MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO PROGRAMA ZA REFORMIRANO GIMNAZISKO OBRAZOVANIE NASTAVNA PROGRAMA PO F I Z I K A

Σχετικά έγγραφα
Vrz osnova na ~len 55 stav 1 od Zakonot za organizacija i rabota na organite na dr`avnata uprava ( Sl. vesnik na RM br. 58/00 i 44/02) i ~len 24 i 26

Vrz osnova na ~len 55 stav 1 od Zakonot za organizacija i rabota na organite na dr`avnata uprava ( Sl. vesnik na RM br. 58/00, 44/02 i 82/08) i ~len

Vrz osnova na ~len 55 stav 1 od Zakonot za organizacija i rabota na organite na dr`avnata uprava (,,Slu`ben vesnik na Republika Makedonija br.

KATALOG NA EDUKATIVNI IZDANIJA I DIDAKTI»KI POMAGALA

Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009

Doma{na rabota broj 1 po Sistemi i upravuvawe

PI, TML, TI, AFI, MZKI, IIM, MV, EE, MHT

Dinamika na konstrukciite 1

MA[INSKI FAKULTET E L A B O R A T ZA STUDISKA PROGRAMA NA VTOR CIKLUS NA STUDII PO UPRAVUVAWE SO SISTEMI ZA BEZBEDNOST I ZDRAVJE PRI RABOTA

PROGRAMA ZA PREDMETOT BIOHEMIJA I

a) diamminsrebro hlorid b) srebrodimmin hlorid v) monohlorodiammin srebrid g) diamminohloro argentit

Osnovi na ma{inskata obrabotka

EGZISTENCIJA I KONSTRUKCIJA NA POLINOMNO RE[ENIE NA EDNA PODKLASA LINEARNI HOMOGENI DIFERENCIJALNI RAVENKI OD VTOR RED

Univerzitet Sv. Kiril i Metodij - Skopje F A R M A C E V T S K I F A K U L T E T

МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)

MATEMATIKA PROEKTNA ZADAЧA IZVE[TAJ OD EMPIRISKO

PRIMENA NA HIERARHISKATA KLASTER-ANALIZA ZA TERMI^KA KLASIFIKACIJA I REGIONALIZACIJA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA

PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET PRIEMEN ISPIT PO HEMIJA studii po biologija I grupa

STRUJNOTEHNI^KI MEREWA I INSTRUMENTI

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI NA POSLEDIPLOMSKITE STUDII PO HEMIJA

OSNOVI NA TEHNIKA 2

Teoretski osnovi i matemati~ka metodologija za globalna analiza na prostorni liniski sistemi

VOLUMEN I PLO[TINA KAKO BROJNI KARAKTERISTIKI NA n - DIMENZIONALNA TOPKA

Za poveêe informacii kontaktirajte so:

UNIVERZITET "SV. KIRIL I METODIJ" FAKULTET - SKOPJE P R O E K T ZA ORGANIZIRAWE POSLEDIPLOMSKI STUDII PO GEODEZIJA NA FAKULTET

ISPITUVAWA ZA POVRATNI VODI OD OLOVNO-CINKOVA FLOTACIJA (HIDROJALOVI[TE I JAMA) VO SASA-M.KAMENICA

AKTUELNI SOSTOJBI VO ELEKTROMOTORNITE POGONI

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

PRAKTIKUM. za laboratoriski ve`bi po fizika 1

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Drag u~eniku! Ovaa kniga }e ti pomogne da gi izu~i{ predvidenite sodr`ini za VIII oddelenie. ]e u~i{ novi interesni sodr`ini za sli~nost na figuri. ]e

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

OSNOVI NA TEHNIKA 1

9. STATIKA NA RAMNINSKI NOSA^I

Dragoslav A. Raji~i}

I Z V E S T A J. od izvrsena revizija na Osnoven proekt pod naslov:

T E R M O D I N A M I K A

UPATSTVO ZA PI[UVAWE NA SEMINARSKATA RABOTA I EDEN PRIMER

5. Vrski so navoj navojni parovi

EFIKASNOST NA PRENAPONSKATA ZA[TITA VO OD 400 V

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Obrada signala

NASTAVNI PLAN I PROGRAM od 7. do 9. razreda devetogodišnje osnovne škole

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

KRISTALOGRAFIJATA OD ERATA NA LAUE I BREG DO DENE[NI DENOVI. Gligor Jovanovski

Zaporedja. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 22. oktober Gregor Dolinar Matematika 1

Теоретски основи на. оксидо-редукциони процеси. Доц. д-р Јасмина Тониќ-Рибарска

Tehni~ki fakultet Bitola Dr Dejan Trajkovski i Mr Qup~o Popovski KONSTRUKCIJA NA VOZDUHOPLOVI

Računarska grafika. Rasterizacija linije

numeričkih deskriptivnih mera.

( , 2. kolokvij)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Скопје д-р Nevenka Andonovska, редовен професор на ПМФ- УКИМ, Скопје Valentina Popovska \or i Ilievski. Natalija Glinska-Ristova.

Универзитет Св. Кирил и Методиј во Скопје Фармацевтски факултет Институт за фармацевтска технологија ПРАКТИЧНИ ВЕЖБИ ФАРМАЦЕВТСКА ТЕХНОЛОГИЈА 3

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Универзитет " Св. Кирил и Методиј", ГРАДЕЖЕН ФАКУЛТЕТ ЅИДАНИ КОНСТРУКЦИИ. Скрипта предавања. Елена Думова-Јованоска Сергеј Чурилов

Kletki i organi od imuniot sistem

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

JAVNO ZDRAVSTVO TOLKOVNIK


PONOVITEV SNOVI ZA 4. TEST

Kaskadna kompenzacija SAU

ЧЕТВРТО СОВЕТУВАЊЕ. Охрид, септември 2004

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

MIKROPROCESORSKA INSTRUMENTACIJA

Armiran bетон i konstrukcii

Operacije s matricama

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

UNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ - SKOPJE Prirodno-matematiqki fakultet. Dragan Dimitrovski, Vesna Manova-Erakoviḱ, Ǵorǵi Markoski

V. GEROV HIDRAULI^NI TURBINI

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

BELE[KI ZA JAZIKOT NA HEMIJATA

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

UVOD U KVANTNU TEORIJU

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Универзитет Св. Кирил и Методиј во Скопје Фармацевтски факултет Институт за фармацевтска технологија ПРАКТИЧНИ ВЕЖБИ ФАРМАЦЕВТСКА ТЕХНОЛОГИЈА 1

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Optika Sadržaj OPTIKA

М-р Петре Ристески дипл.ел.инж. MERNOUPRAVUVA^KI SISTEMI VO ELEKTROENERGETIKATA I INDUSTRIJATA REGULATORI NA VRVNO OPTOVARUVAWE NA MO]NOST

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

ТРЕТО СОВЕТУВАЊЕ Охрид 3 6 октомври 2001

Angina i. Gradna bolka

Organizacija i prika`uvawe imunoglobulinski geni Edna od najizvonrednite osobini na imuniot sistem kaj r betnicite pretstavuva sposobnosta da

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Transcript:

MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO PROGRAMA ZA REFORMIRANO GIMNAZISKO OBRAZOVANIE NASTAVNA PROGRAMA PO F I Z I K A ZA III GODINA Skopje, 2003 godina 1

1. IDENTIFIKACIONI PODATOCI 1.1. Naziv na nastavniot predmet: FIZIKA 1.2. Vid na obrazovanie: gimnazisko 1.3. Diferencijacija na nastavniot predmet: op{toobrazoven 1.4. Godina na izu~uvawe na nastavniot predmet: treta 1.5. Broj na ~asovi na nastavniot predmet: nedelno: 2 ~asa godi{no: 72 ~asa 1.6. Status na nastavniot predmet: zadol`itelen 2

2. CEL NA NASTAVATA PO FIZIKA 2.1. Op{ta cel na nastavata po fizika e u~enicite da se osposobat pravilno i nau~no da gi tolkuvaat fizi~kite teorii i zakoni so koi se objasnuvaat prirodnite pojavi, kako i da gi primenuvaat svoite znaewa vo praktikata za osovremenuvawe na `ivotot, gradej}i pravilen odnos kon prirodata i za{titata na `ivotnata sredina. Na toj na~in u~enicite se zapoznavaat so zna~eweto na fizi~kite otkritija za razvojot na naukata, tehnikata i tehnologijata i se steknuvaat so znaewa neophodni za ponatamo{no obrazovanie. Niz aktivnostite preku koi se ostvaruva celata u~enicite gi razvivaat svoite sposobnosti i se osposobat za samovrednuvawe na steknatite znaewa i sposobnosti. 2.2. Posebni celi na nastavata vo III godina se: U~enikot: da koristi merni instrumenti i aparati neophodni za eksperimentalnite aktivnosti; da realizira istra`uvawe i da izveduva zaklu~oci; da koristi stru~na literatura i elektronski mediumi za dobivawe na informacii; da gi objasnuva branovite pojavi, nivnite karakteristiki i primenata; da ja poznava strukturata na atomot i da mo`e da gi objasnuva pojavite koi zavisat od atomskata struktura; da gi karakterizira fizi~kite svojstva na novite materijali koi se primenuvaat; da raboti so podatoci, da vr{i analiza, sinteza i evaluacija na dobienite podatoci; da koristi kompjuterski fizi~ki simulacii i programi; da go primenuva svoeto znaewe pri re{avawe na fizi~ki zada~i i logi~ki da razmisluva. 3

3. POTREBNI PRETHODNI ZNAEWA Za uspe{no sledewe na nastavata po fizika, sovladuvawe na predvidenite sodr`ini vo nastavnata programa po fizika, a so toa i za postignuvawe na postavenite celi, u~enikot treba da gi ima slednite prethodni znaewa: osnovnite fizi~ki pojavi, zakoni i karakteristiki od sodr`inite po fizika {to se izu~uvaat vo osnovnoto u~ili{te, vo prva i vtora godina na gimnaziskoto obrazovanie; da gi poznava oscilatornite dvi`ewa i nivnite osnovni karakteristiki, za da mo`e da gi razbere branovite pojavi; da gi poznava osnovnite karakteristiki na elektromagnetnite pojavi, koi se neophodni za da se prou~uvaat elektromagnetnite branovi; da ima osnovni poznavawa za strukturata na materijata; da ja poznava osnovnata gradba na atomot. 4

4. OBRAZOVEN PROCES 4.1. Strukturirawe na sodr`inite za u~ewe Tematski celini 1. BRANOVI 1.1. Branovi pojavi. Transverzalni i longitudinalni branovi 1.2. Ravenka na bran. Brzina na branovi 1.3. Hajgens -Frenelov princip 1.4. Odbivawe i prekr{uvawe na branovi. Totalna reflaksija 1.5. Interferencija na branovi 1.6. Stojni branovi 1.7. Difrakcija na branovi Difrakciona re{etka 1.8. Zvu~ni branovi. Brzina na zvuk. Intenzitet i glasnost na zvukot. Ton, visina i boja na tonot 1.9. Infrazvuk, ultrazvuk i primena Broj na ~asovi Konkretni celi Didakti~ki nasoki 36 U~enikot: - da go objasnuva sozdavaweto na branovi pojavi i koi vidovi na branovi postojat; - da ja izveduva ravenkata na branot i brzinata na {irewe na branovite; - da go objasnuva Hajgens - Freneloviot princip za {irewe na branovite; - da gi doka`uva zakonite za odbivawe i prekr{uvawe na branovite; - da gi objasnuva pojavite na interferencija i difrakcija na branovi; - da poka`uva ili ilustrira dobivawe na stojni branovi; - da gi identifikuva zvu~nite branovi, nivnoto dobivawe i da gi klasificira nivnite karakteristiki; - da gi klasificira infrazvukot i ultrazvukot - da elaborira kako se sozdavaat elektromagnetni branovi i koj e nivniot spektar; Zadol`itelno da se praktikuva aktivno u~ewe. Demonstracii: - da se poka`e sozdavaweto i {ireweto na branovite; - da se poka`e odbivaweto, prekr{uvaweto i totalna refleksija na branovite; - da se poka`e interferencijata na branovite; - da se poka`e difrakcijata na branovite; - kompjuterski simulacii; - re{avawe na zada~i; - sozdavawe i {irewe na zvuk; - sozdavawe i {irewe na elektromagnetni branovi; - kompjuterski simulacii; - pravolinisko prostirawe na svetlinata; - polarizacija na svetlinata; Korelacija me u temite i me u predmetite - Matematika - Informatika - Hemija - Biologija - Geografija - Muzi~ka umetnost 5

1.10. Elektromagnetni branovi 1.11. Spektar na elektromagnetni branovi 1.12. Priroda na svetlinata. Brzina na svetlina 1.13. Polarizacija na svetlinata 1.14. Disperzija na svetlina.spektri 1.15. Ramni ogledala 1.16. Sferni ogledala 1.17. Le}i 1.18. Opti~ki instrumenti. Lupa i mikroskop 1.19. Infracrveno i ultravioletovo zra~ewe 1.20. Radiotransmisija 1.21. Televizija 1.22. Sporeduvawe na fizi~ki poliwa (gravitaciono, elektri~no, magnetno i elektromagnetno) - da ja analizira prirodata na svetlinata; - da objasnuva kako se odreduva brzinata na svetlinata; - da ja objasnuva pojavata na polarizacija na svetlinata; - da ja objasnuva pojavata na disperzija na svetlinata; - da konstruira likovi kaj ramni i sferni ogledala; - da ja izveduva ravenkata na tenka le}a i da konstruira likovi kaj le}i; - da go opi{uva funkcioniraweto i primenata na lupata i mikroskopot; - da gi karakterizira infracrvenoto i ultravioletovoto zra~ewe i nivnata primena; - da ja objasnuva radiotransmisijata so princip na modulacija i demodulacija; - da elaborira kako funkcionira televizijata; - da gi sogleda sli~nostite i razlikite pome u izu~enite fizi~ki poliwa. - re{avawe na zada~i; - disperzija na svetlinata; - formirawe na likovi kaj ogledala; - kompjuterski simulacii; - formirawe na likovi kaj le}i; - princip na rabota na lupa i mikroskop; - re{avawe na zada~i; - kompjuterski simulacii. 6

2. MODERNA FIZIKA 2.1. Model na atomot 2.2. Katodni zraci 2.3. Fotoelektri~en efekt 2.4. Fotoelementi 2.5. Fizi~ki osnovi na kvantna elektronika (Spontana i stimulirana emisija) 2.6. Laseri i nivna primena 2.7. Struktura na atomsko jadro 2.8. Jadreni sili. Energija na vrzuvawe na atomskoto jadro 2.9. Radioaktivnost 2.10. Zakon za radioaktivno raspa- awe 24 - Da ja objasnuva strukturata na atomot i negovite osnovni karakteristiki; - da go opi{uva nastanuvaweto na katodnite zraci i nivnoto zna~ewe; - da ja identifikuva pojavata fotoelektri~en efekt, vo koi uslovi nastanuva i kako funkcioniraat fotoelementite; - da ja objasnuva pojavata na spontana i stimulirana emisija; - da go opi{uva principot na rabota na laserot, kakvi vidovi laseri ima i koja e nivnata primena; - da ja objasnuva strukturata na atomskoto jadro i negovite karakteristiki; - da go opi{uva postoeweto i dejstvuvaweto na jadrenite sili; - da ja objasnuva radioaktivnosta kako pojava (α,β i γ - radioaktivnost); - da go izveduva zakonot za radioaktivno raspa awe; - da go opi{uva principot na rabota na odredeni detektori na radioaktivno zra~ewe; - da go objasnuva biolo{koto dejstvo na radioaktivnosta; Zadol`itelno da se praktikuva aktivno u~ewe Demonstracii: - fotoelektri~en efekt; - primena na foto}elija; - kompjuterski simulacii; - re{avawe zda~i; - ve`bi so laser; - demonstrirawe na prodornost na radioaktivno zra~ewe; - Vilsonova komora; - Gajger - Milerov broja~; - primena na rendgenski zraci; - kompjuterski simulacii; - re{avawe zada~i. - Matematika - Hemija - Informatika - Biologija 7

2.11. Detektori za radioaktivno zra~ewe 2.12. Apsorbirana doza na zra~ewe i nejzino biolo{ko dejstvo 2.13. Jadreni reakcii - Fisija 2.14. Nuklearni reaktori 2.15. Fuzija 2.16. Rendgenski zraci - da ja objasnuva pojavata na fisija; - da opi{uva kako finkcioniraat nuklearnite reaktori; - da ja objasnuva pojavata na fuzija; - da opi{uva kako se dobivaat rendgenski zraci, koi se nivnite karakteristiki i nivna primena. 2.17. Primena na rendgenskite zraci 3. FIZIKA NA MATERIJALI 3.1. Atomski i molekularni vrski 3.2. Kristalni i amorfni materijali 3.2. Te~ni kristali 12 - Da gi opi{uva site tipovi atomski i molekulski vrski kaj materijalite; - da gi nabroi kristalnite sistemi i da gi prepoznava osnovnite karakteristiki na kristalnite i amorfnite materijali za da pravi komparacija me u niv; - da gi razlikuva te~nite kristali i nivnata podelba; - da ja objasnuva primenata na te~nite kristali vo tehnologijata na displei vrz osnova na nivnite elektroopti~ki svojstva; - da gi poznava mikrokristalnite strukturi kaj metalite i vidovi na defekti vo niv, kako i nivnite mehani~ki svojstva; Zadol`itelno da se praktikuva aktivno u~ewe Demonstracii: - sporeduvawe na mehani~kite svojstva na materijalite: ja~ina, cvrstina, elasti~nost, plasti~nost, kr{livost i dr.; - odreduvawe na modul na elasti~nost; - kompjuterski simulacii; - re{avawe na zada~i. - Informatika - Matematika - Hemija 8

3.3. Metalni strukturi 3.4. Polimeri 3.5. Guma 3.6. Grade`ni materijali 3.8. Staklo i keramika - da gi identifikuva i karakterizira polimerite, nivnata podelba na piezoelektri~ni, piroelektri~ni i sprovodni polimeri i sootvetnata nivna primena; - da ja otkriva prirodata na gumata kako elasti~en materijal, nejzinata kristalizacija i stareewe na gumata; - da gi opi{uva karakteristikite na prirodnite i proizvedenite grade`ni materijali koi naj~esto se koristat i nivniot sostav; - da gi nabrojuva fizi~kite karakteristiki na staklo i keramika i mo`nostite za primena. 9

4.2. Nastavni metodi i aktivnosti na u~ewe Osnovnite metodi koi }e se koristat vo nastavata po fizika se: metod na usno izlagawe, demonstracii, eksperimenti - prakti~ni ve`bi, aktivno u~ewe, diskusii, timska nastava, problemska nastava, individualna i grupna rabota, re{avawe na numeri~ki i grafi~ki zada~i, diferenciran pristap vo nastavata. Aktivnosti na u~enikot: nabquduva, eksperimentira, izveduva aktivnosti, donesuva zaklu~oci, proveruva, istra`uva, diskutira, ~ita i primenuva. Aktivnosti na nastavnikot: go planira i kreira nastavniot proces, organizira, podgotvuva, demonstrira, eksperimentira, prezentira sodr`ini, objasnuva, diskutira, pra{uva, vodi i dava instrukcii, go naglasuva zna~eweto na upotrebata na stru~nata tehnologija po predmetot, ja sledi i vrednuva rabotata na u~enicite, ocenuva primenuvaj}i razli~ni postapki za ocenuvawe. 4.3. Organizacija i realizacija na nastavata Nastavata po predmetot fizika da se izveduva vo u~ilnica i kabinet po fizika, a povremeno da se koristi i kompjuterska u~ilnica. Odredeni nastavni sodr`ini mo`e da se realiziraat i vo drugi soodvetni institucii koi ovozmo`uvaat naglednost na nekoi pojavi. Procesot na u~ewe da se ostvaruva preku stru~no-teoretska nastava, ~asovi za ve`bi i numeri~ki zada~i so primena na novi aktivni nastavni metodi i formi za rabota i so koristewe na sovremena obrazovna tehnologija. Planiraweto na nastavata da se bazira na aktivnoto vklu~uvawe na u~enicite vo realizacijata na nastavnite sodr`ini i so maksimalna naglednost vo nastavata, preku izveduvawe na prakti~ni aktivnosti, demonstracii, eksperimenti i kompjuterski simulacii. 4.4. Nastavni sredstva i pomagala 4.4.1. Nastavni sredstva: predvideni se so Normativot za prostor, oprema, nastavni sredstva i tehni~ki pomagala za nastavata po fizika. 10

4.4.2. Literatura: Za u~enici: Za nastavnici: - u~ebnik po fizika; - u~ebnici po fizika i zbirki so zada~i - zbirki so zada~i po fizika - stru~na literatura vo koja e obraboten - prira~nik za prakti~ni ve`bi nastavniot materijal od programata - prira~nici za prakti~ni ve`bi - druga stru~na i didakti~ko - metodska literatura 5. OCENUVAWE NA POSTIGAWATA NA U^ENICITE Ocenuvaweto na postigawata na u~enicite treba da se vr{i kontinuirano vo tekot na u~ebnata godina so koristewe na razli~ni postapki za ocenuvawe. Ocenuvaweto se vr{i javno, taka {to na u~enikot mu se soop{tuva ocenkata so obrazlo`uvawe za toa kako e utvrdena. Pri ocenuvaweto nastavnikot donesuva odluka za ocenkata, no negova dol`nost e da gi osposobuva u~enicite za samoocenuvawe i samovrednuvawe na svoite znaewa, kako i znaewata na sou~enicite. Pri ocenuvaweto se ocenuva aktivnosta i sposobnostite na u~enikot pri izveduvawe na demonstracii, ve`bi, prakti~ni aktivnosti, znaeweto i razbiraweto na sodr`inite, umeeweto da re{ava numeri~ki zada~i, kako i umeeweto da realizira istra`uvawa i proekti. Ocenuvaweto treba da se vr{i vo site fazi na nastavniot proces so primena na postapkite: usno proveruvawe, pismeno proveruvawe, testovi na znaewe, prakti~ni ve`bi. 11

6. KADROVSKI I MATERIJALNI PREDUSLOVI ZA REALIZACIJA NA NASTAVNATA PROGRAMA 6.1. Osnovni karakteristiki na nastavnicite Pokraj uslovite propi{ani vo Zakonot za sredno obrazovanie, nastavnikot treba da gi poseduva i slednite karakteristiki vo uloga na: - predava~: prezentira sodr`ini, informira, objasnuva, demonstrira, zaklu~uva, definira, povrzuva poimi i sodr`ini, izveduva, naglasuva bitni fakti i poimi i dr.; - organizator na nastavata: planira sodr`ini i aktivnosti, metodi i formi za rabota, nastavni sredstva i tehni~ki pomagala, kako i vremenski rasporedi i redosled; - partner vo pedago{kata komunikacija: go vodi ~asot, dava instrukcii, inicira i naso~uva diskusii, pottiknuva, motivira, pofaluva i ja naglasuva korelacijata so drugi sodr`ini i predmeti; - stru~en po svojot nastaven predmet: sozdava modeli, tehniki i strategii za intelektualna rabota vo nastavata po fizika, kontinuirano go sledi razvojot na fizikata i na u~enicite im dava sovremeni informacii; - procenuva~ i ocenuva~: ja sledi i ocenuva celokupnata aktivnost na u~enikot, kako i na odnesuvaweto na u~enikot vo sredinata i negovite li~ni karakteristiki; - li~nost: so svojot avtoritet i pojava pozitivno da vlijae vrz u~enikot, da e primer kako treba da se odnesuva i izrazuva u~enikot, da e komunikativen, da poseduva intelektualni i ~ove~ki vrednosti. 6.2. Standard za nastaven kadar Zavr{eni studii po fizika: VII/1 1. nastavna nasoka, 2. primeneta nasoka, so steknata pedago{ko-psiholo{ka i metodska podgotovka i polo`en stru~en ispit. 6.3. Standard za prostor i oprema Predviden e so Normativot za prostor, oprema, nastavni sredstva i tehni~ki pomagala za nastavata po fizika. 12

7. DATUM NA IZRABOTKA I ^LENOVI NA TIMOT ZA IZRABOTKA NA NASTAVNATA PROGRAMA 7.1. Data na izrabotka: april, 2002 godina 7.2. ^lenovi na timot: 1. M-r Mirjana Davkova, sovetnik vo Biro za razvoj na obrazovanieto - PE Bitola 2. Prof. d-r Marija Fukarova - Jurukovska, Institut za fizika - PMF Skopje 3. Biljana Poposka, gimnazija,,nikola Karev, Skopje 8. PO^ETOK NA PRIMENA NA NASTAVNATA PROGRAMA Datum na po~etok: 1.09.2003 godina 9. ODOBRUVAWE NA NASTAVNATA PROGRAMA PO FIZIKA Nastavnata programa po fizika ja odobri (donese): so re{enie br. od godina. 13