Priprema za državnu maturu

Transcript

1 Priprma za državnu maturu E L E K T R O S T A T I K A 1. Elktrički nutralno tijlo nakon trljanja vunnom krpom postan lktrizirano nabojm +Q. Koliki j ukupan naboj krp i tijla nakon trljanja? Vunna krpa bila j lktrički nutralna prij trljanja. A. -Q B. 0 C. +Q D. + 2Q 2. Atom hlija sastoji s od lktronskoga omotača s dvama lktronima i jzgr koja sadrži dva protona i dva nutrona. Koliko iznosi lktrični naboj opisanoga atoma hlija, Q A, a koliko lktrični naboj jzgr atoma hlija, Q J? U odgovorima označava lmntarni naboj. A. Q A = 0, Q J = 0 B. Q A = 2, Q J = +2 C. Q A = 0, Q J = +2 D. Q A = 2, Q J = 0 3. Koji od ponuđnih crtža točno prikazuj sil mđudjlovanja mirnih naboja Q i -Q? 4. Crtž prikazuj tri nabijn šuplj kugl od kojih su najmanj dvij ngativno nabijn. Strjlic prikazuju lktričn sil kojima kugl mđusobno djluju. Koja j kugla pozitivno nabijna? A. kugla 1 B. kugla 2 C. kugla 3 D. nijdna od tih kugli 5. Tri lktrona razmjštna su tako da zatvaraju jdnakostraničan trokut, kao što j prikazano na crtžu. Koja strlica označava vktor rzultantn lktrostatsk sil na lktron u gornjm vrhu trokuta? Odgovor: strlica br Dva lktrona i jdan proton razmjstimo na vrhov jdnakostraničnoga trokuta, kao što j prikazano na crtžu. Koja strlica prikazuj vktor rzultantn lktrostatsk sil na lktron u gornjm vrhu? Odgovor: strlica br p

2 7. Čtiri pozitivna naboja smjštna su u vrhovima kvadrata kako j prikazano na crtžu. 4Q Q -Q 4Q Q Ngativni naboj smjštn j u srdišt kvadrata. Koja strlica prikazuj smjr ukupn sil na naboj u srdištu kvadrata? A. B. C. D. 8. Dva tijla naboja Q i Q mđusobno s lktrostatski privlač silom iznosa 6 N. Naboj na jdnom tijlu smanji s na Q/2, a mđusobna udaljnost tijla ostan ista. Koji crtž točno prikazuj lktrostatsk sil kojima ta tijla mđusobno djluju? A. B. C. D. 9. Crtž prikazuj tri naboja Q, 2Q i -Q smjštna u vrhov jdnakokračnoga pravokutnog trokuta. Koji od nacrtanih smjrova ima sila na naboj Q nastala djlovanjm drugih dvaju naboja? A. smjr S₁ B. smjr S₂ C. smjr S₃ D. smjr S₄ 10. Dva točkasta naboja Q₁ i Q₂ mđusobno su udaljni 0,1 m. Sila mđudjlovanja izmđu naboja iznosi F. Na kolikoj s mđusobnoj udaljnosti trbaju nalaziti naboji Q₁ i 2Q₂ da bi sila mđudjlovanja izmđu njih takođr iznosila F?

3 11. Dva točkasta naboja u zraku s mđusobno odbijaju silom 2 μn. Naboji su smjštni na jdnak razmak u srdstvo rlativn dilktričn konstant 8. Kolika j sila izmđu tih naboja u navdnom srdstvu? 12. Dvij mtaln kugl jdnakih dimnzija lktrički su nabijn. Kugla A ima naboj +2, a kugla B naboj -4. Kugl dovdmo u mđusobni kontakt. Pri tom ć kugla A: A. dobiti 3 protona B. izgubiti 3 protona C. dobiti 3 lktrona D. izgubiti 3 lktrona 13. Tri jdnak mtaln šuplj kugl nalaz s na stalcima od izolatora. Na počtku kugla 1 nabijna j nabojm Q, a kugl 2 i 3 su nutraln. Kuglom 1 dotaknmo kuglu 2 i odmaknmo j. Zatim kuglom 1 dotaknmo kuglu 3 i odmaknmo j. Koliki j konačni naboj na kugli 1? A. Q B. Q/2 C. Q/3 D. Q/4 14. Nnabijna mtalna kugla postavljna j izmđu štapa 1 i štapa 2. Naboji na kugli raspodijl s kao na crtžu. Koja j od navdnih tvrdnja točna? A. Štap 1 j nutralan, a štap 2 j ngativno nabijn. B. Štap 1 j ngativno nabijn, a štap 2 j nutralan. C. Štap 1 j nutralan, a štap 2 j pozitivno nabijn. D. Štap 1 j ngativno nabijn, a štap 2 j pozitivno nabijn. 15. Dvij jdnak nutraln mtaln kugl na stalcima od izolatora postavljn su tako da s dodiruju. Ngativno nabijni štap postavljn j pord kugl 1 kao što j prikazano na crtžu. Koja j od navdnih tvrdnja točna? Koja j od navdnih tvrdnja točna? A. Kugla 1 j pozitivno nabijna, a kugla 2 j ngativno nabijna. B. Kugla 1 j ngativno nabijna, a kugla 2 j pozitivno nabijna. C. Kugla 1 j pozitivno nabijna i kugla 2 j pozitivno nabijna. D. Kugla 1 j ngativno nabijna i kugla 2 j ngativno nabijna. 16. Koja slika ispravno prikazuj što s dogodi kad nnabijnomu lktroskopu približimo pozitivno nabijni štap? Odgovor: slika

4 17. Elktroskop j ngativno nabijn. Što ć s dogoditi ako s pločici lktroskopa približi pozitivno nabijni štap bz njihova doticanja? A. Listići lktroskopa ć s mđusobno približiti. B. Listići lktroskopa ć s razmaknuti. C. Ništa s nć dogoditi. 18. Elktroskop j ngativno nabijn zbog čga j kazaljka lktroskopa otklonjna za nki kut. Ako s lktroskopu približi ngativno nabijni štap (bz doticanja), što ć s dogoditi s kutom otklona kazaljk lktroskopa? A. Smanjit ć s. B. Ostat ć npromijnjn. C. Povćat ć s. 19. Pozitivno nalktrizirani štap približi s mtalnoj, lktrički nutralnoj i uzmljnoj kugli. Koji crtž prikazuj pravilan raspord naboja na kugli? Jdan znak + označava jdnaku količinu pozitivnoga naboja koliko i jdan znak ngativnoga naboja. 20. Na slici su prikazan silnic lktričnoga polja i tri točk u tom polju označn brojvima 1, 2 i 3. Postavimo li proton u točku 1, polj ć na njga djlovati silom F₁, u točki 2 ć na proton djlovati sila F₂, a u točki 3 sila F₃. Koji odnos vrijdi za iznos spomnutih sila? A. F₃ > F₂ > F₁ B. F₁ > F₂ > F₃ C. F₂ > F₁ > F₃ D. F₃ > F₁ > F₂ 21. Koji dijagram prikazuj iznos lktričnog polja točkastog naboja u ovisnosti o udaljnosti r od tog naboja? 22. Točka T j na udaljnosti 3 cm od točkastoga lktričnoga naboja q = +2 nc. Koliki j iznos lktričnoga polja točkastoga naboja q u točki T? Ucrtajt na slici vktor lktričnoga polja u točki T. T q

5 23. Na crtžu su prikazana dva lktrična naboja, q₁ = 1 nc i q₂ = 4 nc, koja su mđusobno udaljna 2 cm. q₁ T q₂ Skicirajt vktor ukupnog lktričnog polja u točki T koja s nalazi na srdini spojnic dvaju naboja. Vktor ukupnog lktričnog polja označit oznakom E. Odrdit jakost ukupnog lktričnog polja u točki T. 24. U homognom lktričnom polju iznosa 100 N/C dvij točk, mđusobno udaljn 20 cm, nalaz s na istoj silnici. Koliki j napon izmđu tih točaka? A. 2 V B. 5 V C. 20 V D. 500 V 25. Izmđu dviju mtalnih ploča j napon od 12 V. PLOČA 1. x y z PLOČA V 0 V Pri prnošnju pozitivnog točkastog naboja od ploč 2. do ploč 1. obavljamo: A. najvći rad po putu x B. najvći rad po putu y C. najvći rad po putu z D. jdnak rad po svim putovima 26. Kolika j brzina lktrona koji s ubrzao kroz napon od 100 V? Elktron j u počtnoj točki mirovao: 27. Elktron j ubačn u homogno lktrično polj. Kakva trba biti orijntacija počtn brzin lktrona da bi s on u lktričnom polju gibao jdnoliko ubrzano po pravcu? A. jdnaka orijntaciji lktričnoga polja B. suprotna orijntaciji lktričnoga polja C. okomita na lktrično polj D. pod kutom od 45⁰ u odnosu na lktrično polj 28. Proton ulazi u prostor izmđu dviju nabijnih ploča, kako j prikazano na crtžu. Elktrično polj izmđu ploča j homogno. Počtna brzina protona iznosa v₀ okomita j na lktrično polj. Kako ć s gibati proton u prostoru izmđu ploča? A. po dijlu parabol prma pozitivno nabijnoj ploči B. po dijlu parabol prma ngativno nabijnoj ploči C. po kružnom luku prma pozitivno nabijnoj ploči D. po kružnom luku prma ngativno nabijnoj ploči

6 29. Izmđu ploča ravnoga kondnzatora nalazi s zrak (ε r = 1). Što ć s dogoditi s kapacittom kondnzatora ako izmđu njgovih ploča stavimo staklo (ε r = 6)? A. Povćat ć s šst puta B. Smanjit ć s šst puta C. Ostat ć npromijnjn D. Past ć na nulu. 30. Pločasti kondnzator ispunjn j dilktrikom rlativn prmitivnosti 6. Površina svak ploč kondnzatora iznosi 6,2 10 ³ m², ploč su mđusobno razmaknut za 2 mm, a naboj na svakoj ploči iznosi 4 10 ⁸. a) Odrdit kapacitt kondnzatora. b) Odrdit napon izmđu ploča kondnzatora. 31. Ravni kondnzator, izmđu čijih s ploča nalazi zrak, spojn j na batriju tako da na sb primi naboj Q. Tako nabijn kondnzator odspoji s od batrij t u prostor izmđu ploča umtn dilktrik rlativn prmitivnosti ε r = 8. Pri umtanju dilktrika kondnzator j lktrički izoliran od okolin. Naboj na kondnzatoru nakon umtanja dilktrika označn j s Q'. Što vrijdi za odnos naboja Q'/Q? A. Q'/Q = 1/8 B. Q'/Q = 1 C. Q'/Q = 8 D. Q'/Q = Dijagram prikazuj napon izmđu ploča kondnzatora u ovisnosti o naboju pri nabijanju kondnzatora. Koja j od navdnih tvrdnji točna? A. Nagib grafa jdnak j kapacittu kondnzatora. B. Označna površina ispod grafa jdnaka j kapacittu kondnzatora. C. Nagib grafa jdnak j nrgiji pohranjnoj u kondnzatoru. D. Označna površina ispod grafa jdnaka j nrgiji pohranjnoj u kondnzatoru.