ORGANSKI SUSTAVI (ŽIVČANI, OSJETILNI, ENDOKRINI) ŽIVČANI SUSTAV. Izv. prof. dr. sc. Reno Hrašćan. Evolucija živčanog sustava.

Transcript

1 ORGANSKI SUSTAVI (ŽIVČANI, OSJETILNI, ENDOKRINI) ŽIVČANI SUSTAV Izv. prof. dr. sc. Reno Hrašćan Evolucija živčanog sustava Živčani sustav živčani sustav prima različite podražaje iz okoline i unutrašnjosti organizma, obrađuje ih, uspoređuje te usklađuje, a zatim prenosi poruke do mišića i žlijezda u tijelu živčani i endokrini sustav dva su glavna regulatorna sustava u tijelu

2 Živčano tkivo Živčano tkivo živčano tkivo: 1. živčane stanice ili neuroni; 2. glija stanice ili neuroglija živčana stanica: 1. tijelo (soma) stanice ili perikarion sadrži jezgru i ima izdanke; 2. dendriti kratki ogranci, dovode podražaj u perikarion; 3. akson ili neurit dugi ogranak, odvodi podražaj iz perikariona, akson ima nastavke; živčana stanica stvara električne signale koje provodi iz jednog dijela stanice u drugi i kemijske signale pomoću kojih komunicira s drugim stanicama akson obavijen Schwannovim stanicama naziva se živčano vlakno; ako su Schwannove stanice obavijene mijelinskom ovojnicom-mijelinizirana ili bijela živčana vlakna; mijelinska ovojnica ne proteže se kontinuirano čitavom dužinom živčanog vlakna, već je isprekidana, mjesta prekida mijelinskih ovojnica-ranvierova suženja; ukoliko Schwannove stanice nisu obavijene mijelinskom ovojnicom-nemijelinizirana ili siva živčana vlakna glija stanica potporna uloga i posrednik u mijeni tvari sastavnica živčana stanica - neuron senzorički neuron međuneuron motorički neuron glija stanica krvno-moždana barijera uloga prenosi živčani podražaj prenosi podražaj iz okoline ili unutrašnjosti tijela do središnjeg živčanog sustava prenosi podražaj unutar središnjeg živčanog sustava prenosi podražaj od središnjeg živčanog sustava do mišića i žlijezda potporna i prehrambena uloga kontrola izmjene tvari između krvi i vanstanične tekućine Građa neurona Uloga neurona sastavnica neurona kratki ogranci (dendriti) tijelo stanice način djelovanja primaju podražaj i prenose ga do tijela stanice sintetizira neurotransmitere dugi ogranak (akson, neurit, živčano vlakno) prenosi podražaj od tijela stanice i oslobađa neurotransmitere

3 Živčani podražaj prijenos živčanog podražaja podražaj se prenosi duž aksona, a ovisi o električnom potencijalu koji je posljedica protoka iona kroz staničnu membranu živčane stanice membranski potencijal u mirovanju u živčanoj stanici koja miruje, uslijed razlike naboja, postoji razlika potencijala kroz staničnu membranu (polarizirana membrana); citoplazma je negativno nabijena, dok je međustanična tekućina pozitivno nabijena; glavni sastojci izvanstanične tekućine su Na + i Cl -, a unutarstanične K + i ionizirani proteini; razlika u koncentracijama Na + i K + posljedica je pumpanja Na + iz stanice, a K + u stanicu (svaka natrij-kalij crpka aktivno prenosi tri Na + i dva K + ); membranski potencijal živčane stanice u mirovanju iznosi -70 mv širenje živčanog podražaja nakon podraživanja živčane stanice dolazi do promjene potencijala kroz membranu (depolarizirana membrana); membrana postaje propusna za Na + koji kroz natrijeve kanale regulirane naponom ulaze u stanicu; nastala promjena u membranskom potencijalu je akcijski potencijal koji uzrokuje širenje živčanog podražaja; otvaranjem kalijevih kanala reguliranih naponom dolazi do ponovne uspostave potencijala u mirovanju (repolarizirana membrana) Živčani podražaj akcijski potencijal mijenja vrijednost potencijala u mirovanju od -70 mv do oko +40 mv (obrnuti potencijal) i tako negativno nabijenu unutrašnjost stanice čini pozitivnom (1-2 milisekunde) s mjesta nastanka akcijskog potencijala, šire se Na + bočno po membrani živčane stanice; Na + depolariziraju susjedne dijelove membrane, u kojima se otvaraju natrijevi kanali, uzrokujući ponovnu pojavu akcijskog potencijala malo dalje od mjesta nastanka prethodnog; val depolarizacije širi se aksonom samo u jednom smjeru; nakon depolarizacije slijedi repolarizacija Pobuđivanje neurona Uloga neurona

4 Nastanak akcijskog potencijala u neuronu Provođenje živčanog impulsa u aksonu Akcijski potencijal u neuronu Depolarizacija i repolarizacija stanične membrane neurona

5 Živčani podražaj Građa i uloga sinapse sinapsa dodirno mjesto između dva neurona preko kojeg se prenosi impuls s krajeva aksona jednog neurona-presinaptički neuron na dendrite ili perikarion drugogpostsinaptički neuron električna sinapsa direktno provođenje akcijskih potencijala iz presinaptičkog neurona u postsinaptički kroz kanale-pukotinske veze kemijska sinapsa odvaja presinaptički neuron od postsinaptičkog; provođenje impulsa iz prve stanice u drugu pomoću kemijskih prenositelja-neurotransmiteri; depolarizacija membrane presinaptičkih završetaka-završne nožice prouzroči oslobađanje neurotransmitera iz sinaptičkih mjehurića u sinaptičku pukotinu; neurotransmiteri se vežu za specifične receptore na membrani postsinaptičke stanice; vezanje neurotransmitera za ekscitacijske receptore uzrokuje otvaranje kemijsko-senzitivnih kanala za natrij i time pobuđivanje ili ekscitaciju neurona; vezanje neurotransmitera za inhibicijske receptore izaziva otvaranje kemijsko-senzitivnih kanala za kalij, odnosno klor čime se neuron inhibira Uloga neurotransmitera Organizacija živčanog sustava čovjeka neurotransmiter acetilkolin serotonin dopamin noradrenalin (norepinefrin) endorfin gama-aminomaslačna kiselina (GABA) učinak potiče stezanje skeletnih mišića, pridonosi pamćenju potiskuje emocije, potiče spavanje i snove pojačava emocije, podiže raspoloženje, poboljšava usklađenost mišića pojačava emocije, podiže raspoloženje, potiče budnost smanjuje bol, potiče euforiju ublažuje tjeskobu središnji ili centralni živčani sustav (CNS) sačinjavaju: 1. leđna moždina; 2. mozak periferni živčani sustav obuhvaća: 1. moždani živci; 2. moždinski živci; 3. gangliji moždani i moždinski živci snop moždanih i moždinskih živčanih vlakna poslaganih u snopove obavijene vezivnom ovojnicom; većina živčanih vlakana je mijelinizirana moždani živci sadrže samo senzorička (osjetilna, aferentna) ili samo motorička (pokretačka, eferentna) živčana vlakna, ili imaju obje vrste vlakana (mješoviti živci) moždinski živci sadrže obje vrste živčanih vlakana senzoričke (osjetilne, aferentne) živčane stanice provode podražaj od receptora u tijelu prema središnjem živčanom sustavu motoričke (pokretačke, eferentne) živčane stanice provode podražaj od središnjeg živčanog sustava prema mišićima i žlijezdama ganglij nakupine živčanih stanica uklopljenih u sustav perifernih živaca periferni živčani sustav dijeli se na: 1. somatski živčani sustav; 2. autonomni (vegetativni) živčani sustav

6 Organizacija živčanog sustava Organizacija živčanog sustava sastavnica periferni živčani sustav somatski živčani sustav senzorički neuroni motorički neuroni autonomni živčani sustav motorički neuroni simpatički živčani sustav parasimpatički živčani sustav središnji živčani sustav leđna moždina mozak uloga prenosi informacije između središnjeg živčanog sustava (CNS) i ostalih dijelova tijela prenose informacije iz okoline ili unutrašnjosti tijela do CNS-a prenose informacije od CNS-a do skeletnih mišića prenose informacije od CNS-a do srčanog i glatkih mišića te žlijezda potiče ili koči unutarnje organe i žlijezde potiče ili koči unutarnje organe i žlijezde obrađuje informacije, donosi odluke, nadzire djelovanje mišića i žlijezda prenosi informacije između mozga i ostalih dijelova tijela, upravlja spinalnim refleksima obrađuje informacije, donosi odluke, upravlja kranijalnim refleksima (vidni i slušni podražaji) Organizacija živčanog sustava Autonomni živčani sustav somatski živčani sustav: 1. aferentni dio živčane stanice koje primaju podražaje iz kože, mišića, zglobova, očiju, jezika, nosa i ušiju; te podražaje doživljavamo na svjesnom nivou kao osjete dodira, boli, topline, hladnoće, ravnoteže, vida, okusa, mirisa i zvuka, a prenose se u mozak i leđnu moždinu moždanim i moždinskim živcima; 2. eferentni dio živčani putevi koji se protežu od mozga kroz leđnu moždinu i inerviraju motoričke neurone moždanih i moždinskih živaca; stimulirani motorički neuroni potiču kontrakciju skeletnih mišića autonomni živčani sustav: kontrolira rad organa koji nisu pod utjecajem naše volje (srce, žlijezde, bubrezi, želudac, crijeva); 1. aferentni dio živčane strukture koje dovode osjetilne podražaje iz različitih organa krvožilnog, respiratornog, probavnog sustava, sustava za izlučivanje i za razmnožavanje; 2. eferentni dio živčane strukture koje imaju ulogu u motoričkim aktivnostima glatkog mišićja, srčanog mišića te u lučenju različitih žlijezdi autonomni živčani sustav sastoji se od dva podsustava: 1. simpatički živčani sustav (simpatikus) smješten uz kralježnicu u obliku dvostrukog lanca odakle izlaze živčana vlakna koja se granaju u žlijezde, srce, pluća, kožu i oči; 2. parasimpatički živčani sustav (parasimpatikus) smješten u lubanji i u području križne kosti; živčana vlakna granaju se u oči, suzne žlijezde i žlijezde slinovnice; živčana vlakna živca lutalice (vagus) odlaze u srce, dušnice, želudac, crijeva, jetru, bubrege i mokraćni mjehur

7 Autonomni živčani sustav parasimpatički živčani sustav simpatički živčani sustav održavaju opušteno stanje organizma uspostavljaju napeto stanje organizma neurotransmiter acetilkolin neurotransmiter noradrenalin duža preganglijska živčana vlakna duža postganglijska živčana vlakna preganglijska živčana vlakna izlaze iz preganglijska živčana vlakna izlaze iz mozga i donjeg dijela leđne moždine srednjeg dijela leđne moždine Organizacija živčanog sustava simpatikus i parasimpatikus uvijek djeluju antagonistički (npr. simpatički živac ubrzava rad srca, a parasimpatički ga usporava) leđna moždina predstavlja vezu između mozga i većine tijela; uključena je u simpatičke i parasimpatičke reflekse poprečni presjek leđne moždine: 1. središnji kanal sadrži moždanu (cerebrospinalnu) tekućinu; 2. siva tvar (tamni dio u obliku leptira) sastavljena od tijela živčanih stanica, njihovih dendrita i glija stanica; 3. bijela tvar (svijetli dio koji okružuje tamni dio) sastavljena od mijeliniziranih živčanih vlakana i glija stanica leđnu moždinu obavijaju tri sloja žaštitnih ovojnica-opne leđne moždine: 1. čvrsta opna leđne moždine-vanjska ovojnica; 2. paučinasta opna leđne moždine-srednja ovojnica; 3. nježna opna leđne moždine-unutarnja ovojnica moždinski živci (31 par) s obje strane leđne moždine grana se par živaca koji inerviraju određenu stranu tijela; svaki od moždinskih živaca ima trbušni (prednji) i leđni (stražnji) ogranak, oni se spajaju blizu izlaza iz leđne moždine čineći mješoviti živac; trbušni ogranci sadrže eferentna živčana vlakna koja provode motoričke informacije, a leđni ogranci sadrže aferentna živčana vlakna koja provode senzoričke informacije refleksi leđne moždine leđna moždina koordinira refleksima; simpatički refleks reakcije skeletnog mišićja; parasimpatički refleks reakcije glatkog i srčanog mišićja ili žlijezdi; refleksni luk neuroni kojima se provodi refleks Građa leđne moždine Refleksni luk

8 Razvoj mozga u kralježnjaka Mozak mozak obavijaju tri sloja žaštitnih ovojnica-moždane opne: 1. čvrsta moždana opnavanjska ovojnica; 2. paučinasta moždana opna-srednja ovojnica; 3. nježna moždana opna-unutarnja ovojnica; moždana tekućina protječe kroz moždane komore, štiti mozak i filtrira krv dijelovi mozga: 1. veliki mozak; 2. međumozak; 3. primozak; 4. mali mozak 1. veliki mozak sastoji se od dvije polutke ili hemisfere; površina velikog mozga građena je od sive tvari koja se zove kora mozga; kora je naborana i izbrazdana; ispod kore je sloj moždine ili bijele tvari; siva tvar građena je od tijela neurona, a bijela tvar izgrađena je od uglavnom mijeliniziranih živčanih vlakana; dvije polutke povezuje snop živčanih vlakana-corpus callosum koji prenosi informacije između njih čeoni režanj velikog mozga sudjeluje u motoričkoj kontroli pokreta koji su pod utjecajem naše volje te u kontroli ispoljavanja različitih osjećaja i moralnog ponašanja tjemeni režanj velikog mozga sudjeluje u procjeni većine osjeta sljepoočni režanj velikog mozga sudjeluje u kontroli sluha, ravnoteže i velikim dijelom pamćenja zatiljni režanj velikog mozga sudjeluje u kontroli osjeta vida Građa mozga Građa velikog mozga

9 Uloga kore mozga Uloga kore mozga somatsko senzorička kora mozga somatsko senzorička kora lijeve polutke mozga prima informacije iz kože, skeletnih mišića i zglobova desne strane tijela somatsko senzorička kora desne polutke mozga prima informacije iz kože, skeletnih mišića i zglobova lijeve strane tijela motorička kora mozga motorička kora lijeve polutke mozga podražuje skeletne mišiće desne strane tijela motorička kora desne polutke mozga podražuje skeletne mišiće lijeve strane tijela Mozak 2. međumozak: 1. talamus prijenosni i procesni centar za sve osjetilne podražaje, osim njuha, koji idu u koru mozga; 2. hipotalamus integracijski centar autonomnog živčanog sustava, kontrolira fiziološke i endokrine aktivnosti u suradnji s hipofizom limbički sustav sudjeluje u kontroli emocija, ponašanja i pamćenja 3. primozak: 1. srednji mozak sadrži živce koji sudjeluju u fokusiranju i pokretima očiju; u srednjem mozgu smješteni su vidni čvorovi koji su spojna središta za sva osjetila, a također usklađuju rad unutarnjih organa; 2. most ili pons veza između srednjeg mozga i produžene moždine; 3. produžena moždina sadrži centre za kontrolu rada srca, disanja, izlučivanja sline, gutanja, znojenja; primozak predstavlja vezu između mozga i leđne moždine; građen je od sive tvari koja je iznutra i bijele izvana; unutar srži primozga nalaze se retikularne formacije 4. mali mozak građen je od izvana sive, a iznutra bijele tvari; mali mozak je glavni koordinacijski centar za pokretanje mišića, upravlja voljnim pokretima tijela živčana vlakna koja dolaze iz desne strane tijela idu u lijevu polutku mozga, dok živčana vlakna iz lijeve strane tijela odlaze u desnu polutku mozga; desnom stranom tijela upravlja lijeva polutka mozga, a lijevom stranom tijela upravlja desna polutka mozga Mozak moždani živci (12 pari) motorička (eferentna) živčana vlakna dolaze iz motoričkih jezgri u primozgu; njih stimuliraju živčani podražaji iz velikog mozga; aksoni motoričkih neurona u motoričkim jezgrama podražuju voljne mišiće te tvore sinapsu s ganglijima autonomnog živčanog sustava; senzorička (aferentna) živčana vlakna dolaze iz neurona u osjetilnim organima; aksoni senzoričkih neurona ulaze u mozak tvoreći sinapsu sa snopovima neurona-senzoričke jezgre i tako stvaraju odgovarajući osjet (npr. osjet vida); moždani živci odlaze u različite organe vezane s osjetilima njuha, okusa, vid, sluha i ravnoteže; uključeni su u pokretanje očiju i lica, žvakanje, gutanje, disanje i govor

10 Uloga mozga u ponašanju Uloga mozga područje mozga 1. moždano deblo a) mali mozak b) produžena moždina c) retikularna formacija d) most 2. srednji mozak 3. olfaktorni bulbus 4. limbički sustav (uključiv hipotalamus) 5. talamus 6. veliki mozak (kora mozga) 7. corpus callosum način djelovanja upravlja skeletnim mišićima; pamti motoričke vještine upravlja kucanjem srca i disanjem upravlja stanjem svijesti; obrađuje pristigle informacije upravlja izrazima lica i oblicima spavanja upravlja kranijalnim refleksima i položajem tijela prenosi informacije iz nosa u koru mozga upravlja emocijama i spolnim nagonom; pridonosi pamćenju; upravlja spavanjem; nadzire koncentraciju hormona, sadržaj vode, tjelesnu temperaturu, glad i žeđ prenosi informacije iz osjetilnih organa u limbički sustav i u koru mozga upravlja ponašanjem; potiskuje jake emocije prenosi informacije između lijeve i desne polutke kore mozga Osjetila OSJETILA fotoreceptori, kemoreceptori, mehanoreceptori, termoreceptori osjet mirisa, osjet okusa, osjet vida, osjet sluha

11 Osjetila u tijelu Osjetila u koži osjetilna stanica fotoreceptori termoreceptori mehanoreceptori kemoreceptori način djelovanja promjene svjetla promjene temperature promjene pritiska promjene koncentracije molekula Osjet mirisa i okusa Osjet mirisa osjet mirisa njušne ili olfaktorne stanice u njušnoj membrani; njušna membrana leži u najgornjem dijelu nosnica osjet okusa okusne stanice u okusnim pupoljcima jezika; okus kiselog, slanog, slatkog i gorkog

12 Osjet okusa Evolucija oka Građa i uloga oka Građa oka u čovjeka sastavnica leća šarenica zjenica žilnica bjeloočnica rožnica očne komore cilijarno tijelo mrežnica štapići čunjići vidni živac žuta pjega uloga lomi i fokusira zrake svjetlosti kontrolirano propušta svjetlost prima svjetlost apsorbira svjetlost štiti očnu jabučicu lomi zrake svjetlosti lome zrake svjetlosti akomodacija leće sadrži osjetilne stanice za vid zapažaju bijelu svjetlost zapažaju obojenu svjetlost prenosi podražaj u mozak mjesto najoštrijeg vida

13 Građa mrežnice Osjet vida mrežnica dio oka osjetljiv na svjetlo; sadrži čunjiće koji prvenstveno zapažaju boje i štapiće koji su uglavnom važni za gledanje u mraku; kad su štapići i čunjići podraženi signali se prenose kroz slijed neurona u samoj mrežnici i konačno vlaknima vidnog živca u koru velikog mozga štapići i čunjići sadrže kemijske tvari koje se razgrađuju pri izlaganju svjetlu; u tom procesu dolazi do podraživanja živčanih vlakana što izlaze iz oka; fotokemijska tvar u štapićima je rodopsin koji se sastoji od proteina skotopsina i karotinoidnog pigmenta retinala, a čunjićima je fotopigment kombinacija fotopsina i retinala štapići unutrašnji odsječak štapića trajno pumpa natrij iz unutrašnjosti prema van, stvarajući na taj način negativan potencijal unutar cijele stanice; membrana vanjskog odsječka štapića u nepodraženom je stanju vrlo propusna za natrij; natrij neprekidno ulazi u unutrašnjost štapića i tako dobrim dijelom neutralizira negativnost u unutrašnjosti cijele stanice; kad se rodopsin u vanjskom odsječku izloži svjetlu i započne razgrađivati, to smanjuje ulazak natrija u unutrašnjost stanice, iako se natrij i dalje ispumpava prema van; tako neto-gubitak natrija iz štapića stvara povećanu negativnost unutar membrane i ta je negativnost to veća što je veća količina svjetla koja pogađa štapić; ovaj se proces naziva hiperpolarizacija čunjići: 1. plavi čunjići ljubičasta, plava i zelena svjetlost; 2. zeleni čunjići plava, zelena, žuta i narančasta svjetlost; 3. crveni čunjići zelena, žuta, narančasta i crvena svjetlost Građa i uloga štapića i čunjića Osjet vida vidni put živčani podražaji putuju iz mrežnica kroz vidne živce; u kijazmi vidnih živaca sva vlakna iz nosnih polovica mrežnice prelaze na suprotnu stranu, gdje se pridružuju vlaknima iz sljepoočnog dijela mrežnice drugog oka i zajedno tvore vidne ili optičke traktove; vlakna iz svakog vidnog trakta prekapčaju se u corpus geniculatum laterale, odakle kao genikulokalkarina vlakna prolaze kroz genikulokalkarini trakt do primarne vidne kore u zatiljnom režnju mozga

14 Stvaranje slike u oku Stvaranje slike u oku i mehanizam akomodacije oka Građa uha Uloga uha sastavnica uha način djelovanja vanjsko uho uška slušni kanal prikuplja zvučne valove prenosi zvučne valove srednje uho bubnjić i sistem koščica slušna cijev prilagođavaju zvučne valove ujednačuje tlak zraka unutarnje uho pužnica vestibul polukružni kanali prenosi zvučne titraje uzrokujući podraživanje stanica s dlačicama u Cortijevom organu statička ravnoteža dinamička ravnoteža

15 Osjet sluha i održavanje ravnoteže sluh mehanoreceptivni osjet; uho reagira na mehaničke titraje zvučnih valova u zraku bubnjić i sistem slušnih koščica prilagođavaju zvučne valova u zraku sa zvučnim titrajima u tekućini pužnice Cortijev organ u pužnici receptorski organ koji stvara živčane impulse kao reakciju na titranje bazilarne membrane; osjetni receptori u Cortijevom organu su stanice s dlačicama; one su u sinaptičkoj vezi s mrežom završetaka slušnog živca; ti završeci odlaze prema Cortijevom spiralnom gangliju; on šalje aksone u slušni živac i odatle u središnji živčani sustav utrikul, sakul i tri polukružna kanala sastavni dio mehanizama za održavanje ravnoteže na stijenci svakog utrikula i sakula nalazi se osjetno područje-makula; makule zamjećuju linearnu akceleraciju (održavanje statičke ravnoteže) tri polukružna kanala raspoređena su tako da predstavljaju sve tri ravnine u prostoru; svaki polukružni kanal ima na jednom kraju proširenje-ampula; u svakoj ampuli nalazi se po jedan mali greben-krista ampularis; na vrhu grebena je želatinozna masa-kupula; u kupulu strše dlačice stanica s dlačicamačija živčana vlakna idu u vestibularni živac; naginjanje kupule na jednu stranu stimulira stanice s dlačicama, dok ih naginjanje kupule na suprotnu stranu inhibira; polukružni kanali zamjećuju kutnu akceleraciju i kutnu brzinu Građa unutarnjeg uha Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem ENDOKRINI SUSTAV održava homeostazu organizma kontroliranjem koncentracije iona u tjelesnim tekućinama te metabolizama proteina, ugljikohidrata i masti surađuje sa živčanim sustavom kontrolira rast i razvoj organizma kontrolira spolni razvoj i razmnožavanje

16 Kemijski glasnici Kemijski glasnici kemijski glasnici u tijelu: 1. hormoni; 2. neurohormoni; 3. neurotransmiteri hormoni sintetiziraju se i luče u specijaliziranim stanicama endokrinih žlijezda, izlučuju se u krvožilni sustav, krvlju odlaze do ciljnih stanica gdje izazivaju specifične biološke odgovore kemijski sastav hormona: 1. derivati amina; 2. peptidni i proteinski hormoni; 3. steroidni hormoni; 4. derivati masnih kiselina kontrola lučenja hormona (mehanizam povratne sprege) hormoni se u određenim žlijezdama luče u koncentraciji potrebnoj organizmu da održi stanje homeostaze; mehanizam povratne sprege odvija se preko središnjeg živčanog sustava koji odašilje poruku hipofizi; mehanizam negativne povratne sprege odgovor na početni podražaj suprotan je učinku tog podražaja; mehanizam pozitivne povratne sprege pojačan odgovor i pojačan podražaj Način djelovanja hormona Način djelovanja hormona

17 Način djelovanja hormona Kontrola djelovanja hormona Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem u čovjeka Hipotalamus i hipofiza hipotalamus i hipofiza glavni centri za usklađivanje rada živčanog i endokrinog sustava hipotalamus smješten iznad hipofize; prima informacije iz drugih područja mozga te iz krvnih žila u mozgu, kontrolira fiziološke aktivnosti i endokrinu sekreciju; živčanim i hormonskim signalima kontrolira lučenje hormona iz hipofize; neurosekrecijske stanice hipotalamusa provode živčane impulse te izlučuju hormone i hormone koji oslobađaju živčani završeci neurosekrecijskih stanica otpuštaju u krv hormone ili faktore koji oslobađaju, odnosno hormone ili faktore koji inhibiraju; oni kontroliraju lučenje hormona iz adenohipofize neurosekrecijske stanice hipotalamusa sintetiziraju hormone koji putem aksona odlaze kroz držak hipofize u stražnji režanj neurohipofize gdje se po potrebi izlučuju iz živčanih završetaka u krv hipofiza ili pituitarna žlijezda: sintetizira niz hormona koji upravljaju radom drugih endokrinih žlijezda; 1. prednji režanj hipofize ili adenohipofiza; 2. stražnji režanj hipofize ili neurohipofiza adenohipofiza: 1. prednji režanj epitelne stanice; 2. tuberalni dio izdanak prednjeg režnja koji obuhvaća držak hipofize; 3 srednji režanj manje šupljine ispunjene koloidom (Rathkeovi folikuli)

18 Hipotalamus i hipofiza neurohipofiza: genetski i funkcionalno pripada hipotalamusu, brojni završeci neurona; 1. držak povezuje hipotalamus sa stražnjim režnjem neurohipofize, čine ga neuroglije i snop živčanih vlakana; 2. stražnji režanj glija stanice (pituiciti) i živčana vlakna za svaki hormon adenohipofize postoji odgovarajući hormon iz hipotalamusa koji ga oslobađa, a za neke i onaj koji ih inhibira; hormoni koji oslobađaju: 1. hormon koji oslobađa hormon rasta (GHRH) potiče lučenje hormona rasta; 2. hormon koji oslobađa tireotropni hormon (TRH) potiče lučenje tireotropnog hormona; 3. hormon koji oslobađa gonadotropne hormone (GnRH) potiče lučenje hormona koji potiče razvoj folikula i hormona luteinizacije/hormona koji potiče intersticijske stanice hormoni adenohipofize: 1. hormon rasta (GH) ili somatotropni hormon (STH) potiče rast organizma; 2. prolaktin (PRL) ili luteotropni hormon (LTH) potiče stvaranje mlijeka; 3. tireotropni hormon (TSH) potiče rad štitne žlijezde; 4. adrenokortikotropni hormon (ACTH) potiče rad kore nadbubrežne žlijezde; 5. gonadotropni hormoni: 5.a) hormon koji potiče razvoj folikula (FSH) potiče stvaranje jajne stanice, odnosno spermija; 5.b) hormon luteinizacije (LH) u žena potiče stvaranje žutog tijela; 5.b) hormon koji potiče intersticijske stanice (ICSH) u muškaraca potiče izlučivanje testosterona hormoni hipotalamusa i neurohipofize: 1. antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin povećava reapsorpciju vode u bubregu; 2. oksitocin potiče kontrakcije maternice tijekom poroda i mliječne žlijezde prilikom dojenja Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje hipotalamus hipotalamus i neurohipofiza adenohipofiza hormoni oslobađanja hormoni koji koče oslobađanje antidiuretski hormon (vazopresin) oksitocin tireotropin adrenokortikotropin hormon rasta (somatotropin) hormon koji potiče melanocite prolaktin hormon koji potiče razvoj folikula hormon luteinizacije adenohipofiza bubrezi mliječne žlijezde i maternica štitna žlijezda kora nadbubrežne žlijezde kosti i mišići koža mliječne žlijezde jajnik sjemenik jajnik, sjemenik potiče ili koči izlučivanje hormona adenohipofize povećava reapsorpciju vode istiskivanje mlijeka i stezanje maternice izlučivanje tiroksina i trijod-tironina izlučivanje steroidnih hormona potiče rast koštanih i mišićnih stanica pigmentacija kože stvaranje mlijeka stvaranje jajne stanice stvaranje spermija izlučivanje spolnih hormona Hipotalamus i adenohipofiza Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem epifiza ili pinealna žlijezda ima ulogu u kontroli dnevnog i godišnjeg ciklusa (ciklus spavanja, ovulacija); epifiza izlučuje melatonin koji putem krvi odlazi do hipofize gdje ima antagonistički učinak na lučenje gonadotropnih hormona; melatonin se luči u većim koncentracijama tijekom noća, dok ga svjetlost inhibira štitna žlijezda ili štitnjača sastoji se od mnogobrojnih epitelnih mjehurića-folikuli koji sadrže koloidnu tekućinu-spremište izlučenih hormona; epitel folikula izlučuje hormone u koloid, resorbira ih i ispušta u krv hormoni štitnjače: 1. tiroksin (T 4 ); 2. trijod-tironin (T 3 ); 3. kalcitonin; tiroksin i trijodtironin imaju ulogu u rastu i razvoju skeleta te povećanju metabolizma u tijelu, dok kalcitonin sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvi tako što potiče odlaganje kalcija u kostima nuzštitne ili paratireoidne žlijezde (četiri žlijezde) izlučuju paratireoidni hormon (PTH) koji sudjeluje u regulaciji razine kalcije u krvi tako što potiče otpuštanje kalcija iz kosti timus limfni i endokrini organ; izlučuje faktor koji stimulira limfocite (LSF) ili timozin; timozin je odgovoran za stimulaciju razvoja limfocita T u timusu te imunološke kompetentnosti plazma stanica slezene i limfnih čvorova

19 Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem Nadbubrežne žlijezde par nadbubrežnih žlijezdi: 1. kora (korteks) nadbubrežne žlijezde; 2. moždina ili srž (medula) nadbubrežne žlijezde kora nadbubrežne žlijezde: 1. zona glomerulosa epitelne stanice sintetiziraju mineralokortikoide (aldosteron i deoksikortikosteron) koji reguliraju izlučivanje natrija i kalija u bubregu; 2. zona fasciculata epitelne stanice sintetiziraju glukokortikoide (kortizon, kortizol i kortikosteron) koji potiču razgradnju glikogena u jetri i tako povećavaju koncentraciju glukoze u krvi; 3. zona reticularis epitelne stanice sintetiziraju androgene (muške hormone) i manje estrogene (ženske hormone) moždina nadbubrežne žlijezde genetski i funkcionalno povezana sa simpatičkim živčanim sustavom; sastoji se od dvije vrste stanica; jedna vrsta stanica izlučuje adrenalin (epinefrin), a druga noradrenalin (norepinefrin); oba hormona otpuštaju se u krv kao odgovor organizma na stresne situacije žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje epifiza štitna žlijezda nuzštitne žlijezde timus kora nadbubrežne žlijezde srž nadbubrežne žlijezde melatonin tiroksin i trijod-tironon kalcitonin paratireoidni hormon timozin glukokortikoidi mineralokortikoidi gonadokortikoidi adrenalin (epinefrin) noradrenalin (norepinefrin) sva tkiva sva tkiva kosti kosti probavni sustav limfociti T sva tkiva bubrezi spolne žlijezde srce, krvne žile, jetra, glatki i skeletni mišići krvne žile nadzor dnevnog i godišnjeg ciklusa potiče metabolizam odlaganje kalcija u kostima otpuštanje kalcija u krv apsorpcija kalcija u crijevima potiče razvoj limfocita T povećanje koncentracije glukoze u krvi nadzor lučenja natrija i kalija izlučivanje spolnih hormona pojačava rad srca, stezanje mišića i disanje, širi ili sužava krvne žile, povisuje krvni tlak, povećava koncentraciju glukoze u krvi sužava krvne žile Štitnjača i nuzštitne žlijezde Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem gušterača egzokrina i endokrina žlijezda; endokrini dio čine skupine stanica- Langerhansovi otoci; Langerhansovi otoci: 1. stanice α izlučuju hormon glukagon koji povećava koncentraciju glukoze u krvi; 2. stanice β izlučuju hormon inzulin koji smanjuje koncentraciju glukoze u krvi (inzulin sudjeluje u olakšanom transport glukoze kroz staničnu membranu); 3. stanice δ izlučuju hormon somatostatin koji inhibira djelovanje hormona rasta te inhibira izlučivanje glukagona i inzulina; 4. stanice PP izlučuju gušteračin polipeptid koji se otpušta u krv nakon obroka gonade: sintetiziraju hormone koji imaju učinak na rast i razvoj muškarca i žene te na regulaciju spolnih ciklusa i ponašanja; 1. sjemenici ili testisi sintetiziraju testosteron; 2. jajnici ili ovariji sintetiziraju estrogen i progesteron

20 Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem Gušterača žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje gušterača jajnici sjemenici inzulin glukagon somatostatin estrogeni (estradiol) estrogen i progesteron androgeni hormoni (testosteron) mišići, jetra i masno tkivo mišići, jetra i masno tkivo gušterača spolni sustav žene, koža, mišići i kosti maternica spolni sustav muškarca, koža, mišići i kosti snizuje koncentraciju glukoze u krvi povisuje koncentraciju glukoze u krvi koči izlučivanje inzulina i glukagona razvoj spolnih karakteristika i stvaranje jajne stanice nadzor mjesečnog ciklusa i trudnoće razvoj spolnih karakteristika i stvaranje spermija Uloga inzulina i glukagona Predavanje je priređeno prema: 1. Mader Sylvia S. Biology. 8th ed. McGraw-Hill, Boston, USA, Bernstein Ruth, Bernstein Stephen. Biology. Wm. C. Brown Publishers, Dubuque, USA, Raven Peter H, Johnson George B. Biology. 2nd ed. Mosby College Publishing, St. Louis, USA, 1989.