Općenito o planiranju. Planiranje TK mreža. Upravljanje projektima i mrežno planiranje. * Autorizirana predavanja

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Općenito o planiranju. Planiranje TK mreža. Upravljanje projektima i mrežno planiranje. * Autorizirana predavanja"

Transcript

1 Planiranje TK mreža Upravljanje projektima i mrežno planiranje * Autorizirana predavanja

2 Osnovne faze projekta Inicijacija (Initiation Phase)-definiranje i odobravanje projekta ili faze projekta Planiranje (Planning Phase)- definiranje i istančavanje svrhe, planiranje smjera i akcija za postizanje uspješne izvedbe projekta Izvršenje (Executing Phase)- koordiniranje ljudskih i drugih resursa u svrhu provedbe pojedinačnih zahtjeva u djelo Praćenje (Monitoring Phase)- mjerenje i praćenje napretka radi uočavanja odstupanja od plana s ciljem poduzimanja korektivnih akcija Zatvaranje (Closing Phase)- formalno prihvaćanje proizvoda, usluge ili rezultata i dovoďenje do završetka projekta ili faze projekta 2

3 Faza inicijacije (Initiation Phase) pokretačka faza niz procesa koji omogućuju formalnu autorizaciju i početak projekta ili pojedine faze projekta cilj uspostava osnovnih odrednica prije pokretanja samog projekta Informacije se dokumentiraju u Project Charter dokumentu kada postaju službene i uz Kickoff sastanak projekt stvarno započinje Drugi važan element je,preko najbitnijih Stakeholdera u kompanijii, uključenje krajnjih korisnika odmah u ovoj fazi (kada je to moguće) 3

4 Faza inicijacije (Initiation Phase) Definiranje posla, odnosno bitne isporuke koje treba obaviti u ovoj fazi su: Postavljanje logičke granice projekta (što projekt jest, a što nije), odnosno odreďivanje obuhvata projekta Da li postoje potrebni resursi Provjeriti da li postoje znanja i sposobnosti za izvoďenje te pokrenuti odgovarajuće akcije ako ih nema Na koji je način odabran projekt, odnosno kako je izvedena studija izvodljivosti (Feasibility Study) Definiranje rizika (visoke i niske vjerojatnosti) koji mogu zaustaviti projekt Projekti moraju imati i formalnu organizacijsku strukturu (identifikacija organizacijskih jedinica koje će biti involvirane, definiranje meďuovisnosti, odgovornosti, itd.) Definirati proceduru izvještavanja i sl. 4

5 Faza planiranja (Planning Phase) Projektni tim priprema: funkcionalnu specifikaciju, proces dizajniranja, pripremu radnih planova, procjenu troškova vremenske rasporede raznih projektnih isporuka i bitnih kontrolnih točaka (Milestones) Funkcionalna specifikacija opisuje u detalje kako će izgledati i kako će raditi pojedina mogućnost krajnjeg rješenja. Služi i za instrukcije razvojnom timu, te predstavlja točku sinkronizacije za cijeli projektni tim Kad se svi članovi slože ista se i potpisuje 5

6 Izrada radnog plana (Project Shedule) ili glavnog projektnog plana (MPP-Master Project Plan) vrši se razlaganje posla na sve manje i manje dijelove sve dok projekt ne bude predstavljen sa granulacijom koja je potrebna (WBS-Work Breakdown Structure ili razvijanje radne strukture). Razvijenoj radno strukturi dodaje se razvijena organizacijska struktura, (OBS- Organizational Breakdown Structure). Pojedini element posla dodjeljuje točno odreďenom pojedincu/timu što omogućava pregled odgovornosti u svim pravcima. Dovršetkom razvijene radne strukture slijedi sinkronizacija tako razloženih vremenskih isporuka i uključivanje u glavni projektni plan. 6

7 Izrada radnog plana, uz sve navedeno, podrazumijeva i pridruživanje resursa i procjenu troškova postavljenim projektnim aktivnostima. U osnovne procijenjene troškove ulazi: OdreĎivanje troška radne snage, vlastite i vanjske Troškovi hardwarea i softwarea Troškovi ekipiranja timova Troškovi opreme Troškovi podrške Troškovi obuke (dodatna znanja) Ostali troškovi (putni troškovi, troškovi za angažman u upravljanju projektom, itd.) U ukupni proračun projekta najčešće se ugraďuje i proračunska rezerva projekta kao i dodatna rezerva za rizike 7

8 Faza izvršenja (Executing Phase) Sastoji se od projektnih zadataka i akcija koje je potrebno izvesti tijekom vremenskog životnog ciklusa projekta. Dakle, u projektima, elementi vizije se pretvaraju u elemente izvršavanja. U većini metodologija voďenja projekata, izvršenje projekta zahtjeva 80% - 90% ukupnog uloženog napora (eng. effort) projekta. No, to ne znači da odnosi i isto toliko ukupnog vremena trajanja projekta. Faza izvršavanja projekta završava se kada su ispunjeni svi zadaci koji su postavljeni pred projektom. 8

9 Faza praćenja (Monitoring Phase) kontinuirano praćenje i analiza radi efikasnog upravljanja radnim planom s ciljem završavanja svih ključnih isporuka (eng. milestones) u planiranom vremenskom roku i budžetu Postoje razni načini kako prikupiti informacije o statusu svih aktivnosti: Status projekta (eng. Status report) - dokumentira napredak i trenutni status projekta tako da svi involvirani imaju uvid u napredovanje. Osnivanje tima za praćenje projekta Lista izvoďenja projekta lista se periodično pregledava i potvrďuje tijekom izvoďenja projekta Check lista projektnog menadžera lista se koristi kroz cijeli projekt kako bi se osiguralo da su svi aspekti projektnog menadžmenta zadovoljeni Briefing članova pismeno ili usmeno Projektna dokumentacija - organizirana i pohranjena na mjestu gdje joj se može jednostavno pristupiti te pronaći potrebne materijale. Može biti u papirnatom ili elektronskom obliku Povratna informacija (Feedback) korisnika 9

10 Tehnike i alati kojima se onda analiziraju prikupljene informacije uglavnom se temelje na analizi postotka izvršenosti rokova i troškova (usporedba ostvarenog u odnosu na planirano). Jedna od najpoznatijih objektivnih analiza je EVA metoda (EVA-Earned Value Analysis) koja nam kaže koliko je realizacija u odnosu na planirano, izraženo u novcu ili vremenu 10

11 Earned Value Analysis Metoda 11

12 Faza zatvaranja projekta (Closing Phase) Strukturirano završavanje projekta prema krajnjem korisniku uz osiguranje ostvarenja osnovnih očekivanja korisnika. Mogućnost utvrďivanja njegove stvarne vrijednosti radi eventualnog nastavka razvoja novih rješenja koja bi se mogla ponuditi krajnjem korisniku u smislu poboljšanja isporučenog ili razvoja nove dodatne usluge. 12

13 Područja upravljanja projektom UPRAVLJANJE PROJEKTOM Upravljanje rizikom Upravljanje razmjenom informacija Upravljanje kvalitetom Upravljanje predmetima Upravljanje obuhvatom Upravljanje ljudskim resursima Upravljanje nabavom Upravljanje dokumentacijom Upravljanje metrikom Upravljanje troškovima Upravljanje vremenom Upravljanje radnim planom projekta 13

14 Upravljanje radnim planom projekta (Project Shedule Management) Pregledavanje radnog plana u redovnim intervalima Ažuriranje radnog plana s utrošenim radnim satima OdreĎivanje ostalih aktivnosti koje su trebale biti zgotovljene ali nisu Simulacija iz koje se vidi da li će projekt biti zgotovljen prema početnim angažmanima, troškovima i rokovima Procjena stanja na kritičnom putu Pregled projektnog proračuna Pregled ostalih znakova koji upućuju da bi projekt mogao zapasti u poteškoće 14

15 Upravljanje predmetima projekta (Project Issues Management) Predmeti - podrazumijevaju tekući problemi sa kojima se projektni tim suočava Pokušati otkriti uzrok (otkloniti ili treba djelovati samo na simptome) Tehnike: Fishbone dijagram (Iskikawini) - jednostavan prikaz uzroka nekog odreďenog problema. Uzroci se najčešće baziraju u nekoliko kategorija (npr. 6M, 8P ili 4S) 6M: ureďaji, metode, materijali, održavanje, resursi i okruženje 8P: cijena, reklama, resursi, procesi, mjesto, političko okruženje i proizvod ili usluga 4S: okolina, dobavljači, sustav i vještina 15

16 Root Cause analiza - otkrivanje uzroka problema postavljanjem serije upita Zašto Pareto analiza - statistička tehnika za donošenje odluke o prioritetu rješavanja kada se pojavljuje veći broj problema. 16

17 Upravljanje kvalitetom projekta (Project Quality Management) ostvarenje korisnikovih očekivanja - kvalitetu isključivo definira korisnik i predstavlja granicu koju projekt i rezultati moraju dosegnuti Tri koraka: planiranje kvalitete osiguranje kvalitete kontrola kvalitete 17

18 Upravljanje ljudskim resursima projekta (Project Human Resource Management) Ljudski potencijali (resursi) predstavljaju jednu od ključnih organizacijskih varijabli od kojih ovisi uspješnost svakog projekta Četiri su ključna aspekta: odabir ljudskih potencijala (njihove karakteristike), motivacijska i stimulativna komponenta, znanja i upravljanje znanjima, izrada organizacijskog obrasca specifičnog za pojedini projekt 18

19 Upravljanje razmjenom informacija u projektu (Project Communication Management) kritični faktor uspjeha u upravljanju Komunikacijski plan se izraďuje uglavnom na slijedeći način: OdreĎivanje svih interesnih skupina (Steakholdera) i pojedinaca Definiranje specifičnih komunikacijskih potreba Definiranje najboljeg načina informiranja Analizia i potencijalne koristi u odnosu na napor koji potreban uložiti u njihovu izradu i distribuciju OdreĎivanje prvenstva izmeďu opcija. IzraĎeni komunikacijski plan se dodaje u radni plan 19

20 Upravljanje rizicima projekta (Project Risc Management) Rizik - vjerojatnost da će se neki budući nepovoljni dogaďaj desiti Prvi korak - identifikacija svih rizika Tehnike: Brainstorming SWOT analiza... 20

21 Određivanje troškovne rezerve rizika: UtvrĎivanje vjerojatnosti pojavljivanja rizika (npr. 30%) UtvrĎivanje troškovnog utjecaja ako se rizik ostvari (npr n.j.) Izračun troškovna rezerva: Troškovna rezerva: 0,30*1000 n.j. = 300 n.j. Sve troškovne rezerve za rizike se zbrajaju i dodaju proračunu kao ukupna rezerva za rizike Određivanje vremenske rezerve rizika: UtvrĎivanje vjerojatnosti pojavljivanja rizika (npr. 30%) UtvrĎivanje vremenskog utjecaja ako se rizik ostvari (npr. 5 dana) Vremenska rezerva tada se izračunava prema formuli (4) Vremenska rezerva: 0,30*5 dana = 1,5 dana Sve vremenske rezerve za rizike se zbrajaju i dodaju vremenskom planu 21

22 Upravljanje nabavom za potrebe projekta (Project Procurement Management) planiranje nabave-odreďivanje predmeta/usluga koje treba kupiti i vremena kada su oni potrebni planiranje zahtjeva-izraďivanje zahtjeva za sve proizvode i usluge koji su potrebni projektnom timu ako za odreďen proizvod ili uslugu ne postoji dostupna tvrtka s kojom je već sklopljen ugovor tada se provodi postupak traženja dobavljača i pri tome se prikupljaju sve relevantne informacije o njihovim kapacitetima i cijenama. sužavanje popisa kvalificiranih tvrtki na užu listu i odabir budućeg dobavljača administriranje ugovora sa odabranim dobavljačem zaključivanje ugovora ako se radi o ugovornom odnosu koji je potreban samo za vrijeme trajanja konkretnog projekta 22

23 Primjena IT rješenja u upravljanju projektima u Republici Hrvatskoj 35% Koristi neki od alata - 65% 65% Ne koristi alate - 35% Korištenje IT alata u upravljanju projektima u RH Koristi Microsoft Project - 25% 10% 25% Koristi Excel - 30% 35% 30% Koristi MS Project i Excel - 35% Nije odgovoreno - 10% Vrste programskih paketa koji se koriste u RH 23

24 15% Vrlo smo zadovoljni - 25% 0% 0% 25% Zadovoljni ali postoje manji nedostaci - 60% Nezadovolji, nedostaci alata su veliki - 0% 60% U potpunosti nezadovolji - 0% Nije odgovoreno - 15% Zadovoljstvo korisnika mogućnostima koje pružaju alati 24

25 Upravljanje programom i portfeljem projekata Program skupina meďusobno povezanih projekata organiziranih kako bi se postigla korist koja ne bi bila moguća da je riječ o samostalnim projektima Portfelj skup projekata ili programa koji su grupirani kako bi se moglo djelotvorno upravljati u svrhu postizanja strateških poslovnih ciljeva UtvrĎivanje prioriteta projekata Njihovo objektivno usporeďivanje Izbor onog skupa projekata koji je moguće realizirati i koji daje najveći povrat 25

26 STRATEŠKI CILJ Poslovne potrebe Benefiti prijedloga za novim projektima Benefiti od tekućih projekata Benefiti od tekućih poslova Selekcija i prioritizacija prijedloga Revizija i prioritizacija projekata Odobrenje za uključenje u portfelj projekata Portfelj projekata Poslovni benefiti 26

27 Određivanja prioriteta među projektima matrica portfelja projekata 27

28 očekivana komercijalna vrijednost projekta (ECV Expected Commercial Value) PV-sadašnja vrijednost poslovnog rezultata P -vjerojatnost komercijalnog uspjeha C (cost)-trošak izlaska na tržište P -vjerojatnost tehničkog uspjeha D (deposit)-ulog 28

29 a ukupni raspoloživi resursi b resursi zaposleni na tekućim aktivnostima c resursi dodijeljeni na projektima 29

30 CASE STUDY: T-Mobile Hrvatska d.o.o. T-Mobile nije kupio licencu za odreďenu metodologiju već je uspostavio vlastitu metodologiju koja dobro oslikava filozofiju i princip rada T-Mobile-a i najbolja iskustva iz vlastite prakse, ali naravno po osnovnim principima projektnog menadžmenta. Projekti u T-Mobile-u mogu se podijeliti u dvije skupine: marketinški projekti razvojni sektorski (korporativni) projekti Organizacijska struktura za upravljanje projektima u T-Mobile-u najviše odgovara modelu jake matrične organizacije 30

31 U svakom sektoru je jedna ili više osoba unaprijed predodijeljeno za sudjelovanje na projektima (uz vlastite tekuće poslove) Prilikom pokretanja marketinških projekata, voditelj projekta (iz odjela marketinga) iz potrebnih sektora zatraži članove tima koji mu na tom projektu odgovaraju (uz potrebne konzultacije sa svojim nadreďenima) Voditelj projekta i članovi tima mogu paralelno sudjelovati i na više projekata. Članovi tima u svojim sektorima mogu obnašati i funkcije voditelja projekata unutar svojih sektora, nevezano za marketinške projekte Sektor prodaje- najbitnija funkcijska jedinica u oblikovanju i provoďenju marketinških projekata - ima posebne resurse čiji je zadatak isključivo sudjelovanje na marketinškim projektima kao i uloga voditelja projekta za interne projekte u prodaji 31

32 Tipovi marketinških projekata: korporativni projekti novi prijedlozi za tržište unaprjeďenje postojećih prijedloga unaprjeďenje postojećih proizvoda nezavisni projekti za osiguranje budućeg potencijala prijedloga ostali projekti 32

33 Telekomunikacije dinamična grana industrije: Vrijeme potrebno za realizaciju marketinškog projekta (time to market) od inicijacije pa do puštanja u produkciju je u prosjeku 5 tjedana (200 radnih sati) Nerijetko se čak i planirani ili započeti projekti modificiraju ili se u potpunosti ukidaju uz eventualno predlaganje novih Broj projekata sij.07 vlj.07ožu.07tra.07svi.07 lip.07 srp.07kol.07 ruj.07 lis.07stu.07pro godina Ukiniti ili modificirani marketinški projekti Dovršeni marketinški projekti 33

34 Naziv projekta : Poboljšanje (Upgrade) aplikacije za administraciju podataka prepaid korisnika Vremenski period : svibanj - prosinac Datum produkcije : Kompanija : T-Mobile Hrvatska d.o.o. Grana industrije : Telekomunikacije Zemlja : Hrvatska 34

35 Kratki opis i osnovni podaci o projektu u trenutku inicijacije Pozadina projekta: T-Mobile posjeduje aplikaciju za administraciju podataka prepaid korisnika koja omogućava: Registraciju korisnika Promjenu postojećih podataka korisnika Brisanje podataka na korisnikov zahtjev Administraciju +club-a i sakupljenih +club bodova Aktivaciju/administraciju dodatnih opcija Svaka promjena u aplikaciji koju je korisnik zatražio pravno mora biti i potpisana s obje strane na odgovarajućem obrascu. Trenutno aplikacija ne omogućava automatski ispis obrasca već se isti popunjava ručno nakon što se traženi zahtjev aplikativno provede. Obzirom ručno popunjavanje obrasca znatno povećava vrijeme odrade korisnika sektor prodaje je preko voditelja projekta pokrenuo inicijativu za poboljšanjem aplikacije u smislu automatskog ispisa obrasca prilikom novog upisa osobnih podataka korisnika ili promjene postojećih. Svrha projekta (obuhvat): Omogućavanje automatskog ispisa obrasca za registraciju ili promjenu postojećih podataka. Obzirom prodajni partneri T-Mobile-a pokrivaju veći broj ruralnih sredina, davanje pristupa aplikaciji i partnerima ali samo u dijelu registracije novih korisnika (ostale funkcionalnosti nije dopušteno pustiti partnerima zbog zakona o zaštiti osobnih podataka). 35

36 Troškovi projekta: Nema kapitalnog troška (CAPEX) jer se radi o vlastitom tehničkom rješenje (tkz. in-house solution) Procijenjeno trajanje: 4 mjeseca (od svibnja do rujna 2006.) Željeni datum produkcije: 11.rujna godine (zbog početka školske godine) Potrebni resursi: Sektor prodaje, tehnika, pravni sektor i sektor za sprječavanje zlouporaba Mogući rizici: Pomak željenog datuma produkcije zbog zauzetosti resursa tehnike Odustajanje od puštanja aplikacije prodajnim partnerima 36

37 Faza inicijacije ( svibnja 2006.) Prikupljanje članova tima ( svibnja 2006.) Inicijalni vremenski plan projekta ID Task Name Start Finish Duration svi 2006 lip 2006 srp 2006 kol 2006 ruj 2006 lis Početna verzija specifikacije d 2 Izrada detaljne specifikavcije d 3 Potpisivanje specifikacije d 4 Tehnički razvoj d 5 Pravno savjetovanje oko puštanja aplikacije partnerima d 6 Testiranje aplikacije d 7 Priprema uputa i procedura za prodajno osoblje d 8 Razvoj tehnoloških uputa od strane tehnike d 9 Salanje uputa i procedura djelatnicima na prodajnim mjestima d 10 Puštanje aplikacije u produkciju d 37

38 Izrada početne verzije specifikacije i elektronska prijava projekta sektoru tehnike ( svibnja 2006.) Sektor tehnike dodijelio člana tima i dostavio novi datum produkcije: O novom datumu obaviješteni svi članovi tima ažuriran vremenski plan 38

39 Faza koncepcije (30.svibnja listopada 2006.) izrada detaljne specifikacije usuglašavanje sa svim članovima tima npr. konzultacije s pravnim sektorom i sektorom za sprječavanje zlouporaba oko zakonske ispravnosti puštanja aplikacije partnerima i oko pitanja da li o navedenoj inicijativi treba obavještavati upravu ili ne) cijelo vrijeme vodi se status projekta kratki sastanci tima na tjednoj bazi (sektor tehnike aplikaciju razvija paralelno s izradom specifikacije zbog pomaknutog datuma produkcije) 39

40 11. listopada sektor tehnike obavijestio voditelja projekta i sve članove tima da se zbog drugih prioriteta datum produkcije mora pomaknuti na 20. studeni godine. Procijenjeno da se radi o značajnom pomaku datuma produkcije slijedi konzultacija s nadreďenima u sektoru prodaje koji je i pokrenuo projekt. Predlažu se opcije: promjena obuhvata projekta tj. odustajanje od puštanja aplikacije T-Mobile partnerima, što bi se ostavilo za neku drugu fazu prihvaćanje novog predloženog datuma produkcije utjecaj na višoj razini na prioritete projekata kod sektora tehnike Nakon konzultacija odlučeno da se prihvati novi datum prihvatljiv jer će aplikacija ipak biti puštena prije Božićnih blagdana u vrijeme kojih su i najveće gužve na prodajnim mjestima 20. listopada specifikacija potpisana od svih članova tima 40

41 Faza realizacije (20. listopada -20. studenog 2006.) 13. studenog tehnika treba dovršiti razvoj aplikacije. (Testiranje aplikacije, izrada tehnoloških uputa kao i uputa i procedura za prodajno osoblje predviďeno je od studenog 2006 (17. studenog bi se upute i dostavile na prodajna mjesta) a datum produkcije je 20. studenog 2006.) 14. studenog sektor tehnike ponovno obavijestio voditelja projekta i sve članove tima da se zbog poteškoća u tehničkom razvoju datum produkcije mora pomaknuti na 13. prosinca godine. Na temelju zadnje konzultacije s nadreďenima (da je bitno da baza bude spremna za Božićne blagdane), voditelj projekta procjenjuje da se prihvati novi datum bez ponovnog konzultiranja. 41

42 Nastavak faze realizacije-zatvaranje projekta (20. studenog -13. prosinca 2006.) 04. prosinca tehnika je dovršila razvoj aplikacije Od prosinca završeno je testiranje i priprema uputa i procedura za prodajno osoblje (uključujući i tehnološke upute za samu aplikaciju) 11. prosinca prodajna mjesta obaviještena o kretanju poboljšane aplikacije uz dostavu novih uputa i procedura 13. prosinca nova poboljšana aktivacija puštena u produkciju (u statusu projekata, projekt označen kao Završen ) 42

43 Faza evaluacije projekta (13. prosinca siječnja 2007.) Nakon puštanja nove aplikacije u produkciju slijedilo je prikupljanje povratnih informacija (feedback) Uvidjelo se da u nekim detaljima prodajno osoblje konstantno griješi 8. siječnja godine na prodajna mjesta su poslane dopunjene upute i dodatna pojašnjenja. 43

44 Metode praćenja planova Klasična metoda praćenja Suvremene metode praćenja gantogram mrežni dijagram Metoda vrednovanja funkcionalnosti sustava 44

45 Gantogram VREMENSKO TRAJANJE AKTIVNOSTI A K T I V N O S T I Kazalo: - redovi A, B,...G aktivnosti - stupci 1, 5, vremensko trajanje pojedinih aktivnosti u usvojenim jedinicama vremena. 45

46 Zadatak 1 Nacrtajte gantogram za aktivnosti prikazane tablicom Aktivnost Vremensko trajanje(dan) od do A B C D E

47 Rješenje Aktivnost Vremensko trajanje(dan) od do A B C D E A B C D E 47

48 Mrežni dijagram Slika 1.3. Mrežni dijagram Kazalo: - aktivnost - događaj 48

49 MREŽNO PLANIRANJE 1. FAZA ANALIZA STRUKTURE 2. FAZA ANALIZA VREMENA 3. FAZA ANALIZA RESURSA 49

50 1. FAZA ANALIZA STRUKTURE Slika 1.4. Lista aktivnosti 50

51 Rezultat - velik, jedinstven, tajnovit posao - projekt - postaje skup većeg broja manjih i jasnih zadataka. Raščlanjivanjem identificiramo sve zadatke u pojedinom projektu Potpuni uvid u širinu Praćenje napretka projekta Postoje dvije vrste zadataka: Skupni zadatak - objedinjava sve radnje koje je potrebno obaviti da bi jedan dio cjeline bio realiziran; Paket rada ili posla - sve radnje koje obavljamo kako bi na kraju skupni zadatak bio obavljen. 51

52 1. FAZA ANALIZA STRUKTURE Slika 1.5. Matrica međuovisnosti 52

53 1. FAZA ANALIZA STRUKTURE Slika 1.6. Tiskanica za crtanje mrežnog dijagrama 53

54 Početni događaj Aktivnost A 1 2 Završni događaj Slika 1.7. Označivanje aktivnosti i događaja A B Slika 1.8. Redoslijed aktivnosti 1 A B C Slika 1.9. Nastavak više prethodnih aktivnosti jednom sljedećom 54

55 B 3 A C D 5 Slika Nastavak jedne prethodne aktivnosti s više sljedećih 55

56 2. FAZA ANALIZA VREMENA UTVRĐUJE SE KRITIČNI PUT CPM (CRITICAL PATH METHOD) PERT (PROGRAM EVOLUTION AND REVIEW TECHNIQUE) 56

57 T E T E T L T L a. američki način b. europski način Slika Označivanje najranijeg i najkasnijeg vremena događaja Kazalo: T E - Earliest Time T L - Latest Time T E = T L 57

58 REDNI BROJ DOGAÐANJA ILI CVORA NAJRANIJE VRIJEME NAJKASNIJE VRIJEME Slika Označivanje rednog broja događaja (čvora), najranijeg i najkasnijeg vremena događaja - Vremenska pričuva (rezerva) događaja razlika između najkasnijeg i najranijeg vremena nekog događaja - Ako iz bilo kojeg razloga zakasni događaj koji nema vremenske pričuve, zakasnit će _cijeli projekt - Kritični događaj događaj bez vremenske pričuve - Kritični put put koji spaja početak i završetak projekta preko kritičnih događaja - Kritične aktivnosti aktivnosti na kritičnom putu 58

59 Primjer: mreža s izračunanim najranijim i najkasnijim vremenima B C A 2 6 G D F E Kritični su dogaďaji 1, 2, 3, 6 i 7, a kritične aktivnosti A, B, C, G. 59

60 ANALIZA VREMENA Analiza na mreži Primjer: Za mrežu prema slici odredite kritični put Događaj TE TL Rezerva vremena

61 3. FAZA ANALIZA RESURSA MAN - čovjek (radna snaga) MATERIAL - materijal Analiza kapaciteta MACHINE - oprema MONEY - novac Analiza troškova 61

62 Evaluaciju i funkcionalnost sustava moguće je načelno izraziti preko izraza: (t)=fr*-fp(t) gdje je: (t)- odstupanje od trenutno najboljih rješenja u vremenu (t) FR*- rješenja koja daju najbolje rezultate FP(t) - postojeća funkcionalnost promatranog sustava u vremenu (t) Evaluacija uključuje proces sistematskog sakupljanja i sintetiziranja različitih tipova i oblika podataka u svrhu pokazivanja vrijednosti odreďenog projekta. 62

63 Iz ovog izlaganja je očito da je jedan od najbitnijih elemenata uspješne realizacije projekta realno planiranje s uvidom u sve rizike koji mogu ugroziti završetak projekta u odreďenim vremenskim ili financijskim okvirima. Kod toga je očito važno da prije svega imamo detaljno znanje o poslu koji moramo obaviti, potrebno je imati listu zadataka u pravilnom redoslijedu, predviďati vanjske utjecaje i poznavati rokove i stručnjake i opremu koji to u tim rokovima mogu izvesti. Na temelju ovih postavki jasno je da je postupak planiranja vrlo složen posao koji zahtjeva vrhunske stručnjake s svim potrebnim znanjem, dugogodišnjom praksom i maksimalnom koncentracijom na posao koji rade. 63

64 CPM (Critical Path Method) Osnovne pretpostavke: Trajanje aktivnosti može se točno procijeniti Trajanje aktivnosti obrnuto je proporcionalno s količinom resursa angažiranih u njoj 64

65 Primjer: za mrežu na slici odrediti kritičan put i njegov ukupni trošak

66 Rješenje: = = = = = =

67 Primjer: za mrežu na slici odrediti: a) kritičan put i njegov ukupni trošak b) ako se sve aktivnosti maksimalno skrate da li će se postići ušteda i da li je kritični put ostao isti 1 A B 2 3 E D 5 C F 4 Aktivnost normalno t skraćeno t JTS A B Fiksni trošak = 7 novčanih jedinica C D E F

68 Rješenje: A) i Tu = f * t + Ts Tu = 7*13+0 = 91 n.j. B) 10*7 + (8-5)*2 + (7-5)*3 + (4-3)*5 + (5-4)*2 + (3-2)*5 + (9-7)*2 = 98 n.j

69 Analiza troškova na mreži Analizira se utjecaj skraćivanja pojedinačnih aktivnosti ili kombinacije aktivnosti na trošak cijelog projekta 69

70 Za prethodni primjer analizom troškova na mreži smanjiti ukupne troškove projekta Prvo gledamo kako smanjiti trajanje kritičnog puta pošto on nužno produžuje trajanje cijelog projekta Na kritičnom putu prvo pokušavamo skratiti aktivnosti koje imaju manji trošak jediničnog skraćivanja 70

71 Rješenje Aktivnost A je skraćena za 3 jedinice Aktivnost C je skraćena za 1 jedinicu Aktivnost F je skraćena za 2 jedinice Trošak: 7*10 + (8-5)*2 + (4-3)*5 + (9-7)*2 =85 n.j. 71

72 PERT (Program Evaluation and Review Technique) Trajanje pojedinih aktivnosti nije unaprijed poznato Za svaku aktivnost koriste se tri vremena: optimističko, normalno i pesimističko 72

73 2 te= te=17.3 te=56 6 te=17.3 te=10 1 te=36 4 te= te=12 te=8.6 7 te=51.3 te= te=8 te= TS= te=52 10 te= Primjer: Za mrežu prema slici odredite vremena T E i T L

74 PERT METODA optimističko vrijeme trajanja aktivnosti t o (najkraće), srednje vrijeme trajanja aktivnosti t m (najvjerojatnije) i pesimističko vrijeme trajanja aktivnosti t p (najdulje). t oččekivan t o 4 6 t m t p t 0 -t m -t p 1 2 t e Slika Označavanje pojedinih vremena trajanja aktivnosti prema metodi PERT 74

75 Varijanca (memento) mjera varijabiliteta u statistici označava se sa s 2 ili δ 2 predstavlja aritmetičku sredinu kvadrata odstupanja skupa vrijednosti oko njihove sredine: S 2 X i N X 2 korijen iz varijance se naziva standardna devijacija 75

76 Standardna devijacija (memento) mjera varijabiliteta u statistici predstavlja standardno odstupanje varijabli od aritmetičke sredine skupa može se grafički predočiti, pa je zato lakše razumljiv od varijance S X i N X 2 76

77 Normalna raspodjela (memento) distribucija (raspodjela) zakonitost po kojoj se neka pojava ravna normalna najčešća distribucija u prirodi karakterizira ju veliki broj srednjih vrijednosti, a mali broj ekstremnih rezultata (npr. visina ljudi, trajanje telefonskih razgovora ) 77

78 Normalna razdioba i standardna devijacija (memento) 78

79 z vrijednost (memento) z X s X služi za izražavanje rezultata u dijelovima standardne devijacije služi i za odreďivanje površine ispod krivulje normalne distribucije 79

80 z - vrijednost Zadatak: Prosječno trajanje telefonskog razgovora je 3 min, a standardna devijacija 1 min. Kolika je vjerojatnost da razgovor traje duže od 4min ako se pojava ravna po normalnoj distribuciji? Rješenje: X = 3 S = 1 X = 4 Z = (4-3)/1 p = 16% 80

81 Primjer: Planirani rok za dogaďaj 5 iznosi 45 dana, odredite vjerojatnost zadovoljenja ovog datuma. 2 9,12,17 5 7,10,12 2,3,7 20,24, ,18, ,18,20 7,8,9 4 81

82 t e a 4m b 6 2 b a 6 2 Prethodni Sljedeći događaj događaj a m b t e Procjena vjerojatnosti ispunjavnja planiranih rokova 82

83 Z T S T E 2 T E Faktor vjerojatnosti (računa se preko kritičnog puta) Kritičan put Iz tablice slijedi Z

84 Vrijednosti standardne normalne funkcije raspodjele P= odnosno 99.74% 84

85 Postoje i razna programska rješenja kao što je Microscoft Project ili Primavera, koja služe kao dobar alat pri planiranju i izradi radnog plana kao i za kasnije praćenje projekta Microsoft Project Primavera Enterprise P3 85

86 Višekriterijsko odlučivanje Višekriterijsko odlučivanje omogućava optimizaciju po više kriterija i time poboljšava kvalitetu procesa odlučivanja. - često nije moguće definirati samo jednu funkciju cilja - kriterija koje traženo rješenje treba zadovoljavati ima više Proces predstavlja optimizaciju funkcije cilja na nekom skupu mogućih rješenja. Donositelju odluke se preporučuje veći broj rješenja, te on tada procjenjuje, usporeďuje i rangira dobivene rezultate. Podjela metoda višekriterijskog odlučivanja - metode optimalnog izbora, - metode optimalizacije sa više funkcija cilja. 86

87 Metode optimizacije sa više funkcija cilja max f1( x), f2( x),..., fk ( x) ( x) 0 g j - ciljno programiranje - postavljanje vrijednosti koje pojedine funkcije cilja moraju postići - minimizacija odstupanja od zadanih ciljeva - više ciljno programiranje - slučaj kada donositelj odluke nije u mogućnosti odrediti očekivane razine parametara selekcije - interaktivno programiranje - potreba sudjelovanja donositelja odluke u procesu odlučivanja zbog nedostatka informacija 87

88 Metode optimalnog izbora - omogućuju izbor najbolje mogućnosti iz ograničenog skupa prethodno definiranih mogućnosti - svaka se mogućnost opisuje s nekoliko atributa kvantitativni i kvalitativni Problem se opisuje matricom odluke X dimenzije mxn - m broj mogućnosti - n broj atributa metode kod kojih se ne naglašavaju preferencije, metoda za koje postoje preferencije na kriterije (PROMETHEE, ELECTRE), metode kod kojih se zadaju preferencije na alternative. 88

2.2. Analiza vremena Pert metodom

2.2. Analiza vremena Pert metodom 2.2. Analiza vremena Pert metodom Dok je kod CPM metode poznato samo jedno vreme trajanja aktivnosti t, kod Pert metode dane su tri procjene: a - optimistično vreme (najkraće moguće vreme u kojemu se može

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,

Διαβάστε περισσότερα

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Sadržaj predavnaja: Trošak kapitala I. Trošak duga II.

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

3/31/2013. Analiza vremena

3/31/2013. Analiza vremena Analiza vremena 1 1 Analiza vremena Analizi itoka vremena jednog jd projekta, jkt pristupa it se nakon oblikovanja procesa odvijanja projekta. Uvođenje vremenske dimenzije obuhvata procenu i utvrđivanje

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr

DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 (D)

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 16. UVOD U STATISTIKU Statistika je nauka o sakupljanju i analizi sakupljenih podatka u cilju donosenja zakljucaka o mogucem toku ili obliku neizvjesnosti koja se obradjuje. Frekventna distribucija - je

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA Fakultet za menadžment u turizmu i ugotiteljtvu, Opatija Sveučilišni preddiplomki tudij Polovna ekonomija u turizmu i ugotiteljtvu Noitelj kolegija: Prof. dr. c. Suzana Marković Aitentica: Jelena Komšić

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetička sredina Medijan Mod. Harmonijska sredina

Aritmetička sredina Medijan Mod. Harmonijska sredina MJERE CENTRALNE TENDENCIJE Aritmetička sredina Medijan Mod Geometrijska sredina Harmonijska sredina MJERA CENTRALNE TENDENCIJE ili središnja vrijednost jest brojčana vrijednost koja reprezentira skupinu

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI

RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI Služi za pokriće troškova poslovanja i ostvarenje dobiti; Troškovi poslovanja: materijalni troškovi; amortizacija; troškovi rada; ostali troškovi; Razlikujemo

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za

Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za Osnovne teorije odlučivanja Uvod Teorija odlučivanja je analitički i sistematski pristup proučavanju procesa donošenja odluka Bez obzira o čemu donosimo odluku imamo 6 koraka za donošenje dobre odluke:

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić Klinički zavod za kemiju Klinička jedinica za medicinsku biokemiju s analitičkom toksikologijom KBC Sestre milosrdnice Izbor statističkog testa Tajna dobrog

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα