Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t.
|
|
- Αλέξιος Παπαφιλίππου
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Popis oznaka A el A meh A a a 1 a 2 a a a x a y - rad u električnom dijelu sustaa [Ws] - mehanički rad; rad u mehaničkom dijelu sustaa [Nm], [J], [Ws] - mehanički rad [Nm], [J], [Ws] - polumjer kugle; polumjer [m] - polumjer kugle 1 [m] - polumjer kugle 2 [m] - komponenta x ektora a - komponenta y ektora a - ektor a - modul ektora a A B B B 0 - magnetska indukcija; gustoća magnetskog toka [T] - ektor magnetske indukcije [T] - magnetska indukcija u zračnom rasporu [T] B 1 - baza aljka 1 [m 2 ] B 1 - magnetska indukcija u materijalu 1 [T] B - ektor magnetske indukcije u materijalu 1 [T] 1 B 1n - normalna komponenta magnetske indukcije u materijalu 1 [T] B - normalna komponenta ektora magnetske indukcije u materijalu 1 [T] 1n B 1t - tangencijalna komponente magnetske indukcije u materijalu 1 [T] B 1t - tangencijalna komponenta ektora magnetske indukcije u materijalu 1 [T] B 2 - baza aljka 2 [m 2 ] B 2 - magnetska indukcija u materijalu 2 [T] B - ektor magnetske indukcije u materijalu 2 [T] 2 B 2n - normalna komponenta magnetske indukcije u materijalu 2 [T] B - normalna komponenta ektora magnetske indukcije u materijalu 2 [T] 2n B 2t - tangencijalna komponente magnetske indukcije u materijalu 2 [T] - tangencijalna komponenta ektora magnetske indukcije u materijalu 2 [T] B 2t B m - maksimalna magnetska indukcija [T] B 1
2 B max B n B opt B r b b - maksimalna magnetska indukcija [T] - normalna komponenta magnetske indukcije [T] - optimalna magnetska indukcija [T] - remanentna indukcija [T] - ektor b - modul ektora b B C C 12 C k C i c c - kapacitet tijela [F] - kapacitet izmeñu da nabijena tijela [F] - kapacitet kugle; kapacitet k - tog kondenzatora [F] - kapacitet i - tog kondenzatora [F] - ektor c - modul ektora c C 2
3 d - razmak izmeñu ploča kondenzatora; širina strujne petlje; udaljenost izmeñu da odiča [m] D - gustoća električnog toka [As/m 2 ], [C/m 2 ] D - ektor električnog pomaka [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 1 - električni pomak u dielektriku 1 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 1 - ektor električnog pomaka u dielektriku 1 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 1n - normalna komponenta električnog pomaka u dielektriku 1 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 1n - normalna komponenta ektora električnog pomaka u dielektriku 1 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 1t - tangencijalna komponenta električnog pomaka u dielektriku 1 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 1t - tangencijalna komponenta ektora električnog pomaka u dielektriku 1 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 2 - električni pomak u dielektriku 2 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 2 - ektor električnog pomaka u dielektriku 2 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 2n - normalna komponenta električnog pomaka u dielektriku 2 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 2n - ektor normalne komponente električnog pomaka u dielektriku 2 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 2t - tangencijalna komponenta električnog pomaka u dielektriku 1 [As/m 2 ], [C/m 2 ] D 2t D n - tangencijalna komponenta ektora električnog pomaka u dielektriku 2 [As/m 2 ], [C/m 2 ] - normalna komponenta ektora električnog pomaka [As/m 2 ], [C/m 2 ] D E E 0 E 0 ' E 1n E 1n E 1t E 1t E 2n E 2n E 2t E E 2 t i E k E max E n E t E T - ektor jakosti električnog polja [V/m] - jakost električnog polja na poršini kugle u akuumu [V/m] - jakost električnog polja na poršini kugle u dielektriku [V/m] - normalna komponenta jakosti električnog polja u dielektriku 1 [V/m] - ektor normalne komponente jakosti električnog polja u dielektriku 1 [V/m] - tangencijalna komponenta jakosti električnog polja u dielektriku 1 [V/m] - tangencijalna komponenta ektora jakosti električnog polja u dielektriku 1 [V/m] - normalna komponenta jakosti električnog polja u dielektriku 2 [V/m] - normalna komponenta ektora jakosti električnog polja u dielektriku 2 [V/m] - tangencijalna komponenta jakosti električnog polja u dielektriku 2 [V/m] - tangencijalna komponenta ektora jakosti električnog polja u dielektriku 2 [V/m] - ektor induciranog električnog polja [V/m] - jakost električnog polja na poršini kugle [V/m]; elektromotorna sila k - tog izora [V] - maksimalna elektromotorna sila [V] - normalna komponenta ektora jakosti električnog polja [V/m] - tangencijalna komponenta jakosti električnog polja [V/m] - Theenino napon [V] E 3
4 e - elektromotorna sila na krajeima štapa [V] e 0 - naboj protona, elementarni električni naboj (1, C) e 2 - inducirani napon u sitku 2 [V] e L - napon samoindukcije [V] e L1 - elektromotorna sila samoindukcije [V] e M - elektromotorna sila uslijed meñuindukcije [V] e M 21 - elektromotorna sila u sitku 2 uslijed struje u sitku 1 [V] E F - sila, elektrostatska sila [N] F - ektor sile [N] F' - sila na jedinicu poršine [N/m 2 ] F - F + F 0 F 12 F F 21 e F m F meh F t f - sila na negatini naboj kod električnog dipola [N] - sila na pozitinoi naboj kod električnog dipola [N] - sila na probni naboj; mehanička sila potrebna da se nastai gibanje odiča [N] - ektor sile kojom naboj Q 1 djeluje na naboj Q 2 [N] - ektor sile kojom naboj Q 2 djeluje na naboj Q 1 [N] - ektor električne sile na naboj [N] - ektor mehaničke sile na naboje u odiču [N] - ektor mehaničke sile [N] - ektor translatorne sile [N] - frekencija [Hz] F 4
5 G G k - električna odljiost [S], [A/V] - odljiost k - tog otpornika G H H H 0 H 1 H 1 H 1n H 1t H 1t H 2 H 2 H 2n H 2t H 2t H c H l H m H max H t H u h - jakost magnetskog polja [A/m] - ektor jakosti magnetskog polja [A/m] - jakost magnetskog polja u zračnom rasporu [A/m] - ektor jakosti magnetskog polja u materijalu 1 [A/m] - jakost magnetskog polja u materijalu 1 [A/m] - ektor normalne komponente jakosti magnetskog polja u materijalu 1 [A/m] - tangencijalna komponenta jakosti magnetskog polja u materijalu 1 [A/m] - ektor tangencijalne komponente jakosti magnetskog polja u materijalu 1 [A/m] - ektor jakosti magnetskog polja u materijalu 2 [A/m] - jakost magnetskog polja u materijalu 2 [A/m] - ektor normalne komponente jakosti magnetskog polja u materijalu 2 [A/m] - tangencijalna komponenta jakosti magnetskog polja u materijalu 2 [A/m] - ektor tangencijalne komponente jakosti magnetskog polja u materijalu 2 [A/m] - koercitinost, koercitina sila [A/m] - ektor jakosti magnetskog polja u smjeru diferencijala puta l [A/m] - maksimalna jakost magnetskog polja [A/m] - maksimalna jakost magnetskog polja [A/m] - tangencijalna komponenta jakosti magnetskog polja [A/m] - unutrašnja uzbuda [A/m] - isina aljka [m] H 5
6 I I k I m I N i i i - jakost električne struje [A] - struja kratkog spoja realnog naponskog izora, [A] - struja idealnog izora konstantne jakosti, [A] - struja k - te grane, [A] - struja k - te konture, [A] - maksimalna jakost električne struje [A] - Nortonoa struja [A] - jedinični ektor koji ima smjer praokutne osi x - trenutna jakost električne struje [A] - izmjenična struja [A] I J - gustoća električne struje [A/m 2 ] j - jedinični ektor koji ima smjer praokutne osi y J 6
7 k - konstanta proporcionalnosti za Coulombou silu, - faktor induktine eze, - Nagaokin faktor k 0 - konstanta proporcionalnosti za Coulombou silu u akuumu (8, Nm 2 /C 2 ) k R - koeficijent razmagnetiziranja [Am/V/s] K L l l l 0 l sr - induktiitet; samoinduktiitet [H], [Vs/A], [Wb/A] - duljina zatorene konture; duljina magnetske silnice [m] - duljina [m] - duljina; duljina odiča; duljina magnetske silnice u jezgri; razmak izmeñu naboja u električnom dipolu [m] - ektor razmak izmeñu naboja u električnom dipolu; ektor duljine magnetskog puta [m] - duljina zračnog raspora [m] - srednja duljina magnetske silnice [m] L 7
8 M M M 21 M 12 M 13 M 23 m - ektor momenta na dipol [Nm] - ektor magnetizacije; ektor gustoće magnetiziranja [A/m] - moment na dipol [Nm] - meñuinduktiitet [H] - meñuinduktiitet induktino ezanih sitaka 2 i 1 [H] - meñuinduktiitet induktino ezanih sitaka 1 i 2 [H] - meñuinduktiitet induktino ezanih sitaka 1 i 3 [H] - meñuinduktiitet induktino ezanih sitaka 2 i 3 [H] - dipolni moment magnetskog dipola [Am 2 ] M N n 0 - broj zaoja - ektor normale N 8
9 o - opseg kruga [m] O P - poršina plašta aljka [m 2 ] P p P g P h P max P u P p - snaga, izlazna snaga [W] - ektor električne polarizacije [As/m 2 ] - trenutna rijednost snage [W] - gubici snage [W] - gubici histereze [W] - maksimalna snaga [W] - ulazna snaga [W] - gubici rtložnih struja [W] - dipolni moment električnog dipola [Cm] P 9
10 Q Q 0 Q 0i Q 1 Q 2 Q i Q k Q m Q p q - električni naboj [C] - probni naboj [C] - početni naboj na i - tom kondenzatoru [C] - električni naboj 1 [C] - električni naboj 2 [C] - konačni naboj na i - tom kondenzatoru [C] - naboj na k - tom kondenzatoru [C] - naboj na kugli [C] - magnetski naboj [Am] - inducirani naboj na plohi polariziranog izolatora [C] - električni naboj [C] Q R R R 0 R 0k R 1 R 2 R 20 R k R m R N R t R T r r r r + 0 r r 12 r 12 r 21 r P - referentna točka - električni otpor [Ω] - unutarnji otpor realnog izora [Ω] - unutarnji otpor k-tog realnog izora [Ω] - unutarnji radijus cilindričnog kondenzatora [m] - anjski radijus cilindričnog kondenzatora [m] - električni otpor kod 20 C [Ω] - otpor k - tog otpornika [Ω] - magnetski otpor [A/V/s] - Nortono otpor [Ω] - električni otpor kod promjene temperature [Ω] - Theenino otpor [Ω] - udaljenost meñu nabojima; polumjer [m] - ektor udaljenosti [m] - radijektor udaljenosti negatinog električnog naboja od ishodišne točke 0 [m] - radijektor udaljenosti pozitinog električnog naboja od ishodišne točke 0 [m] - radijektor [m] - udaljenost izmeñu naboja Q 1 i Q 2 [m] - jedinični ektor u smjeru radijusa r od naboja Q 1 prema Q 2 [m] - jedinični ektor u smjeru radijusa r od naboja Q 2 prema Q 1 [m] - udaljenost točkastog naboja od probnog naboja u točki P [m] R 10
11 S S - poršina [m 2 ] S - ektor poršine [m 2 ] S 0 - poršina plašta zamišljenog aljka [m 2 ] - poršina zračnog raspora [m 2 ] S 1 - poršina kugle [m 2 ] S 2 - poršina zamišljene kugle [m 2 ] S B1 - poršina baze aljka [m 2 ] S B2 - poršina baze aljka [m 2 ] S p - poršina plašta zamišljenog aljka [m 2 ] s - poršina izrezana prostornim kutom na kugli polumjera r [m 2 ] - put [m] s - ektor puta [m] SI - meñunarodni susta oznaka T t - trajanje perioda [s] - rijeme [s] T 11
12 U U 12 U AB U ac U ck U i U R u L - električni napon [V] - napon izmeñu da nabijena tijela 1 i 2 [V] - napon izmeñu točaka A i B [V] - napon izmeñu točaka a i c [V] - napon na k - tom kondenzatoru [V] - napon na i - tom kondenzatoru [V] - napon na otporu R [V] - napon samoindukcije [V] U V - olumen [m 3 ] V c - olumen dielektrika kondenzatora [m 3 ] V m V ab - magnetski napon [A] - magnetski napon izmeñučoroa a i b [A] - ektor brzine kretanja naboja [m/s] - brzina kretanja naboja [m/s] V 12
13 W - energija polja u promatranoj točki [J] W - količina toplinske energije; izlazna energija [J] W' - gustoća energije [J/m 3 ] W C - energija kondenzatora [J] W e ' - gustoća energije elektrostatskog polja u kondenzatoru [J/m 3 ] W g - dio energije koji se ne iskoristi (pretori se u toplinu) [J] W L - induktina energija [J] W m - energija magnetskog polja [J] W m ' - gustoća magnetske energije [J/m 3 ] W m1 - magnetska energija sitka 1 [J] W m12 - energija magnetski ezanih sitaka 1 i 2 [J] W m2 - magnetska energija sitka 2 [J] W P - energija električnog polja u točki P [J] W pa - potencijalna energija u točki A [J] W pb - potencijalna energija u točki B [J] W u - priedena, ulazna energija [J] W y 0 - jedinični ektor koji ima smjer praokutne osi y Y 13
14 h - ukupna isina zamišljenog aljka [m] S 0 - poršina baze zamišljenog aljka izan odiča [m 2 ] S - poršina baze zamišljenog aljka unutar odiča [m 2 ] ϑ - razlika temperature u odnosu na 20 C [ C], [K] Θ - protjecanje (magnetomotorna sila, magnetska uzbuda, magnetski napon) [A] Θ 0 Θ Fe Λ m Φ Φ 0 Φ E Φ P Ψ Ψ 1 Ψ 2 Ψ 21 Ψ lin Ψ nelin - protjecanje u zračnom rasporu [A] - protjecanje u željezu [A] - magnetska odljiost [H] - magnetski tok [Wb] - magnetski tok u zračnom rasporu [Wb] - tok ektora jakosti električnog polja [Vm] - tok ektora električne polarizacije [As] - ulančani magnetski tok [Wb] - ulančani magnetski tok sitka 1 [Wb] - ulančani magnetski tok sitka 2 [Wb] - ulančani magnetski tok sitaka 2 i 1 [Wb] - linearni ulančani tok [Wb] - nelinearni ulančani tok [Wb] Α α, Β β, Γ γ,... α α p ε ε 0 ε 1 ε 2 - konstanta proporcionalnosti izmeñu induciranog naboja i jakosti električnog polja [C/V/m] - kut, raninski kut [rad] - temperaturni koeficijent otpora materijala [K -1 ] - kut tangente na kriulju magnetske indukcije u ishodištu [rad] - apsolutna dielektrična konstanta (permitinost) materijala [F/m] - dielektrična konstanta (permitinost) akuuma (8, F/m) -permitinost materijala 1 [F/m] - permitinost materijala 2 [F/m] ε r - relatina dielektrična konstanta materijala [-] ε r1 - relatina dielektrična konstanta materijala 1 [-] ε r2 - relatina dielektrična konstanta materijala 2 [-] η - stupanj djeloanja [-] κ - magnetska susceptibilnost [-] κ - specifična električna odljiost materijala [S/m] λ - linijska gustoća naboja [C/m] µ - apsolutna magnetska permeabilnost [Vs/A/m] µ m - maksimalna permeabilnost materijala [Vs/A/m] µ p - početna permeabilnost materijala [Vs/A/m] µ r - relatina magnetska permeabilnost [-] µ 0 - permeabilnost akuuma [4π 10-7 Vs/A/m] 14
15 ρ - prostorna gustoća naboja [C/m 3 ] - specifični električni otpor materijala [Ωm] σ - plošna gustoća naboja [C/m 2 ] σ 0 - plošna gustoća naboja kugle [C/m 2 ] σ 1 - plošna gustoća naboja na kugli 1 [C/m 2 ] σ 2 - plošna gustoća naboja na kugli 2 [C/m 2 ] σ h - specifični gubici histereze [W/kg] σ p - plošna gustoća induciranog naboja [C/m 2 ] σ - specifični gubici rtložnih struja [W/kg] - remenska konstanta [s] τ φ φ 1 φ 2 φ A φ B φ k φ P - električni potencijal; potencijal nabijenog tijela [V] - kut [rad] - električni potencijal nabijene kugle 1 [V] - električni potencijal nabijene kugle 2 [V] - električni potencijal u točki A [V] - električni potencijal u točki B [V] - potencijal kugle [V] - električni potencijal u točki P [V] χ e - električna susceptibilnost dielektrika [-] ω - kružna frekencija [s -1 ] - prostorni kut [sr] 15
Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I
Elektrodinamika ELEKTRODINAMIKA Jakost električnog struje I definiramo kao količinu naboja Q koja u vremenu t prođe kroz presjek vodiča: Q I = t Gustoća struje J je omjer jakosti struje I i površine presjeka
Διαβάστε περισσότεραDielektrik u elektrostatskom polju
Seučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij ielektrik u elektrostatskom polju Polarizacija dielektrika snoe elektrotehnike I Jedno od osnonih sojstaa dielektrika
Διαβάστε περισσότεραElektrodinamika
Elektrodinamika.. Gibanje električnog naboja u električnom polju.2. Električna struja.3. Električni otpor.4. Magnetska sila.5. Magnetsko polje električne struje.6. Magnetski tok.7. Elektromagnetska indukcija
Διαβάστε περισσότεραELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE
ELEKTRIČNO I MAGNETNO POLJE Elektroni u mirovanju elektrostatika elektrostatska polja/sile dielektričnost ε 0 Elektroni u gibanju elektrodinamika magnetska polja/sile permeabilnost µ 0 Elektromagnetski
Διαβάστε περισσότερα1. Rad sila u el. polju i potencijalna energija 2. Električni potencijal 3. Vodič u električnom polju 4. Raspodjela naboja u vodljivom tijelu 5.
ELEKTROSTTIK II 1. Rad sila u el. polju i potencijalna energija 2. Električni potencijal 3. Vodič u električnom polju 4. Raspodjela naboja u vodljivom tijelu 5. Dielektrik u električnom polju 6. Električki
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραPodsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula
Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula ukratko je objašnjeno značenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit [u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice] Kinetika v = brzina ( =
Διαβάστε περισσότεραAmpèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu
Ampèreova i Lorentzova sila zadatci za vježbu Sila na vodič kojim prolazi električna struja 1. Kroz horizontalno položen štap duljine 0,2 m prolazi električna struja jakosti 15 A. Štap se nalazi u horizontalnom
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ. 1. Električni naboj 2. Coulombov zakon 3. Električno polje 4. Gaussov zakon 5. Potencijal elektrostatičkog polja
ELEKTROSTATIKA 1 SADRŽAJ 1. Električni naboj 2. Coulombov zakon 3. Električno polje 4. Gaussov zakon 5. Potencijal elektrostatičkog polja 1. Električki naboj Eksperiment Stakleni štap i svilena krpa nakon
Διαβάστε περισσότεραMaterijali u el. polju. Dielektrici
Materijali u el. polju. Dielektrici do sada električna polja u vakuumu i ponašanje vodiča u el. polju. Izolatori u električnom polju? Izolator naboj se ne može slobodno gibati nema utjecaja na E?? POGREŠNO!
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραZADATCI S NATJECANJA
ZADATCI S NATJECANJA MAGNETIZAM 41. Na masenom spektrometru proučavamo radioaktivni materijal za kojeg znamo da se sastoji od mješavine 9U 35 9U. Atome materijala ioniziramo tako da im je naboj Q +e, ubrzavamo
Διαβάστε περισσότεραElektricitet i magnetizam. 2. Magnetizam
2. Magnetizam Od Oersteda do Einsteina Zimi 1819/1820 Oersted je održao predavanja iz kolegija Elektricitet, galvanizam i magnetizam U to vrijeme izgledalo je kao da elektricitet i magnetizam nemaju ništa
Διαβάστε περισσότεραMAGNETIZAM III. Magnetizam u tvarima Magnetski krug Prijelazne pojave
MAGNETIZAM III Magnetizam u tvarima Magnetski krug Prijelazne pojave Magnetizam u tvarima Magnetizam u tvarima Magnetizacija: odziv materijala na vanjsko magnetsko polje magnetska indukcija se mijenja
Διαβάστε περισσότεραELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
Διαβάστε περισσότεραMagnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice
Magnetske i elektromagnetske pojave_intro Svojstva magneta, Zemljin magnetizam, Oerstedov pokus, magnetsko polje ravnog vodiča, strujne petlje i zavojnice, magnetska sila na vodič, Lorentzova sila, gibanje
Διαβάστε περισσότερα5. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 kg da ona lebdi ispod kugle s nabojem 0,07 µc na udaljenosti 5 cm?
Coulombov zakon 1. Metalna kugla polumjera R = 10 cm nabijena je plošnom gustoćom naboja σ = 7, 95 nc/m 2. Kolika je razlika izmedu broja protona i broja elektrona u kugli? 2. Koliki je omjer gravitacijske
Διαβάστε περισσότερα1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj
ELEKTROTEHNIKA TZ Prezime i ime GRUPA Matični br. Napomena: U tablicu upisivati slovo pod kojim smatrate da je točan odgovor. Upisivati isključivo velika štampana slova. Točan odgovor donosi jedan bod.
Διαβάστε περισσότεραVježba 081. ako zavojnicom teče struja jakosti 5 A? A. Rezultat: m
Zadatak 8 (Marija, medicinska škola) Kolika je jakost magnetskog polja u unutrašnjosti zavojnice od 5 zavoja, dugačke 5 cm, ako zavojnicom teče struja jakosti A? ješenje 8 N = 5, l = 5 cm =.5 m, = A, H
Διαβάστε περισσότεραV(x,y,z) razmatrane povrsi S
1. Napisati izraz koji omogucuje izracunavanje skalarne funkcije elektricnog potencijala V(x,y,z) u elektrostaskom polju, ako nema prostornoo rasporedjenih elekricnih naboja. Laplaceova diferencijalna
Διαβάστε περισσότερα4. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 kg da ona lebdi ispod kugle s nabojem 0,07 µc na udaljenosti 5 cm?
1 Coulombov zakon 1. Koliki je omjer gravitacijske i elektrostatske sile izmedu dva elektrona? m e = 9, 11 10 31 kg 2. Na kojoj će udaljenosti u zraku odbojna sila izmedu dvaju jednakih naboja q 1 = q
Διαβάστε περισσότεραMaterija u magnetskom polju
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Materija u magnetskom polju Vrste magnetskih materijala snove elektrotehnike I Elektroni pri svojoj vrtnji oko jezgre
Διαβάστε περισσότεραkondenzatori električna struja i otpor Istosmjerni strujni krugovi
kondenzatori električna struja i otpor Istosmjerni strujni krugovi - Dva vodiča, nose jednaki naboj suprotnog predznaka - kondenzator - Vodiče nazivamo ploče kondenzatora - Između ploča kondenzatora postoji
Διαβάστε περισσότεραMAGNETIZAM I. Magnetsko polje Magnetska indukcija Magnetska uzbuda Sile u magnetskom polju
MAGNETIZAM I Magnetsko polje Magnetska indukcija Magnetska uzbuda Sile u magnetskom polju Teći osnovni učinak elektične stuje stvaanje magnetskog polja u okolišu vodiča i samom vodiču koji je potjecan
Διαβάστε περισσότεραILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Elektrostatika. Električni potencijal Električni napon. Osnove elektrotehnike I: Elektrostatika
TEHNIČKI FKULTET SVEUČILI ILIŠT U RIJECI Zavod za elektoenegetiku Studij: Peddiplomski stučni studij elektotehnike Kolegij: Osnove elektotehnike I Pedavač: v. ped. m.sc. anka Dobaš Elektostatika Elektični
Διαβάστε περισσότεραE L E K T R I C I T E T
Coulombov zakon E L E K T R I C I T E T 1. Dva sitna tijela jednakih naboja međusobno su udaljena 0,3 m i privlače se silom 50 μn. Koliko iznosi svaki naboj? Q = 2,2 10 ⁸ C 2. Odredi kolikom će silom međusobno
Διαβάστε περισσότεραELEKTRODINAMIKA ELEMENTI STRUJNOG KRUGA IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE
ELEKTRODINAMIKA ELEKTRIČNA STRUJA I PRIPADNE POJAVE ELEMENTI STRUJNOG KRUGA Strujni krug je sastavljen od: izvora u kojemu se neki oblik energije pretvara u električnu energiju, spojnih vodiča i trošila
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότερα5 MAGNETIZAM I ELEKTROMAGNETIZAM
MAGETIZAM I ELEKTROMAGETIZAM.1 Uvod u magnetizam.2 Magnetsko poje stanih magneta.3 Magnetsko poje eektrične struje.4 Magnetska indukcija. Magnetski tok i magnetska indukcija.6 Primjeri magnetske indukcije.7
Διαβάστε περισσότεραnamotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.
Zadatak (Mira, ginazija) Dvaa ravni, paralelni vodičia eđusobno udaljeni 5 c teku struje.5 A i.5 A u isto sjeru. Na kojoj udaljenosti od prvog vodiča je agnetska indukcija jednaka nuli? ješenje r 5 c.5,.5
Διαβάστε περισσότεραELEK 3. ISTOSMJERNA ELEKTRIČNA STRUJA I STRUJNI KRUGOVI ELEKTROTEHNIKA. Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el. 1/77. Komen
ELEKTOTEHNIKA 3. ISTOSMJENA ELEKTIČNA STUJA I STUJNI KUGOVI Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el. /77 SADŽAJ: 3. Nastajanje električne struje 3. Električni strujni krug istosmjerne struje 3.3 Električni
Διαβάστε περισσότερα1. Osnovni pojmovi o elektricitetu
1. Osnovni pojmovi o elektricitetu 1.0. Uvod U ljetnim olujnim danima nastaju žestoke munje, koje imaju razornu moć. Svatko se zapita odakle munji ta energija. To su pitanje ljudi postavljali stoljećima.
Διαβάστε περισσότεραMehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika
1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji
Διαβάστε περισσότεραIzvori magnetskog polja
Izvori magnetskog polja Biot-Savartov zakon - Hans Christian Oersted 1820. g. veza elektriciteta i magnetizma: električna struja u vodiču otklanja magnetsku iglu - Jean-Baptiste Biot (1774.-1862.) i Felix
Διαβάστε περισσότεραMagnetske veličine Magnetski krug Djelovanje magnetskog polja Elektromagnetska indukcija Realna zavojnica Transformator
1 ELEKTROMAGNETIZ AM Magnetske veličine Magnetski krug Djelovanje magnetskog polja Elektromagnetska indukcija Realna zavojnica Transformator Elektromagnetizam Magneti su objekti oko kojih se primjećuju
Διαβάστε περισσότεραmr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu
mr. sc. Boris Ožanić, dipl. ing. SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE Veleučilište u Karlovcu Copyright Veleučilište u Karlovcu 016. ISBN: 978-953-7343-90-3 Izdavač: Veleučilište u Karlovcu Za izdavača:
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότερα2. Data je žičana otpornička mreža na slici. Odrediti ekvivalentnu otpornost između krajeva
1. U kolu stalne struje sa slike 1 poznato je R1 = 2R = 200 Ω, Rp> R1, E1 =-E2 = 10 V i E3 = E4 = 10 V. izračunati Ig (Ig 0) tako da snage koje razvijaju idealni naponski generator E3 i idealni strujni
Διαβάστε περισσότεραElektricitet i magnetizam. 1. Elektricitet
1. Elektricitet Podsjetnik Dodatna literatura:, E.M.Purcel. Udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeleyu. Najelementarnije: Fizika 2. V. Paar i V. Šips. Školska knjiga. 2 Povijest elektriciteta Tales iz Mileta
Διαβάστε περισσότεραMagnetska svojstva materijala
Magnetska svojstva materijala Pod utjecajem magnetskog polja tvari postaju magnetične. Magnetičnost prikazujemo preko veličine koju zovemo magnetizacija. Magnetizacija, M, se definira kao srednja gustoća
Διαβάστε περισσότερα3. Napisati relaciju za proracun elektricnog kapaciteta vazdusnog cilindricnog kondenzatora. Definirati velicine koje se koriste u relaciji.
1. Napisati izraz koji omogucuje izracunavanje skalarne funkcije elektricnog potencijala V(x,y,z) u elektrostaskom polju, ako nema prostorno rasporedjenih elekricnih naboja. Laplaceova diferencijalna jednadzba
Διαβάστε περισσότεραUVOD U VJEŽBE IZ PODRUČJA ELEKTRIČNIH STRUJNIH KRUGOVA
1 Mr. sc. Draga Kpan-Lisica, viši pred. UVOD U VJEŽBE IZ PODRUČJA ELEKTRIČNIH STRUJNIH KRUGOVA Pojmovi i definicije: Električna struja, električni potencijal i električni napon; Električni strujni krug;
Διαβάστε περισσότεραELEKTROSTATIKA. Električni naboji. Električna sila, električno polje. Električni potencijal. Električna potencijalna energija
ELEKTROSTATIKA Električni naboji Električna sila, električno polje Električni potencijal Električna potencijalna energija Pokusi pokazuju da postoje dvije vrste električnih naboja: pozitivni i negativni
Διαβάστε περισσότεραSlika 1. Električna influencija
Elektrostatika_intro Naboj, elektriziranje trenjem, dodirom i influencijom za vodiče i izolatore, Coulombov zakon, električno polje, potencijal i napon, kapacitet, spajanje kondenzatora, gibanje naboja
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραŠto je to struja (općenito)? = tok čestica kroz neku plohu u jedinici vremena -molekule tekućine struja tekućine (vode) -molekule plina struja plina
Električna struja Što je to struja (općenito)? = tok čestica kroz neku plohu u jedinici vremena -molekule tekućine struja tekućine (vode) -molekule plina struja plina (zraka, vjetar) -nabijene čestice
Διαβάστε περισσότεραMagnetizam. Magnetostatika
Magnetizam Magnetostatika Povijesni pregled Kako je magnet dobio ime? grad Magnesia u Maloj Aziji - nalazište magnetita legenda: pastira Magnusa s Krete - okovana obuća i pastirski štap privučeni magnetskom
Διαβάστε περισσότεραBRODSKA ELEKTROTEHNIKA. mr.sc. Marijan Gržan
BRODSKA ELEKTROTEHNIKA - 1 UVOD - 2 Mjerni sustavi Mjerenje predstavlja usporedivanje fizikalne velicine s njenom jedinicom uz odredenu tocnost. Mjeriti znaci eksperimentalnim putem odrediti pravu vrijednost
Διαβάστε περισσότεραElektron u magnetskom polju
Quantum mechanics 1 - Lecture 13 UJJS, Dept. of Physics, Osijek 4. lipnja 2013. Sadržaj 1 Bohrov magneton Stern-Gerlachov pokus Vrtnja elektrona u magnetskom polju 2 Nuklearna magnetska rezonancija (NMR)
Διαβάστε περισσότεραΠ Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α
Α Ρ Χ Α Ι Α Ι Σ Τ Ο Ρ Ι Α Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α Σ η µ ε ί ω σ η : σ υ ν ά δ ε λ φ ο ι, ν α µ ο υ σ υ γ χ ω ρ ή σ ε τ ε τ ο γ ρ ή γ ο ρ ο κ α ι α τ η µ έ λ η τ ο ύ
Διαβάστε περισσότεραgdje je Q naboj što ga primi kondenzator, C kapacitet kondenzatora.
Zadatak 06 (Mimi, gimnazija) Elektična enegija pločastog kondenzatoa, kapaciteta 5 µf, iznosi J Kolika je količina naboja pohanjena na kondenzatou? Rješenje 06 = 5 µf = 5 0-5 F, W = J, =? Enegija nabijenog
Διαβάστε περισσότεραMarko Periša, dipl. ing. UVODNO PREDAVANJE ELEKTROSTATIKA I
VJEŽBE - ELEKTROTEHNIKA Marko Periša, dipl. ing. UVODNO PREDAVANJE ELEKTROSTATIKA I KOLEGIJ NOSITELJI KOLEGIJA: Dr.sc. Sadko Mandžuka Dr.sc. Edouard Ivanjko Dr.sc. Niko Jelušić Asistent Marko Periša, dipl.ing.
Διαβάστε περισσότεραInformacije o predmetu
Informacije o predmetu Literatura: Marinović Opća elektrotehnika i elektronika, Marinović Opća elektrotehnika i elektronika, Marinović udarska elektrotehnika (str. 45-458, Protueksplozijska zaštita) Zorić,
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραVremenska i frekvencijska analiza Izmjenična snaga Djelila i mostovi Laplace-ova transformacija Višefazni sustavi
3 ISTOSMJENA I IZMJENIČNA ANAIZA remenska i frekencijska analiza Izmjenična snaga Djelila i mostoi aplaceoa transformacija išefazni sustai Istosmjerna i izmjenična analiza 3.. Električki elementi u krugu
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραMetode rješavanja električnih strujnih krugova
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku lektrotehnički fakultet sijek Stručni studij snove elektrotehnike Metode rješavanja električnih strujnih krugova snovni pojmovi rana električne mreže (g) dio mreže
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραELEKTROMAGNETSKE POJAVE
ELEKTROMAGETSKE POJAVE ELEKTROMAGETSKA IDUKCIJA IDUKCIJA SJEČEJEM MAGETSKIH SILICA Pojava da se u vodiču pobuđuje ii inducia eektomotona sia ako ga siječemo magnetskim sinicama, zove se eektomagnetska
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραGeometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότεραRad, energija i snaga
Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραRješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =?
Zadatak 469 (Davor, tehnička škola) Kuglicu mase 00 g izbacimo početnom brzinom 5 m / s sa visine.75 m. Koliko iznosi kinetička energija kuglice kada se nalazi na visini 0.6 m iznad tla? Zanemarite gubitak
Διαβάστε περισσότεραElektrične struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje
Električna struja (AP47-5) Elektromotorna sila (AP5-53) Omov zakon za deo provodnika i otpor provodnika (AP53-6) Omov zakon za prosto električno kolo (AP6-63) Kirhofova pravila (AP63-66) Vezivanje otpornika
Διαβάστε περισσότεραMaxwellove jednadžbe
Maxwellove jednadžbe Povijesni uvod - u početku bijaše elektricitet i magnetizam grč. ελεκτρον = jantar Magnesia, pastir Magnus -električni naboj stvara električno polje; ne postoji magnetski naboj (monopol)
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραELEKTRODINAMIKA. Pregled formula
ELEKTRODINAMIKA Pregled formula Velimir Labinac Odjel za fiziku Sveučilište u Rijeci E-mail: velimir.labinac@ri.ht.hr WWW: http://www.phy.uniri.hr/~vlabinac Marko Jusup Center of Mathematics for Social
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότεραRepetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
Διαβάστε περισσότερα5. predavanje. Vladimir Dananić. 27. ožujka Vladimir Dananić () 5. predavanje 27. ožujka / 16
5. predavanje Vladimir Dananić 27. ožujka 2012. Vladimir Dananić () 5. predavanje 27. ožujka 2012. 1 / 16 Sadržaj 1 Magnetske pojave O magnetizmu Gaussov zakon za magnetsko polje Nabijena čestica u magnetskom
Διαβάστε περισσότεραLijeva strana prethodnog izraza predstavlja diferencijalnu formu rada rezultantne sile
RAD SILE Sila se može tokom kretanja opisati kao zavisnost od vremena t ili od trenutnog vektora položaja r. U poglavlju o impulsu sile i količini kretanja je pokazano na koji način se može povezati kretanje
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE IZ ELEKTRODINAMIKE
VJEŽBE IZ ELEKTRODINAMIKE Pregled formula Velimir Labinac Odsjek za fiziku, Filozofski fakultet-rijeka E-mail: velimir.labinac@ri.t-com.hr WWW: free-ri.t-com.hr/velimirlabinac 10. studenog 2006. Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραTRANSFORMATORI. opća mreža (400 kv - izbacivanje 220kV) razdjelna mreža (110, 35, 20 kv) (izbacivanje 10 kv) na 400 kv.
ANSFOMAOI opća mreža (400 kv - izbacivanje 0kV) na 400 kv razdjelna mreža (0, 35, 0 kv) (izbacivanje 0 kv) potrošna mreža ransformator u praznom hodu N - primarni N - sekundarni GN - gornjeg napona DN
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραTok električnog polja. Gaussov zakon. Tok vektora A kroz danu površinu S definiramo izrazom:
Definicija (općenito): Tok električnog polja. Gaussov zakon Tok vektora A kroz danu površinu definiramo izrazom: Φ A d A d cosϕ A n komponenta vektora A okomita na element površine d d ϕ < 90 Φ > 0 A n
Διαβάστε περισσότεραProračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade
Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραl = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1.
. U zračnom rasporu d magnetnog kruga prema slici akumulirana je energija od,8 mj. Odrediti: a. Struju I; b. Magnetnu energiju akumuliranu u zračnom rasporu d ; Poznato je: l = l =, m; l =, m; d = d =
Διαβάστε περισσότεραDODATNE LABORATORIJSKE VJEŽBE ZA PEIT IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 1
Igor Vujović DODATNE LABORATORIJSKE VJEŽBE ZA PEIT IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 1 VJEŽBA A: MJERENJE ELEKTRIČNE OTPORNOSTI VODLJIVIH MATERIJALA Kod vodljivih materijala postoje "slobodni" elektroni čak i na
Διαβάστε περισσότερα2 k k r. Q = N e e. e k C. Rezultat: 1.25
Zadatak 0 (Mia, ginazija) Dvije kuglice nabijene jednaki pozitivni naboje na udaljenosti.5 u vakuuu eđusobno se odbijaju silo od 0. N. Za koliko se boj potona azlikuje od boja elektona u svakoj od nabijenih
Διαβάστε περισσότεραVrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραFIZIKA. Rezultati državne mature 2010.
FIZIKA Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 9395 k 36 38,4 St. pogreška mjerenja 5,25 edijan 36 od 18 St. devijacija 18,57 Raspon 80 inimum 0 aksimum
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραTransformatori. Transformatori
Transformatori 3 4 5 6 7 8 9 0 r t h Transformatori n e Fizikalna slika rada transformatora Stvarni transformator Reduciranje transformatorskih veličina Pokus praznog hoda i kratkog spoja Nadomjesna shema
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότερα1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ
Deformaije . Duljinska (normalna) deformaija. Kutna (posmina) deformaija γ 3. Obujamska deformaija Θ 3 Tenor deformaija tenor drugog reda ij γ γ γ γ γ γ 3 9 podataka+mjerna jedinia 4 Simetrinost tenora
Διαβάστε περισσότερα