2. GUSTOĆA, TLAK I KONSTANTE ELASTIČNOSTI ZEMLJE

Transcript

1 . GUSTOĆA, TLAK I KONSTANTE ELASTIČNOSTI ZEMLJE Diekni jeenjia ože se obuhaii soj Zeje od 10-ak kioeaa, pa se naše znanje zasnia ugano na eoijski azaanjia pojaa koje se događaju na pošini Zeje. Pi o se zakjučci o iznosu pojedinog paaea kaiaino azikuju, je nije oguće uijek piagodii ujee, za koje ijedi neki eoijski izaz, onia koji adaju u eanoj Zeji. Tako ocijenjujeo da se poožaj Guenbegoa diskoninuiea poznaje s dobo oćnosi i da se naazi na dubini 898 k. Iso ijedi i za bzine posonih i pošinskih aoa, ai ne ijedi za azdiobu epeaue u unuašnjosi Zeje, pa aj iznos aia od 000 do 6000 C..1. OSNOVE ODREĐIVANJA GUSTOĆE U UNUTRAŠNJOSTI ZEMLJE Kaiaini zakjučci o posono aspoedu gusoće Zeje bii su oogućeni odeđianje njene posječne ijednosi. Kaje 18. sojeća je Caendish odedio: asu Zeje M , poizazi:. Na osnoi današnje ijednosi za U 19. sojeću nađen je i oen usajnosi (oosi ii inecije) Zeje oko osi oacije I 0, čie se dobia još jedna eičina koja oisi o posono aspoedu 7 gusoće. Današnja ijednos og oena iznosi: I (I 0 = 5 MR = 8 15 ρ R5 π) Naedeni podaci o, I 0, e o sijena u koi čine i osnona ujea koja oa zadoojii posoni aspoed gusoće Zeje. Pa ačunanja og aspoeda zasniaa su se iskjučio na i podacia i pi o se peposajao da je gusoća Zeje funkcija udajenosi od sediša Zeje. Neke od koišenih eacija su: A1 sinb 1 ii A B Na osnoi oakih eacija dobien je koninuiani poas gusoće s dubino i o od.6 (.) 10 na pošini do 11. (10.) 10 u sedišu. Noi koak u azaanju posonog aspoeda pojedinih fizikanih paaeaa, oogućia je pijena bzina asposianja easičkih aoa koz Zeju. Znao i iznose bzina i onda sjedeće jednadžbe: i

2 ožeo shaii kao odedbene pi ačunanju Laeoih konsani i, e gusoće. Da bi dobii susa jednadžbe s nepoznanice nedosaje na jedna jednadžba. Ona se za pojedine dijeoe Zeje odeđuje azičio. Međui, u počeno koaku se napai sjedeće: 1) boj nepoznanica sanjio ako da jednu eiiniao (np. ): ) ujeso konsani i uodi se eičina koja se jednosano aboaoijski ože odedii odu sačiosi k: k Pijeno gonjih jednadžbi dobiao: k (1) Za kou i gonji paš ijedi: gonji dio koe donji dio koe gonji paš (ks -1 ) (ks -1 ) k/ (10 - ) GRANIT TAHILIT (baza) OLIVIN Za ačunanje gusoće u pašu se uodi peposaka da u pašu ada sanje hidosaske anoeže (za spoe pocese se ože peposaii da je paš fuid, a za bze da je kuo sedso).

3 .. ADAMS-WILLIAMSONOV POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE PROSTORNE RAZDIOBE GUSTOĆE U PLAŠTU Na osnoi eacije (1) L.H. Adas i E.D. Wiiason 19. godine peposajaju posupak koji oogućuje odeđianje k i na odeđenoj dubini. Taj posupak je oguć u oni dijeoia Zeje koji su isog keijskog sasaa. Osnona peposaka je da ake dijeoe poaao u sanju hidosaske anoeže. To je jedan od osnonih posupaka za odeđianje ehaničkih, fizikanih kaakeisika unuašnjosi Zeje. Važno je napoenui da se koa apsahia. U unuašnjosi Zeje azaa se soj ae debjine (d), e gusoće. d Ako se aj soj naazi u hidosaskoj anoeži, gadijen hidosaskog aka je: p g dp g d Posupak se sasoji u oe da se iznos konsani easiciea, gusoće i gaiacije g izačuna za donji dio soja debjine d na osnou podaaka na gonjoj ganici. Pi oe je peposajeno da je Zeja kuga bez oacije, e da je gaiacija u soju uzokoana piačenje ase dijea Zeje poujea : g G (G = N - ) Pea definiciji, adijabaički odu sačiosi je: dp k gdje je diaacija ouena. (k eguia koiko će se poijenii ouen soja ako dođe do pojene aka za iznos dp)

4 d d dp k,d d d k Iz gonjih jednadžbi sijedi: k d G. d Ako na gonju jednadžbu pijenio (1) dobiao: d G d d d G (1) Jednadžbu (1) naziao Adas-Wiiasonoi zakono posone azdiobe gusoće u pašu. Reacija (1) se pijenjuje posupno u dijeoia Zeje isog sasaa, počeši od ha paša pa se do dna. Pi pijeazu u jezgu ne posoji diekan posupak odeđianja diskoninuiea gusoće, ai je poznao da je aijacija gusoće u jezgi ujeoana: - ukupno aso Zeje, - oeno usajnosi Zeje. Adas-Wiiasono posupak je K.E. Buen pijenjiao, e pooću njega definiao nekoiko odea gusoće Zeje.

5 VJEŽBA: Računanje gusoće A-W posupko 1. KORA: (h debjina koe) M g 6 R h GM 9.87s R h R V hr hr Rh h 0 (zbogr h). NA VRHU PLAŠTA: g M G R h M 9.86s p gh g 0 g h Pa Buen: s s 1 1 k N N N

6 . SLOJ IZMEĐU I KM: d d g p G p g d d d d s dp gd. 10 d d 6 Pa dp d Pa Buen: s s k N N N