunosti prevaziđene. 25

26 U postojećim prostornim planovima, a s obzirom na razvoj tržišnog gospodarenja i konkurencije i na polju telekomunikacija, nema projekcija o paralelnom razvoju više neovisnih (konkurentskih) telekomunikacijskih sustava, što se danas na području mobilne telefonije već razvija, a takav trend će se zasigurno nastaviti, te se nameće potreba definiranja i reguliranja međusobnih odnosa u prostoru kroz odredbe za sprovođenje. Od perioda usvajanja postojećih prostorno planskih dokumenata razvoj telekomunikacija odvijao se znatno brže od planskih pretpostavki. Pored toga, u međuvremenu je gradnja telekomunikacija izvršena na novoj tehnološkoj osnovi koja je bitno različita od planirane, tako da planirane postavke nije moguće primjeniti na planiranje razvoja telekomunikacija za daljnji period. Elektroenergetika Obveze iz Prostornog plana Istarske županije PPIŽ planira izgradnju transformatorske stanice 110/20 kv Medulin koja će samo manjim dijelom biti smještena na području predmetne općine a najvećim dijelom na području Općine Ližnjan ( granica dviju Općina ) te dvostrukog 110 kv dalekovoda do buduće TS 110/20 kv Medulin koji će većim dijelom prolaziti preko područja Općine Medulin. Istim planom, zbog predviđenog porasta potrošnje u gradu Puli predviđena je izgradnja još jedne gradske trafostanice 110/20 kv (pretvorba sadašnje trafostanice 35/10 kv Gregovica u trafostanicu 110/20 kv). Navedena će trafostanica uz postojeću TS 110/35/10 kv Dolinka, služiti kao rezervno 10(20) kv napajanje dijela područja Općine Medulin. Plinoopskrba Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Prema prijedlogu Strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđena je izgradnja magistralnih plinovoda i na području Istarske županije. Na pravcu transportnog magistralnog plinovoda Pula-Rijeka prema GEA projektu (Gas Energy Adria-podloga INA-e) predviđena je izgradnja triju glavnih MRS (mjerno redukcijska stanica). Jedna od njih je MRS-Pula, u području Ližnjamora, sa tlakovima isporuke do 6 bara za opskrbu Pule, sa mogučnošću proširenja srednjetlačnih plinovoda prema Medulinu i Ližnjanu te prema Fažani i Vodnjanu. Veoma su značajni jer omogućavaju potrošaćima da se snadbjevaju plinom iz umreženog sustava. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije PPIŽ predviđa dva zasebna pravca srednjetlačnog plinovoda prema Jadreškima i Šišanu te prema Ližnjanu. Vodoopskrba U Istri postoji više međusobno odvojenih/nezavisnih sustava ("Istarski vodovod" Buzet, VSI Butoniga, "Vodovod Pula", "Vodovod Labin"), koji se već praktički dotiču i čak preklapaju, ali se ne mogu integrirati, jer su im potpuno različiti režimi njihova pogona. Posljedica toga je preopterećenost jednih i istodobno neikorištenost drugih kapaciteta sustava, te nemogućnost preraspodjele tih opterećenja. Načelno, probleme u vodoopskrbi Istre ne treba očekivati u nedostatku vode. Bez obzira na utvrđene tendencije dugoročnog općeg pada hidrološkog/hidrogeološkog potencijala, taj će potencijal i ukupna izdašnost svih istarskih izvorišta, još dugo biti veći od njezinih ukupnih vodoopskrbnih zahtjeva. Poglavito ako se nastavi sa dosadašnjim angažiranjima u razvitku tih izvorišnih objekata i njihovoj zaštiti. No, više se ne može dugo računati s mogućnostima da će svako od tih izvorišta 26